Svjetski ekonomski forum (WEF) i Centar za razvoj sajber kapaciteta Zapadnog Balkana (WB3C) organizovaće od 19. do 20. maja u Podgorici radionicu posvećenu sajber kapacitetima u regionu.
Kako je najavljeno iz WEF-a, cilj foruma je da podrži regionalne napore u jačanju sajber otpornosti predstavljanjem uspješnih međunarodnih praksi i diskusijom o mogućnostima njihove primjene u regionu.
Navodi se da će forum okupiti brojne međunarodne stručnjake i ključne regionalne aktere koji će analizirati izazove sa kojima se region suočava i kroz interaktivne radionice definisati konkretna i primjenjiva rješenja.
- Nedavna istraživanja ukazuju na porast sajber incidenata na Zapadnom Balkanu od 40 odsto u 2023. godini, pri čemu su napadi ransomware-a doživjeli porast od 200 odsto između 2022. i 2024.godine - navodi se u saopštenju.
Kako se navodi u saopštenju, takav razvoj dogadjaja naglašava važnost koordinisane akcije i saradnje između vlada, industrije i civilnog društva u rješavanju ovih izazova.
- Jer nijesu na udaru samo državni informacioni sistemi, već sve češće subjekti kritične infrastrukture kao što su energetika, saobraćaj, finansijski sektor, vodoprivreda, zdravstveni sektor, ali i mala i srednja preduzeća - istaknuto je u saopštenju.
Iz WEF-a su kazali da će radionica okupiti ključne aktere iz državne uprave, sudstva, tužilaštva i policije, industrije, akademske zajednice i obrazovnih institucija, kako bi razgovarali o načinima rješavanja gorućih pitanja nedostatka sajber kadrova i medjunarodne saradnje u borbi protiv sajber kriminala.
Radionica će, kako je najavljeno, predstaviti niz uspješnih primjera i praksi koje donose ekperti iz globalne mreže WEF-a.
Oni su rekli da su gosti na radionici predavači-eksperti koji dolaze iz cijelog svijeta i uključuju, izmedju ostalih, predstavnike Check Point Software Technologies, Accenture, Europol, Cisco, Fortinet, Standard Chartered Bank.
- Diskusije će se fokusirati na praktične mjere kao što su privlačenje, obučavanje i zadržavanje sajber profesionalaca (posebno u javnom sektoru), razvoj sajber kurikuluma i programa obuke i razmjena podataka sa ciljem unapređenja sajber odbrane - navodi se u saopštenju.
Kako su kazali iz WEF-a, međunarodna saradnja sa renomiranim organizacijama kao što je WEF naglašava ulogu Crne Gore kao regionalnog centra za izgradnju sajber kapaciteta sa svojim novim i moderno opremljenim regionalnim centrom za obuku “WB3C” smještenim u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore čiji su programi usmjereni na cijeli region.
Dodaje se da je cilj da ojača njegovu sajber otpornost kroz praktične obuke zaposlenih u kritičnim institucijama, medjunarodnu saradnju sa EU institucijama i usaglašavanjem politika i regulativa neophodnih za evropske integracije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Regionalni sajber dijalog u Crnoj Gori

Aktivisti međunarodne ekološke organizacije Grinpis (Greenpeace) organizovali su u utorak kratak protest protiv klimatskih promjena ispred glavne sale Svjetskog ekonomskog foruma Davosu gdje su se okupili poslovni i politički lideri.
Troje demonstranta je ušlo u Kongresni centar i izašlo na balkon u predvorju prije nego što su razvili veliki transparent na kome je pisalo: "Oporezujte superbogate. Finansirajte pravednu i zelenu budućnost".
Obezbjeđenja je intervenisalo i izvelo demonstrante, neposredno prije zvanične ceremonije otvaranja i govora predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.
Izvor upoznat sa situacijom rekao je da protest nije predstavljao bezbjednosnu prijetnju i da su aktivisti imali bedževa za događaj, pošto su radili za jednog od organizatora.
Aktivistkinja Grinpisa Klara Tompson je kasnije rekla za Rojters da je troje demonstranta pušteno pošto su privedeni u policijskoj stanici u Davosu nakon protesta.
- Imali su svoje načine i sredstva, ne mogu više da kažem - rekla je Tompson na pitanje kako su ušli na događaj.
Svjetski ekonomski forum je u saopštenju naveo da "poštuje pravo na mirno izražavanje", dodajući da razmatra to pitanje i stavlja "najveći prioritet na obezbjeđivanje bezbjednosti i dobrobiti svih učesnika i osoblja".
Tokom foruma u Davosu, gdje je ove nedjelje jedna od glavnih tema za diskusiju "čuvanje planete", vladaju stroge mjere bezbjednosti.
Demonstranti koji protestuju zbog subvencija za fosilna goriva u ponedjeljak su isprskali zelenu farbu ispred prodavnice gdje je Amazon postavio privremenu bazu na glavnoj ulici.

