Kad predsjednik Crne Gore kaže da je Amfilohije Radović zaslužan za smjenu vlasti, on priznaje političku ulogu crkve. Takav čin nije poštovanje vjerskog subjekta - nego direktan udar na ustavni poredak i sve građane koji vjeruju u građansku i sekualrnu, a ne teokratsku Crnu Goru - poručila je novinarka Tanja Pavićević osvrnuvši se na odluku Jakova Milatovića da bivšem mitropolitu posthumno dodijeli najviši državni orden.
Pavićević je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ocijenila da je ova odluka primjer promjene vrjednosnog sistema u Crnoj Gori i ustvrdila da je Milatović u pravu samo u jednoj stvari: da lideri nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Milan Knežević nijesu bili sposobni da smijene vlast, te da je zato Amfilohije stvar uzeo u svoje ruke.
- On je i posthumno promijenio kompletno biće i bit Crne Gore - dodala je Pavićević.
<h2>LITIJE OTVORILE VRATA REVANŠIZMU</h2>
Litije, kako je naglasila Pavićević, nijesu bile građanski pokret - iako smo u tom periodu slušali navode o njihovom emancipatorskom karakteru.
- Pokrenute su da bi se odbranio interes crkvene zajednice čije je sjedište u drugoj zemlji. Ti događaji su otvorili vrata revanšizmu. On je bio jedan od stubova narativa koji je dubinski promijenio Crnu Goru i mijenjao njen sekularni i građanski karakter - navela je Pavićević.
Nakon smrti Amfilohija sva njegova, kako je kazala, „silna đeca“ nijesu se pobunila kada su zgaženi njegovi amaneti.
- Postoji kod njega i nešto pozitivno: dva puta je držao pomen srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću koji je živ - i koji nije mogao da zakorači u Crnu Goru. Vidjeli ste što su radila njegova đeca poslije njegove smrti: dozvolili su da se na njegovoj sahrani pojavi upravo Vučić. Oni vrlo rado baštine njegovo najgore nasljeđe: pravljenje jedne teriotrije, jednog naroda i jedne crkve - što je ustvari fašizam - jasna je Pavićević.
Ocijenila je da partije koje su se 2020. godine dohvatile vlasti sada samo mijenjaju uloge.
- Demokrate sada rade ono što je nekad radila Ura. Kada se potroši njihov kapacitet, to će nastaviti da radi Pokret Evropa sad (PES) - a sve se radi da bi jačao nekadašnji Demokratski front (DF) i Andrija Mandić bio premijer 2027. godine - ocijenila je Pavićević.
<h2>RESOR KULTURE KAPITULIRAO PRED CRKVOM</h2>
Odluka ministarke kulture i medija Tamare Vujović da podrži podizanje spomenika Amfilohiju pokazuje, stava je Pavićević, koliko je kulturni resor kapitulirao pred crkvom.
- Amfilohije nije govorio o pravoslavlju &nbsp;i ljubavi, bavio se desničarskim pitanjima. Vujović nikad nije reagovala na krađu baštine Crne Gore, ali reaguje kad dodatno treba udariti po ruci medija koji su kritički nastrojeni prema vlasti - ukazala je Pavićević.
Podsjećajući na nedavno podizanje spomenika Pavlu Đurišiću - četničkom komandantu, zločincu i koljaču u Gornjem Zaostru kod Berana, te dodjeljivanje najviših državnih nagrada njenim negatorima poput Bećira Vukovića i Milutina Mićovića, Pavićević je ocijenila da je sve sinhronizovano.
- To je ista rijeka koja vodi ka istom cilju. Država ne samo da toleriše nego i nagrađuje pojave koje negiraju njen identitet. Svjedočimo sistemskom pokušaju da se negiranje istorije predstavi kao pomirenje - naglasila je Pavićević ističući da država time postaje saučesnik u fabrikovanju i relativizaciji zločina.
Riječ je, kako je dodala, i o svjesnom urušavanju povjerenja građana u institucije.
- Istorijski fakti su fakti - ne može ničiji narativ da ih mijenja. Svjedočimo vremenu u kojem je talas revizionizma krenuo. Za pola godine će vjerovatno donijeti zakon o rehabilitaciji četničkog pokreta što je u Srbiji učinjeno 2004. godine - navela je Pavićević.
<h2>VUČIĆEVA RECEPTURA</h2>
Konstatovala je da na čelu države trenutno imamo ljude koji ne znaju da rade svoj posao i da su upravo zato tu i postavljeni.
- Kada ministarka medija podrži napade na medije - to znači da se Ministarstvo kulture i medija, a samim tim i država, odreklo svoje obaveze da štiti slobodu izražavanja, a ministarka da učestvuje u gašenju slobodne riječi - poručila je Pavićević.
Sve što se dešava u Crnoj Gori od ranije se, podvlači novinarka, dešava u Srbiji.
- Od gušenja slobode medija, kontrolisanja medijskog prostora, držanja društva u mraku... To je receptura Aleksandra Vučiča. Oslobodioci su preuzeli taj model - decidna je Pavićević.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Pavićević: Milatović odlikovanjem Amfilohija priznaje političku ulogu crkve, to je direktan udar na ustavni poredak, građansku i sekularnu Crnu Goru

Gledajte informativnu emisiju 24 sata večeras u 19 sati na Televiziji E. Naša gošča biće novinarka Tanja Pavićević.
Tema dana su Amfilohijeve "zasluge":
- Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tvrdi da nije prekršio zakon time što će u petak zvanično posthumno odlikovati Amfilohija. Tvrdi da je imao ključnu ulogu u demokratizaciji Crne Gore u smislu smjene decenijske vlasti.
A izvještavamo i o drugim temama:
- Smjena Ivana Bulatovića sa pozicije izvršnog direktora Elektroprivrede Crne Gore nezakonit je i nejasan potez, smatraju stručnjaci u elektro-energetskom sektoru. Manjinski akcionari, kako su kazali Televiziji E, upozoravali su Bulatovića na to da će biti iskorišćen u političke svrhe.
- Tokom zasijedanja Skupštine poslanici raspravljali o više važnih izvještaja, uključujući primjenu Zakona o javnim okupljanjima, bezbjednosti saobraćaja.. Pojedini poslanici kritikovali profesionalnost policije i kršenje prezumpcije nevinosti. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović odgovorio na optužbe negirajući politička zapošljavanja i ukazujući na nedostatke u pravosuđu.
- Požar uz veliki dim i pucnjava u šatorskom naselju nazvanom "Ćacilend" ispred Narodne skupštine Srbije u Beogradu. Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio da je izveden teroristički napad.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi: Amra Tahirović

