Crnogorski mediji su u 2024. ostvarili ukupan prihod od više od 56,6 miliona eura dok su ukupni rashodi iznosili nešto više od 56 miliona, pa je cjelokupni sektor godinu završio sa ukupnim profitom od nepune 603 hiljade eura, pokazalo je istraživanje Sindikata medija Crne Gore (SMCG).
U istraživanju, koje već četvrtu godinu analizira poslovanje javnih i komercijalnih medija, navodi se da je na crnogorskom tržištu, koje broji oko 630 hiljada medijskih konzumenata, tokom 2024. godine poslovalo više od 200 medija.
- Iako su ukupni prihodi porasli u odnosu na prethodnu godinu kada su iznosili nešto više od 52 miliona, neto dobit je gotovo prepolovljena - 2023. ukupno je iznosila oko 1,2 miliona eura. Glavni razlog je u rastu troškova poslovanja koji su, kao i prihodi, u 2024. premašili 56 miliona eura - navodi se u istraživanju.
Dodaje se da je u istom periodu, broj medijskih radnika i radnica blago porastao - sa oko 2.000 na 2.041, iako stvarna brojka vjerovatno premašuje taj iznos, s obzirom na to da podaci nisu dostupni za sve medije.
- Više od polovine zaposlenih, njih 1.187, radi u javnim medijima - Radio-televiziji Crne Gore (RTCG) i u 15 lokalnih javnih emitera. U privatnim medijima zaposleno je malo više od 850 radnika što pokazuje da je javni sektor i dalje dominantan poslodavac u medijskoj industriji države - pokazuje analiza.
Kao i ranijih godina, RTCG, koji se dominantno finansira od države, ostvarila je najveću dobit.&nbsp;
- Ukupni prihodi javnog servisa premašili su 22,7 miliona eura, od čega čak 20,5 miliona potiče iz državnog budžeta. RTCG je godinu završilo s neto dobiti od 1,11 miliona eura. Pozitivan rezultat ostvarili su i lokalni javni emiteri, koji su tokom 2024. prihodovali 8,43 miliona eura, uglavnom iz lokalnih budžeta, te godinu završili s dobiti od 143 hiljade eura, što je značajan napredak u odnosu na prošlogodišnji minus. Tome je najviše doprinijelo usvajanje novog Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama, čiji se puni efekat očekuje tokom 2025. godine, a kojim je značajno povećan obavezan iznos finansiranja ovih medija od strane opština, kao njihovih osnivača - precizirano je u analizi.
U štampanim medijima, koji pritom imaju svoje internet publikacije, zbirno gledano, zabilježeno je stabilno poslovanje.
- Ukupni prihodi iznosili su 8,9 miliona eura, rashodi 8,46 miliona, pa je konačna dobit iznosila 447,7 hiljada eura. Tri od četiri štampana medija, sa izuzetkom Pobjede, poslovala su pozitivno, a u ovom sektoru su bila zaposlena 293 medijska radnika. Najslabiji, ujedno i jedini negativni rezultat, ponovo su imale privatne televizije, koje su zbirno poslovale s gubitkom od 1,47 miliona eura, što je za oko 543 hiljade eura lošije nego godinu ranije. Ukupni prihodi privatnih TV stanica iznosili su 9,84 miliona eura, dok su rashodi dostigli 11,32 miliona a u njima je bilo zaposleno 335 radnika. &nbsp;Od ukupno četrnaest privatnih TV stanica, samo pet su godinu završile pozitivnim rezultatom i to: TV Vijesti, TV Prva, TV Teuta, TV Boin i Wow Montenegro - navodi se u saopštenju.
Bolji rezultat zabilježile su privatne radio stanice, koje su prihodovale 2,32 miliona eura i ostvarile neto dobit od 99 hiljada eura, ali i portali koji su sve važniji akteri na medijskom tržištu.&nbsp;
- Internet mediji su 2024. prihodovali blizu 3 miliona eura a godinu su završili s neto dobiti od preko 200 hiljada eura. Više od polovine registrovanih medija u Crnoj Gori čine internetske publikacije, odnosno portali. Kako su Sindikatu medija kazali iz Ministarstva kulture i medija u novembru 2025. godine, u njihovu Evidenciju medija upisano je tek 58 internetskih publikacija. Međutim, ukupan broj portala je znatno veći pa sabiranjem portala čije smo poslovne rezultate u ovoj publikaciji analizirali i drugih medija koji imaju sopstvene veb stranice, procjenjujemo da ih ima oko 120. Crna Gora se, dakle, i dalje suočava sa ozbiljnim izazovom neregistrovanih internet medija. U njima je radilo 99 zaposlenih, što je blagi rast u odnosu na 2023. godinu - precizirano je u saopštenju.
U agencijama koje se bave novinskim izvještavanjem ali i medijskom produkcijom i distribucijom sadržaja medijima ostvareni su prihodi od 735,8 hiljada eura, dok su rashodi iznosili 688 hiljada, pa je zbirna dobit bila 47,7 hiljada eura.&nbsp;
- Sličan trend zadržala je i periodična štampa – magazini i nedjeljnici – koji su prihodovali 578 hiljada eura, imali troškove od 550 hiljada i ostvarili simboličan plus od 27,6 hiljada eura. Koha Javore, nedjeljnik na albanskom jeziku koji se finansira iz budžeta Skupštine Crne Gore i u 2024. je poslovao uravnoteženo – prihodi i rashodi iznosili su po 150 hiljada eura a rezultat je bio nula, uz četiri zaposlena - piše Sindikat medija.
Sveukupno posmatrano, crnogorski mediji su 2024. godinu završili u plusu, ali sa znatno manjom dobiti nego godinu ranije.&nbsp;
- Rast troškova, posebno u televizijskom sektoru, uz ograničene izvore tržišnih prihoda i veliku zavisnost od javnog finansiranja i dalje ograničavaju stabilnost medijskog sistema. Više od polovine zaposlenih radi u javnim servisima – nacionalnom i lokalnim – dok se u privatnom i online sektoru bilježi umjeren porast zaposlenosti - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sindikat medija: Crnogorski mediji u 2024. imali profit od 600 hiljada eura

