Sindikat medija Crne Gore oštro je osudio nedopustivu i opasnu retoriku poslanika Demokratske Crne Gore Momčila Lekovića, koji je Televiziju E, Portal Analitiku, M Portal i Antenu M javno označio kao „sluge i zaštitnike mafije“.
- Takve izjave visokih političkih funkcionera direktan su pritisak na slobodu medija, ali i potencijalni atak na bezbjednost novinara. Štaviše, takva retorika, posebno u državi gdje su medijski radnici i radnice svakodnevno mete prijetnji, podstiče atmosferu linča prema njima – navode iz Sindikata medija.
Dodaju da je ilustrativno to što je ova izjava upućena upravo na Dan slobode medija, kada smo od resorne ministarke Tamare Vujović, koja dolazi iz redova Demokrata, čuli da „mediji moraju biti svjesni svoje odgovornosti prema javnosti, dok nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nisu prijetnja, već stub demokratije".
- Medijski radnici i radnice imaju zadatak da profesionalno i kritički izvještavaju o svim društveno relevantnim temama, a u to spada i rad državnih institucija.
Zato Sindikat medija Crne Gore poziva sve javne funkcionere da se suzdrže od neargumentovanih i uvredljivih kvalifikacija na račun medija i da svojim djelovanjem afirmišu vrijednosti dijaloga, slobode izražavanja i poštovanja profesionalnih standarda novinarstva – poručili su iz SMCG.
Poslanik Demokrata je u saopštenju dostavljenom redakcijama ranije danas kazao da „Crnoj Gori pored institucija koje se hrabro i snažno bore protiv kriminala i korupcije, isto tako trebaju i mediji, nezavisni i slobodni, a ne mediji koji će biti sluge i zaštitnici mafije“, optužujući redakcije Televzije E, Portala Analitika, M portala i Antene M kako vode kamanju obesmišljavanja napora države „da konačno očisti svoje institucije od onih koji su se decenijama stavljali u službu kriminalnih klanova“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sindikat medija: Opasna i nedopustiva retorika Momčila Lekovića

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) daje punu podršku i solidariše se sa Nemanjom Živaljevićem, novinarom koji je napustio je Newsmax Balkans televiziju nakon što je cenzurisan njegov intervju sa bivšim premijerom Zdravkom Krivokapićem u dijelu u kojem kritikuje patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija Perića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzivaljevic-napustio-tv-newsmax-balkans-zbog-cenzure-intervjua-sa-krivokapicem&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U SMCG su poručili da je Živaljević hrabro i javno progovorio o cenzuri, te ukazali da je opisao način na koji su nadređeni intervenisali i suštinski izmijenili intervju koji je uradio, a iza kojeg više nije mogao da stoji u profesionalnom smislu.
- Poznavajući crnogorske medije, a i one iz regiona koji ovdje posluju, znali smo da je pitanje dana kada će neko konačno javno da ukaže na cenzuru kojoj su novinari i novinarke izloženi. Sva naša istaživanja iz godine u godinu pokazuju da su cenzura i autocenzura najveći problemi u novinarstvu. Takođe, istraživanja govore i da uticaj na novinare i novinarke vrše urednici i vlasnici medija, što je i kolega Živaljević potvrdio - istakli su u SMCG.
U Zakonu o medijima, a na inicijativu Sindikata medija Crne Gore, još od 2020. godine postoje odredbe koje štite novinare i novinarke, njihovu autonomiju i profesionalan odnos prema poslu, tako što se zabranjuje uredničko intervenisanje u tekstovima i prilozima koji suštinski mijenjaju novinarski rad.
Oni su podvukli da Televizija NewsMaxBalkan, shodno članu 43 Zakona o medijima, nije smjela da objavi intervju sa bivšim premijerom Crne Gore Zdravkom Krivokapićem jer autor nije bio saglasan sa izmjenama. 
- Naprotiv, oštro i kontinuirano se protivio, a cenzurisani intervju je emitovan uprkos otporu koji je Živaljević pružao. Imajući u vidu da je na ovaj način, kako i sam kaže i doživljava ovu situaciju, Živaljeviću nanijeta šteta, on može zahtijevati da mu ona bude nadoknađena - ustvrdili su u SMCG.
Oni su, kako su poručili, spremni kroz servis besplatne pravne pomoći da pomognu Živaljeviću i svim članovima i članicama koji se nađu u sličnoj situaciji.
- Cenzura je problem protiv kojeg se možemo izboriti samo ako smo solidarni, javno govorimo o tome i preduzimamo sve zakonske mjere koje su nam na raspolaganju i za koje smo se izborili - zaključili su u SMCG.

SMCG: Spremni smo da pomognemo Živaljeviću kroz servis besplatne pravne pomoći, protiv cenzure se možemo izboriti samo ako smo solidarni

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) najoštrije osuđuje uvrede i seksističke komentare koje je doktor Kliničkog Centra Crne Gore danima upućivao voditeljki Gradske Televizije Magdaleni Čelanović, navedeno je u saopštenju SMCG.&nbsp;
- Ovako primitivno ponašanje posebno osuđujemo iz razloga što dolazi od zdravstvenog radnika, koji su i sami nerijetko izloženi verbalnim napadima zbog posla kojim se bave - ističu u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju, kako navode, da zdravstveni radnici, jednako kao i novinari, svojim djelovanjem imaju važnu ulogu u društvu i da je njihova odgovornost da budu primjer dostojanstvene i odgovorne komunikacije.
Iz SMCG-a smatraju da, iako ovakvi postupci, striktno govoreći, ne predstavljaju povredu radne obaveze izvršene na radu ili u vezi sa radom, svakako zaslužuju reakciju zdravstvene ustanove u kojoj je pomenuti doktor zaposlen, makar u vidu javne osude.
- Budući da je Čelanović kazala da se osjeća ugroženo, pozivamo nadležne da ispitaju da li ima osnova za pokretanje postupka u cilju njene zaštite, uključujući mehanizme zaštite od uznemiravanja i prijetnji - navode u saopštenju.&nbsp;
Krajnje je nedopustivo, naglašavaju, što se novinarke, koje inače čine većinu crnogorskih redakcija i koje su zbog svog posla vrlo često predmet onlajn nasilja, vrijeđaju i omalovažavaju na polnoj osnovi.&nbsp;
Oni ističu i da seksizam, mizoginija i prijetnje usmjerene prema ženama u medijima, dodatno otežavaju njihovu ionako izazovnu profesionalnu poziciju i predstavljaju direktan udar na slobodu izražavanja.
- Sindikat medija Crne Gore nastaviće da pomno prati razvoj situacije i da se zalaže za stvaranje bezbjednog i dostojanstvenog ambijenta za sve medijske radnike i radnice - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