Portal ETV

500x500

1250x600

1084x550

Informativna emisija 24 sata na TV E: Gošća Tanja Pavićević

Građani Crne Gore odreagovali su onako kako treba, onako kako bi njihovi preci to od njih očekivali, čuvali su svoje antifašističko nasljeđe - rekla je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, novinarka Tanja Pavićević.
Ne stišavaju se reakcije i pozivi na odgovornost nakon nezakonite dodjele najvećeg državnog priznanja, Trinestojulske nagrade. Građani su se pobunili, raskrinkani su detalji u vezi sa knjigom koja ne postoji, za koju je Bećir Vuković nagrađen, Ministrastvo kulture izbjegava odgovornost, Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“ traži insititucionlanu zaštitu zbog zloupotrebe imena ove institucije, a u najavi su i tužbe. Novinarka Tanja Pavićević kaže da bi, tragajući za institucionalnim odgovorima, trebalo sagledati širu društveno-političku sliku.
- Pokret Evropa sad radi isto što je nekada radila URA – izigrava trojanskog konja. PES je tu da bi pričao evropsku priču, a Demokrate upodobljavaju institucije sistema za narativ Demokratskog fronta i Srpske pravoslavne crkve. Kada tako stvari sagledamo, onda razumijemo zašto se iz sistema pokušavaju skloniti profesionalci i dovesti ideološki podobni, oni koji će podržati narativ koji forsiraju Demokratski front i Srpska pravoslavna crkva. Uzimajući u obzir sve činjenice, pretjerlo se pri dodjeli Trinaestojulske nagrade. Dodijeljena je zbog narativa, odnosno, ideologije koja glorifikuje četnički pokret – kaže Pavićević.
Podsjeća da je u slučaju Bećira Vukovića prekršen zakon, po više osnova, a da prosrpske i proruske strukture okreću narativ kako da je riječ o dobrom pjesniku.
- To uopšte nije tema. Ovdje je tema – gdje je prekršen zakon, kako je prekršen i kako su mogli tom čovjeku da dodijele nagradu. Tužbe će stići. Naučnik Dragan Hajduković (jedan od ovogodišnjih kandidata za Trinestojulsku nagradu) najavio je tužbu Upravnom sudu. Vjerujem da će se još neko prisjetiti da se obrati državnim organima. To je uradila i Nacionalna biblioteka. Ministarstvo kulture se prozvalo nenadležnim, iako jesu nadležni. Ali, ako shvatimo koja je pozicija Demokrata, onda je jasno zbog čega ministarka kulture neće da preuzme odgovornost za nešto što se tiče njenog resora. Upravo zato da bi se pustio narativ koji odgovara Demokratskom frontu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi – navela je dugogodišnja novinarka.
Vjeruje, ipak, da institucije i dalje imaju profesionalce u svojim redovima, što se, kako kaže, vidi i u slučaju sinovca Andrije Mandića.
- Očekujem od druge strane da se brani na identičan način kao što je radila do sada, a to je da je to antisrpska histerija, da je to udar na svesrpsku priču… To su sve zamjene teza. Iako znaju da im se ne vjeruje, nastavljaju s istim narativom, jer za sve ovo što se radi postoje dokazi - istakla je Pavićević.
Do 2020. godine, podsjeća ona, Srpska pravoslavna crkva nije poštovala crnogorske zakone i bila je država u državi.
- Danas nijesu zaštećeni, nego je crkva ta koja danas kadrira u Crnoj Gori i koja kreira politike. To što su oni zaštićeni očigledno je dugo pripremana priča. Intimno vjerujem da je ova priča i ova okupacija Crne Gore iznutra pripremana od 2006. pa na ovamo. 2016. godine imali smo pokušaj državnog udara, 2020. su napravljeni temelji da bi se Crna Gora osvojila. Zbog toga državne institucije, zbog toga tužilaštvo ne reaguje. Na izložbi “Sunovrat Crne Gore” postavljeni su panoi na kojima sa naslovnicama iz medija u posljednje dvije godine, koje su tretirale govor mržnje. Odabrane su upravo one izjave koje bi trebalo tužilaštvo da obradi i krivično goni ljude koji su to izgovorili. To se nije desilo, jasno vam je i zbog čega - naglasila je Pavićević.
Smatra da nikad direktniji udari i ataci na antifašističko nasljeđe od DF-a i Srpske pravoslavne crkve nijesu viđeni kao u posljednjih pet godina. Crnu Goru su, tvrdi, ponizili i razorili.
- Crna Gora je ekonomski razorena, sakralno nasljeđe predato je drugoj državi. Sada je na redu reebranding njihovog narativa. Odnosno, ide se ka tome da se izjednače partizanski i četnički pokret, što je u Srbiji urađeno 2004. godine. Ti posljednji udari upravo su proizveli iskru u kamenu. To se desilo ispred Vile Gorica, ljudi su se skupili spontano da izraze svoj revolt, jer ne mogu da dozvole da najveći državni praznik, odnosno, da najvažniji datum bude oskrnavljen na način kako je to i uradio Andrija Mandić u svom govoru. Dodijelio je nagrade ljudima protivzakonito. U govoru je, maltene, poručio da su 13. jul podigli četnici, a ne partizani, nigdje se ne pominje Komunistička partija - ističe Pavićević.
Policija se prema građanima na mirnom skupu ispred Vile Gorica ponašala, kaže, represivno.
- Neko im je dao komandu. Oni su naprosto u jednom trenutku krenuli. Vidjelo se to po biber spreju koji je završio na licima i očima starih ljudi, kao i dekana FCJK Aleksandra Radomana, koji je bio na svim protestima. Ako je ko nenasilan i neagresivan - to je taj čovjek. Principijelno je reagovao na svaku moguću nepravdu i na svako kršenje zakona. Gledala sam lica policajaca, neku su zaista bili postiđeni. Kod nekih sam vidjela mržnju, oni su zaista htjeli da naude tim ljudima. U njima smo vidjeli ono što ćemo gledati, vjerovatno i ubuduće. Demokrate gledaju da naprave aparat sile, represije, onako kako njima odgovara i onako kako odgovara ideologiji koju oni neće izgovoriti, ali koju će podržati. Zbog toga jesu tu gdje jesu - rekla je Pavićević.
Antifašistički nerv u Crnoj Gori postoji, kao i potreba za pravdom, jer se građani okreću vrijednostima na kojima su, kako ističe, vaspitani i učeni. Govoreći o situaciji u kojoj je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović izviždan kod spomenika Partizanu borcu na Gorici, Pavićević podsjeća da se na polaganju vijenca okupio veliki broj ljudi, koji su došli da iskažu svoj revolt.
- Oni su došli da pokažu da spomenik kosturnica, u kojem se nalaze ostaci narodnih heroja, ne zaslužuje takvu vrstu poniženja, da nosioci četničke ideologije dođu i licemjerno pričaju priče u koje ne vjeruju i polažu vijence. Građani su došli i sve što se desilo bilo je spontano. Položili su vijenac. Stigla je informacija da će doći gradonačelnik Mujović da govori. Građani su zbog toga ostali. Kad je Mujović krenuo da govori, okrenuli su leđa i zviždali. Nijesu htjeli da čuju priču koja ne odgovara istini. Nijesu htjeli da dozvole da antifašiste opjevavaju ljudi koji, s druge strane, glorifikuju Nikolaja Velimirovića, saradnika fašista. Građani Crne Gore su odreagovali onako kako treba da reaguju, onako kako bi njihovi preci od njih očekivali, čuvali su svoje antifašističko nasljeđe - zaključila je Pavićević.

