U okviru projekta Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama, kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori organizovala je okrugli sto na kojem je predstavljena Studija izvodljivosti o održivom upravljanju medicinskim i opasnim otpadom, uključujući otpad koji sadrži živu.
Kako navode iz Ministarstva zdravlja, dokument pruža sveobuhvatan pregled životnog ciklusa otpada – od prikupljanja i privremenog skladištenja do njegovog konačnog zbrinjavanja – uz primjenu međunarodno usklađenih standarda.
V.d. direktorica Direktorata za ekologiju u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Lana Radunović, istakla je:
– Studija donosi prvi objedinjeni pregled ključnih izazova i predstavlja važnu osnovu za stvaranje modernog, bezbjednog i održivog sistema upravljanja otpadom u Crnoj Gori. Zahvalni smo SZO na podršci i nastavićemo da, zajedno sa zdravstvenim sistemom, tražimo dugoročno izvodljiva rješenja.
Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori, dr Mina Brajović, naglasila je:
– Crna Gora ovim projektom jasno bira put modernizacije i usklađivanja sa najboljim evropskim praksama. Odluke o upravljanju opasnim otpadom moraju biti zasnovane na validnim podacima i međunarodnim standardima, u suprotnom mogu nositi dugoročne rizike po zdravlje ljudi i životnu sredinu.
Studiju je predstavila konsultantkinja Maja Čolović-Daul (Dekonta BiH), koja je ukazala na potrebu sistematičnog prikupljanja podataka i planiranja. Posebno je predstavljena detaljna inventarizacija mjernih uređaja sa živom u zdravstvenim ustanovama, kao i konkretni koraci u prvoj fazi:
– U Domu zdravlja Bar planira se uspostavljanje prostora za privremeno skladištenje ovih uređaja, dok će iz projekta biti finansirana nabavka mjernih uređaja bez žive, u skladu sa preporukama SZO – istaknuto je na skupu.
Studija je ukazala da podaci o drugim kategorijama opasnog otpada i dalje nijesu objedinjeni, što predstavlja ključni izazov za dalju reformu. Učesnici su se saglasili da izgradnja nacionalne deponije za opasni otpad nije opravdana, te da privremeno skladištenje bez jasnog plana trajnog zbrinjavanja nosi visok rizik.
Kao održiv model predloženo je da proizvođači opasnog otpada snose punu odgovornost – od skladištenja do izvoza u zemlje koje posjeduju adekvatne kapacitete, što je praksa u više članica EU.
Zaključeno je da prioritet ostaje:
– unapređenje sistema prikupljanja i analize podataka
– jasnije definisanje odgovornosti nadležnih aktera
– jačanje tehničkih kapaciteta i stručnih kadrova
– uspostavljanje održivog finansijskog modela
Na kraju je poručeno:
– Uspjeh procesa zavisiće od kontinuirane i koordinisane saradnje svih institucija, uz zajednički cilj: zaštita zdravlja stanovništva i očuvanje životne sredine zasnovana na pouzdanim podacima i odgovornim odlukama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Studija SZO: Crnoj Gori potreban održiv i bezbjedan sistem upravljanja medicinskim i opasnim otpadom

HIV infekcije u Evropi često se prepoznaju i liječe prekasno, pokazala je studija čiji su rezultati objavljeni u četvrtak, pri čemu je čak 54 odsto dijagnoza u 2024. postavljeno prekasno da bi se započelo optimalno liječenje.
Zajednički izvještaj Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Evropske kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) objavljen je uoči Svjetskog dana AIDS-a, koji se obilježava u ponedjeljak.
Sve veći broj neotkrivenih slučajeva ugrožava cilj eliminacije AIDS-a kao prijetnje javnom zdravlju do 2030. godine, upozorili su ECDC sa sjedištem u Stokholmu i evropska kancelarija SZO sa sjedištem u Kopenhagenu.
Gotovo 106.000 dijagnoza HIV-a postavljeno je u regionu evropske kancelarije SZO u 2024, navodi se u izvještaju, a to se odnosi na ukupno 53 zemlje koje se protežu i van EU, sve do Centralne Azije.
Ako se u obzir uzme samo Evropski ekonomski prostor (EEP), koji uključuje EU, Island, Lihtenštajn i Norvešku, tamo je evidentirano nešto više od 24.000 dijagnoza, od čega se 48 odsto odnosilo na kasne dijagnoze.
Dvije institucije pozvale su na obuhvatnije testiranje na HIV i bolji pristup samotestiranju, uz napomenu da je cilj eliminacije AIDS-a kao prijetnje javnom zdravlju do 2030. ostvariv, ali samo ako evropski region odmah počne da smanjuje nedostatke u pogledu testiranja.
Prema podacima UN-a, u 2024. godini virusom humane imunodeficijencije bilo je zaraženo oko 1,3 miliona ljudi širom svijeta, a poznato je da taj virus, ako se ne liječi, može dovesti do razvoja AIDS-a.
Krajem 2024. godine s HIV-om je u svijetu živjelo 40,8 miliona ljudi, od kojih više od tri četvrtine ima pristup terapiji. Od posljedica AIDS-a u istoj godini umrlo je oko 630.000 zaraženih.