SMCG: Zdravstveni radnici odgovorni da budu primjer dostojanstvene i odgovorne komunikacije

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) osudio je napad na novinarku Dušanku Pejović i apelovao na nadležne institucije da taj slučaj što efikasnije istraže, kako bi odgovorni bili brzo i adekvatno sankcionisani.
Iz SMCG su kazali da je to još jedan u nizu zabrinjavajućih napada na predstavnike medija i nosioce javne riječi u crnogorskom društvu.
Kako su naveli, posebno zabrinjava činjenica da je Pejović napadnuta ispred stambenog objekta, što dodatno ukazuje na nesigurnost s kojom se suočavaju predstavnici medija.
- Pohvaljujemo brzu reakciju policije i tužilaštva i apelujemo na nadležne institucije da ovaj slučaj što efikasnije istraže, kako bi odgovorni bili brzo i adekvatno sankcionisani - navodi se u saopštenju SMCG.
Oni su poručili da svi napadi na novinare moraju dobiti adekvatan sudski epilog, kako bi se poslala jasna poruka da su nasilje i prijetnje nedopustivi.
Iz SMCG su rekli da će nastaviti pomno da prate razvoj tog slučaja.
- Insistiraćemo na zaštiti novinara i medijskih radnika, jer je sigurnost medijskih profesionalaca osnovni preduslov za slobodno i odgovorno novinarstvo - zaključuje se u saopštenju.

SMCG: Efikasno istražiti napad na novinarku Pejović

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) najoštrije osuđuje napad na novinarku Dušanku Pejović koji, kako su podvukli, predstavlja još jedan u nizu zabrinjavajućih napada na predstavnike medija i nosioce javne riječi u crnogorskom društvu.
- Posebno nas zabrinjava činjenica da je novinarka napadnuta dok se nalazila ispred stambenog objekta, što dodatno ukazuje na nesigurnost s kojom se suočavaju predstavnici medija - istakli su u SMCG.
Oni su pohvalili brzu reakciju policije i tužilaštva i apelovali na nadležne institucije da ovaj slučaj što efikasnije istraže, kako bi odgovorni bili brzo i adekvatno sankcionisani.
- Svi napadi na novinare moraju dobiti adekvatan sudski epilog, kako bi se poslala jasna poruka da su nasilje i prijetnje nedopustivi - jasni su u SMCG.
Nastaviće, poručuju, da pomno prate razvoj ovog slučaja.
- I insistiraćemo na zaštiti novinara i medijskih radnika, jer je sigurnost medijskih profesionalaca osnovni preduslov za slobodno i odgovorno novinarstvo - zaključili su u SMCG.

SMCG: Posebno zabrinjava što je Pejović napadnuta ispred stambenog objekta, svi ataci na novinare moraju dobiti adekvatan sudski epilog

Iz Sindikata medija Crne Gore su saopštili da oštro osuđuju napad jednog od optuženih pripadnika kriminalne organizacije Predraga Veljića na fotoreportera Libertasa Sava Prelevića.
- Zabrinuti smo što se nemili događaji u kojima su žrtve medijski radnici i radnice nastavljaju - poručili su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fodt-formiralo-predmet-zbog-prijetnji-i-uvreda-koje-je-veljic-uputio-fotoreporteru-savu-prelevicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su pozdravili potez Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici koje je, u skladu sa preporukom Vrhovnog državnog tužioca, formiralo predmet protiv Veljića.
- Ponavljamo da su napadi na medijske profesionalce apsolutno neprihvatljivi i da predstavljaju direktan napad na slobodu medija i pravo javnosti da bude informisana - istakli su u SMCG.
Oni su pozvali nadležne da ovaj proces sprovedu do kraja, uz adekvatne sankcije.
- Sindikat medija Crne Gore će nastaviti da prati ovaj slučaj i insistira na dosljednoj primjeni zakona u cilju zaštite medijskih radnika i radnica. Pozivamo nadležne da preduzmu sve neophodne mjere kako bi se obezbijedila sigurnost medijskih profesionalaca i omogućio njihov nesmetan rad - zaključili su u SMCG.

SMCG: Oštro osuđujemo napad Veljića na Prelevića, nadležni da preduzmu sve mjere za sigurnost medijskih profesionalaca

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) organizovaće u srijedu 22. januara u KIC-u “Budo Tomović” izložbu crnogorskih fotoreportera “Iz kadra u kadar: Priče o novinarstvu”, koja je posvećena uslovima rada u medijima, navedeno je u saopštenju SMCG-a.&nbsp;
Kako su saopštili, izložbu, koja će biti svečano otvorena u 11 sati, otvoriće potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković.
Nakon izložbe u 11 sati i 30 minuta u Multimedijalnoj sali KIC-a organizovaće Forum na temu uslova rada u medijima, na kojem će uvodno obraćanje imati predsjednik SMCG Radomir Kračković, a učešće će uzeti medijski radnici i radnice iz Crne Gore.