Pavićević: Posljednji udari na antifašističko nasljeđe proizveli su iskru u kamenu

U obavezi smo prema onima koji su već živote položili za sve ovo što mi živimo od 1945. pa na ovamo da pokažemo svoj otpor - istakla je za informativnu emisiju Televizije "24 sata" novinarka Tanja Pavićević. Dan državnosti i ustanka protiv fašizma - 13. jul Crna Gora dočekuje u ambijentu istorijskog revizionizma, govora mržnje i sistematskog negiranja crnogorskog identiteta. Veličaju se kolaboracionisti, vrijeđa se crnogorski jezik, a institucije ćute. Sagovornici Televizije E upozoravaju - da ovo nije slučajnost, već dobro osmišljena strategija koja ima za cilj poništenje svega što je ovaj datum značio kroz istoriju.&nbsp; Sagovornici Televizije E ocjenjuju da je riječ o osmišljenoj strategiji, koja za cilj ima potpuno uništenje crnogorskog istorijskog i nacionalnog bića Pavićević smatra da je sve bilo jasno od 30. avgusta naveče kada su se prvi put kroz crnogorske gradove zavijorile crne zastave sa kosturskim glavama.&nbsp; - Sve je počelo odatle. Nakon toga imamo ovog Stanivukovića koji u sred Podgorice izgovara kako su Crnogorci izmišljena nacija i kako ne postoje, a nakon njega je uslijedio čitav serijal - od Marka Kovačevića i namještanja sata, do krađe crnogorskog Ora Dada Đurića, do nazivanja Duklje prvom srpskom državom. A mi se dobro sjećamo da su svi Crnogorci svojevremeno nazivani dukljanima u pežorativnom smislu - ističe Pavićević. Predstavnica nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje Sara Čabarkapa kazala je za TV E da nam to pokazuje zapravo koliko je vlast odlučila tim ćutanjem nekako to i odobri. - Jer ako mi nemamo odgovor na negativne pojave, one nastavljaju da se dešavaju. I u svakom društvu postoji mali procenat ljudi koji imaju ekstremne stavove, ali naše društvo umjesto da sankcioniše te ljude njima daje prilično visoke državne funkcije - ističe Čabarkapa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712190732_efa371e7d1a13e99b27583cd9c4a63cdbfa8eb35c7d628d30a3e00a3205c84c3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250712190732_efa371e7d1a13e99b27583cd9c4a63cdbfa8eb35c7d628d30a3e00a3205c84c3" data-rendition-name="original" width="1917" height="1078" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa"> <figcaption>Sara Čabarkapa(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  A jedan od njih je predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić, lider u negiranju svega crnogorskog, kažu sagovornici Televiuije E. On dobija podršku od onih u parlamentarnoj većini od kojih se to najmanje očekivalo. Albanske partije i Bošnjačka stranka, kažu sagovornici TV E, glasno ćute na nacionalističke ispade kolega u parlamentu. Pavićević ocjenjuje da su oni, na njenu duboku žalost, postali saučesnici. - Jer biti u parlamentarnoj većini kojom rukovodi i diriguje Andrija Mandić - to nije učestvovanje, to je saučesništvo - ističe Pavićević. Smatra da to Crnogorci neće dozvoliti. - Pod tim ne mislim na Crnogorce samo nacionalno, nego na sve građane. Oni imaju snažan antifašistički nerv. Nama je u našem biću da prihvatamo sve oko sebe. Ovo je zajednički dom i zajedničko građenje kuće. Mi na ovo pristati nećemo, jer sada je zaista previše - poručila je Pavićević. Sagovornici TV E ističu da je 13. jul dan slobode i antifašizma, ono što danas, kako kažu, iz vlasti pokušavaju da obesmisle. Čabarkapa kaže da se dešava sad da jedan zakon koji se odnosi na pravo na slobodno okupljanje da izmijene da bi građani plaćali kazne ako organizuju neku blokadu saobraćajnica. - Dešava se, vidjeli smo kod kolumniste Brana Mandića, da je sloboda govora bila ugrožena - podsjeća ona.

