SMCG: Tokom ove godine zabilježeno 13 slučajeva napada i pritisaka na medijske radnike

Crna Gora nastavlja da bilježi pad u Indeksu bezbjednosti novinara, koji se odnosi na 2025. godinu, dok je u 2026. Sindikat medija Crne Gore (SMCG) zabilježio 13 slučajeva napada i pritisaka na medijske radnike i radnice.

To je poručeno na predstavljanju istraživanja „Indikatori nivoa medijskih sloboda i Indeks bezbjednosti novinara 2025“, koje SMCG sprovodi desetu godinu za redom.

Potpredsjednica SMCG i autorka istraživanja Marijana Camović Veličković navela je da je Crna Gora, sa ocjenom 3,14 na skali od 1 do 7, zadržala treće mjesto u regionu. Bolje od nje su prošle Sjeverna Makedonija (3,89) i Hrvatska (3,15), dok su gore bile Albanija (2,98), Kosovo (2,93), Bosna i Hercegovina (2,61) i Srbija (2,24).

Od kad je mreža Safejournalists počela da koristi Indeks bezbjednosti novinara kako bi mjerila bezbjednost medijskih radnika i radnica u regionu, Crna Gora bilježi blagi ali kontinuirani pad. Tako je 2020. godine Crna Gora imala ocjenu 3,59, 2021. imala je 3,40, dok je 2022. ocijenjena sa 3,35. U 2023. njena ocjena iznosila je 3,33, a u 2024. godini 3,15.

– Ono što je prevashodno uticalo na snižavanje ocjene u 2025. godini je broj napada, ali i nepoštovanje medijskih zakona kao i loši uslovi rada i niske zarade u medijima, te loš ili nepostojeći socijalni dijalog na svim nivoima – kazala je Camović Veličković.

U 2025. godini, 40 odsto više napada nego godinu ranije

Ona je pojasnila da SMCG svakodnevno prati situaciju kada je broj napada na medijske radnike/ce u pitanju, pa ih je u 2026. godini do sada zabilježeno 13 – tri SLAPP tužbe Prve banke, tri prijetnje po život i fizičku bezbjednost i sedam u kategoriji „Ostale prijetnje“.

– Tokom 2025. godine u bazi SMCG na sajtu www.safejournalists.net registrovana su 33 napada i prijetnje po novinare i medije, što je 40 odsto više u odnosu na godinu ranije – kazala je Camović Veličković.

Ona je rekla da je u 2025. godini najdrastičniji bio fizički napad na fotoreportere Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića, do kojeg je došlo u selu Gornje Zaostro u Beranama, prilikom postavljanja spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću.

Podsjetila je da već pet godina dvije novinarke imaju kontinuiranu policijsku pratnju, jer su ranije bile žrtve ozbiljnih napada i prijetnji zbog istraga korupcije i kriminala na visokom nivou.

– Tokom 2025. taj status je dobila i treća novinarka kojoj je taj vid obezbjeđenja ukinut tokom ove godine iako nijesu promijenjene okolnosti u odnosu na vrijeme kad je dobila obezbjeđenje – precizirala je Camović Veličković dodajući da je policija tokom godine postupala po ukupno šest zahtjeva za individualnu procjenu ugroženosti bezbjednosti novinara.

Navela je da posebne servise podrške za medijske radnike koji su izloženi napadima i prijetnjama nude uglavnom organizacije civilnog društva, dok zaposleni u medijima to ističu kao najpotrebniju uslugu.

– I Sindikat medija nudi besplatnu pravnu i psihološku pomoć i tokom 2025. godine tim povodom je pruženo više od 160 individualnih terapijskih sesija, ali i više desetina usluga koje se tiču besplatne pravne pomoći na svim nivoima – rekla je.

Ona je kazala i da nema stvarnih pomaka kada je u pitanju odnos predstavnika političkih partija ili javnih zvaničnika prema medijima, a trend kritikovanja medija ili novinara zbog neslaganja sa uređivačkom politikom i dalje traje.

– Najdrastičniji slučaj napada na fotoreportere prošao je bez osude krajnje desno orijentisanih partija kojima pripada i predsjednik Skupštine Crne Gore – dodala je Camović Veličković.

Prema njenim riječima, zabilježen je rast broja online uznemiravanja medijskih radnika, sa devet takvih slučajeva u 2024. godini na 16 u 2025, od kojih je sedam bilo prijetnji po život i fizičku bezbjednost. Za neke slučajeve državno tužilaštvo je procijenilo da nemaju elemente krivičnog djela, a neki su procesuirani, dok su neki još u policijsko-tužilačkoj obradi.