SMCG: U srijedu izložba i forum o uslovima rada u medijima povodom Dana novinara Crne Gore

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) najoštrije je osudio ponašanje pojedinih službenika Skupštine Crne Gore i šefa poslaničkog kluba Nove srpske demokratije Dejana Đurovića i njihov pokušaj izbacivanja predstavnika medija iz sale parlamenta dok se juče događao incident na plenarnoj sjednici.
U Sindikatu medija podsjećaju Đurovića i druge javne zvaničnike da mediji nisu tu da prate i izvještavaju u njihovom interesu, već u interesu javnosti što uključuje i prikazivanje, kako kažu, “bruke” poslanika koje su građani birali.
- Smatramo da je bitno da se podsjetimo da su mediji tu da kroz kritičku prizmu posmatraju sve relevatna društvena zbivanja, a posebno djelovanja onih koji su na pozicijama moći. Saglasićemo se da su plenarne sjednice na kojima se bezrazložno oduzima riječ poslanici Jevrovisimi Pejović, koja je bila izložena rodnoj steretopizaciji, jedno od takvih djelovanja. Bitno je da građani i građanke znaju da njihovi predstavnici u parlamentu ipak treba da prođu dodatne obuke o rodnoj ravnopravnosti kako bi uistinu i predlagali adekvatne politike u tom smjeru - ocijenili su u Sindikatu medija.
Kao i nebrojano puta do sada, ukazuju svim nosiocima javnih funkcija da mediji nisu nikakav servis koji mogu pozvati po potrebi, a kad im ne odgovara samo ih udaljiti. 
- Odgovornost prema javnosti se ogleda i kroz odgovornost i ponašanje prema svim medijima, bez obzira da li su saglasni sa njihovom uređivačkom politikom. Pozivamo sve javne funkcionere da koriste mehanizme samoregulacije ukoliko smatraju da su im prava povrijeđena, a nikako da targetiraju medija a ponajmanje da im onemogućavaju da rade svoj posao - naglašeno je u saopštenju Sindikata medija.
U Sindikatu medija poručuju da će u narednom periodu, zajedno sa organizacijama civilnog sektora koje se bave medijima i novinarstvom, inicirati razgovore i predložiti rješenje kako bi se omogućio normalan rad medijskim radnicima u parlamentu.

Sindikat medija: Mediji izvještavaju u interesu javnosti što uključuje i prikazivanje “bruke” poslanika

U okviru indikatora medijskih sloboda za prošlu godinu bavili smo se pravnim i zakonodavnim medijskim okvirom, socio-ekonomskim položajem novinara i medijskih radnika, kao i bezbojednošću novinara, kazao je danas predsjednik Sindikata medija Crne Gore (SMCG), Radomir Kračković.
Predstavljajući indikatore, potpredsjednica SMCG-a i istraživačica Marijana Camović-Veličković je kazala da je tokom prošle godine usvojena prva medijska strategija u kojoj se kao integralni dio slobode medija obrađuje pitanje uslova rada zaposlenih, i to je bila inicijativa Sindikata medija i predložen je niz mjera kako bi se ta strategija unaprijedila.
- Osim toga, medijska strategija tretira i pitanje bezbjednosti medijske pismenosti, govor mržnje, opšteg ambijenta u kojoj postoje mediji - istakla je Camović-Veličković.
Dodaje da u Crnoj Gori postoje 222 medija, od kojih neki nijesu evidentirani kod nadležnih organa, kao i da je u junu prošle godine u Crnoj Gori funkcionisalo čak 130 portala, postoji 69 radio i televizijskih stanica, 75 kanala, 3 dnevne novine i jedan nedjeljnik.
Osvrćući se na promjene koje su se desile prethodnih godina, kazala je da se jedina promjena desila u nacionalnom javnom emiteru, i to u dijelu koji se odnosi na način finansiranja, a urađeno je bez prisustva javnosti u dogovoru premijere generalnog direktora, za koje je i pravosnažno-sudskom presudom utvrđeno da je bio u konfliktu interesa, kada je izabran i da mora biti smijenjen.
- Kada je u pitanju nezavisnost i samostalnost javnih medija, lokalnih javnih emitera i Radio televizije Crne Gore (RTCG), zakonom i podzakonskim aktima je garantovana nezavisnost, ali se često čuju kritike na rad RTCG-a za koje se tvrdi da su podložni partijskom uticaju - navela je Camović-Veličković.
Dodaje da je Evropska komisija u prošlogodišnjem izvještaju pohvalila izbalansiranost programa i mogućnost da se vide i čuju različiti politički stavovi , ali i ukalaza da je Savjet u junu ponovo izabrao istu osobu za generalnog direktora što je suprotno pravosnažnoj sudskoj presudi.
Profesor Vuk Vuković, jedan od intervjuisanih eksperata sa kojim su iz SMCG-a radili u toku rada na istraživanju je kazao da je njegov utisak da se i dalje govori o simulaciji nepristrasnosti ili najmanju ruku, neznalačkom i površnom tumačenju toga šta je politička pristrasnost i objektivnost, dodajući da se kvalitet nepristrasnosti ogleda u angažovanom i kritičkom
odnosu prema javnim politikama, pojedincima kao nosiocima javnih funkcija i društvenim anomalijama.
- Te teme ili takav pristup temama uopšte ne vidimo u programima RTCG-a, već vidimo selektivne i najčešće partijske informacije – rekao je Vuković kao sagovornik Sindikatu medija.
Kada je u pitanju zaštita prava ličnosti u medijima, slučaj istoričara i kolumniste Bobana Batrićevića, protiv kojeg je Osnovno državno tužilaštvo (ODT) po službenoj dužnosti pokrenulo postupak pred Sudom za prekršaje je presedan, jer do tada ODT nije vodilo tu vrstu postupaka. U međuvremenu se i odustalo od toga pa je na taj način završen.
- Javnost je u kontinuitetu regovala, jedinstveno je bilo mišljenje da njihov postupak predstavlja kršenje prava na slobodu govora - istakla je Camović-Veličković.
Najveći problemi, kako su istakli, jesu niske plate u jednom dijelu medija, zbog čega je prosječna plata svih novinara i medijskih radnika manja od prosječne u državi. Takođe, među ključnim problemima su i preopterećenost novinaraa i medijskih radnika u privatnim medijima jer su male redakcije kao i na isplaćivanje dodataka na platu.
- Kada je u pitanju uređivačka nezavisnost u javnom servisu, u RTCG-u novinari i novinarke ne prijavljuju direktne pritiske koji dolaze od političara, već to rade preko urednika i direktora koji su sa njima u kontaktu - istakla je Camović-Veličković.
Jedna od sagovornica, kako dodaju, je u razgovoru sa njima kazala da joj je preko uredničkog tima zamjereno jer je objavila izjavu jednog poslanika Evropskog parlamenta koji je kritikovao novu vladajuću većinu.
- Isto sam dobila primjedbu zbog objektivnog epiloga o ratu u Ukrajini – dio je citata sagovornice.
Sva istraživanja pokazuju da novinari i novinarke urednike vide kao glavne prenosioce naloga vlasnika, medija i političara ili biznismena i da se na taj način cenzuriše sadržaj i utiče na zaposlene – kazala je Camović Veličković.
Pravnik i saradnik SMCG, Mirko Bošković, koji ujedno prati da li nadležni državni organi postupaju u skladu s izmjenama krivičnog zakonika, osvrnuo se na slučaj novinarke Ane Raičković i kazao da je to pokazalo da jedno od tih krivičnih djela može da bude nasilničko ponašanje koje nije ušlo u set djela koji su bili obuhvaćeni prvobitnim izmjenama krivičnog zakonika.
- Imamo i djela u kojima se očituju neki oblici napada, osim nasilničkog ponašanja, laku i tjelesnu povredu, proganjanje, mučenje, zlostavljanje – rekao je Bošković.
Dodaje da je to izostavljeno i da bi u nekoj budućoj reformi moglo da bude uzeto u obzir prilikom odlučivanja.
Govoreći o onlajn uznemiravanju, on je istakao da smatra da u krivično-pravnom aspektu imamo prilično zadovoljavajuće materijalno zakonodavstvo.
- Te su norme krivično-pravne na određenom nivou opštosti i one dozvoljavaju nadležnim pravosudnim organima da po te norme sublimiraju različite oblike radnih izvršenja napada - kazao je Bošković.
Kračković se u zaključku osvrnuo na ovogodišnji trend u kojem političari i javni zvaničnici nastoje da pritiskaju novinare zbog toga što novinari samo pišu o nekim njihovim izjavama.
- Važno je da budemo solidarni, jer kao što vidite, svima mogu da nam se događaju takve stvari samo zbog toga što postavljamo pitanja. Dakle, svi ljudi kojima postavljamo pitanja, nemaju pravo da komentarišu da li su ta pitanja pametna ili glupa, oni moraju samo da odgovore na ta pitanja ili ako neće da ne odgovore - dodao je Kračković.