Pavićević: U obavezi smo da pokažemo svoj otpor, Čabarkapa: Ako nemamo odgovor na negativne pojave, one nastavljaju da se dešavaju

Širom Sjedinjenih Američkih Država građanke i građani svake subote organizuju proteste zbog politike predsjednika te države Donalda Trampa.
Crnogorska novinarka i aktivistkinja Tanja Pavićević prisustvovala je protestu u kalifornijskom gradu Sonoma, odakle je Portalu ETV poslala snimke.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FE0bn2FQIrIw%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Ovo što se dešava u Sonomi je dio opšte pobune u gotovo svim američkim gradovima. Demonstranti su nosili transparente s porukama „No kings protest“, „Zaustavite mržnju“, „Demokratija nije na prodaju“, „Ameriku &nbsp;su izgradili imigranti“...- kaže Pavićević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Frk-wUOrGZJ0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Protest je protekao mirno, uz prisustvo policije koja nije intervenisala.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fd1elE7FTo80&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Situacija u SAD, prema riječima Pavićević, svakodnevno se zaoštrava zbog dešavanja u Los Anđelesu i najavljene vojne parade.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FUo1nb1a4Wdo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F3dAH39hF3LM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Kaćuša Krsmanović

VIDEO: Protesti u Americi, Trampu poruka da demokratija nije na prodaju

Mapom o desničarskim organizacijama za Crnu Goru koju je objavio BIRN, targetirano je devet ljudi. Oni su uzeti kao polazna tačka da bi se stavili na stub srama svi oni ljudi koji su u tom momentu bili protiv aktuelne vlasti i protiv djelovanja Srpske pravoslavne crkve, a takvih ljudi nije bilo malo. To je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji na Televiziji E, rekla novinarka Tanja Pavićević.
– Nije neobično da su baš novinarka i bivša novinarka Vijesti, koja je bila urednica BIRN-a, krenule u ovu priču i da su oklevetale devet ljudi, te da su stalno ponavljale da će se ta lista širiti. S tim što one nijesu planirale da sve bude ovako objelodanjeno, nego su mislile da će sve to proći ispod radara – kazala je Pavićević.
Novinarke koncerna Vijesti, Jelena Jovanović i nekadašnja urednica Balkaninsighta (BIRN-ovog websitea) Dušica Tomović, povrijedile su prava novinarke Tanje Pavićević kada su je, u propagandnom uratku BIRN-a, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija. To je ustanovio Osnovni sud u Podgorici, u prvoj presudi u slučaju BIRN, zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo. Prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Tanji Pavićević Jovanović je dužna da plati 2.000 eura, a Tomović 1.000 eura.
Pavićević kaže da je presuda jedna vrsta satisfakcije, jer je dokazano da je u pitanju kleveta, na što su ukazivali od momenta objavljivanja BIRN-ove mape. Kaže da je riječ o projektu koji je napravljen na osnovu konstrukcija o takozvana dva nacionalizma, odnosno o crnogorskom nacionalizmu.
– Mapa za Crnu Goru je predstavljena u Sarajevu, ona čak nije ni medijski najavljivana tog prvog dana, ali su imali peh da je Izabela Kisić, istraživačica iz Beograda koja se stvarno bavi nacionalizmima – za razliku od ove dvije žene – odmah reagovala i kazala da nije riječ o ekstremistima, nego o građanskim aktivistima. Sve je moglo da se spriječi od početka, ali očigledno nekome nije odgovaralo ni da se povuče ta mapa. Prvog dana na konferenciji su znali da to nije istina, da postoji velika sumnja, a u narednih par dana se vidjelo ne samo da je riječ o nečemu sumnjivom, nego o nečemu što nema nikakvo utemeljenje i nikakav dokaz – navela je Pavićević.
Čitav postupak u Crnoj Gori, a ista stvar je, kako kaže, i u Sarajevu, pokazao je da je sve urađeno namjenski, planski i potpuno svjesno.
– Oni nijesu imali dokaz ni prvog, ni posljednjeg dana, ali nikome nije palo na pamet da se izvine, što je očigledno odgovaralo datom političkom trenutku. Nije slučajno da se to poklapa sa pričom o dva nacionalizma, kao ni s pričom o strašnom crnogorskom nacionalizmu koji navodno bukti kroz Crnu Goru u momentu kada Srpska pravoslavna crkva preuzima od Crne Gore njeno sakralno nasljeđe – istakla je Pavićević.
Presuda bi, kaže, treabalo da označi neku vrstu prekretnice u crnogorskom javnom diskursu – da se više ne mogu klevetati ljudi bez bilo kakvih dokaza, već da mora postojati odgovornost za javno izgovorenu riječ, što, kako kaže, ovaj slučaj je pokazao da nije bio slučaj.
Cilj je bio, vjeruje ona, ućutkati svaki slobodan glas – ućutkati ljude u Crnoj Gori koji sebe nacionalno doživljavaju kao Crnogorce, da se ne bune što se groblja i crkve predaju crkvi druge države.
<h2>Dolaskom Dritana Abazovića na političku scenu došlo je do karnevalizacije javnog prostora</h2>
Pavićević dodaje da je dolaskom Dritana Abazovića na političku scenu Crne Gore došlo do neke vrste karnevalizacije javnog prostora, i da javna riječ odjednom više nema težinu kakvu bi trebalo da ima, niti postoji odgovornost za izgovoreno.
– Od momenta kada on i njegova URA otvaraju vrata klerofašističkim falangama, on u tom momentu i u parlamentu proziva ljude po imenima, to radi pred medijima, prijeti gašenjima. On je uveo potpuno novi diskurs u kojem se može tako govoriti – jedan dan ovo, drugi dan ono. Kad vidi kameru, trči prema njoj da kaže nešto – i nema veze šta je rekao, to može sjutra biti drugačije. To je opet model preslikan iz Srbije – Aleksandar Vučić to radi isto. Dritan Abazović je to uveo u Crnu Goru i to je kasnije naprosto preuzeto – kaže Pavićević i dodaje da ništa nije slučajno, kao što ni Dritan Abazović nije slučajno zakoračio na političku scenu Crne Gore.
Nada se da će presuda biti nešto što će promijeniti stanje, da ljudi shvate da mora postojati odgovornost, nebitno da li je neko u vlasti ili opoziciji.
– Odgovornost mora da postoji, a ljudi koji su u vlasti moraju da imaju još veću odgovornost, jer imaju moć da ono što kažu bude instrumentalizovano, operacionalizovano, da se sprovede na djelu. Ista stvar važi i za medije – ne možemo da držimo strane, ne možemo da biramo informacije. Naš posao je da tragamo za istinom. Dotične su preskočile istinu, iskonstruisale su lažnu priču, lažni narativ. Sve su znale od prvoga dana šta su uradile – zbog toga su u početku branile mapu, a onda su zaćutale – naglasila je Pavićević.
Očekuje izvinjenje od ljudi koji drže do etike i profesionalizma, a od onih koji su spremni da naprave strašne klevetničke stvari – nema očekivanja.
– Da tražim izvinjenje, tražila bih i dalje od njih. Ne tražim ga, ja ću ga dobiti na sudu. Dobila sam ga ovdje, ima, mislim, još četiri tužbe po istom osnovu. Čini mi se da kad krene jedna, sve dalje ide isto. U Sarajevu imamo četiri dobijene tužbe protiv BIRN-a i Denisa Džidića. To je bila priča kao i ovdje – s tim što se, za razliku od ove dvije žene, Denis pojavljivao na sudu, ali nije imao nijedan jedini dokaz za priču koju su njih dvije spakovale. Nije imao dokaz i sarajevskom sudu je bilo lako da donese presudu, a mislim da ni našima nije teško, jer se čak nijesu ni pojavile na suđenju. To nije samo lakoća klevetanja ljudi, nego i lakoća izbjegavanja bilo kakve odgovornosti – pa i one koja podrazumijeva elementarno pristojno ponašanje: da dođete tamo gdje vas neko zove, a vi ste započeli cijelu tu priču – zaključila je Pavićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0HXFrqnkyxs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pavićević: Presuda protiv BIRN-a je neka vrsta prekretnice u crnogorskom javnom diskursu