Izvještaj SZO: Infekcije HIV-om u Evropi često se otkrivaju prekasno

Tokom drugog dana 75. zasijedanja Regionalnog komiteta Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu, ministar zdravlja Crne Gore &nbsp;Vojislav Šimun održao je bilateralni sastanak sa ministrom zdravlja Republike Srbije Zlatiborom Lončarom.
Sagovornici su konstatovali da je saradnja između zdravstvenih sistema Crne Gore i Srbije na izuzetno visokom nivou, uz kontinuiranu i kvalitetnu komunikaciju resornih ministarstava i vidljive rezultate u oblasti zdravstvene zaštite građana obje države.
Naglašeno je da se saradnja između zdravstvenih ustanova odvija intenzivno i uzajamno korisno, te da će se u narednom periodu dodatno razvijati, posebno kroz razmjenu stručnjaka i ekspertskih znanja u pojedinim medicinskim oblastima.
Ministri su najavili i zajedničko apliciranje Crne Gore i Srbije za programe Evropske unije, s ciljem efikasnijeg korišćenja sredstava iz EU fondova u okviru programa EU4HEALTH.
Poseban akcenat sastanka stavljen je na saradnju u oblasti transplantacije, prije svega kroz angažovanje timova Vojnomedicinske akademije (VMA) u procesima transplantacije bubrega i koštane srži u Kliničkom centru Crne Gore, ali i na mogućnost uključivanja stručnjaka za transplantaciju drugih organa, u skladu s potrebama pacijenata.
Ministar Šimun je upoznao kolegu Lončara sa planom restrukturiranja Instituta „Dr Simo Milošević“ u Igalu, a ministar Lončar je izrazio interesovanje da, po uspješnoj realizaciji tog plana, što veći broj građana Srbije koristi usluge Instituta.
Na kraju sastanka, dvojica ministara dogovorila su uzvratne posjete u bliskom periodu, kako bi se zajedničke inicijative i planovi konkretizovali kroz nove projekte i programe saradnje.

1250x600

1084x550

Šimun i Lončar: Saradnja zdravstvenih sistema dvije države na najvišem nivou

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da će biti potrebno najmanje sedam milijardi dolara samo za obnovu zdravstvenog sistema Pojasa Gaze.
- U Gazi nema potpuno funkcionalnih bolnica, samo 14 od 36 funkcioniše. Postoji ozbiljan nedostatak osnovnih ljekova, opreme i zdravstvenog osoblja - rekao je novinarima generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus.
On je upozorio da će ukupni troškovi obnove zdravstvenog sistema Gaze biti najmanje sedam milijardi dolara.
SZO je dodala da nema poboljšanja od primirja u Pojasu Gaze i da situacija sa hranom i dalje ostaje katastrofična. UN su ranije proglasile stanje gladi na toj palestinskoj teritoriji, prenose mediji.