Vjera Ljuljđuraj

SMCG predstavili indikatore medijskih sloboda i bezbjednosti

Fudbaleri Pari Sen Žermena (PSŽ) plasirali su se u finale Lige evropskih šampiona.
PSŽ je večeras na Parku pinčeva, u revanš meču polufinala, savladao Arsenal 2:1 i sa dva trijumfa izborio veliko finale.
Prvi duel u Londonu dobio je 1:0.
Domaćin je poveo golom Fabijana Ruisa u 27. minutu.
Priliku da riješi sve dileme imao je Vitinja, ali je njegov šut sa 11 metara odbranio golman Arsenala David Raja.
Raja je ipak savladan tri minuta kasnije, strijelac je bio Ašraf Hakimi.
Konačan rezultat postavio je Bakajo Saka u 76. minutu.
Pari Sen Žermenu biće to drugo finale Lige šampiona, nakon 2020. godine, u kojem je poražen od Bajerna.
Plasman u finale juče je izborio Inter, koji je u Milanu, nakon produžetaka, savladao Barselonu 4:3. Utakmica je u regularnom toku, kao i prva na olimpijskom stadionu Luis Kompanis, završena neriješeno 3:3.
Finale je zakazano za 31. maj u Minhenu.

Pari Sen Žermen u finalu

Student prava Varšavskog univerziteta ubio je večeras sjekirom portirku koja je pokušavala da zatvori ulaz u zgradu kada je taj 22-godišnji napadač upao u kampus, a čuvar koji je pokušao da je zaštiti teško je povrijeđen i prevezen hitno u bolnicu, saopštila je poljska policija. 
 
- Počinilac je 22-godišnji državljanin Poljske. Ne zna se kakve su mu bile pobude. Znamo da je napao oštrim oružjem. Jako brutalno, već je uhapšen. Ubijena je tehnička radnica Varšavskog univerziteta. Druga osoba je teško povrijeđena i prevezena u bolnicu. Detaljnije informacije daćemo za 40 sati poslije uviđaja - kazao je dnevniku Gazeta viborča portparol Okružnog tužilaštva u Varšavi Pjotr Skiba.
Rektor Varšavskog univerziteta proglasio je dana žalosti sutra, 8. maja i sazvao krizni štab a prema prvim saznanjima žrtvu je ubica odabrao nasumično.
Poslije napada kada je pred brojnim studentima napao portirku i žestoko je udarao sjekirom tako da joj je odrubio glavu, napadač nije bježao već je sačekao da ga uhapsi obezbjeđenje univerziteta, javljaju poljski mediji.
- Potresen sam zvjerskim zločinom na Varšavskom univerzitetu. Nadam se da će muškarac povrijeđen u napadu ozdraviti. Za taj brutalni napad mora da padne žestoka kazna - poručio je na mreži Iks gradonačelnik Varšave Rafal Tšaskovski.
U trenutku napada na Univerzitetu je bio i ministar pravde Adam Bodnar na jednom predavanju koji je odmah evakuisan ali napad prema izvorima iz poljskog Ministarstva pravde nema veze sa politikom i ministrom.
Policija za sada na početku istragu nema saznanja o razlozima a prema saznanjima medija zločin su vidjeli brojni studenti.