Evropska komisija (EK) je, u Izvještaju o Crnoj Gori, ponovo naglasila nedostatak socijalnog dijaloga i loše uslove rada u medijima kao značajne probleme u tom sektoru, saopštili u iz Sindikata medija (SMCG).&nbsp;
&nbsp;Kako su kazali iz SMCG, u Izvještaju se navodi da je medijska industrija, pored bankarskog sektora, jedna od najznačajnijih grana koje još nemaju granski kolektivni ugovor, odnosno tu vrstu dodatne zaštite za zaposlene.
&nbsp;Iz SMCG su ukazali na navode iz Izvještaja u kojima se konstatuje da sektorski kolektivni ugovor još nije potpisan i da to otežava radnicima u medijskoj industriji ostvarivanje radnih prava pod jednakim uslovima kao i radnicima u drugim sektorima.
&nbsp;U Izvještaju je, kako su kazali iz SMCG, navedeno i da su plate novinara i dalje su ispod nacionalnog prosjeka.
&nbsp;- Izvještaj bilježi i zabrinjavajući primjer koji su predstavnici sindikata u Radio-televiziji Crne Gore iznijeli u javnost: u njemu se pominju slučajevi pritisaka uprave, diskriminacije sindikalno aktivnih radnika i odlaganja kolektivnog pregovaranja - navodi se u saopštenju SMCG.
&nbsp;Prema njihovim riječima, posebno je ohrabrujuće to što je Izvještaj EK prepoznao napore nacionalnog Sindikata u medijima i profesionalnih organizacija u oblasti unapređenja socio-ekonomskih uslova, profesionalnih standarda i bezbjednosti medijskih radnika.
&nbsp;- Iako je EK medijskim reformama dala ocjenu da je Crna Gora „umjereno spremna u oblasti slobode izražavanja, uz određeni napredak u sprovođenju reformi”, u izvještaju su istaknuti ozbiljni izazovi - naglasili su iz SMCG.
Oni su pojasnili da se kao centralna briga s pravom naglašava izostanak izbora preostala dva člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), koji od decembra prošle godine ne odlučuje u punom sastavu.
- Podsjećamo da Skupština Crne Gore, ni nakon tri objavljena poziva za izbor preostalih članova Savjeta, nije sprovela izbor, kao i da je u toku četvrti poziv - naglasili u iz SMCG.
Oni su ukazali na navode iz Izvještaja prema kojima to ometa punu primjenu zakonodavnog okvira i može imati implikacije na Poglavlje 10.
Iz SMCG su kazali da je poruka EK u Izvještaju jasna, a to je da Crna Gora mora hitno imenovati preostale članove Savjeta AMU.
Pored toga, kako su dodali, EK naglašava da, ukoliko bude potrebe za izmjenama zakonskih rješenja u tom dijelu, one moraju biti sprovedene uz konsultacije sa svim relevantnim akterima i ne smiju „narušiti dosadašnji napredak, posebno kada je riječ o očuvanju političke nezavisnosti javnog servisa RTCG i AMU, uključujući zaštitu njihove uređivačke, institucionalne i finansijske nezavisnosti od bilo kakvog oblika neprimjerenog uticaja“.
- U Izvještaju se podsjeća da je i dalje u toku sudski postupak kojim se osporava zakonitost imenovanja generalnog direktora RTCG, što nastavlja da otvara pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem kršenju zakonskih procedura - naveli su iz SMCG.
Kako su dodali, pominje se i postupak protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe službenog položaja tokom izbora generalnog direktora, koji je nedavno okončan osuđujućom presudom u prvostepenom postupku.
- Iako se u Izvještaju pohvaljuje ažurnost institucija u rješavanju novih slučajeva napada, i ove godine ponavlja se da se bilježe slučajevi oštrih verbalnih napada na medije i predstavnike civilnog društva od strane javnih funkcionera i političkih partija, uključujući i visoke zvaničnike iz sektora bezbjednosti i odbrane - istakli su iz SMCG.
Oni su podsjetili da već duže vrijeme ukazuju na nedostatak razumijevanja nosilaca političke moći o ulozi medija u jednom demokratskom društvu.
- U Izvještaju se preporučuje da se nacionalno zakonodavstvo usaglasi sa Evropskim zakonom o slobodi medija (European Media Freedom Act), kao i sa Aktom o digitalnim uslugama (Digital Services Act), Aktom o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Zakonom o vještačkoj inteligenciji (Artificial Intelligence Act) - &nbsp;rekli su iz SMCG.
Oni su podsjetili da je Ministarstvo kulture i medija nedavno formiralo Radnu grupu za implementaciju Evropskog zakona o slobodi medija i Akta o digitalnim uslugama u crnogorsko zakonodavstvo, čiji je SMCG član.

Sindikat medija: Izvještaj EK naglašava nedostatak socijalnog dijaloga i loše uslove rada u medijima

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je, od 2021. do ove godine, registrovao 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke, dok je samo u 2024. zabilježeno 11 napada na medijske radnice.
Na konferenciji za novinare povodom predstavljanja istraživanje SMCG o bezbjednosti novinarki, saopšteno je da je u istom četvorogodišnjem periodu napadnuto 36 novinara - dok je još 28 napada bilo usmjereno na grupe medija, pa je ukupan broj napada iznosio 96.&nbsp;
Samo u 2024. žrtve napada u pet slučajeva bili su muškarci, u 11 žene a u osam grupe medija.
Autorka istraživanja i potpredsjednica SMCG Marijana Camović-Veličković rekla je da je riječ o prvom istraživanju ove vrste, dodajući da se analiza oslanja na statističke podatke iz baze napada SMCG - Safe Journalists.
Ona je kazala da su od 2021. do ove godine, novinarke u Crnoj Gori doživjele razne oblike napada.&nbsp;
- Bilo je slučajeva ozbiljnih fizičkih napada, kao i prijetnji po život, ali ubjedljivo najučestaliji obilk napada na novinarke u protekle četiri godine su uznemiravanje i ostali oblici prijetnji - rekla je Camović-Veličković.
Prema njenim riječima, napadnute su novinarke većih medija čije je sjedište u Glavnom gradu, ali i u manjim sredinama i iz manjih medija.&nbsp;
- Tokom istraživanog perioda zabilježena su 32 incidenta u kojima su žene bile žrtve i to je cifra koja je registrovana u Safejournalists.net bazi napada. Iz sumiranih podataka za ove četiri godine može se vidjeti da je u posljednje dvije godine, odnosno 2023. i 2024, nasilje prema novinarkama povećano u odnosu na novinare - rekla je Camović-Veličković.
Ona je navela da su tokom prošle godine u SafeJournalist bazi zabilježena ukupno 24 incidenta, od kojih su u pet slučajeva žrtve bili muškarci, a u 11 žene, dok su u preostalih osam slučajeva napadnute novinarske ekipe ili mediji.
- Opšte je mišljenje među intervjuisanim i novinarkama koje su učestvovale u fokus grupama da su najranjivija kategorija novinarke koje žive i rade u manjim sredinama i one koje se bave temama iz crne hronike - rekla je Camović-Veličković.&nbsp;
Kako je kazala, nakon njih isticane su mlađe novinarke, samohrane majke, a i generalno žene jer su „lakša meta“ u odnosu na muškarce i lakše ih je diskreditovati kroz mizogine i seksističke napade i omalovažavanje pomoću rodnih stereotipa.
Ona je kazala da su trenutno tri novinarke pod stalnom policijskom zaštitom, te da više od 60 odsto zaposlenih u medijima čine žene.