SZO: Potrebno sedam milijardi dolara za obnovu zdravstvenog sistema Pojasa Gaze

Procjenjuje se da oko 40 odsto svjetske populacije, odnosno tri milijarde ljudi pati od neuroloških poremećaja, a posljedice su često ozbiljne za oboljele i osobe u njihovom okruženju, navodi se u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Pod neurološkim poremećajima, SZO podrazumijeva niz od 37 veoma različitih patologija - od moždanog udara do autizma, demencije Alchajmerovog tipa, epilepsije, pa čak i migrene, što je vodeći uzrok invaliditeta širom svijeta, prenosi danas švajcarski javni servis na francuskom jeziku RTS.
Prema posljednjim podacima koje je objavila SZO, više od 11 miliona ljudi umre od neuroloških poremećaja svake godine, a bolesni nisu jedini koji su pogođeni.
- Ljudima sa neurološkim poremećajima često je potrebna doživotna njega. I nisu jedini koji su pogođeni - i njihovi voljeni su takođe. Njegovatelji, vrlo često žene, pružaju neformalnu njegu. Sve je to skupo, ne samo u smislu liječenja, već i u smislu vremena, energije i emocionalnog uticaja - rekla je ljekarka SZO Nirha Čaudari.
U izvještaju se ocjenjuje da se pacijenti takođe suočavaju sa ogromnom stigmom, posebno u siromašnim zemljama gdje je pristup zdravstvenoj zaštiti još komplikovaniji, a samo četvrtina zemalja svijeta uzima u obzir ove patologije u svojim sistemima socijalne zaštite, dok je nešto manje od trećine zemalja pokrenulo nacionalne politike za rješavanje ovih problema.
SZO je zbog toga pozvala na hitnu globalnu inicijativu i ulaganja u ovu oblast, jer se, kako zaključuje, mnoga od ovih neuroloških stanja mogu spriječiti ili efikasno liječiti odgovarajućim resursima.

SZO: Neurološki poremećaji pogađaju tri milijarde ljudi i često su potcijenjeni

Gotovo 42.000 ljudi u Pojasu Gaze, od kojih su četvrtina djeca, pati od nekog invaliditeta posle povrijeđivanja i to će zahtjevati liječenje godinama, saopštila je danas Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
U novom izvještaju, organizacija navodi da četvrtina od 167.376 povrijeđenih osoba zabilježenih od oktobra 2023. godine ima trajne traume.
Među njima, više od 5.000 je podvrgnuto amputaciji. Druge ozbiljne povrede zabilježene od rata u Gazi, izazvanog napadom koji je 7. oktobra 2023. godine izvršio palestinski islamistički pokret Hamas u Izraelu, uključuju više od 22.000 povreda ekstremiteta, više od 2.000 povreda kičmene moždine, oko 1.300 povrijeda glave i više od 3.300 teških opekotina.
- Te povrede dovode do ogromne potrebe za specijalizovanom hirurgijom i rehabilitacijom, ali takođe duboko narušavaju živote pacijenata i njihovih porodica - navodi se u saopštenju i dodaje da jednu četvrtinu takvih pacijenata predstavljaju djeca.
- Doživotna rehabilitacija će biti neophodna za neke - navodi SZO.
Već preopterećen zdravstveni sistem Gaze ne može da se nosi sa razmjerama krize.
Samo 14 od 36 bolnica ostaje djelimično funkcionalno, a manje od trećine rehabilitacionih službi koje su postojale pre rata nastavlja da radi.
- Nijedna služba nije u potpunosti operativna uprkos naporima timova hitne medicinske pomoći i partnera - navodi se u saopštenju i dodaje da je specijalizovano osoblje takođe desetkovano.
- Gaza je prije rata imala približno 1.300 fizioterapeuta i 400 drugih terapeuta. Ali mnogi su raseljeni, a najmanje 42 je poginulo -navodi SZO, napominjući da je "sada ostalo samo osam protetičara koji se bave velikim brojem amputacija".
- Rehabilitacija je od vitalnog značaja, ne samo za one povrijeđene u sukobu, već i za ljude sa hroničnim bolestima i invaliditetom - navodi se u tekstu.
SZO je naglasila da "povrede povezane sa sukobom takođe ostavljaju dubok mentalni trag, jer se preživjeli bore sa traumom, gubitkom (voljenih) i izazovima svakodnevnog života, dok su psihosocijalne službe podrške i dalje oskudne".
- Zdravstvene ustanove moraju da budu zaštićene, treba da bude osiguran nesmetan pristup gorivu i medicinskim potrepštinama, a ograničenja unosa osnovne opreme ukinuta - navodi SZO.
- Prije svega, SZO poziva na hitan prekid vatre. Narod Gaze zaslužuje mir, pravo na zdravlje i šansu za oporavak - dodaje se u saopštenju.