Aktivisti Grinpisa organizovali klimatski protest tokom foruma u Davosu

Premijer Milojko Spajić predvodiće delegaciju Vlade na 55. godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu od 20. do 24. januara, a na poziv bivšeg osnivača i predsjednika Svjetskog ekonomskog foruma (sadašnjeg predsjednika upravnog odbora WEF) Klausa Švaba.
U platformi za učešće na ovom događaju, koja je usvojena na telefonskoj sjednici danas, precizirano je da će u delegaciji, pored Spajića, biti i ambasadorka, šefica Stalne misije Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama i drugim međunarodnim organizacijama, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Ženevi Slavica Milačić, šef Kabineta predsjednika Vlade Branko Krvavac, savjetnica predsjednika Vlade za vanjsku politiku Milica Perišić, savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku Milena Milović i savjetnik predsjednika Vlade za medije Veliša Jovanović.
- Troškove posjete delegacije snose Kabinet predsjednika Vlade Crne Gore i Ministarstvo vanjskih poslova - navodi se u dokumentu.
Spajić će, kako je precizirano, govoriti na sesiji posvećenoj ''Diplomatskom dijalogu na Zapadnom Balkanu'' 21. januara, te učestvovati na panelu ''Japan upravlja nesigurnošću'', dok će 22. januara, zajedeno sa komesarkom za proširenje Evropske komisije i predsjednicima vlada Hrvatske i Slovačke učestvovati na sesiji ''Proširenje da biste napredovali: Da li će Evropa rasti?''.
- Planirano je da na marginama Foruma ima niz bilateralnih sastanaka sa liderima Zapadnog Balkana, predstavnicima Evropske komisije i vodećih svjetskih kompanija - kazali su iz Vlade.
Svjetski ekonomski forum u Davosu, kako se navodi u dokumentu, uključuje političke, ekonomske, poslovne, akademske i druge lidere u nastojanju da se suoče sa novim izazovima, utiču na nacionalne i regionalne agende i promovišu održive i društveno odgovorne politike rasta.&nbsp;
- Godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu od 20. do 24. januara predstavlja jedinstvenu priliku za razmjenu mišljenja o ukupnoj viziji regiona, ključnim projektima i mogućnostima za ulaganje. Ovo će biti drugo učešće Spajića u Davosu i nova prilika za jačanje pozicije i vidljivosti Crne Gore na međunarodnom planu i dalju afirmaciju Crne Gore kao atraktivne destinacije za investiranje. Planirani bilateralni susreti biće, takođe, prilika za afirmaciju Crne Gore na jednom od najuticajnijih globalnih foruma današnjice, promociju njenih ekonomskih interesa i podsticaj daljeg jačanja ekonomske saradnje sa državama Regiona i EU, odnosno zvaničnicima ostalih država i organizacija sa kojima postoji interes za unaprjeđenje odnosa - naveli su, pored ostalog, iz Vlade.

Spajić u Davosu sa petočlanom delegacijom od 20. do 24. januara

Premijer Milojko Spajić učestvovaće na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, saopšteno je iz Vlade.
Spajić će kako je najavljeno, govoriti na sesiji posvećenoj ''Diplomatskom dijalogu na Zapadnom Balkanu'', 21. januara će učestvovati na panelu ''Japan upravlja nesigurnošću'', dok će 22. januara, zajedeno sa komesarkom za proširenje Evropske komisije Martom Kos i predsjednicima vlada Hrvatske i Slovačke učestvovati na sesiji ''Proširenje da biste napredovali: Da li će Evropa rasti?'' 
Takođe, planirano je da predsjednik Vlade na marginama foruma ima niz bilateralnih sastanaka sa liderima Zapadnog Balkana, zemalja Evropske unije, predstavnicima Evropske komisije i vodećih svjetskih kompanija.
- Učešće na jednom od najuticajnijih globalnih foruma današnjice prilika je za jačanje pozicije i vidljivosti naše zemlje na međunarodnom planu i dalju afirmaciju Crne Gore kao atraktivne destinacije za investiranje. Bilateralni sastanci sa brojnim liderima šansa su za unaprjeđenje međusobnih odnosa, što je od velike važnosti na ubrzanom putu evropske integracije - saopšteno je iz Vlade
Glavna tema godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma je „Oblikovanje inteligentnog doba“.

1250x600

1084x550

Spajić na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu

Godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu biće održan od 20. do 24. januara pod sloganom "Saradnja za Inteligentno doba", a forum je objavio program i glavne tematske cjeline.
Kako je objavljeno na sajtu WEF-a, među političkim liderima koji učestvuju su novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp koji će učestvovati putem video-linka, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, savezni njemački kancelar Olaf Šolc, kao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
- Godišnji sastanak 2025. saziva globalne lidere da se pozabave ključnim globalnim i regionalnim izazovima. To uključuje reagovanje na geopolitičke šokove, stimulisanje rasta radi poboljšanja životnog standarda i upravljanje privrednom i inkluzivnom energetskom tranzicijom - navodi se na veb stranici Svjetskog ekonomskog foruma.
Osnivač i predsjednik upravnog odbora Svetskog ekonomskog foruma Klaus Švab je naveo da je Davos jedinstven po tome što okuplja skoro 3.000 ličnosti iz svijeta politike, biznisa i civilnog društva "kako bi se suočili sa izazovima svijeta u dubokoj transformaciji".
- Godišnji sastanak 2025. će podstaći duh saradnje i konstruktivnog optimizma sa ciljem oblikovanja predstojećeg Inteligentnog doba na održiviji i inkluzivniji način - dodao je Švab.
Kako se navodi, 55. godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma &nbsp;će se fokusirati na pet osnovnih, međusobno povezanih tematskih cjelina, od kojih je svaki ključan za održivu, inkluzivnu i prosperitetnu budućnost.
Tematska cjelina Ponovno promišljanje rasta će istražiti nove mogućnosti za ekonomski rast, uključujući inovacije vođene tehnologijom.
Industrije u inteligentnom dobu će ispitati kako biznis može da se kreće kroz tehnološke promjene i novu dinamiku industrije.
Ulaganje u ljude (Investing in People) će se pozabaviti potrebom za razvojem radne snage, prekvalifikacijom i otvaranjem radnih mjesta u sektorima u nastajanju.
Zaštita planete (Safeguarding the Planet) će se fokusirati na povećanje klimatskih i prirodnih rješenja i unapređenje napora za dekarbonizaciju.
Blok nazvan Ponovna izgradnja povjerenja će raditi na podsticanju globalne saradnje i otpornosti u sve više podijeljenom svijetu.