Za četiri godine 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke

Crna Gora je treću godinu zaredom zabilježila pad u indeksu bezbjednosti novinara, dok broj incidenata nad novinarima ostaje zabrinjavajuće visok.
To su pokazala istraživanja Sindikata medija Crne Gore (SMCG) - Indikatori nivoa medijskih sloboda i Indeks bezbjednosti novinara za 2024. godinu koja su danas predstavljena na pres konferenciji za medije.
Predsjednik SMCG Radomir Kračković podsjetio je da se prvo istraživanje sprovodi već devet godina, dok se Indeks bezbjednosti novinara danas predstavlja po peti put. Broj slučajeva napada tokom prošle godine u odnosu na 2023. je povećan.&nbsp;
- Nefizičke prijetnje i uznemiravanje registrovane su u 11 slučajeva, pet više nego godinu ranije, dok je u četiri slučaja podnijeta krivična prijava zbog ugrožavanja bezbjednosti - naveo je on.
Registrovana su, kako je kazao, četiri slučaja u kojima su nosioci vlasti bili inicijatori.
- Prijetnje po život i fizičku bezbjednost brojane su s četiri slučaja. Tokom prošle godine zabilježena su i četiri fizička napada - u kontrastu s 2023. kada takvih napada nije bilo. Najozbiljniji napad bio je u novembru, kada je Ana Raičković napadnuta od Zorana Bećirovića i njegovog obezbjeđenja; reakcija nadležnih bila je efikasna i dovela do prvostepenog okončanja postupka - rekao je Kračković.
SMCG je ukupno registrovao 24 slučaja, dok je policija evidentirala 16. Za 2025. godinu, kako je navedeno, do sada je zabilježeno 19 napada različitih vrsta.
Potpredsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković je posebno istakla i slučajeve pokušaja pritisaka putem tužbi (SLAPP): prijava Jelene Perović protiv Jelene Jovanović, prijava supruge gradonačelnika Saše Mujovića protiv Vesne Radjković Nenadić, prijava protiv Brana Mandića koja je odbačena poslije pritiska javnosti i NVO, kao i tužba Andreja Vučića protiv Vijesti.
- Smatramo da i ove vrste pritisaka moraju biti evidentirane, jer doprinose ukupnoj slici nesigurnosti i otežavaju rad novinara - poručila je Camović Veličković.
Kračković je upozorio da pad u indeksu bezbjednosti novinara i rast broja incidenata pokazuju da donositelji odluka moraju preispitati kuda ide sloboda medija u Crnoj Gori.
- Rast broja ovakvih incidenata, pad Crne Gore u indeksu bezbjednosti novinara ZB, govori o tome da donosici odluka moraju dobro da se zamisle kuda ide sloboda medija u Crnoj Gori i ovo je očigledno jedno nazadovanje, što znači da crnogorski novinari i mediji posljednjih godina rade u nesigurnijim uslovima u odnosu na ranije godine - rekao je Kračković.
<h2>NAJGORA OCJENA ZA BEZBJEDNOST</h2>
Naglasio je da su za istraživanje indikatora ocjene davali deset medijskih eksperata. Anketirani su medijski profesionalci - novinari, urednici, dopisnici i druga novinarska zanimanja; ukupno je učestvovalo 81 ispitanik, od kojih je 60 odsto žena, a 40 odsto muškaraca.
- 29,6 odsto ispitanika je u starosnoj grupi od 30 do 39 godina, skoro svaki peti je između 18 i 29 godina, 17,2 odsto je starosti od 50 do 59 godina, a svega 6,2 odsto ima preko 60 godina. Više od 63 odsto radi u medijima duže od deset godina, skoro 20 odsto između pet i deset godina - rekao je Kračković.
Prosječna ocjena Crne Gore na skali od jedan do sedam iznosi 3,15 za 2024. godinu, što je niže nego 2023. (3,33) i 2022. (3,35).
- To je treća godina zaredom da bilježimo pad. U regionu je Sjeverna Makedonija prva sa 3,85, Hrvatska 3,19, Crna Gora 3,15, Albanija 2,95, Srbija 2,70 i BiH 2,61 - naveo je Kračković.
Najgore je, kaže, ocijenjena stvarna bezbjednost novinara - 2,79.
- Dok su pravno i organizaciono okruženje ocijenjeni sa 3,73, prevencija sa 3,76, a proces sa 3,24 - istakao je Kračković.
Zaključna ocjena za segment prevencije je 3,63.
<h2>PLATE I DALJE ISPOD PROSJEKA</h2>
Tokom 2024. godine uslovi rada nijesu se bitnije mijenjali ali je došlo do povećanja zarada u dijelu medija. No, plate su i dalje ispod državnog prosjeka.
- 66,6 odsto zaposlenih primilo je zaradu ispod prosjeka. Na pitanje o promjeni socio-ekonomskog položaja u posljednje tri godine, 42 odsto ispitanika navelo je poboljšanje, dok je svaki četvrti osjetio promjenu na gore - rekla je potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković.
Camović Veličković je objasnila da su povećanja plata pripisana programima Evropa sad 1 i 2, te da su pojedinim ljudima zarade porasle i za 200 eura.
- I dalje su plate nezadovoljavajuće, iako je došlo do realnog povećanja, ali se ono nije osjetilo. Za 84 odsto ispitanika plata je fiksna, skoro 10 odsto prima kombinaciju fiksnog i varijabilnog dijela, dok 3,7 odsto prima platu zavisnu od učinka. Za svakog petog ispitanika redovna plata nije sigurna - precizirala je Camović Veličković.
<h2>PREKOVREMENI, ALI NEISPLAĆENI RAD</h2>
Prekovremeni rad je, kaže, rasprostranjen.
- 92 odsto ispitanika radi ponekad ili često prekovremeno, a u 60 odsto slučajeva taj rad nije plaćen - naglasila je Camović Veličković.
Rad nedjeljom u 42 odsto slučajeva nije, ističe ona, dodatno plaćen.&nbsp;
- Zbog organizacionih potreba, 44,4 odsto radi za dvije i više redakcije unutar jednog medija, a 11 odsto za više medijskih kuća. 6,2 odsto ispitanika navodi da nema regulisan status u redakciji jer je angažovano honorarno - navela je Camović Veličković.
<h2>CENZURA I PRITISCI</h2>
Postoji, ustvrdila je ona, značajan problem cenzure i pritisaka.
- 30,9 odsto anketiranih navodi da je bilo slučajeva cenzurisanja, a 37 odsto osjetilo je neku vrstu miješanja ili pritiska tokom rada. Glavni izvori uticaja su urednici, vlasnici medija, političari, cenzura i biznis sektor, a najmanji uticaj imaju vladini zvaničnici. Antisindikalna diskriminacija ostaje prisutna. Oglašavanje državnih institucija i preduzeća u medijima i dalje je netransparentno - dodala je Camović Veličković.
Kračković je istakao da su u julu prošle godine izmijenjena tri medijska zakona, uključujući Zakon o audiovizuelnim uslugama, što je poboljšalo situaciju u lokalnim emiterima. Prema njegovim riječima, gotovo svi lokalni mediji izmirili su dugovanja prema zaposlenima, a zbog novog zakona o medijima porastao je broj ombudsmana i nivo samoregulacije - ombudsman postoji u 18 medija.