– Kada su u pitanju prijetnje po život i fizičku bezbjednost novinara u ovoj kategoriji je registrovan značajan porast broja slučajeva u odnosu na prethodnu, 2024. godinu, i ukupno je zabilježeno osam takvih slučajeva, od kojih je pet prema ženama. S druge strane, u 2025. godini došlo je do smanjenja broja stvarnih napada i zabilježena su dva takva incidenta – kazala je.

Medijski radnici potplaćeni i preopterećeni, i dalje postoje zabranjene teme

Camović Veličković je podsjetila na nalaze SMCG-a i Misije OEBS-a da u Crnoj Gori troje od četvoro zaposlenih u medijima i dalje prima platu manju od državnog prosjeka.

– Podaci o radnom vremenu ukazuju na veliku preopterećenost jer skoro trećina ispitanika kaže da obično radi duže od osam sati dnevno, a oko četvrtina navodi da rade prekovremeno nekoliko puta sedmično. Tvrde da se taj rad u gotovo 40 odsto slučajeva ne isplaćuje redovno – kazala je.

Navela je da u Crnoj Gori nema Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za sektor medija, podsjećajući da je SMCG nedavno opet inicirao pregovore i izašao sa novim predlogom teksta GKU.

– Nakon izuzetno tenzičnih pregovora koji su trajali duže od godinu, prije nekoliko dana potpisan je novi kolektivni ugovor za javni servis – rekla je.

Camović Veličković je ukazala da u većini privatnih medija ne postoje jasna interna pravila koja bi definisala razdvojenost redakcije od menadžmenta i marketinga.

Novinari i dalje prijavljuju nemogućnost da se bave svim temama od javnog interesa, a svaka redakcija ima određena ograničenja koja se u većini slučajeva odnose na velike oglašivače i poslovne partnere.

– Zabranjene su teme koje se tiču velikih lanaca marketa, apoteka, farmaceutske industrije, kladionica i investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata – navela je.

Samoregulacija i dalje samo u tragovima

Istraživanje SMCG je pokazalo da je tokom 2025. godine funkcionisalo više od 220 medija.

– Sada je predviđena obaveza registrovanja svih portala, pa je broj medija koji su uredili taj segment povećan – kazala je Camović Veličković.

Ipak, prema njenim riječima, samoregulacija postoji samo u tragovima i bez stvarnog efekta.

– To je naročito vidljivo u javnom servisu, gdje nema pomaka kada ombudsman utvrdi kršenje Etičkog kodeksa – dodala je.

Ona je kazala da je tokom 2025. godine AMU izrekla 80 upozorenja emiterima, četiri novčane kazne, kao i pet mjera privremenog i tri mjere trajnog oduzimanja odobrenja za emitovanje.

– Prema podacima osnovnih sudova tokom godine pokrenuto je šest postupaka zbog povrede prava ličnosti, što je drastičan pad u odnosu na 2024. godinu kada ih je bilo 31 – kazala je.

Kračković: Nerijetki pokušaji targetiranja novinara zbog uređivačke politike medija

Predsjednik SMCG Radomir Kračković kazao je da je prošla godina, kao i prethodne, bila izazovna za crnogorske novinare i medijske radnike.

– Zabilježili smo rekordan broj napada na novinare – 33, zatim pritiske na sindikalne organizacije i njihove predstavnike, kao i novi trend – sve više SLAPP tužbi – rekao je Kračković.

Dodao je da se politički pritisci i dalje nastavljaju, kao i pokušaji targetiranja medija zbog njihove uređivačke politike.

– Ekonomski položaj novinara ostaje jedan od glavnih izazova jer većina medijskih radnika prima platu manju od prosječne u državi – naveo je.

On je kazao da je od dobrih stvari to što se slučajevi napada na novinare brže rješavaju nego ranije.

– Pozitivno je i što je potpisan Protokol za zaštitu novinara i formiran mehanizam za njihovu zaštitu – kazao je.

Non-pejper potvrdio ono što SMCG godinama govori

Kračković je kazao da non-pejper Evropske komisije potvrđuje nalaze SMCG-a kada je u pitanju sektor medija.

– Dokument izražava zabrinutost zbog povećanog broja napada i lošeg socio-ekonomskog položaja medijskih radnika – naveo je.

Evropska komisija je, prema njegovim riječima, prepoznala i ograničenja u socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju.

– Za cjelokupnu medijsku zajednicu značajno je što je EK prepoznala da su uslovi rada ključni za položaj zaposlenih – poručio je Kračković.