Novinarstvo nije nimalo laka profesija. To je izazovna, složena i odgovorna djelatnost, puna lične žrtve, upornosti i hrabrosti, često obilježena nesigurnošću i stradanjem u borbi za istinu. Povodom 23. januara, Dana novinara Crne Gore, svake godine posvetim tekst jednoj dami, jer žene u novinarstvu čine draži, ljepši i značajan segment našeg društva. Ove godine, moje pero posvećujem Tanji Pavićević, dami čiji je rad veoma važan za medijsku i kulturnu scenu Crne Gore.
Tanja Pavićević rođena je 1977. godine u Podgorici, a osnovno i srednje obrazovanje završila je u Herceg Novom. Ponekad nas sudbinski i obrazovni putevi odvedu u različite profesije, ali Tanjin izbor da zakorači u novinarske vode bio je prirodan nastavak njenog talenta i ljubavi prema riječima. Diplomirala je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, na smjeru novinarstva i komunikologije, đe je 2010. godine i magistrirala, birajući teoriju kulture kao svoje usmjerenje. 
Tokom svoje dosadašnje karijere, Tanja Pavićević pokazala je snagu, intelekt i hrabrost, postavši jedan od najupečatljivijih glasova u crnogorskom javnom prostoru. Njena sposobnost da istraži i obradi složene teme, bilo da su one iz oblasti kulture, komunikologije ili društvenih pitanja, čini je posebnim primjerom novinarske hrabrosti. Njena riječ uvijek nosi težinu odgovornosti, kao putokaz i često kao opomenu društvu na važnost promjena, pravde i istine. Posebno treba istaći njene publikacije, poput vrijedne monografije o umjetniku Cvetku Lainoviću, koja kroz pažljivo istraživanje i analizu oslikava ne samo djelo, već i duh umjetnika. Njen književni rad dodatno obogaćuje zbirka poezije “Mjesec u krevetu” koja svjedoči o njenom poetskom talentu i dubokoj povezanosti sa umjetnošću. 
Kao novinarka, Tanja je uvijek bila glas koji nije zazirao od izazova. Njena hrabrost i istrajnost ogledaju se u neumornom istraživanju najkompleksnijih tema crnogorskog društva – od političkih previranja do kulturnih fenomena. Posebno je značajna njena uloga u afirmaciji važnosti javne riječi i očuvanju etike profesije. Njena profesionalna karijera nije ograničena samo na novinarstvo. Svojom ličnošću, znanjem i predanošću istakla se i u odgovornim državnim dužnostima, doprinoseći razvoju i unapređenju crnogorskog društva.
Ulaskom u novinarsku profesiju, Tanja Pavićević je po mnogo čemu, postala sinonim za hrabrost, odgovornost i autentičnost. Njen rad, bilo kroz medije, književnost ili kulturne projekte, postaje snažan primjer mlađim generacijama i primjer svim ženama koje teže ostvarenju u svijetu novinarstva. Bez obzira na izazove sa kojima se suočava, Tanja Pavićević je uvijek zadržavala visok nivo profesionalne etike, dosljedno braneći principe istinitog i odgovornog informisanja.
Njen rad nije samo refleksija njenih vještina, već i nepokolebljive volje da kroz medije služi javnom interesu, štiti prava marginalizovanih grupa i ukazuje na probleme u društvu. U svijetu đe su brzina i senzacionalizam često zamjena za kvalitet, ona je ostala simbol ozbiljnog, temeljitog i odgovornog novinarstva, dajući primjer kako se profesionalizam može spojiti sa ličnim integritetom i predanošću. 
Iako je u ličnim i prijateljskim razgovorima skromna, moram istaći njenu snažnu i autentičnu ličnost, koja ne preza od suočavanja sa slabostima crnogorskog društva. Taj mač sa dvije oštrice, kojim hrabro barata, nosi posebnu težinu, jer progovarati o slabostima, nepravdama i neravnopravnosti nikada nije bilo jednostavno. Posebno se ističe njena neumorna borba za prava žena, kao i njen doprinos u podizanju svijesti o njihovom položaju u društvu.
Novinarske heroine poput Tanje Pavićević zaista čine stubove zajednica kojima pripadaju, jer one svojim riječima, djelima i hrabrošću grade mostove promjena. Njeno djelovanje ne završava se u novinarstvu građanski aktivizam dodatno osnažuje njenu misiju i otkriva širinu njene borbe. Ta sinergija profesionalne i aktivističke uloge pokazuje đe leži snaga jedne žene u njenoj sposobnosti da se istovremeno bori za pravdu, promjene i očuvanje vrijednosti koje Crna Gora, kao građansko i multikulturalno društvo, mora baštiniti. 
Karipsko-američka književnica Audre Lorde jednom je zapisala: “Kada govorimo, bojimo se da naše riječi neće doprijeti do drugih ili da neće biti dobro prihvaćene, ali kada ćutimo – i dalje se bojimo. Stoga je bolje govoriti.” Ovim bih riječima najljepše opisao Tanju Pavićević i njen neustrašiv duh. Ona ne bira tišinu pred strahovima i izazovima. Umjesto toga, bira govoriti, istraživati i djelovati, svjesna da promjena počinje od jednog glasa, a da taj glas može probuditi svijest mnogih. Tanja Pavićević svojim radom, stavovima i primjerom dokazuje da je riječ oružje, ali i lijek. Ona nam pokazuje da hrabrost nije samo osobina to je izbor. Izbor da se govori, čak i onda kada je lakše ćutati. Izbor da se bori, čak i onda kada je borba teška. Upravo u tome leži njena vrijednost, ne samo kao novinarke već i kao žene koja predstavlja snagu promjene i nade. 
Zato joj posvećujem ovaj tekst, jer heroine ne žive samo u pričama ili na stranicama istorije one žive tu među nama, skromne, hrabre i nepokolebljive. Tanja Pavićević je jedna od njih, žena koja svojim perom i djelovanjem ostavlja neizbrisiv trag u crnogorskom društvu.
Neka Dan novinara Crne Gore, 23. januar, blista snagom ženskog pera, koje donosi svjetlost istine, budi svijest i pokazuje snagu intelekta. Novinarke poput Tanje Pavićević dokaz su da snaga riječi može biti snažnija od bilo kojeg oružja. Neka ovaj dan bude posveta svim ženama koje neumorno rade na izgradnji pravednijeg i boljeg društva, svojim riječima, djelima i nesalomljiivom vjerom u promjene.