SMCG: Crna Gora treću godinu zaredom bilježi pad u bezbjednosti novinara

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) zatražio je od nadležnih institucija da saopšte da li su identifikovali propuste i sankcionisali policijske službenike koji 8. avgusta u Gornjem Zaostru nisu reagovali blagovremeno kada su napadnuti fotoreporteri Vijesti Boris Pejović i i Pobjede Stevo Vasiljević.
Dopis su, kako se navodi u saopštenju, uputili ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću, vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, kao i rukovoditeljki Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama Jadranki Mićović, pozivajući se na član 417 stav 1 Krivičnog zakona Crne Gore - nesavjestan rad u službi.
- Taj član eksplicitno propisuje da je to krivično djelo počinilo službeno lice "koje kršenjem zakona ili drugih propisa ili opštih akata, propuštanjem dužnosti nadzora ili na drugi način očigledno nesavjesno postupa u vršenju službe, iako je bilo svjesno ili je bilo dužno i moglo biti svjesno da usljed toga može nastupiti teža povreda prava drugog ili imovinska šteta" - citirali su iz Sindikata medije.
Podsjećaju da su i ranije iskazali duboku zabrinutost što policija nije reagovala blagovremeno kako bi spriječila incident, iako je bilo jasno da bi tenzije na ovakvom događaju mogle eskalirati.
- Smatramo da bi nespremnost nadležnih da utvrde odgovornost policije narušila povjerenje u javne institucije, oslabila sistem zaštite medijskih radnika i ohrabrila one koji nasiljem pokušavaju da uguše kritičko izvještavanje. Pored odgovornosti policijskih službenika, SMCG je pitao i koje mjere su preduzete u cilju sankcionisanja osoba koje su onemogućile Borisu Pejoviću i Stevu Vasiljeviću da fotografišu četnički skup i nedozvoljeno postavljanje i otkrivanje spomenika Pavlu Đurišiću - navodi se u saopštenju.
Prema njihovom svjedočenju, kako ističu, više destina osoba čak sat i po mimo njihove volje držalo kao taoce, da im je uništena oprema vrijedna između 10 i 15.000 eura, da su Vasiljevića i udarali.&nbsp;
- Koja krivična djela su tim ljudima stavljena na teret i da li su identifikovani i saslušani svi koji su učestvovali u tom napadu - upitali su iz Sindikata medija.
Očekuju od nadležnih da hitno rasvijetle sve okolnosti, procesuiraju sve odgovorne i jasno stave do znanja da će svaki napad na slobodu medija biti sankcionisan bez izuzetka.

Sindikat medija nadležnima: Jesu li identifikovani propusti i sankcionisani policajci koji nisu reagovali kada su napadnuti fotoreporteri Pejović i Vasiljević

Sindikat medija Crne Gore uputio je pismo predsjedniku Vlade, ministarki kulture i medija, ministru vanjskih poslova i poslanicima Skupštine Crne Gore, u kojem izražava duboku solidarnost sa civilima i novinarima pogođenim humanitarnom katastrofom u Gazi, saopšteno je iz ove organizacije iz koje su pozvali nadležne da se jasno odrede prema zločinima koji se dešavaju u Pojasu Gaze.
- Svjedoci smo sistemskog, namjernog izgladnjivanja stanovništva Gaze – ljudi koji danima nemaju pristup hrani, vodi, medicinskoj pomoći ni skloništu. Ovo nije posljedica prirodne katastrofe – već politička odluka, oblik kolektivnog kažnjavanja koji sprovodi Vlada Izraela. Ono što se danas dešava u Gazi predstavlja ratni zločin i zločin protiv čovječnosti: glad se koristi kao oružje, a uskraćivanje osnovnih uslova za život – uključujući ljekove i pijaću vodu – dešava se pred očima svijeta. I pred našim očima- upozorili su iz Sindikata medija.
 Iz Sindikata medija ističu ulogu novinara i reportera koji neprestano rizikuju živote kako bi svijetu predočili šta se dešava u Gazi.
- Jedini preostali svjedoci zločina i patnje su lokalni novinari. Pod blokadom, bez prisustva stranih novinara koji su eksplicitno spriječeni da uđu, oni svakodnevno rizikuju živote kako bi svijetu prenijeli istinu- kazali su iz SMCG.
Iz Sindikata medija su podsjetili da međunarodna i Evropska federacija novinara (IFJ i EFJ) upozoravaju da su novinari u Gazi dovedeni do fizičke iscrpljenosti: gladuju, gube svijest, snagu – a s njom i sposobnost da rade svoj posao. 
- Prema podacima IFJ-a, najmanje 187 novinara i medijskih radnika ubijeno je od početka rata u Gazi. Njihove smrti šalju opasnu poruku: da istina ne smije da se čuje. Zatvaranjem Gaze za strane novinare, izraelska vojska guši slobodu izražavanja i pravo javnosti da zna. Svjedočimo doslovnom utišavanju glasova istine – novinara – izgladnjivanjem do smrti- navode u saopštenju.
Stoga, SMCG zahtijeva od Vlade Crne Gore da jasno definiše stav o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti u Gazi, te da prestane da se krije iza neutralnih formulacija i da više ne izbjegava konkretno djelovanje.
- Zahtijevamo da Crna Gora javno i zvanično podrži: hitnu evakuaciju civila koji su u neposrednoj opasnosti, međunarodne pozive za omogućavanje pristupa stranim novinarima Gazi, zaštitu lokalnih novinara i pokretanje međunarodne istrage o sistematskom izgladnjivanju kao ratnom zločinu- poručeno je iz Sindikata medija.
Iz SMCG ističu da Crna Gora mora stati na stranu istine, humanosti i međunarodnog prava. 
- Očekujemo da Vlada Crne Gore odlučno podrži principe međunarodnog prava i zaštite ljudskih prava- zaključuje se u saopštenju.