Svjetski ekonomski forum u Davosu od 20. do 24. januara

Kršenje prekida vatre koji je dogovoren između Indije i Pakistana, susjednih država sa nuklearnim naoružanjem, prijavljeno je samo nekoliko sati kasnije, javlja Rojters.
Oni su pristali na prekid vatre nakon pritiska i diplomatije Sjedinjenih Američkih Država (SAD), najavljujući iznenadno zaustavljanje sukoba.
U roku od nekoliko sati prijavljena su kršenja iz glavnih gradova indijskog dijela Kašmira, teritorije koja je podnijela najveći teret četvorodnevnih borbi. Eksplozije su se čule u Srinagaru i Džamuu, a projektili i bljeskovi su viđeni na noćnom nebu iznad Džamua, slično događajima prethodne večeri, tvrde vlasti, stanovnici i svjedoci Rojtersa.
Vojni portparoli obje zemlje nijesu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-obavijestio-indija-i-pakistan-dogovorili-potpuni-i-trenutni-prekid-vatre&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Američki predsjednik Donald Tramp objavio je ranije danas da su se Indija i Pakistan dogovorili o "potpunom i trenutnom prekidu vatre", nakon "duge noći razgovora" uz posredovanje SAD-a.
U objavi na mreži Truth Social Trump je pohvalio obje zemlje zbog korištenja "zdravog razuma i velike inteligencije".
Pakistanski ministar vanjskih poslova Išak Dar potvrdio je odmah Trampovu objavu o prekidu vatre, u sukobu koji je nastao nakon napada u indijskom Kašmiru prije dvije sedmice u kojem je ubijeno 26 hinduističkih turista.
- Pakistan i Indija su se dogovorili o prekidu vatre s trenutnim efektom. Pakistan je oduvijek težio miru i sigurnosti u regiji, bez ugrožavanja svog suvereniteta i teritorijalnog integriteta - naveo je Dar.
Indijski ministar vanjskih poslova Vikram Misri takođe je potvrdio da je generalni direktor vojnih operacija za Pakistan 10. maja poslijepodne pozvao svog indijskog kolegu i da su se dvije strane složile da će obje strane prestati s bilo kakvom pucnjavom na kopnu, u vazduhu i s mora.
Američki državni sekretar Marko Rubio takođe je na mreži X potvrdio primirje između Indije i Pakistana, navodeći da je u proteklih 48 sati razgovarao s visokim indijskim i pakistanskim zvaničnicima, te da su u razgovori uključivali američkog potpredsjednika Džej Di Vensa, premijere Indije i Paksistana, Narendru Modija i Šehbaza Šarifa.
- Zadovoljstvo mi je da objavim da su vlade Indije i Pakistana pristale na trenutni prekid vatre i početak razgovora o širokom spektru pitanja na neutralnom mjestu. Pohvaljujemo premijere Modija i Šarifa za njihovu mudrost, razboritost i državništvo u odabiru puta mira - naveo je Rubio koji je od kraja aprila vodio redovne razgovore s pakistanskim premijerom Šarifom i indijskim ministrom vanjskih poslova Subrahmanyamom Subrahmandžamom Džaišankarom.
Tramp je ranije ove sedmice rekao da su rastuće tenzije sramota i da želi da se zaustave.
Dogovor o prekidu vatre uslijedio je nakon što su dvije susjedne države s nuklearnim oružjem nastavile i 10. maja od jutarnjih sati razmjenjivati napade, u kojim je od 7. maja poginulo oko 50 civila.
<h2>Razmjena napada prethodnih dana</h2>
Pakistan je 10. maja izveo napade na Indiju poslije indijskog ispaljivanja raketa na pakistanske vazdušne baze. Pakistanski bezbjednosni izvori rekli su za Radio Mashaal, program Radija Slobodna Evropa (RSE) da je operacija imala kodni naziv Bunyanun Marsoos, arapsku riječ preuzetu iz ajeta u Kuranu koja znači čvrsti stub.
Indijska vojska je saopštila da je Pakistan izveo napade dronovima na nekoliko tačaka duž njegove zapadne granice. Istovremeno, dvije eksplozije odjeknule su ujutro u Islamabadu i Ravalpindiju, gdje se nalaze sjedišta generalštaba i obavještajne službe.