Zločin na univerzitetu u Varšavi: Student sjekirom portirki odrubio glavu, teško ranio čuvara

Crnogorska vlast i opozicija treba da pojačaju svoju ozbiljnost, a politička scena je od 2020. godine pretvorena u političku trgovinu, smatra predsjednik Centra za međunarodnu politiku i evropske integracije Miodrag Lekić.
- Taj momentum 30. avgusta je izgubljen i jako teško ga je vratiti. Nikad nijesam mislio da je to nulta tačka u istoriji, niti sam taj datum idealizovao, ali bio je to trenutak promjena da se pokuša nešto ozbiljno - ocijenio je Lekić.
Lekić navodi da se politika u Crnoj Gori nakon 30. avgusta svela na dioničarsko trgovačko društvo.
- To je jedna trgovina da bi se došlo do zbira koji ima većinu. Koalicije jesu u jednom dijelu stvar dogovora, ali nikako da se ide baš ovako brutalno: da svako ima svoj feud - smatra Lekić.
Lekić je prokomentarisao i aktuelnu crnogorsku političku scenu, primijetivši da kada član DPS-a kritikuje Vladu, on ne kritikuje cijelu Vladu i premijera.
- Krivci su dakle jedan segment Vlade. Tu se teži dosta providnom i jeftinom triku: da se izbaci jedna grupacija koja je dežurni krivac i genetski destruktivna na ovom prostoru – a da oni (DPS) uskoče u Vladu - komentariše Lekić u emisiji “Klub Aplus”.
<h2>Propaganda uzela maha, pitanje je da li će EU i NATO opstati</h2>
Lekić nije siguran da Crna Gora ostavlja utisak ozbiljne zemlje koja se bazira na pravilima.
- Građani trebaju malo ozbiljniji rječnik, bez propagande koja je uzela maha na političkoj sceni Crne Gore već duži period. A tu se treba suočiti sa ozbiljnim promjenama na međunarodnom planu, gdje se dovodi u pitanje da li će Evropske unije i NATO-a uopšte biti - ukazao je Lekić.
Lekić je podsjetio da su Slovenija i Hrvatska pred ulazak u Evropsku uniju bile jako složne, dok se u Crnoj Gori konstantno “vodi neprekidna borba”.
- Te zemlje su pred ulazak u EU figurativno zakopale ratne sjekire. Bili su podređeni tom cilju, ojačali su snage i iskazali su ozbiljnost prema partnerima. Kod nas se nastavlja neprestana borba. Ja jesam pristalica pluralizma i legitimnih konfrotacija, ali sam pristalica i zajedničkih stvari - zaključio je Lekić.

Lekić: Crnogorska politička scena pretvorena u političku trgovinu, nikad nijesam idealizovao 30. avgust

Srbija u borbi za demokratiju nije imala većeg prijatelja od evropskog izvjestioca Tonina Picule, jer se na pošten i odgovoran način stavio u službu borbe za demokratiju i za evropsku budućnost Srbije. To kaže izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović.
On je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E kazao da je rezolucija Evropskog parlamenta veliki vjetar u leđa svima koji su sumnjali da li Evropska unija podržava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.&nbsp;
To, kako kaže, građanima Srbije vraća povjerenje u evropske institucije.
Evropski parlament usvojio je rezoluciju u kojoj se ocjenjuje da Srbija, uprkos određenom napretku, i dalje mora da prevaziđe značajne prepreke na putu ka Evropskoj uniji. To se prije svega odnosi na unapređenje unutrašnjeg političkog dijaloga, reforme u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, postizanje sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa sa Kosovom, kao i potpuno usklađivanje sa vanjskom politikom EU.
Picila je, kaže Božović, bez ostatka jasno i činjenično naveo stanje u Srbiji, Aleksandra Vučića i njegov režim odredio je kao autokratski, sa nedemokratskim tendencijama, antizapadnim, veoma bliskima Rusiji.
- Njegov izvještaj pokazuje da se spoljna politička orijentacija Srbije takođe odnosi i na unutrašnju situaciju u zemlji, koja postaje sve više represivna prema onima koji protestuju, prema svima koji kritikuju režim. On je rekao da je korupcija najveći problem, pomenuo je ona najvažnija dešavanja u Srbiji u posljednjih nekoliko mjeseci, nadstrešnicu u Novom Sadu. Mislim da je taj izvještaj veoma važan, on je pozdravljen od strane opozicije u Srbiji, proevropske, što je veoma bitno i danas je ipak potpuno drugačija slika o Aleksandru Vučiću, nego što je bila do prije samo nekoliko mjeseci u tom istom parlamentu i od strane iste, rekao bih, Evropske komisije - istakao je on.
Svi su, dodaje on, znali za bliske i posebne odnose predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, posebno u kontekstu rata u Ukrajini. Sada, kako kaže, na vidjelo izlazi ono što je Aleksandar Vučić 13 godina radio tajno.
- On je rame uz rame sa zločinačkim režimom, na trgu koji ne slavi pobjedu nad fašizmom vojnom paradom, on slavi ruski militarizam, slavi zločine u Ukrajini, a Aleksandar Vučić će imati priliku da zajedno sa tim zločinačkim režimom da aplaudira onim vojnim jedinicama koje vrše danas ratne zločine u Ukrajini - navodi Božović.
Prema njegovim riječima logičan slijed događaja u Srbiji bio bi raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, s obzirom da su, prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja, prije svega, &nbsp;ugroženi popularnost SNS-a, a onda i kredibilitet Aleksandra Vučića.&nbsp;
- Sada studentski plenumi zajedno pokušavaju da naprave taj jedan politički izraz cijelog ovog protesta i da se politički artikuliše to nezadovoljstvo građana koji su ih pratili svih ovih mjeseci - kazao je on.&nbsp;
Studenti u Srbiji traže vanredne parlamentarne izbore što je, kako kaže, važno jer je studentski bunt ušao u političku fazu, te se cijelom protestu pokušava dati politički izraz.
Studenti su bili apolitični, podsjeća Božović, pa je zahtjev za vanrednim izborima pozitivna vijest, ali je i opasno pa je neophodno uključivanje opozicije i svih ostalih u jedan front da bi se pobijedio režim kakav je u Srbiji.
- Studenti su ipak shvatili da se ne očekuje od ovoga režima da ispuni bilo kakve studentske zahtjeve. Ovaj režim dok je Aleksandar Vučić na vlasti i dok je Srpska napredna stranka na vlasti neće ispuniti bilo kakve studentske zahtjeve - rekao je Božović.
Opozicija, kaže, ima važnu ulogu bez obzira na slabost i nepopularnost kod dijela anti Vučićeve Srbije, ali je neophodno da opozicija, univerziteti, studenti i pobunjeni građani zajedno politički riješe sve ono što je, prema njeovim riječima, zadesilo Srbiju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0FtaE8yYQZs%3Fsi%3DxzBVl3JqrZytahOF&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Picula jasno i činjenično naveo stanje u Srbiji, Vučića i njegov režim odredio kao autokratski