Snaga ženskog pera heroine među nama - Tanja Pavićević

Na današnjem ročištu u podgoričkom Osnovnom sudu, po tužbi Pavićević, na suđenju autorkama propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarkama koncerna Vijesti Jeleni Jovanović i bivšoj urednici sajta Balkaninsight Dušici Tomović, ona je kazala da se tokom dosadašnje karijere, kao medijska radnica, prevashodno bavila pitanjima ljudskih prava, te praćenjem rada crkava i vjerskih zajednica i ocijenila da se u slučaju BIRN-ove mape radi „o lošim, unaprijed smišljnim namjerama tuženih i na tim osnovama iznesenim neistinima“. Pavićević je Jovanović i Tomović tužila zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. Istraživačka mreža BIRN objavila je u novembru 2022. godine dva neprofesionalna, tendenciozna i sramna izvještaja autorke Jovanović - „Mapiranje krajnje desničarskih i ekspremističkih grupa na Balkanu“. Prvi je objavljen 16. novembra, a poslije burne reakcije intelektualaca i medijskih poslenika iz čitavog regiona, izvještaj je izmijenjen 30. novembra, ali opet na štetu targetiranih. Tužene Jovanović i Tomović nijesu se pojavile na današnjem ročištu, a njihova advokatica Aleksandra Rogošić obrazložila je njihovo odsustvo tvrdnjom da nijesu mogle doći zbog obaveza.&nbsp; Sutkinju Milicu Radović interesovalo je o kakvim obavezama je riječ, ali Rogošić nije znala, ističući da o prirodi obaveza tuženih nije obaviještena. Sud je saslušao Pavićević koja je ispričala kako je preko noći, od novinarke i aktivistkinje, u izvedbi bivše koleginice, bez ijednog dokaza, postala vjerska ekstremistkinja. Istakla je i da je BIRN demantije i reakcije na objavljenu mapu ignorisao, zbog čega je ona sve ambasade, Evropsku uniju, donatore i važne zaštitnike ljudskih prava obavijestila o onome što se desilo. Naglasila je da je tek tada BIRN objavio reagovanja, ali tako sakriveno da ga samo iskusni istraživači mogu naći. - Nakon 10 mjeseci izašla je treća mapa, koja je dokazala sve ono što sam pričala od prvog dana – a to je da metodologija nije postojala i da su tužene slagale vrlo svjesno, te da su neistinu svjesno „spakovale“ u izvještaj koji je trebalo da se bazira na faktografiji, kako su ga one na početku i predstavile. Niti jedan dokaz tužene nijesu priložile za svoje tvrdnje – bila je kategorična Pavićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216181232_43108ddd34eb00cb390596a33c10873c727cd7dc148aa1fb64b0546135a7893f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216181232_43108ddd34eb00cb390596a33c10873c727cd7dc148aa1fb64b0546135a7893f" data-rendition-name="original" width="1105" height="737" loading="lazy" alt="Tanja Pavićević"> <figcaption>PREKO NOĆI SVRSTANA U VJERSKE EKSTREMISTKINJE: Tanja Pavićević</figcaption> </figure>  Treća mapa objavljena je nakon više eksternih revizija koje je naručio BIRN, a sekcija Crne Gore ostala je prazna. Pavićević je kategorična da je baš ta treća mapa, u narativnom dijelu jasno pokazala da za prethodne dvije – izvornu i izmijenjenu, nijesu postojale smjernice već da se ova organizacija oslonila na „znanje lokalnih istraživačica“. - Denis Džidić je u Sarajevu, u postupku koji je vođen protiv njega i BIRN-a, a po tužbi Nebojše Mrvaljevića, priznao da je izvještaj za Crnu Goru radila Jelena Jovanović. Međutim, ni nakon 10 mjeseci i treće mape, tužene se nijesu oglašavale niti izvinile, da bi tek nedavno, u odgovoru na tužbu iste se pozvale na vrijednosne sudove - kazala je Pavićević. Cijenu podmetanja neistina, kako je rekla, platili su ona, njena porodica i prijatelji, ukazujući da je ovaj događaja u bitnom promijenio i njen pogled na život i ljude, na način što je pokidala „socijalne kontakte koji su bili opterećeni patološkim ponašanjem – tetošenjem dželata i žrtve“. - Nakon smrti moje majke, ovo je bila najstresnija situacija koja me zadesila u životu. Stres je bio kontinuiran i za mene je to bilo psihičko zlostavljanje - precizirala je Pavićević. Advokatice tuženih pitala je Pavićević što u mapi nije bilo tačno, a ona je odgovorila da ovaj uradak u cjelosti nije bio tačan, ali ni u pojedinostima. - Ne postoji niti jedan dokaz da je bilo ko od targetiranih ljudi ekstremista, a što se tiče priloženog materijala, koji nije kompromitujuć niti ima veze sa ekstremizmom već slobodom govora, autorke „izvještaja“ su pokazale da pojma nemaju ni šta je ekstremizam, a ni đe je ko bio i šta je ko radio. Konkretno, kod mene, pripisale su mi da sam bila na događajima na kojima nijesam bila, a za jedan događaj, vezan za potpisivanje Temeljnog ugovora su opet netačno napisale da sam bila prisutna na protestu. Nisam bila, ja sam ga organizovala - precizirala je Pavićević. Tuženu stranu zanimalo je i da li je Pavićević bila na protestu podrške profesoru Bobanu Batrićeviću, na što je oštro reagovao njen zastupnik, advokat Igor Martinović, čiji stav je sud uvažio i nije dozvolio ovo pitanje, uz ocjenu da je u potpunosti irelevatno. Sljedeće ročište zakazano je za 4. mart 2025. godine, kada bi trebalo da svjedoče tužene, jer im je sud uputio novi poziv.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216181232_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216181232_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>TUŽENE SE OPET NIJESU POJAVILE: Osnovni sud u Podgorici </figcaption> </figure>  Pred Osnovnim sudom u Podgorici pokrenuto je još pet postupka protiv Jovanović i Tomović zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva. Tužbe su podnijeli - novinarka Kaćuša Krsmanović, kao i građanski aktivisti Nebojša Mrvaljević, Draško Martinović, aktivistkinja Maja Miličković i nezavisna odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić.&nbsp; Brojne osptrukcije pratile su početak ovih procesa, a odbrana je koristile sve mogućnosti da odugovlači postupak. Sarajevski advokata Senad Pećanin, kao pravni zastupnik Krsmanović, Pavićević, Mrvaljevića, Martinovića, Miličković, Knežević Perišić, te Aleksandra Saše Zekovića i Predraga Vušurovića, u februaru prošle godine, podnio je sudu u Sarajevu tužbu protiv BIRN-a i Denisa Džidića - izvršnog direktora BIRN-a za BiH - za naknadu štete zbog klevete nanešene objavljivanjem skandaloznog uratka novinarke Jovanović. Po tužbi Mrvaljevića, pred Općinskim sudom u Sarajevu, prvostepenom presudom BIRN i Džidić nedavno su proglašeni krivim zbog klevete.