Pakistanska Međuslužba za odnose s javnošću (ISPR) saopštila je da je uništeno skladište koje je korišćeno za skladištenje indijskih projektila Brahmos. Vojska je saopštila da su se dogodili i napadi na nekoliko drugih lokacija, uključujući aerodrom Pathankot i bazu vazdušnih snaga Udhampur. Pakistan je takođe saopštio da je ispalio projektile Fatah 1 na dvije indijske vazdušne baze.
Indijska vojska nazvala je pakistanske postupke neprihvatljivim.
- Pakistanska očigledna eskalacija napada dronovima i drugom municijom nastavlja se duž naših zapadnih granica. U jednom takvom incidentu, danas oko pet sati ujutro, više neprijateljskih naoružanih dronova uočeno je kako lete iznad Kasa Kanta, Amritsar - saopštila je vojska na mreži X.
Novi napadi počeli su nekoliko sati nakon što je ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije napustio Pakistan. Adel Al-Džubeir bio je u Islamabadu kako bi se sastao sa Šarifom, navodi se u saopštenju. Posjetio je Indiju prije nego što je sletio u Islamabad 9. maja na razgovore s pakistanskim liderima.
Pakistan je ranije saopštio da su rakete, koje je očigledno ispalila Indija, pale na različite lokacije u Pakistanu. Jedna od raketa pogodila je vazdušnu bazu Noor Khan u gradu Ravalpindi. Vazdušna baza je mjesto gdje se nalazi vojno sjedište i udaljena je manje od 30 kilometara od ključnih zgrada, uključujući predsjedničku kuću, Parlament i kuću premijera, u glavnom pakistanskom gradu Islamabadu.
Govoreći na brzo organiziranoj konferenciji za novinare ubrzo nakon što su rakete ispaljene na Pakistan kasno 9. maja, generalni direktor ISPR-a, general-pukovnik Ahmad Šarif, rekao je da je napad Indije usmjeren na vazdušnu bazu Noor Khan spriječen.
Dvije druge rakete ispaljene su na dvije druge vazdušne baze - Murid i Shorkot, rekao je. Šarif je tvrdio da je Indija ispalila i neke rakete u Avganistanu.
Eksplozija je prijavljena u gradu Pešavaru u ranim jutarnjim satima 10. maja, javo je dopisnik Radija Mashaal.
Tenzije između nuklearno naoružanih rivala porasle su od napada na popularno turističko mjesto u Kašmiru, koji je pod kontrolom Indije, 22. aprila u kojem je ubijeno 26 civila, uglavnom hinduističkih indijskih turista. Nju Delhi je okrivio Pakistan za podršku napadu, što Islamabad odbacuje.
<h2>Međunarodna reakcija</h2>
Grupa sedam zemalja je 9. maja pozvala na maksimalnu suzdržanost i od Indije i od Pakistana i pozvala ih na direktan dijalog.
Ministri vanjskih poslova Velike Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije rekli su da "snažno osuđuju" smrtonosni napad na turiste u indijskom Kašmiru 22. aprila i "pozivaju na maksimalnu suzdržanost i od Indije i od Pakistana".
Kina je takođe apelovala na Indiju i Pakistan, dvije susjedne nuklearne sile, da izbjegnu zaoštravanje.
Indijske snage su 6. maja pogodile ciljeve širom pakistanskog Kašmira i pakistanske provincije Punjab, u akciji koju je Indija nazvala "preciznim napadima" protiv "terorista", a poslije napada u indijskom Kašmiru u kojem je ubijeno 26 hinduističkih turista.
Indija je ranije saopštila da su dvojica od trojice osumnjičenih u tom napadu pakistanski državljani, ali nije navela nikakve detaljne dokaze. Pakistan je negirao da ima ikakve veze sa ubistvima.
Indija i Pakistan, koji su stekli nezavisnost od Britanije 1947. godine, vodili su tri opsežna rata 1948, 1965. i 1971. godine, te ograničeni sukob 1999. godine. Centralno pitanje ostaje Kašmirska dolina, koju Indija smatra svojim Atoot Angom (sastavnim dijelom), dok Pakistan to vidi kao "nedovršenu agendu podjele" Indijskog potkontinenta.
Kašmir je podijeljen između tri susjedne zemlje s nuklearnim oružjem, pri čemu Indija kontrolira oko 45 odsto, Pakistan oko 35 odsto, a Kina - nakon kratkog rata s Indijom 1962. godine - okupira preostalih 20 odsto.