SMCG: Zahtijevamo od Vlade da jasno definiše stav o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti u Gazi, i da prestane da se krije iza neutralnih formulacija

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) najoštrije osuđuje izjavu šefa poslaničkog kluba Demokratske Crne Gore Borisa Bogdanovića u kojoj je iznio optužbe na račun novinara tri crnogorska medija, tvrdeći da se nalaze na platnom spisku kriminalnih klanova.
- Bogdanović bi, kao nosilac javne riječi i funkcioner vlasti, trebalo da zna da takve optužbe, ako su izrečene bez dokaza, predstavljaju grubo targetiranje novinara i medija. Takva retorika nije samo neprihvatljiva, već i krajnje neodgovorna, jer dolazi sa pozicije koja zahtijeva uzdržanost, argumentovanost i poštovanje prema slobodi medija - navode iz SMCG-a.&nbsp;
Ističu da ovo nije prvi put da iz redova Demokratske Crne Gore dolaze verbalni napadi na novinare pojedinih medija.&nbsp;
- Ti napadi mogu narušiti profesionalni integritet novinara i dodatno oslabiti slobodu izražavanja u društvu koje se i dalje bori sa pritiscima na nezavisno novinarstvo - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju, kako kažu, poslanika Bogdanovića da njegova javna riječ ima težinu i posljedice, te da bi, ako je nezadovoljan izvjestavanjem medija, trebalo da civilizovano izrazi neslaganje – kroz konkretne, argumentovane i transparentne demantije i reagovanja a ne kroz pokušaje diskreditacije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-targetirao-novinare-televizije-e-m-portala-i-portala-analitika-tvrdi-da-kriminalni-klanovi-placaju-po-tekstu-i-do-8-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pozivamo ga da prekine sa targetiranjem novinara i da umjesto podsticanja nepovjerenja i neprijateljstva prema medijima, doprinese stvaranju ambijenta u kojem su sloboda izražavanja i medijski pluralizam zaštićeni - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

SMCG osudio optužbe Bogdanovića: Neodgovorno targetiranje novinara ugrožava slobodu medija

Sindikat zaposlenih RTCG ocijenio je da je sraman otkaz njihovoj koleginici i dugogodišnjoj dopisnici Javnog servisa iz Herceg Novog Nevenki Macan, ističući da nijesu iznenađeni, preneraženi, ni zatečeni ovakvim postupkom menadžmenta RTCG-a, te da je ovo scenario koji se priprema za neistomišljenike.
U reagovanju, koji je medijima dostavio Sindikat medija Crne Gore, navode da je Macan, novinarka koja je dobitnica godišnje nagrade za doprinos kvalitetu programa, umjesto ispraćaja u penziju dobila raskida ugovor o radu.
Macan je, kako navode, istakla da se "usprotivila potpuno nelogičnom i neproduktivnom načinu da se organizuje posao tako što će se četvoro zaposlenih iz Herceg Novog, koji su u ovom dopisništvu radili dvadeset i više godina, prebaciti da rade u Tivat". Ovim povodom pisala je članovima Savjeta i generalnom direktoru RTCG-a.
- Meni je važno da pošaljem poruku da, ako se ovo meni desilo, koja sam dobila nagradu za rad u Televiziji Crne Gore, bila sam novinar godine, može da se desi bilo kome. Ljudi, osvijestite se - poručila je Macan nakon što joj je preporučenom poštom uručen otkaz ugovora o radu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdugogodisnja-novinarka-rtcg-nevenka-macan-dobila-otkaz-tokom-bolovanja-usprotivila-sam-se-apsurdnoj-nelogicnoj-i-neproduktivnoj-odluci-menadzmenta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mnogim članovima njihovog sindikata se, kako navode, ovih dana "pakuju" otkazi.&nbsp;
- Razlog - imamo svoj stav, mislimo svojom glavom, istupamo javno i preispitujemo razne sporne odluke generalnog direktora. Naši članovi su mobingovani, izloženi svakodnevnim pritiscima, otvorenim i prikrivenim prijetnjama, porukama da će biti raspoređeni na druga radna mjesta. Kazneni putevi ovih dana vode od televizije ka portalu i radiju. Ili ka - otkazu - ističu iz Sindikata zaposlenih RTCG.
Najoštrije protestuju zbog ovog nehumanog čina menadžmenta koji je, kako ocjenjuju, već odavno ozbiljno kompromitovan.&nbsp;
- Iako nam se nevješto zarotiranim spinom pripisuje da smo politički obojeni, naglašavamo da je to nasilno nalijepljena etiketa koja treba da pokrije istinu. Istina je da smo mi profesionalci koji su digli svoj glas boreći se za minimum dostojanstva naših profesija u pregovorima za novi kolektivni ugovor i to u jednom od najrepresivnijih trenutaka u istoriji RTCG-a. Pozivamo sve radnike koji su ovih dana mobingovani, kojima je prijećeno (meko ili agresivno) ili su ucijenjeni na bilo koji način da svoj slučaj prijave našem Sindikatu i nadležnim institucijama - poručili su iz Sindikata zaposlenih RTCG.
Upozoravaju i da lakoća kojom aktuelni menedžment dijeli otkaze u RTCG-u ima svoju cijenu.&nbsp;
- Kada zaposleni odlaze, na način na koji odlazi naša koleginica Macan, onda se urušava reputacija Javnog servisa. Menadžment zaboravlja da novinari koji decenijama rade javni posao imaju svoj dugo građeni ugled u lokalnoj i široj društvenoj zajednici kojoj služe, da je njihov rad vidljiv i vječan u arhivama RTCG-a. Jedino što nije vidljivo jeste rad menadžmenta u čije brojne sporne odluke javnost nema uvid - ističu u reagovanju.
Postavljaju i pitanje ko je odlučio da se na rad spoljnjih saradnika troši skoro pola miliona eura godišnje.
- Zašto nam je potreban taj angažman? Koliko ljudi je angažovano na ovaj način? I zašto se tako lako i brzo odričemo zaposlenih koji su čak i penziju dočekali radeći za - minimalac - navodi se u reagovanju Sindikata zaposlenih RTCG.