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Iako se čelnici demokrata Aleksa Bečić i Boris Bogdanović hvališu preko društvenih mreža da uspješno čiste policiju od kriminalaca u njoj, podaci o postavljenju partijskih uhljeba i preletača razotkrivaju teške, razarajuće posljedice stranačke kadrovske kombinatorike. SPECIJALAC ZA SPECIJALNE NAMJENE Slučaj Miloša Pekovića, imenovanog posljednjeg dana prošle godine za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, pokazuje kako partijski vojnici skrivaju nepočinstva unutar sektora bezbjednosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689" data-rendition-name="original" width="1600" height="1219" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Početkom 2021. godine Miloš Peković je bio najniži starješina, pomoćnik komandira stanice policije za bezbjednost saobracaja u Centru bezbjednosti Podgorica. Po dolasku na vlast Ure, kasnije i Demokrata, Peković se odmah novim partijskim moćnicima stavio na raspolaganje. Napredovao je ekspresno: preskočio je više nivoa i policijskih zvanja, uvijek ispunjavajući želje lidera partija koje su ga postavljale na rukovodeće pozicije u policije. Aprila 2021. godine Peković je postavljen za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Sektora posebne namjene. Tom sektoru pripadaju Specijalna jedinica, Posebna jedinica policije, kao i jedinica koja se bavi zaštitom štićenih ličnosti i štićenim objektima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića"> <figcaption>RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  MANDIĆEV ZAŠTITNIK&nbsp; Stoga je Peković i po funkciji koju obavlja znao da Danilo Mandić odavno obezbjeđuje - privatno a protivzakonito strica Andriju Mandića - predsjednika Skupštine Crne Gore. Međutim, Peković nije dao da se o tome raspravlja na kolegijumima njegovog sektora i da se oko toga postupa po proceduri. Tako je kršen zakon: bezbjednosno-interesantna osoba i čovjek sa podebljim dosjem Danilo Mandić je – prema informacijama Televizije E – imao ugovor o djelu i na raspolaganju službeno vozilo Skupštine Crne Gore. Ko je kriv za skandalozni bezbjednosni propust? Nema ni traga od istrage. I ne treba očekivati da će bilo ko od policijskih starješina postavljati nezgodna pitanja jer su na bitne pozicije Demokrate postavile sebi lojalne ljude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević"> <figcaption>PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,NAŠI LJUDI”&nbsp; Željko Pavićević je još jedan je od preletača iz DPS-a, prvo u Uru Dritana Abazovića, potom u Demokrate Alekse Bečića. Aktuelni komandant Protivterorističke jedinice policij (PTJ) kadrovski je izbor Duška Stijepovića, poslanika Demokrata.&nbsp; Kad je Lazar Šćepanović postavljen za v.d. direktora Uprave policije, na zahtjev Demokrata došlo je do kadrovskih rotacija: Miloš Peković sa mjesta komandanta PJP ide na poziciju v.d. pomoćnika direktora kojU je pokrivao Miloš Rakonjac. Istovremeno, Rakonjac, čija je uloga ogromna u skandaloznom ponašanju policije septembra 2021. prilikom ustoličenja Joanikija Mićovića, postaje komandant Specijalne jedinice. A Pekovićevo mjesto zauzima – Pavićević. Tako su Demokrate izgradile mrežu lojalnih policijskih službenika.&nbsp; Sve ove veze funkcionera Demokrata sa policijskim službenicima razotkrivaju motive čistke politički nepodobnih u policiji: bilo je potrebno ukloniti profesionalce, da bi se doveli partijski lojalni ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić"> <figcaption>SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TEST LOJALNOSTI A za održavanje lojalnosti čelnika u policiji, ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović – po uputstvima Alekse Bečića I Borisa Bogdanovića - koriste efikasno sredstvo: najveći dio rukovodioca dobili su rješenja za vršioca dužnosti. Prema zakonu, policijski službenik može biti imenovan na poziciju vršioca dužnosti samo dva puta po šest mjeseci. Što će reći da u tih 12 mjeseci Demokrate koje upravljaju bezbjednosim sektorom očekuju apsolutnu poslušnost. Zato su neka od ključnih imenovanja i bila u formatu – vršioca dužnosti. Kao neka vrsta testa lojalnosti. O tome govore i neki podaci: Lazar Šćepanović imenovan je 16. decembra 2024. godine za vršioca dužnosti direkztora Uprave policije. Sredinom janura ove godine Velimir Furtula je postavljen za v.d., pomoćnika direktora policije Sektora borbe protiv kriminala. Milošu Rakonjcu je 7. septembra 2024. produženo v.d. stanje, baš kao i Milutinu Vasiljeviću, načelniku granične policije i načelniku Draganu Goroviću.&nbsp; Upravo ovi podaci otkrivaju kako Demokrate drže pod kontrolom policijske službenike: oni koji budu poslušni, koji izvršavaju komande čuvenog dvojca Bečić- Bogdanović - na kraju će dobiti trajni raspored.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528" data-rendition-name="original" width="1080" height="545" loading="lazy" alt="LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović"> <figcaption>LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAGRADE ZA LOJALNOST &nbsp; Prvi koji je prošao kvalifikacije i test bespogovorne odanosti je Lazar Šćepanović. Aktuelnom vršiocu dužnosti direktora Uprave policije ističe drugi šestomjesečni mandat 16. juna. Ali za njega nema zime. ,,Nemam dileme da će, saglasno zakonu, ministar Šaranović predložiti da gospodin Šćepanović nastavi ovu misiju - kazao je juče potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ispovijedajući se na Gradskoj televiziji. &nbsp; Tako će Lazar Šćepanović - koji 1. januara ove godine, sa stotinu policajaca, nije mogao na Cetinju da nađe i uhapsi krvoloka Aca Martinovića, koji je komandovao skandalozno neuspješnom akcijom potrage za Alijom Balijagićem – i koji danas komanduje nezakonitim čistkama u policiji - biti nagrađen direktorkom pozicijom u višegodišnjem mandatu.&nbsp; To je poruka i drugim koji su na privremenim pozicijama: poslušnost se isplati, naročito kad slušaju anređenja Demokrata. A da li se tako postiže efikasnost policije? To očito nikoga iz sadašnje vlasti nije briga.