SZO: Oko 42.000 povrijeđenih u Pojasu Gaze ima neki oblik invaliditeta

Antibiotici su neophodni za liječenje ljudi, prije svega onih nakon operativnih zahvata, transplantacija ili pacijenata koji boluju od malignih bolesti, &nbsp;ali treba biti obazriv jer se neracionalnom primjenom antibiotika ubrzava proces stvaranja rezistentnih bakterija, poručila je dr Milena Lopičić, spec. mikrobiologije sa parazitologijom u Institutu za javno zdravlje u u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E.
- SZO prepoznaje antimikrobnu rezistenciju kao kritičnu globalnu prijetnju javnom zdravlju koju uzrokuje procijenjenih 5 miliona smrtnih slučajeva godišnje u cijelom svijetu, od čega više od pola miliona u evropskoj regiji. Jedan od pet smrtnih slučajeva su djeca. Antibiotici su neophodni u zdravstvu, bakterijske infekcije ubijaju milione ljudi svake godine, više nego HIV, tuberkuloza i gripa zajedno, međutim, prekomjerna upotreba antibiotika može dovesti do širenja bakterija koje su razvile otpornost na antibiotike, što znači da ti ljekovi više nijesu djelotvorni- objasnila je dr Lopičić.
&nbsp;Antibiotici su ljekovi koji predstavljaju jedno od najmoćnijih oruđa u medicini, kaže Lopičić, ne samo u humanom sektoru, već u liječenju biljaka i životinja.
- Antibiotici su namijenjeni za liječenje onih infekcija &nbsp;koje su izazvane bakterijama. Međutim, bakterije kao i ostali živi organizmi u borbi za opstanak prilagođavaju se okolini i pokušavaju da nađu mehanizme kojima će da obezbjede svoje preživljavanje. Mnoge bakterije imaju već razvijenu otpornost, ili rezistenciju na, možda, antibiotike koji još uvojek nijesu u upotrebi. Ono što ubrzava taj proces nastanka rezistencije ili otpornosti bakterija na antibiotike jeste njihova primjena, posebno prekomjerna i neracionalna - rekla je Lopičić.
Lopičić podsjeća da u Crnoj Gori postoje bakterije, prisutne u bolničkom okruženju koje su pronašle način da pruže otpornost na mnoge antibiotike.
Komentarišući sve češća upozorenja stručnjaka na super bakteriju, gošća Budilnika kaže da takvih bakterija ima u svim onim područjima gdje se antibiotici prekomjerno primjenjuju.
&nbsp;- Mi takvih bakterija već imamo, predstavljaju veliki izazov za terapiju kod naših kliničara, veliki problem i zato je tema antimikrobne rezistencije tema koja treba da bude svakodnevna, kako bismo informisali ne samo stručnu javnost, već i građane, i kako bismo stalno o tome pričali i razmišljali. Uvijek kada ljekar treba da prepiše antibiotik mora da razmišlja o toj antimikrobnoj rezistenciji, odnosno da li je on neophodan, ukoliko jeste da li je to pravi izbor antibiotika, koliko dugo treba da se primjenjuje, na koji način da se primjenjuje. Sa druge strane, pacijenti treba da slušaju ljekare, nikako da na svoju ruku uzimaju antibiotike, zato što antibiotici imaju svoje ciljno djelovanje, koriste se za liječenje prehlade, kojavice, glavobolje i sličnih stvari, čak i neke bakterijske infekcije bezazlene kod zdravih ljudi mogu da se izliječe i bez upotrebe antibiotika. Antibiotike trebamo da čuvamo za ona stanja i za one pacijente kojima su oni stvarno neophodni, prije svega mislim na pacijente posle hirurških zahvata, na transplantirane pacijente, na pacijente koji boluju od malignih bolesti - istakla je Lopičić.
&nbsp;Doktorka Lopičić napomenula je da bi potrošnja antibiotika trebalo da zabrine kako stručnu javnost tako i opštu populaciju, tiče se svih i svi mogu da &nbsp;daju doprinos.&nbsp;
&nbsp;- Svi zajedno treba da damo doprinos, jer jedino tako možemo da napravimo neke male, i značajne pomake. Postoje bakterije koje su sastavni dio našeg organizma; one su takozvane dobre bakterije, mi imamo dobru relaciju sa njima, međutim, kada i takve bakterije nađu put do nekih dijelova u organizmu za koje nijesu predviđene onda one dovode do infekcije. Primjena antibiotika svakako utiče na sve bakterije u našem organizmu, tako da te dobre bakterije izlažući se antibioticima pronalaze način da stvore mehanizme otpornosti i brzinom interneta takve gene šire između sebe, tako da postoji rezervoar onih gena koji su odgovorni za sticanje osobina otpornosti bakterija na antibiotike - naglasila je Lopičić.
&nbsp;Ne treba praviti kućne apoteke, savjetuje Lopičić, nego ispiti onoliko antibiotika koliko je potrebno i samo onda kada je stručno lice reklo da ih treba koristiti.&nbsp;
&nbsp;&nbsp;Mikrobiološka laboratorija u Institutu za javno zdravlje je prilično dobro opremljena. Tu se nalazi i nacionalna referentna laboratorija koja prati osjetljivost bakterija na antibiotike, i na nacionalnom nivou vrši izvještavanja Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji kada su u pitanju oni izolati koji izazivaju najopasnije infekcije, odnosno kada prodiru u krv i u mozak, tako da taj nivo pratimo. Sa razvojem tehnologije svakako da se razvijaju te metode u dijagnostici, međutim nikada ne treba da zaboravimo ni one osnovne, jer one su ekonomičnije i dovoljno dobre, tako da koristimo i jedne i druge- zaključila je Lopičić.