Rojters: Prijavljena kršenja nakon što su se Indija i Pakistan dogovorili o prekidu vatre

Stonoteniseri hercegnovskog kluba Novi Novoga upisali su pobjedu na startu finala plej-ofa Super Bemaks lige. 
 
Slavili su na Cetinju protiv gradskog rivala, ekipe Boke, maksimalnim rezultatom 4:0. 
 
Prvi poen braniocu titule donio je veteran iz Srbije Marko Jevtović koji je 3:0 u setovima savladao Borisa Đukanovića. 
 
Nekadašnji član Budućnosti nije mogao da pruži snažniji otpor iskusnijem i kvalitetnijem rivalu. 
 
Znatno više uzbuđenja bilo je u meču Filipa Radovića i Nikole Marinkovića. 
 
Nekadasnji juniorski pevak Srbije vodio je u prvom setu 10:7 protiv prvog parastonotenisera svijeta, ali je Radović uspio da preokrene i taj dio igre dobije 14:12. 
 
Drugi set Marinković je dobio 11:4, ali dva naredna pripala su Radoviću za vođstvo Novoga od 2:0. 
 
U trećoj partiji sastali su se juniorski reprezentativci Crne Gore - Jakša Krivokapić i Stefan Radonjić, koji je u prvom setu slavio 16:14. 
 
Naredna tri seta dobio je Krivokapić (treci takođe na razliku), pa je već tada bilo jasno da će Novi trijumfovati. 
 
Pobjedu za 4:0 osigurali su Jevtović i Radović boljom igrom u dublu protiv Marinkovića i Radonjića (3:0). 
 
Drugi meč finala plej-ofa Super Bemaks lige za stonotenisere biće odigran sjutra u deset sati u SC Lovćen, a eventualna majstorica igrala bi se u 13 sati. 
 
Sjutra se u Prijestonici završava i Super Bemaks liga stonoteniserki, a za titulu prvaka boriće se Novi i Budim, dok je Budućnost trijumfom protiv Valdanosa 4:1 obezbijedila bronzanu medalju.

Novi poveo finalnu trku

Crna Gora pozdravlja sporazum o trenutnom prekidu vatre između Indije i Pakistana - poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-obavijestio-indija-i-pakistan-dogovorili-potpuni-i-trenutni-prekid-vatre&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je rekao da cijenimo državnički pristup obje vlade, kao i konstruktivnu ulogu međunarodnih partnera u postizanju ovog važnog dogovora.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffivanovicpg%2Fstatus%2F1921236647854604447&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Vjerujemo da je ovo značajan korak ka jačanju stabilnosti, podsticanju dijaloga i izgradnji trajnog mira u regionu - naveo je Ivanović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).

Ivanović: Crna Gora pozdravlja sporazum o trenutnom prekidu vatre između Indije i Pakistana, vjerujemo da je to korak ka jačanju stabilnosti

Kapaciteti regionalne sanitarne deponije Možura mogu zadovoljiti potrebe još najviše godinu, upoziorio je direktor preduzeća Možura, Senad Arabelović, navodeći da je za proširenje neophodna finansijska podrška Vlade. 
 
On je to kazao na radnom sastanku posvećenom analizi stanja i unapređenju komunalnih usluga koji je na inicijativu Odbora udruženja komunalne privrede Privredne komore Crne Gore (PKCG), organizovala Opština Bar, u saradnji sa preduzećima Komunalne djelatnosti Bar i Možura. 
 
- Postojeći kapaciteti deponije mogu zadovoljiti potrebe još najviše godinu dana - upozorio je Arabelović. 
 
Kako je istakao, iako su tehnička dokumentacija i lokacija za proširenje spremni, ali je za realizaciju neophodna finansijska podrška Vlade Crne Gore. 
 
Arabelović je apelovao i na PKCG da podrži inicijativu prema Vladi, s obzirom na značaj problema za čitav primorski region. 
 
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, izrazio je zadovoljstvo što je domaćin sastanka i istakao dobru saradnju lokalne uprave sa lokalnim komunalnim privrednim društvima. 
 
Raičević je naglasio svakodnevne napore u održavanju čistoće grada i apelovao na komunalna privredna društva da iskoriste sredstva iz fondova Evropske unije (EU) za razvoj i nabavku opreme. 
 
On je podsjetio da je Opština u prethodnom periodu značajno investirala u opremu komunalnog preduzeća i da deponija Možura ima punu podršku Opštine kao osnivača u razvoju svojih projekata. 
 
Izvršni direktor Komunalnih djelatnosti Bar, Stevo Pejović, govorio je o izazovima s kojima se lokalno komunalno privredno društvo suočava u održavanju higijene u gradu, ističući dobru međusobnu saradnju gradskih službi. 
 
Predsjednik Odbora udruženja, Radenko Vujošević, zahvalio se predsjedniku Opštine na prijemu i ukazao na ključne probleme sektora. 
 
Prema njegovim riječima, problemi se odnose na zastarjelu mehanizaciju, manjak radne snage i izazove koji prate neusvajanje Granskog kolektivnog ugovora. 
 
Vujošević je naglasio potrebu zajedničkog djelovanja ka državnim institucijama i informisao prisutne o toku izrade nacrta novog Zakona o komunalnim djelatnostima, dok je zavrsena javna raspava Drzavnog plana upravljanja otpadom 2025-2029. 
 
Vujošević je istakao da zarade zaposlenih direktno utiču na cijene usluga i izrazio očekivanje da Raičević, kroz Zajednicu opština, podrži zaključenje Granskog kolektivnog ugovora u što skorijem roku. 
 
- Zaključeno je da se komunalna privreda suočava s ozbiljnim izazovima - od nedostatka kadra i zastarjele opreme do problema s deponovanjem otpada i nedovoljnih ulaganja - navodi se u saopštenju PKCG. 
 
Dodaje se da je usvojen predlog da se uskoro organizuje sastanak Odbora udruženja s predstavnicima Zajednice opština kako bi se razmotrile mogućnosti za unapređenje saradnje u upravljanju komunalnim poslovima na nivou cijele države. 
 
Kako se navodi u saopštenju, sastanaku su prisustvovali članovi Odbora udruženja komunalne privrede, izvršni direktori komunalnih privrednih društva iz Podgorice, Plava, Ulcinja, Bijelog Polja, Žabljaka, Cetinja i sekretarka Odbora udružanja komunalne privrede PKCG.