,,V.D. STANJE” – šifra Demokrata za disciplinovanje policijskog kadra

Tradicionalna, pozitivistička, Rankeova škola, u istorijskoj nauci, veli da treba pisati kako je uistinu bilo (te teze je ponovio i znameniti Karel Kosik) i da treba pustiti činjenicama da same govore. Nepristrasno i bez posrednika. To u istorijskoj nauci, modernoj, ipak, i na žalost, nije moguće, jer je istoričar taj koji pronalazi i objavljuje istorijske izvore, on je posrednik između prošle stvarnosti i sadašnjosti i preko istoričara se saznaju dokumenta, uglavnom, i on ih saopštava i interpretira u skladu, sa, nadasve, utvrđenim istorijskim činjenicama.&nbsp; Drugo ime za utvrđene istorijske činjenice se naziva ISTINA, premda se istorija uvijek piše, a nikad napisati ne može, konačno. To je jasno, makar u istorijskoj nauci. No da budeno konkretni, u konkretnom slučaju istoriografske teme i ekspozicije. Četnički pokret 1941-1945. bio je &nbsp;zločinački, kvislinški, a jedan od njegovih glavnih vođa u Crnoj Gori bio je kapetan Jakov Jovović iz Bjelopavlića. &nbsp;Klasični ubica, mučitelj i sluga fašističko- nacističkog italijanskog i njemačkog okupatora i kukavički bjegunac iz Crne Gore 1944. I krvnik Crnogoraca. &nbsp;Sa njim u stroju pobjegao je i bivši zemljoradnik- Blagoje Jovović 1944, lažni atentator na poglavnika NDH Anta Pavelića 1957. Pobjegli i Jakov i Blagoje u Argentinu 1944 i kasnije i tamo obojica umrli. Jedan prije, drugi kasnije.&nbsp; Obojica proglašeni službeno ratnim zločincima i obojicu grli svetosavska sekta pod nazivom Srpska pravoslavna crkva, lažnim imenom jer je vaseljenski carigradski patrijatrah zove ispravno Crkva Srbije jer ona to jeste. A ona je okupatorska u Crnoj Gori od kraja 1918. godine. A zločinačka četnička politika i ideologija je njen savremeni i bivši , jedinstveni oficijelno spiritus movens oličena u vođstvu Crkve Srbije i režima u Srbiji i partijama bitnim, na žalost u vlasti u današnjoj Crnoj Gori. &nbsp;Baš upravo to. Oni glorifikuju četničke ratne zločince i zločine i pokušavaju "pravdati" njihove zločine. Od Draže, Pavla itd. To su oni i ne čudimo se tome ništa. Oni su vazda tom projektu pripadali. U ovom tekstu objavljujem, dva zanimljiva dokumenta, koja vrijedi pročitati, kako su zloglasni četnički komandant Jakov Jovovic i ostali, među kojima i Blagoje Jovović činjeli povrede ratnog i humanitarnog prava, i zatvarali, pljačkali i mučili crnogorske rodoljube i civile Momčila Kovačevića, Dušana L. Simonovica, koji su bili žrtve proganjanja od strane četničke bande Jakova Jovovića, a u svemu tome je učestovavo je i Blagoje Jovović kao saizvršilac, i bjegunac, koji je i zvanično (Blagoje Jovović, koga glorifijuje Crkva Srbije i režim u Srbiji i ovdašnji četnički paževi) proglašen ratnim zločincem 10. juna 1946. godine.&nbsp; I u sjajnoj emisiji "Drugačija radio veza", na Anteni M, Darko Šukovic je u razgovoru sa uvaženim dr Dragutinom Papovićem, između ostalog, jasno i tačno rekao pominjući Blagoja Jovovića da je on bio- prevarant. Izmislio Jovović po nalogu četničke bratije da je on pucao na poglavnika NDH zločinca Pavelića. Obična laž i nista više. &nbsp;U nastavku slijedi faksimil arhivskih dokumenta.&nbsp; IZVOR:&nbsp; DRŽAVNI ARHIV CRNE GORE, ARHIVSKO ODJELJENJE PODGORICA, KUTIJA 3, PREDMET RG. BR. 81, INV. Br. 273, FOND- PRINOVLJENI SPISI NOB-a (1941-1945), MATERIJALI (ODLUKE) ZEMALJSKE KOMISIJE ZA UTVRĐIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJEGOVIH POMAGAČA, DOSIJE ČETNIKA BLAGOJA JOVOVIĆA.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506200528_5497015ca3e76be3f4b5d5dd1d08a90f40a7e9f0b78fa2e4c54100417db6f13c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506200528_5497015ca3e76be3f4b5d5dd1d08a90f40a7e9f0b78fa2e4c54100417db6f13c" data-rendition-name="original" width="1209" height="1600" loading="lazy" alt="faksimil"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506200532_eed8bdc542bce99526a3eff0098a6ea6c75856169dd987c97aa99425b403ba14.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506200532_eed8bdc542bce99526a3eff0098a6ea6c75856169dd987c97aa99425b403ba14" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="faksimil"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506200532_0fe164e21d8536e51a0fe6d9a860201f9fba9d00caf6229ee2cb9e974a8f95c3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506200532_0fe164e21d8536e51a0fe6d9a860201f9fba9d00caf6229ee2cb9e974a8f95c3" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="faksimil"> </figure>

Četnički komandant Jakov Jovović i njegov vojnik Blagoje Jovović bili su zvanično proglašeni ratni zločinci