Lopičić: Neracionalna primjena antibiotika ubrzava proces stvaranja rezistentnih bakterija

U svijetu se, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), od glaukoma liječi oko 80 miliona ljudi, dok se procjenjuje da će do 2040. godine taj broj iznositi 111 miliona, saopštila je direktorica Klinike za očne bolesti Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Jelena Radović. 
 
U KCCG je danas realizovana akcija preventivne kontrole očnog pritiska, a Radović i doktorica Ksenija Garović su zainteresovanim građanima mjerile očni pritisak i dale korisne informacije i savjete o glaukomu. 
 
Radović je, kako je saopšteno iz KCCG, kazala da je akcija opravdala očekivanja, jer se javio veliki broj građana i preventivno je izmjeren očni pritisak za njih preko 40. 
 
Ona je navela da se glaukom zbog vrlo oskudne simptomatologije još naziva i „tihi kradljivac vida“. 
 
Kako je dodala Radović, procjenjuje se da je u evropskim zemljama nedijagnostikovano oko 50 odsto osoba, dok je taj broj u nerazvijenim zemljama čak i do 90 odsto. 
 
- Prema podacima SZO trenutno se u svijetu od glaukoma liječi oko 80 miliona ljudi, dok se procjenjuje da će do 2040. godine taj broj iznositi 111 miliona - kazala je Radović. 
 
Prema njenim riječima, učestalost tog oboljenje je od jedan do dva odsto kod pacijenata starijih od 40 godina. 
 
- Preporuke su da se pacijenti sa više od 40 godina života kompletno oftalmološki pregledaju na svake dvije do četiri godine, a preko 60 godina života jednom godišnje - pojasnila je Radović. 
 
Akcija je sprovedena povodom Međunarodne nedjelje borbe protiv glaukoma, koja se u cijelom svijetu obilježava svake godine u drugoj sedmici marta.

Radović: Od glaukoma se u svijetu liječi oko 80 miliona ljudi

Mjerni uređaji koji sadrže živu predstavljaju opasan otpad i njihovim uklanjanjem zdravstveni sektor biće sigurniji, moderniji i održiviji - ocijenila je šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori Mina Brajović.

Ona je to kazala na sastanku Upravnog odbora projekta „Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama“, koji SZO sprovodi u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

U saopštenju SZO navodi se da je cilj projekta smanjenje upotrebe žive u zdravstvenim ustanovama, u skladu sa međunarodnim ekološkim standardima i obavezama preuzetim kroz Minamatsku konvenciju.

Brajović je istakla značaj projekta, navodeći da taj poduhvat nije samo tehnički ili administrativni zadatak, već misija.

- Misija zaštite zdravlja svih nas, misija zaštite medicinskih radnika i pacijenata, ali i misija koja ima širi značaj – očuvanje naše životne sredine - kazala je Brajović.