Kapaciteti deponije Možura dovoljni najviše za još jednu godinu

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović u Višem sudu iznio je odbranu i negirao je sve navode optužnice i istakao da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike, diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpocinje-sudenje-lazovicu-katnicu-i-cadenovicu-pravna-bitka-da-se-utvrdi-da-li-je-postupak-politicki-montiran-proces-ili-su-organizovali-kriminalnu-grupu-kako-bi-pomagali-kavackom-klanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U detaljnoj odbrani Lazović je izanalizirao svaku stavku optužnice i naglasio da su neosnovani navodi tužioca Šoškića da je osnovao kriminalnu organizaciju, zloupotrebio službeni položaj pomogao bilo kojoj osobi koja je počinila krivično djelo niti je to neko od njega tražio.&nbsp;
Dodao je da tokom svoje dugogodišnje karijere nikada od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege nije tražio da se nekom pomogne, nagalašavajući da nikada nije upoznao nijenog člana porodice Duška Roganovića, koji slovi za viskopozioniranog člana kavačke kriminalne grupe. Ponovio je da od njega niko nije tražio da pomogne Roganoviću.
Bivši policijski funkcioner demantovao je i navode SDT-a da je on skinuo zabranu ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, srpskim državljanima, objašnjavajući da to nije njegova nadležnost niti je on to tražio od Enisa Bakovića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike. Kategorično je odbacio i navode tužioca da je prao novac i da je imao ilegalno oružje objašnjavajući da je sve prihoda od poljoprivred prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije.
- U spisima predmeta nema dokaza da sam izvršo bilo koje krivično djelo, ne postoji nijedna poruka, nijedna fotografija, audio ili vidio zapis, nijedan usmeni niti pismeni nalog - moje činjenje ili nečinjenje koje bi me moglo povezati sa bilo kojim navodom optužnice - kazao je Lazović.
On je na početku rekao da mu je teško iznijeti odbranu s obzirom na ambijent u kakvom mu se sudi, te da iako je izgubio vjeru u Sud i Tužilaštvo - smatra da postoje časni pojedinci u sudstvu.
Ukazao je da Apelacioni sud dodao pritvorski osnov po tački 4 iako je Viši sud pravosnažnim rješenjem naveo da to ne stoji.
- Vrhovni sud mi je stavio radnje za koje me Tužilaštvo nije ni teretilo. Vijeće Višeg suda je prvobitno vratilo optužnicu protiv mene da bi je na kraju potvrdilo, to ne mogu razumjeti - kazao je Lazović.
<h2>Platforma za iživljavanje</h2>
Pravo na odbranu mu je, kako je naveo, formalno obezbijeđeno.
- Meni je unaprijed presuđeno i to nijesam zaslužio ni kao čovjek ni kao profesionalac - kazao je Lazović.
Dodao je da njegova porodica i on prolaze pakao.
Na sva pitanja sudskog vijeća, advokata i optuženih rekao je da će odgovarati, ali ne i na pitanja tužioca.
- Ne plašim se pitanja tužioca ali je riječ o jednostranom postupku- političkom procesu. Ovdje imamo selektivnu pravdu, demonstraciju sile i moći, protkanu mržnjom. Prepoznajem naloge &nbsp;tužiočevih prijatelja i moćnika i neke formulacije rečenica sa Portala Aktuelno pominju se i u optužnici - ispričao je Lazović.
Dodao je da su istražitelji prilikom pretresa njegovog imanja koristili najsavremnije kamere kao da je terorista i da su ušli u svaku bačvu za rakiju i u staklenk i podrum.
- Vjerujem da su tajno i grobnice otvarali. Oskrnavili su mi imanje i grobove - kazao je Lazović ističući da se tužilac ponašao inkvizitorski.
Ako tužilac ima išta ljudskosti, prema riječima Lazovića, neće moći zaspati do kraja života.
- Kao što je rekao moj prijatelj i advokat Zoran Piperović poštenije bi mu bilo da me je ubio nego što je ovo uradio. Nemam dilemu da je politički proces u pitanju. Jasno mi je zbog čega sam meta. Demonstracija moći, &nbsp;sile neće me uplašiti, promijeniti - kazao je Lazović, dodajući da će se boriti da dokaže svoju nevinost.
On je istakao i da je tužilac Šoškić osmislio posebnu "platformu za iživljavanje nad njegovom porodicom i nad njim".
<h2>Optužbe političara - za sve i svašta</h2>
Lazović je ponovio da mu se sudi u skupštinkim klupama, pojedini političari pokušavaju da ga "optuže za sve i svašta" a pojedinci su izjavljivali da ne poštuju pretpostavku nevinosti u njegovom slučaju.
- Optuživali su me i da sam kriv za stanje u Ustavnom sudu, za studentske proteste, da sam nekad formalni a nekad neformalni šef Đukanoviću (Milu) - naveo je bivši policijski funkcioner dodajući da ga još nijesu jedino optužili za proteste u Srbiji.
U detaljnoj odbrani Lazović je ukazao i da je tužilac Šoškić a sve da bi izazvao njegovu reakciju naveo u obrazloženju za &nbsp;pritvor: da bi se lakše odrekao porodičnih veze i pobjegao.
- Udario mi je na čast, obraz, poštenje. Nemam od koga da bježim. Crna Gora je moja sudbina - rekao je Lazović.
On je naglasio i da ga do ovog postupka niko nikada nije pozvao ni na informativni razgovor, protiv njega nije nikada podnijeta prekršajna prijava a kamoli da se bavio krivičnim djelima.
<h2>Procesuirao 96 kavčana i 14 škaljara</h2>
Lazović je ispričao i da je Sektor kojim je rukovodio tokom 2020. podnio &nbsp;30 krivičnih prijava i 26 dopuna izvještaja, te i da je procesuirano 96 osoba iz kavačke kriminalne grupe - a 14 iz škaljarskog klana.
Prema njegovim riječima, u tom periodu bilo je pet zaštićenih svjedoka &nbsp;i svi su bili u postupcima protiv kavačke kriminalne grupe.
Detaljno je iznio i podatke koji ogranci ta dva klana su razbijena.
Lazović je pred vijećem sudije Veljka Radovanovića rekao da su tužioci i istražitelji " kopali po njegovom životu" ali on nema skrivene račune, nema skijališta, ugostiteljske objekte, hacijende, privatne firme, nije boravio na Maldivima, Dubaiu...
- Jasno se vidi kako sam stekao imovinu - ukazao je Lazović.
Tri ili četiri mjeseca prije njegovog hapšenja iz najbližeg okruženja tužioca Šoškića dobio je informaciju da će biti lišen slobode i označen da je organizator kriminalne grupe kako bi ostao u zatvoru do kraja života.
<h2>Riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje u optužnici</h2>
Sve ovo je, kako je objasnio, potvrdio je Zoran Bećirović kada je napao novinarku Anu Raičković kada je izgovorio "pokojni Lazović i Katnić".