Sindikat zaposlenih RTCG: Sraman otkaz koleginici Macan, ovo je scenario koji se priprema za neistomišljenike

Non pejper Evropske komisije još jednom je ukazao na ozbiljne i dugotrajne probleme u oblasti medijskih prava i sloboda u Crnoj Gori, ali je i pokazao da je sektor medija među najmanje zaštićenim kada je riječ o radnim pravima - poručili su u Sindikatu medija Crne Gore.
Komisija je, cijene oni, s pravom naglasila da granski kolektivni ugovor za medijski sektor još nije potpisan, iako su pregovori počeli još 2017. godine.
- Ovakvo odugovlačenje, praćeno očiglednim nedostatkom volje poslodavaca, ozbiljno narušava prava zaposlenih u medijima i drži ih u neravnopravnom položaju u odnosu na kolege iz drugih sektora, gdje kolektivni ugovori funkcionišu - dodaju u SMCG.
Plate novinara i dalje su, ukazuju oni, ispod nacionalnog prosjeka, primjećuje EK, što je dodatna potvrda sistemskog zanemarivanja njihovog položaja i značaja u društvu.
- Sindikat medija od svog osnivanja upozorava da ovakva situacija dugoročno vodi ka potpunoj profesionalnoj degradaciji novinarske profesije, odlasku kadrova i urušavanju medijskog integriteta - istakli su oni.
Pored toga podsjećaju da Komisija ukazuje na hronične probleme u oblasti medijske regulacije, posebno kada je riječ o imenovanjima u Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i Savjet Radio Televizije Crne Gore (RTCG).
- Nedostatak transparentnosti, kršenje procedura i politički uticaji ozbiljno podrivaju nezavisnost ključnih institucija koje bi morale da štite javni interes i osiguraju profesionalne standarde - istakli su u SMCG.
Decidni su da posebno zabrinjava činjenica da je Savjet RTCG ponovo za generalnog direktora imenovao Borisa Raonića, čiji je izbor bio osporen kroz više sudskih odluka.
- To je, kako i sama EK konstatuje, otvorilo ozbiljna pitanja o poštovanju pravne procedure i transparentnosti, dok optužnice protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe službenog položaja dodatno kompromituju legitimitet ovog tijela - naveli su oni.
Sindikat medija Crne Gore poziva sve nadležne institucije da najzad preuzmu odgovornost i obezbijede potpisivanje granskog kolektivnog ugovora bez daljih odlaganja.
- Pozivamo ih i da hitno imenuju članove Savjeta AMU i Savjeta RTCG u skladu sa zakonom i kriterijumima stručnosti i nezavisnosti. Kao i uvijek, pozivamo ih da obezbijede bolje uslove rada i dostojanstvene zarade za medijske profesionalce - jasni su u SMCG.
Medijska sloboda, poručuju oni, počinje od poštovanja prava onih koji svakodnevno rade na njenoj zaštiti i vrijeme je da se deklarativna podrška medijskim radnicima i radnicama pretoči u konkretne i odgovorne poteze.

SMCG: Nadležni da najzad obezbijede potpisivanje granskog kolektivnog ugovora za novinare i hitno i zakonito imenuju članove Savjeta AMU i RTCG

Dok god ovo ubistvo ne bude u potpunosti rasvijetljeno u Crnoj Gori se ne može govoriti o stvarnoj slobodi medija, nezavisnosti institucija i vladavini prava - poručili su u Sindikatu medija Crne Gore (SMCG) na 21. godišnjicu ubistva nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića.
Oni su ukazali da su se od 27. maja 2004. godine, kada je ubijen bivši Jovanović, u Crnoj Gori promijenile brojne vlade, političke strukture i nosioci funkcija u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru - a da je ipak nepromijenjena institucionalna neefikasnost u tom slučaju i činjenica da su nalogodavci i dalje van domašaja pravde.
- Neposredno uoči godišnjice ubistva, Damir Mandić je odslužio 19-godišnju zatvorsku kaznu zbog saučesništva. Time je formalno okončana jedina izrečena kazna u ovom slučaju. Osim nalogodavaca i ostalih umiješanih u ovaj zločin, niko nije snosio odgovornost ni za niz ozbiljnih propusta tokom istrage, koji su prema ocjeni domaćih i međunarodnih eksperata kompromitovali šanse da se utvrdi istina. Kako tada, tako i danas, 21 godinu nakon ubistva, nekažnjivost šalje poruku da se na novinare može pucati i proći nekažnjeno - poručili su u SMCG.
Pozitivno je, cijene oni, što je vrhovni državni tužilac Milorad Marković nedavno, u obavezujućem uputstvu državnim tužiocima, naglasio da treba intezivirati istrage u slučajevima napada na novinare i njihovu imovinu. Ipak, podsjećaju da smo i ranije imali pompezna obećanja političkih zvaničnika, formiranja posebnih predmeta i slične ad hoc akcije koje nisu dale rezultate.
- Dušku Jovanoviću dugujemo da nastavimo da zahtijevamo istinu o njegovom ubistvu - zaključili su u SMCG.