Prema njenim riječima, uklanjanjem mjernih uređaja koji sadrže živu, ide se ka zdravstvenom sektoru budućnosti, sektoru koji je sigurniji, moderniji i održiviji.

Brajović je istkla značaj detaljne inventarizacije mjernih uređaja koji sadrže živu u zdravstvenim ustanovama.

- Istraživanje koje je sprovedeno na terenu, pokazalo je da se i dalje veliki broj ovih uređaja nalazi u zdravstvenim ustanovama, što ukazuje na potrebu: edukacija, bolje informisanosti i mijenjanje dosadašnje prakse - navela je Brajović.

Ona je pozdravila posvećenost Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje radi na Nacionalnom planu implementcije Minamatske konvencije, gdje je prepoznata potreba definisanja održivog rešenja za uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu.

Brajović je podsjetila da sakupljeni mjerni uređaji koji sadrže živu predstavljaju vrstu opasnog otpada.

- Značaj ovog zajedničkog poduhvata je prilika da zajedno kroz multisektorsku saradnju i dijalog ponudimo sistemsko i održivo rešenje za upravljanje opasnim otpadom u Crnoj Gori - ocijenila je Brajović.

Državni sekretar Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nenad Vitomirović ukazao je da su intenzivno radili na nekoliko ključnih zadataka, uz veliku posvećenost i saradnju svih uključenih strana.

- Rad na inventaru proizvoda koji sadrže živu i stomatološki amalgam u zdravstvenoj zaštiti, će nam pružiti jasnu sliku trenutnog stanja i pomoći u planiranju daljih aktivnosti - kazao je Vitomirović.

Prema njegivim riječima, strategija za uključivanje zainteresovanih strana uključuje sve relevantne aktere, od zdravstvenih ustanova do stručnih udruženja.

- U veoma kratkom roku je pripremljen i pilot projekat Demonstracija supstitucije medicinskih uređaja koji sadrže živu - rekao je Vitomirović, dodajući da trenutno čekaju povratne informacije o sljedećim koracima kako bi mogli da krenu u implementaciju.

Ovi rezultati su, kaže, plod timskog rada, posvećenosti i stručnosti svih uključenih.

Kako se navodi u saopštenju SZO, tokom sastanka su razmatrani ključni aspekti implementacije projekta, dok su članovi Upravnog odbora, kroz konstruktivnu diskusiju, doprinijeli daljoj realizaciji.

SZO: Smanjiti upotrebu žive u zdravstvenim ustanovama

Tim oko Donalda Trampa, predsjednika Sjedinjenih Američkih država (SAD), razvio je plan kako bi se ova zemlja potencijalno mogla vratiti u Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO), a on uključuje i izbor novog generalnog direktora.
Kako piše Rojters, Trampov tim je još prije inauguracije, održane 20. januara, imao plan koji je uključivao "teatralno" napuštanje ove organizacije, a zatim pregovore o povratku.
Tramp bi, prema ovom planu, povratak SAD-a u SZO uslovio promjenom na čelu, gdje se trenutno nalazi Tedros Adanom Ghebreyesus iz Etiopije.
Novi generalni direktor bi, za povratak SAD-a u ovu organizaciju, morao biti Amerikanac, a Trampov tim je već izdvojio nekoliko osoba koje bi preuzeli poziciju.
Pored toga, Tramp i SAD će od SZO tražiti "sveobuhvatne reforme", a u internom dokumentu tima američkog predsjednika rečeno je i da je SZO "najgora organizacija" u sklopu Ujedinjenih nacija.
Konkretne promjene koje bi Tramp tražio od SZO nijesu poznate, ali se pretpostavlja da se odnose na finansiranje, odnosno na "nezavisnost od donatora" i "transparentnost u trošenju novca."
Prema planu, Tramp će uskoro imenovati specijalnog izaslanika za pregovore s SZO o ovim reformama, koji će, u koordinaciji sa State Departmentom i Bijelom kućom, odlučiti da li bi se SAD vratile u ovu organizaciju.
Podsjetimo, odluka o napuštanju SZO-a bila je jedna od prvih koju je Donald Tramp potpisao kada je postao američki predsjednik 20. januara.

Tramp trguje s povratkom SAD-a u SZO, želi Amerikanca na čelu

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: szo