Neke riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje, kako kaže, i u optužnici.
Kada su do njega stigle informacije da planiraju da ga uhapse on je sa advokatom Nikolom Martinovićem zatražio prijem kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da im je na raspolaganju 24 sata, kako nije bilo nikakve reakcije obratio se i vrhovnom državnom tužiocu &nbsp;Miloradu Markoviću.
- Jasno mi je bilo da se radi o kordiniranoj akciji - kazao je Lazović.
<h2>Kako penzioner da bude šef GST?</h2>
Ponovio je da ne postoji nijedan dokaz protiv njega i da tužilac ima pravo da sumnja, ali da nema pravo da sprovodi misiju moćnika i da vodi politički proces.
Visoki policijski funkcioner objasnio je i da krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije tužiocu Šoškiću trebalo je zbog tačke četiri da bi ga što duže" držao u pritvoru".
- Ja sam penzionisan i kako penzioner da bude šef glavnom specijalnom tužiocu za kojeg ne postoje autoriteti? Da nije žalosno bilo bi smiješno - rekao je Lazović.
On je ukazao i da niko od saslušanih policajaca nije rekao nijednu ružnu riječ za njega. Podsjetio je i tužiteljka Sanja Jovićević protiv njega odbacila kao neosnovanu krivičnu prijavu i tu odluku je potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo.
Lazović je podsjetio i da je za vrijeme dok je premijer bio Zdravko Krivokapić, ali i Dritan Abazović, dobio status štićene ličnosti zbog ugrožene bezbjednosti.
- Ne bi valjda ANB, Uprava policije i Abazović obezbjeđivali mene kao organizatora kriminalne grupe - naglasio je Lazović.
<h2>Milić obavijestio Pavićevića o Belivuku i Miljkoviću, a on Žižića - koji je to prenio Lazoviću</h2>
On je kazao i da ga je o ulasku Belivuka i Miljkovića obavijestio načelnik Odsjeka Milorad Žižić, a da je njemu taj podatak saopštio Milovan Pavićević, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica.
Pavićevića je o tome, kako kaže, informisao Veselin Milić načelnik policijske Uprave za Beograd.
Lazović je naglasio da je Žižiću saopštio da Belivuk i Miljković budu pod nadzorom 24 sata i da se evidentiraju svi njihovi kontakti.
On je naveo i da su spriječene četiri likvidacije - Belivuka, Miljkovića, Marka Ljubiše Kana i Slobodana Kašćelana.
Svi od policijskih starješina su potvrdili da je riječ o uspješnoj policijskoj akciji o kojoj će se, kako dodaje, sigurno izučavati i na fakultetima za bezbjednost.
Lazović je naveo i da da nije bio upoznat sa izjavom Milana Kankaraša, niti je imao uvid u nju, a nije to bilo ni u njegov nadležnosti.
<h2>I Katnić i Čađenović negiraju krivicu</h2>
Danas na početku suđenja tužilac Šoškić je pročitao optužnicu protiv Katnića i Lazovića i optužni akt protiv Saše Čađenovića.
Nakon toga svi optuženi su rekli da ne priznaju krivično djelo i da će iznijeti odbranu.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;kazao je da neće odgovarati na pitanja tužioca Šoškića jer je bio dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice one koje teret optužene ali i one koje idu u njihovu korist.
- Šoškić je falsifikovao dokaze i skrivao ih je - kazao je Katnić.
Dodao i da je protiv Saše Čađenovića podignuta samo jedna optužnica 7. juna 2023. te i da ga tužilac Šoškić vezuje &nbsp;za pročitanu optužnicu protiv njega i Lazovića što je nedopustivo.
<h2>Čađenović kao "rezervni" član OKG</h2>
Na to je advokat Zoran Piperović, jedan od branilaca Lazovića, rekao da je to odbrana apostrofirala i u fazi potvrđivanja optužnice na ovo što dana ukazao i Katnić.
- Čađenović počinje da "djeluje" kada &nbsp;Lazoviću i Katniću prestaje radni odnos odnosno po prestanku službe. Odbrana ne zna što bi mogla da pita Čađenovića u kom svojstvu jer on u OKG ostaje sam, nema niko osim njega. Da banalizujem pravno da li je Saša Čađenović pitan da li je dobrovoljno prihvatio da bude član okg Zorana Lazovića? Da li je Čađenović prošao kontrolu optužnice da bude učesnik - nije. Od starta nemate organizovanu kriminalnu grupu. Zato vidimo zašto je Čađenović izopšten iz ove optužnice i " visio" kao rezervni član okg - ukazao je Piperović.
On je istakao da je Lazoviću sa namjerom stavljeno da je organizator kriminalne organizacije a sve zbog pritvora.
- Godinu čami u pritvoru. Napravili ste predmet vijeka a ovdje ništa nema od predmeta vijeka. Ovdje nema organizovane kriminalne grupe.Čađenović nije prošao procesno ono što je morao proći -zaključio je advokat Piperović.
Suđenje se nastavlja 30. maja kada će Lazović odgovarati na pitanja vijeća i advokata.
Vijeće Višeg suda, krajem januara, vratilo je SDT- u optužnicu na ispravku ukazujući na ključne propuste. Optužni akt osporen je iz više pravnih razloga dovodeći u pitanje čak i optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznate ni njeni članovi, niti vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnog akta kojim se Lazoviću stavlja na teret zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru jer takva pisana zabrana nije ni postojala u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Šoškić je predao optužnicu ispravljenu ali sada na 300 strana.
Iz ispravljenog optužnog akta, kako je naš mediji pisao, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornosti.&nbsp;
Skoro 10 mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović postupajući tužilac naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja kriminalne organizacije, da se ne zna broj članova u ispravljenoj optužnici. Šoškić je utvrdio datum ali ne baš precizno. U ispravljenom optužnom aktu navodi da je Lazović u martu 2020. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali Katnić, optuženi tužilac Saša
Čađenović, Petar Lazović kao i druga neidentifikovana lica a koje je djelovala od organizovanje pa nadalje. Šoškić je tražio spajanje optužnice protiv Lazovića i Katnića sa onom protiv tužioca Čađenovića, što je Viši sud prihvatio.
Katnić i Lazović terete se da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi i da su i radili u njihovom interesu.
Portal ETV i Televizija E, ekskluzivno su objavili brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe.
Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića.&nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