SMCG: Ne može se govoriti o slobodi medija dok ubistvo Jovanovića ne bude u potpunosti rasvijetljeno

Na referendumu u Zeti o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna do 17 sati glasalo je 48,4 odsto upisanih birača.
To je agenciji MINA rekao predsjednik Komisije za sprovođenje referenduma Pavle Cavnić.
On je kazao da do sada nije zabilježena nijedna nepravilnost.
&nbsp;Pravo glasa na referendumu ima 12.747 građana, koji glasaju na 29 biračkih mjesta.
&nbsp;Birališta će biti otvorena do 20 sati.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je oformilo kol centar sa jedinstvenim brojem 19820, putem kojeg građani Zete mogu da se informišu o tome da li su upisani u birački spisak i na kojem biralištu glasaju.

Referendum u Zeti: Do 17 sati glasalo 48,4 odsto birača

Trideset godina poslije Dejtonskog sporazuma, situacija je i dalje nestabilna u Bosni i Hercegovini (BiH), ali i na Kosovu, jer je BiH i dalje pod međunarodnim nadzorom, dok je na Kosovu na snazi Rezolucija UN 1244 koja priznaje suverenitet Srbije nad Kosovom, koji je proglasio svoju nezavisnost, prenosi danas francuski list Figaro.
Situaciju u regionu je opisao stručnjak za Balkan Frederik Sajo, koji je mnogo putovao po zemljama bivše Jugoslavije, sarađivao je sa veb-sajtom Balkans Infos, sada je na čelu Eurasiexpress-a, a objavio je knjigu "Kraj Jugoslavije".
Sajo je za Figaro rekao da je Dejstonski sporazum okončao oružani sukob i definisao Ustav BiH, federalne države koja objedinjuje Federaciju BiH (hrvatsko-muslimansku) i Republiku Srpsku, od kojih je svaka već imala svoj ustav.
Time su institucionalizovali etničku podjelu zajednica koje su se sukobile 1992. godine. Trideset godina kasnije, BiH i dalje pod međunarodnim nadzorom. Sporazum nadgleda visoki predstavnik koga imenuje Savjet bezbjednosti UN, čija su ovlašćenja proširena Savjetom za sprovođenje mira (PIC) u Bonu 1997. godine.
- To je nedavno dovelo do sukoba između visokog predstavnika Kristijana Šmita i predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, oko vlasništva nad zemljištem koje pripada srpskom entitetu. Dodika je osudio Bosanski sud pravde, a prevremeni predsjednički izbori su raspisani 23. novembra, na kojima je pobijedio Siniša Karan, bliski Dodikov saradnik- rekao je Sajo.
Šmitov legitimitet osporava Republika Srpska jer ga je imenovao PIC, formiran nakon Dejtonskog sporazuma (u kojem se on ne pominje), a ne Savet bezbjednosti UN kako je predviđeno sporazumom.
Sajo je rekao da je poslije rata u BiH uslijedio rat na Kosovu.
Na Kosovu, Rezolucija UN 1244 ostaje na snazi, kojom se priznaje suverenitet i teritorijalni integritet Srbije. Međunarodna misija (UNMIK) je zadužena za stvaranje institucija koje omogućavaj "suštinsku autonomiju" Kosova, koje su postepeno prenijete u Prištinu, dok NATO (KFOR) nastavlja da osigurava bezbjednost, podsjetio je Figaro.
Međutim, 2008. godine kosovski parlament je jednostrano proglasio nezavisnost.
- Evropska unija, odgovorna za olakšavanje dijaloga između Beograda i Prištine u cilju integracije, ipak nije uspjela da sprovede Briselske sporazume iz 2013. godine, koji predviđaju stvaranje Zajednice opština sa većinskom srpskom populacijom na Kosovu u zamjenu za međunarodno predstavljanje Prištine- naveo je Sajo.
On je dodao da njihovo sprovođenje otežava "ultranacionalistička politika odlazećeg premijera Aljbina Kurtija, pristalice Velike Albanije".
Francuski stručnjak je rekao da su Iran, Saudijska Arabija i Turska igrali značajnu ulogu u pružanju vojne i diplomatske pomoći Bosni.
On je naveo primjer da je 1990. godine, predsjednik Alija Izetbegović ponovo objavio Islamsku deklaraciju u kojoj je proglasio šerijatski zakon nespojivim sa evropskim pravom.
Prema njegovim riječima, lojalne "nemuslimanske manjine" imaju koristi od "zaštite" unutar "Islamske države", dok se lojalne "muslimanske manjine" smatraju lojalnim unutar "neislamske zajednice" ako uživaju slobodu da praktikuju svoju religiju, jer se "islamski poredak može uspostaviti samo kada su muslimani u većini".
Ova politička strategija, inspirisana Muslimanskim bratstvom, bila je povezana sa učešćem stranih džihadista u bosanskom ratu, u okviru brigade El-Mudžahid bosansko-muslimanske vojske.
Bilo ih je oko 5.000, a potom su raspršeni u razne međunarodne terorističke mreže. Njihovo proterivanje je odlučeno u Dejtonu, ali su terorističke mreže, posebno iranske, nastavile da budu aktivne tajno u Bosni, putem muslimanskih nevladinih organizacija, dodao je Sajo, prenio je Figaro.

Figaro: Trideset godina poslije Dejtonskog sporazuma, situacija u BiH i dalje nestabilna

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić osudio je teroristički napad u Australiji i izjavio saučešće predsjednicima Predstavničkog doma i Senta Parlamenta Australije.
- Najoštrije osuđujem brutalni teroristički napad u Bondi biču, Australiji, u kojem je tokom proslave Hanuke ubijeno 12 nedužnih ljudi, a više njih ranjeno. Tim povodom uputio sam pisma saučešća predsjednicima Predstavničkog doma i Senata Parlamenta Australije - napisao je Mandić na mreži X.
Crna Gora, istakao je Mandić, stoji uz Australiju i jevrejsku zajednicu u borbi protiv terorizma, mržnje i antisemitizma.
- U ovim teškim trenucima moje misli su uz porodice žrtava, a povrijeđenima želim brz oporavak - naveo je on. 
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMandicDF%2Fstatus%2F2000233116430922185%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2000229377460625874%7Ctwgr%5E516933d6d053e03d0dcacacd7423f4a1b810f074%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mandić osudio napad u Sidneju: Crna Gora stoji uz Australiju i jevrejsku zajednicu u borbi protiv terorizma, mržnje i antisemitizma