Suspendovani službenik policije Petar Lazović negirao je navode optužnice da je zloupotrijebio službeni položaj i da je radio u korist kavačkog kriminalnog klana. Lazović je naveo sve predmete i istrage koje su pokrenute na osnovu njegovih informacija koje je prosljeđivao svojim nadređenim. On je na pitanje jednog od svojih branilaca, advokata Nikole Martinovića naveo da je dobio informaciju o kretanju broda Budva do odredišta u Hamburgu. - O tome sam obavijestio Dejana Kneževića - kazao je Lazović. On je istako i da je dobio informaciju o pripremanju likvidaciij Slobodana Kašćelana, koje bezbjednosne službe tretiraju kao jednog od šefova kavačkog klana. - Tada sam donio informaciju o potencijalnim mjestima gdje je planirana egzekucija Kašćelana. Ubistvo je bilo planirano plastičnim eksplozivom velike razorne moć. U pitanju je bilo 3, 5 kilograma eksploziva i trebalo je da ga postave na krov njegovog vozila ili na bočnu stranu auta kada se približe motorom - ispričao je Lazović.&nbsp; Dodao je da je o tome obavijestio tadašnjeg načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića. Suspendovani policajac je ukazao i da je dobio informaciju o švercu veće količine marihuane preko rijeke Bojane. - Zbog propusta u službi i pojedinaca u pravosuđu izgubili smo časnog policajca Rudolfa Elezovića - kazao je Lazović. On je dodao i da je imao informaciju o dolasku dvojice plaćenika iz Kolumbije i on je o tome obavijestio Žižića. I ta informacija, kako kaže, ispostavila se tačna. Oni su tada uhapšeni u Crnoj Gori. Lazović je naveo da je Kolumbijce vozio Goran Brajović, ali je rekao da ne zna da li je Brajović bio upoznat što oni pripremaju. Lazović je takođe naveo i da je on saopštio Miloradu Žižiću da se u Kotoru ili Tivtu priprema ubistvo srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. - Po tadašnjim informacijama Goran Marković i Milo Jovanović bili su potencijalni izvršioci. Uhapšen je Marković i kod njega je nađeno oružje. Marković je uhapšen sa Jovanovićem u štek stanu - kazao je Lazović. On je dodao i da je pretpostavljene obavijestio da se iza autobuske stanice u Tivtu nalazi " opel astra" zatamnjenih stakala i u vozilu se nalazio kreč i lopata. - Ja sam imao informaciju da je Belivuka i Miljkovića na Aerodromu Tivat trebalo da ubije Goran Marković. Zatim bi organizatori ubili Markovića i prikrili tragove. Vjerovatno je taj kreč i lopata trebalo da posluži kako bi Markovića zakopali - kazao je Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250505110524_ed28390a11a27223009eb3601eb001c3d31942f98a4a749d991258d06341b63a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250505110524_ed28390a11a27223009eb3601eb001c3d31942f98a4a749d991258d06341b63a" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Borivoje Borović i Nikola Martinović"> <figcaption>Borivoje Borović i Nikola Martinović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  On je na pitanje advokata Martinovića rekao da je zahvaljujući njegovoj informaciji razbijen ogranak kavačkog kriminalnog klana u Nikšiću, da su na osnovu njegovih podataka procesurane osobe za pripremanje likvidacije Marka Ljubiše Kana, kojeg službe bezbjednosti označavaju kao viskopozicioniranog člana škaljarskog klana i da to pripremaju osobe iz kavačke grupe. Ali to, prema riječima Lazovića, nije sve. On je takođe dobio podatke o potencijalnim izvršiocima ubistva Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića. Njegove informacije bile su i o švercu cigarete i o tome je obavijestio šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića. Lazović je na pitanje advokata Martinovića rekao i da je svojim kolegama dao operativne informacije o osobama za pokušaj ubistva novinarke Olivere Lakić. Od njega je takođe potekla i informacija gdje se krije potraživani Dragoslav Ćetković najbliži saradnik sada ubijenog Jovana Vukotića. Na pitanje drugog branioca, advokata Borivoja Borovića kazao je da nikada nije korsiti skaj aplikaciju, da od 2018. godine nije putovao van Crne Gore. - Nikada nijesam putovao u Južnu Ameriku, Australiju i Afriku. Sve informacije koje sam dobio dijelio sam sa nadređenim ali i sa svojim kolegama operativcima- kazao je Lazović. To je, kako kaže, bilo zbog potrebe službe i da bi se podaci uporedili i uparili. - Ja sam se ponašao kao profesionalac, nijesam ništa krio - naglasio je Lazović. Osim Lazovića i ostali optuženi - Slobodan Kašćelan, Radovan Mujović, Radovan Pantović, Nikša Perović i Petar Mujović negirali su navode optužnice. Kašćelan je rekao da ne priznaje krivično djelo i da nema nikakve veze sa optužbama. - Nijesam koristi skaj komunikaciju, to nije moje kodno ime koje se pominje u optužnici. Možete da me pitate što god hoćete. Ležim nevin u pritvoru. Nemam &nbsp;primjedbi na odbranu Petra Lazovića, niti me zanima što je rekao - kazao je Kašćelan. Optuženi Radovan Mujović je negirao navode optužnice navodeći da je šest godina na izdržavanju kazne. - Stavlja mi se na teret da sam dospio do Amerike, Afrike a ja nigdje iz Spuža nijesam mrdnuo. Kod mene nikada ništa nedozvoljeno nije pronađeno - kazao je Radovan Mujović. Optuženi Radovan Pantović kazao je da je uhapšen zbog navodnog šverca 74 kilograma droge iz Amerike, Azije. - To je neistina i fabrikovano je sve kao i poruka i optužnica protiv mene. Podigli su dvije pa treću optužnicu da ne bih izašao iz pritvora. Malo im je jedna bila pa su iste poruke iskoristili i za druge dvije - kazao je Pantović. Ovi postupci će, kako je kazao, ići u nedogled i to će završiti negdje 2070. - Jedini cilj je da ne izađem iz pritvora - rekao je optuženi. Nikša Perović negirao je optužbe za parnje novca naglašavajući da nikada nije koristio skaj aplikaciju. - Sav novac koji smo zaradili moja porodica i ja uložili smo u taj objekat, čak smo se i kreditno zadužili - kazao je Perović. Petar Mujović je rekao da nije član nikakve kriminalne organizacije i da nije pokušao da ubije Jovicu Vukotića. Na ročištu je zatraženo ukidanje pritvora Lazoviću, Petru Mujoviću i Nikši Peroviću ali je sud odbio taj prijedlog nakon pauze od sedam minuta. Suđenje se nastavlja 29. maja.

Tag: sindikat-medija-crne-gore