LAZOVIĆ: Ne bi me valjda ANB, UP, Krivokapić i Abazović obezbjeđivali da sam organizator kriminalne grupe, ne postoji nijedan dokaz za Šoškićeve optužbe

Penzioner iz Nikšića, Esad Trubljanin, obratio se Televiziji E jer mu je policija, kako tvrdi, pretresala stan zbog objave na društvenim mrežama. Trubljanin kaže da je zbog toga morao da potraži ljekarsku pomoć, jer je, kao srčani bolesnik, doživio stres nakon upada policije.&nbsp; Dodaje da mu i dalje nije jasno zašto je trideset policajaca moralo da bude ispred njegove zgrade samo zbog komentara, te da je akcja bila - filmska.&nbsp; Zaključak pretresa stana: ništa nije pronađeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9" data-rendition-name="original" width="754" height="407" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  - Juče dok sam odmarao neko je zalupao i zvonio, a ja sam najprije pomslio da se ćerka šali. Kad sam otvorio vrata ugledao sam trideset policajaca &nbsp;koji su pitali: Jesi li ti Esad Trubljanin? Kad sam odgovorio potvrdno, svi su uglas povikali "Ura", kao da sam &nbsp;u najmanju ruku Pablo Eskobar - priča Trubljanin. Pretresom, kako kaže, nije ništa pronađeno, a tek je u stanici policije saznao pravi razlog pretresa. - Tamo mi inspektor kaže da moram dati izjavu povodom neke objave na Fejsbuku. Ja sam pitao kakve veze ima onaj pretres sa trideset policajaca i interventnom, sa objavom na Fejsbuku? - kaže Trubljanin. Pojašnjava da je objava bila vezana za proteste ljudi na Cetinju, odnosno na Kruševom ždrijelu. - Ja te proteste redovno pratim na mrežama, podržavam i obavezno stavim neki komentar - ističe Trubljanin. Kako proizilazi iz zapisnika, Trubljanin je ostavio uvrjedljiv komentar na račun direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, ali se postavlja pitanje da li je bilo potrebe da se izvede akcija tolikog obima i upad u njegov stan. Trubljanin je morao da potraži il ljekarsku pomoć, jer je kao srčani bolesnik doživio stres, te najavljuje da će pravdu potražiti pred pravosudnim organima. - Angažovaću advokate i tužiću direktora policije, i načelnika OB Nikčić i sve policajce koji su bili tu, &nbsp;zato sam tražio razgovor kod sudije - poručuje Trubljanin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuKbeCIq672E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: svjetski-ekonomski-forum