Pavićević: Unaprijed smišljene namjere i na tim osnovama iznesene neistine

Srpski nacionalizam, koji je &nbsp;region puno koštao, zasniva se na mitovima i lažima, te otuda priča o ugroženosti Srba u Crnoj Gori. Posljednji lokalni izbori u Podgorici su pokazali da su građani prozreli namjere vladajuće većine, &nbsp;kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, novinarka Antene M Tanja Pavićević.,&nbsp;
Svi znamo koji je plan i program Demokratskog fronta, kaže Pavićević, a to su srpska država, srpski jezik, srpska himna i srpska zastava, dodaje ona, i to nije pomirenje, kako kaže, već apsolutna dominacija jedne grupacije.
- Ne može njih 20 posto da vlada kompletnom Crnom Gorom. Mi imamo.drugi problem, to su ukrivene partije, koje su skrivale svoj identitet, pritom mislim na Demokrate, koji nikada nijesu htjeli da odgovore ni na jedno krucijalno pitanje koje su pitani, identitetska pitanja, a suština je da oni misle apsolutno isto kao Demokratski front. Imamo PES, koji je došao na talasu litija i koji priča o ekonomskim temama, apsolutno podržavaju sve što traži Demokratski front. Imamo i SNP, to je upravo ono krilo Demokratske partije socijalista koje je poveo Momir Bulatović, i suština je u tome da su svi oni pustili Andriju Mandića da rukovodi ovom paradom, a oni realizuju zahtjeve koji se nalaze na agendi Demokratskog fronta &nbsp;- rekla je Pavićević.
Lokalni izbori u Podgorici su pokazali da su građani prozreli namjere vladajuće većine, smatra Pavićević, i zbog toga je došlo do strmoglavog pada partija koje su na vlasti, s obzirom na mehanizme i funkcionerske kampanje, dodaje ona, oni su morali da imaju grandiozan uspjeh, a umjesto toga, kako kaže, doživjeli su debakl.
- Crna Gora se budi! To je pokazao i popis, iako ne možemo govoriti o istinitosti i relevantnosti popisnih podataka, jer je kompromitovan sam proces od početka pa do kraja… Prostor za veliku manipulaciju je bio na terenu, i to su bila pitanja ko će biti popisan i kako će biti popisan. Onog momenta kad podaci uđu u Monstat nema prostora za manipulaciju. Oko 100.000 je stranaca, popisano je 50.000. Znamo da u Crnoj Gori ima ogroman broj, recimo, ljudi iz Turske, oni nijesu popisani. Pogledajte stavku muslimani, koliko ih ima malo, nego su popisivani Rusi i Srbi, što je podiglo procenat broja i pravoslavnih i pristalica Srpske pravoslavne crkve. Naprosto su fingirani podaci, i sa tim fingiranim podacima su rezultati takvi kakvi jesu… Kada im je zatraženo da izvuku državljane iz eksel tabele, onda smo dobili značajno drugačiji podatak, koji kaže da je oko 44, 45 posto Crnogoraca, isto tako se povećava broj govornika crnogorskog jezika i tako dalje. Rezultati popisa su pokazali da ovdje postoji vrlo čvrsto i građansko tkivo, kao i jedna nacionalne osviještenosti - zaključila je Pavićević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dm-rvFvButQE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pavićević: Crna Gora se budi