Začuđeni smo medijskim navodima koje plasira bivši menadžment Crnogorske plovidbe, a u vezi sa poslovanjem te kompanije, saopštili su iz Ministarstva pomorstva.
- Biznis plan na koji se pozivaju, a koji su ranije dostavili Ministarstvu pomorstva, u potpunosti pokazuje nedovoljno znanje tadašnjeg menadžmenta za rukovođenjem jednom državnom kompanijom- poručili su iz ministarstva.
Iz resora pomorstva su kazali da, radi objektivnog informisanja javnosti, žele da pojasne, kako navode, "potpunu suludost" ideje tadašnjeg menadžmenta, a za koju su smatrali da je spasonosno rješenje za Crnogorsku plovidbu.
- To rješenje se ogleda u u činjenici da su predlagali uzimanje novog kredita za kupovinu novih brodova, a da su zaboravili, namjerno ili ne, da ni kredit uzet kod Exim banke za kupovinu prva dva broda, nije vratila Crnogorska ploviba, već je veći dio platila država kao garant po kreditu, po kom osnovu Crnogorska plovidba duguje oko 37 miliona eura državi Crnog Gori- kazali su.
Ako u medijskim navodima, uz potpuno odsustvo sluha za realne argumente i mogućnosti, kao mantra se ponavlja da je Crnogorska plovidba mogla uzeti kredit kod domaćih/stranih banaka za nabavku novih brodova “bez ikakvog daljeg učešća ili garantovanja države kao vlasnika kompanije”, pokazuje se vrlo otvoreno, da nije cilj informisanje javnosti o istini, već kontinuirano manipulisanje neistinama i u tom duhu kreiranje javnog mnjenja.
- Ko iole poznaje bankarski sektor, može reći da takav potez nije moguć iz razloga što je realna tržišna vrijednost brodova skoro pa duplo manja od obaveza koje Crnogorska plovidba ima, a što je vrlo jednostavno provjeriti. Kada svi prihvatimo tu činjenicu, da Crnogorska plovidba nije kreditno sposobna, onda svako dalje predlaganje biznis planova koji su bazirani na toj osnovi, pada u vodu, što se direktno odnosi i na biznis plan koji se pominje u medijima, a koji je pripremljen od strane tadašnjeg odbora direktora. Dakle, u mjeri koliko je besmislen biznis plan na kom osnovu se baziraju određeni tekstovi u medijima, toliko je besmisleno i reagovanje na same navode, ali isto je potrebno radi objektivnog informisanja javnosti- navode iz ministarstva.
Navedeno, kako dodaju, potvrđuje i činjenica da Crnogorskoj plovidbi od strane komercijalne banke, nije odobreno ni produženje tada postojećeg overdraft kredita u iznosu od oko 400.000 eura, što "jasno ukazuje na opšte finansijsko stanje i potpunu kreditnu nesposobnost kompanije".
- Shodno tome, predlozi bivšeg menadžmenta bili su zasnovani na paušalnim pretpostavkama, bez ikakvog konkretnog uporišta i operativnog plana finansiranja, koji podrazumijeva validnu potvrdu banke kojom bi se istakla spremnost finansiranja i potvrdila izvodljivost predloženog rješenja. Dakle, ako već dostavljate biznis plan, osnovno što bi trebalo da se podrazumijeva, jeste izvodljivost predloženih pravaca djelovanja…- navodi se u saopštenju.
Iz ministarstva ističu da se, u odnosu pisanja određenih medija i naslov “Materijal im bio odličan a potom rekli da ništa ne valja”, još jednom potvrđuju "konstantni pokušaji manipulacije".
- Istina je da je gospodin Lazarević, u ime odbora direktora, predao biznis plan / analizu u Ministarstvu pomorstva u Podgorici, ali ne i da je ona prvobitno 'odlično ocijenjena', pa naknadno prezentovana sa zaključkom da 'ništa ne valja'. Impresije o nekom dokumentu se ne donose u momentu kada ga preuzimate (naročito ako ima 30-ak strana), već nakon što ga detaljno izanalizirate- &nbsp;poručuju iz resora kojim rukovodi Filip Radulović.
Iz ministarstva konstatuju da čak ni pomenuti biznis plan nije produkt samoinicijativnosti tadašnjeg odbora direktora, čiji je predsjednik bio Jovo Lazarević, već nešto "što je rezultat upornog insistiranja Ministarstva pomorstva da se animiraju članovi odbora direktora da rade svoj posao i daju održivo rješenje za nastavak poslovanja Crnogorske plovidbe, što,nije bio slučaj".
Pružanjem konstantnog otpora da se napravi analiza stanja od strane nezavisnog tijela, poslata je očigledna poruka da je naslonjenost na državnu kasu i održavanje statusa quo uz dugovanja od blizu 40 miliona eura, bilo najprihvatljivije rješenje. Takođe je bilo prihvatljivo i rješenje da se na brodovima 'Kotor' i '21. maj', nezakonito ukrcavaju članovi posade iz zemalja sa kojima Crna Gora nema potpisan sporazum, što je direktno kršenje zakona.
- A takođe, odgovornost za tehničku ispravnost brodova i odnos posade u ključnim momentima, nosi tadašnji odbor direktora na čelu sa Jovom Lazarevićem i ostatak menadžmenta, a čijeg rada rezultat su i tri zadržavanja broda 'Kotor' u nekoliko mjeseci, za koje se vezuju i enormni nagomilani troškovi po svjetskim lukama u ukupnom iznosu od oko 2.4 miliona eura i na kraju, kao jedino rješenje, odluka Vlade o prodaji brodova kako bi se kontrolisala šteta i sačuvao barem dio državne imovine- kazali su iz ministarstva.
Podsjećaju da su u prethodnom periodu podnijeli i krivičnu prijavu protiv odgovornih lica u društvu, za šta očekuju i reakciju nadležnih institucija.
- Iako u potpunosti razumijemo pomorsku tradiciju Boke i značaj pomorstva, ne samo za Boku već i za državu Crnu Goru, tim prije smatramo da pribjegavanje manipulacijama u ovom slučaju nije pravi put. Ministarstvo pomorstva ostaje posvećeno razvoju i temeljnoj reformi pomorstva u Crnoj Gori, ali na zdravim osnovama, što će i vrijeme pokazati- zaključuje se u saopštenju.

Ministarstvo pomorstva: Tražili kredit za nove brodove, a da pri tom ni stare nisu platili

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: sindikat-medija-crne-gore