G.Z. (40) iz Berana uhapšen je zbog sumnje na nedozvoljene polne radnje i obljubu nad djetetom.
- Sumnja se da je u kontinuitetu, počevši od septembra tekuće godine, neprimjereno dodirivao jednu maloljetnu žensku osobu - saopšteno je iz Uprave policije.
G.Z. &nbsp;će u zakonskom roku, uz krivičnu prijavu, biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.

Beranac uhapšen zbog sumnje da je u kontinuitetu neprimjereno dodirivao djevojčicu

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopšteno je da su uspješno završene dvodnevne obuke za zaštitare lica i imovine u školama.
Ove obuke su realizovane uz podršku Privredne komore Crne Gore i Policijske akademije Danilovgrad.
- Održane su četiri obuke koje je pohađalo ukupno 122 polaznika/ce. Program je obuhvatio teorijska i praktična znanja iz oblasti primjene ovlašćenja, postupanja u rizičnim situacijama, maloljetničkog prava, sprečavanja nasilja i vandalizma, kao i specifičnosti rada u školskom okruženju - naveli su u resoru na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović.
Obrađene teme na obuci uključivale su, kažu oni, ovlašćenja i dužnosti u vršenju poslova zaštite imovine i lica (legitimisanje, davanje upozorenja, sredstva prinude), primjenu ovlašćenja u školskom okruženju, postupke lica fizičkog obezbjeđenja u različitim situacijama ugroženosti lica i imovine, uključujući postupak sa zadržanim licima.
- Teme su bile i maloljetničko krivično, prekršajno i porodično pravo, postupanje prema maloljetnim licima, nadležnosti organa i zaposlenih u školama, vrste nasilja i diskriminacije u školama, te načini njihovog ispoljavanja, kao i postupci po učinjenom nasilju i vandalizmu - dodali su u MPNI.
Obuku su izvodili Mladen Bulatović, specijalista poslovno‑civilne bezbjednosti, Slavko Milić, službenik MUP/UP i Angelina Bajčeta, savjetnica za unifikaciju i standardizaciju nastave Policijske akademije
Program je, ističu oni, realizovan kroz interaktivne metode – predavanja, diskusije, simulacije i praktične vježbe uz korišćenje savremene opreme i nastavnih sredstava.
- Poseban značaj obuke leži u jačanju sposobnosti službi zaštite da pravovremeno i profesionalno odgovore na sve oblike prijetnji i rizika u školskom okruženju - naveli su u MPNI.
Ova inicijativa Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pružila je, cijene oni, dodatno stručno usavršavanje angažovanim zaštitarima, jačajući bezbjednost učenika, zaposlenih i školskih objekata.
- Ovaj program predstavlja primjer uspješne inicijative Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u saradnji sa Policijskom akademijom i Privrednom komorom Crne Gore, usmjerene na kontinuirano stručno usavršavanje kadrova zaduženih za zaštitu lica i imovine u školama te unapređenje bezbjednosnih standarda u obrazovnom sistemu - zaključili su u MPNI.

Završena obuka za zaštitare u školama

Sutkinja Nada Rabrenović izdala je nalog za prinudno privođenje Marka Ljubiše Kana koji je danas trebalo da svjedoči u Višem sudu u postupku protiv grupe, koju su prema stavu SDT -a, formirali jedan od vođa kavačkog klana Radoje Zvicer i Nikola Vušović.
Plan grupe, prema navodima tužiteljke Nataše Bošković, bio je da ubiju Ljubišu Kana i njemu bliske osobe. Ljubiša, prema operativnim podacima policije, slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana.
Iako je uručen poziv Ljubiši on danas nije došao da svjedoči, dok poziv Goranu Sloviniću nije uredno uručen.
Osim Zvicera i Vušovića na optužnici su i Mario Milošević, Damir Mandić, Radovan Mujović, Ivan Biletić, Aleksandar Ćetković, Davor Kordić i Branko Simić.
Zviceru, Vušoviću i Simiću se sudi u odsustvu.
Advokat Marko Radović tražio je od sudskog vijeća da Marku Ljubiši bude ukinut status svjedoka oštećenog jer po Zakoniku o krivičnom postupku "oštećenom licu je ugroženo lično ili imovinsko pravo što u ovom postupku nije slučaj". Tužitiljka Bošković smatra da je prijedlog advokata Radovića neosnovan.
Na narednom pretresu koji je zakazan za 16. decembara kada će Ljubiša biti prinudno doveden sudsko vijeće će odlučiti o zahtjevu advokata Radovića.
Na današnjem ročištu sašlušani su svjedoci Veljko Radulović i policajac Vule Kovinić.
Radulović je u kratkom iskazu ispričao da je 2021. godine iznajmio stan u Budvi osobi po imenu Petar na dva mjeseca. Zbog protoka vremena više detalja nije mogao da se sjeti.
Na narednom ročištu osim Ljubiše u svojstvu svjedoka biće saslušani Slovinić i Ranka Radulović.

Naredba za prinudno dovođenje Ljubiše Kana, odbrana traži da on nema status svjedoka oštećenog

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv P.J. u čijim je kolima pronađeno 38 pakovanja sa 81.684 grama kokaina.&nbsp;
To je učinjeno nakon sprovedene istrage.
Njemu se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a ta optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom mu se stavlja na teret da je 27. juna u Podgorici u putničkom motornom vozilu neovlašćeno radi prodaje držao ukupno 38 pvc pakovanja sa opojnom drogom kokain neto mase 81,684 grama - naveli su u VDT-u.

VDT podiglo optužnicu zbog oko 82 grama kokaina

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: tanja-pavicevic