Mentalno zdravlje u Crnoj Gori i dalje nije adekvatno obezbijeđeno kao ljudsko pravo - iako je riječ o jednom od najvećih javnozdravstvenih i društvenih izazova - upozorili su u Akciji za ljudska prava (HRA) povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
Svjetska zdravstvena organizacija je u izvještaju <a href="https://www.who.int/publications/i/item/9789240049338" target="_blank">“World Mental Health Report: Transforming Mental Health for All” (2022)</a> objasnila da pravo na mentalno zdravlje znači da svaka osoba treba da ima mogućnost da uživa u životu s emocionalnim blagostanjem, pristupom podršci i uslovima koji omogućavaju dostojanstvo, sigurnost i društvenu uključenost, a Crna Gora se, ukazuju u HRA, i dalje nalazi među zemljama sa najvišom stopom samoubistava u Evropi.
- Tokom 2024. godine registrovana su 83 samoubistva, a u 2025. do sada 52. Istovremeno, sistem podrške ostaje nedovoljno razvijen: nacionalni registar mentalnih poremećaja ne postoji, servisi podrške u zajednici su ograničeni, a broj stručnjaka u ovoj oblasti je nedovoljan. Tako, na primjer, u <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/741414/svakodnevno-do-20-pacijenata-jedinica-za-mentalno-zdravlje-dz-cetinje-izmedju-dvije-tragedije-pruzila-11444-usluga" target="_blank">Jedinici za mentalno zdravlje na Cetinju svakodnevno pomoć potraži i do 20 osoba</a>, što pokazuje koliko je potreba za podrškom velika - istakli su u HRA.
Revizija Strategije zaštite mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2019 - 2023. pokazala je da 76 odsto planiranih aktivnosti nikada nije sprovedeno, te da sprovedene mjere nijesu dale vidljive rezultate.
- Tokom čitave 2024. godine država je bila bez važećeg strateškog dokumenta, dok je novi Program za unapređenje mentalnog zdravlja za period 2025 -2026. usvojen tek u maju 2025. godine - ukazali su u HRA.
Ova nevladina organizacija poziva nadležne institucije da hitno obezbijede dostupne, besplatne i trajne servise podrške u svim opštinama, zaposle i zadrže stručnjake, primijene postojeće programe i aktivno uključe zajednicu u borbu protiv stigme.
- Zanemarivanje problema mentalnog zdravlja ima ozbiljne posljedice po društvo, uključujući porast samoubistava, nasilja i porodičnih problema koji naročito pogađaju djecu - podvukli su u HRA.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. oktobra. Uspostavljen je 1992. godine na inicijativu Svjetske federacije za mentalno zdravlje (World Federation for Mental Health - WFMH), uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Cilj ovog dana je da poveća svijest javnosti o značaju mentalnog zdravlja, smanji stigmu prema osobama koje se suočavaju s mentalnim poteškoćama, podstakne vlade i zajednice da unaprijede dostupnost podrške i liječenja, te promoviše mentalno zdravlje kao osnovno ljudsko pravo, jednako važno kao i fizičko zdravlje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mentalno zdravlje i dalje neadekvatno obezbijeđeno kao ljudsko pravo: Prošle godine registrovana 83 samoubistva, ove 52

Mentalno zdravlje našeg stanovništva veoma je narušeno jer je mnogo negativnih uticaja, kazala je Radiju Crne Gore, povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, psihijatrica u Kliničkom centru dr Aleksandra Ražnatović.
Bilježi se, kaže ona, porast anksioznih poremećaja, depresivnih stanja sa suicidnim ponašanjem, bolesti zavisnosti, kao i raznih psihotičnih poremećaja.
- Uzroci su brojni. Mnogo je svakodnevnog nasilja, i verbalnog i fizičkog, na ulici, u saobraćaju, u školi, porodici, na društvenim mrežama. Tu je i vršnjačko nasilje, tragedije, lični problemi, ekonomsko-socijalni faktori, politička nestabilnost itd. I sve to ostavlja posljedice - ukazala je dr Ražnatović.
Upozorila je da je, ako imamo neki od simptoma, kao što su stalna briga, uznemirenost, stres, pad volje, pad raspoloženja, suicidne misli, povlačenje u sebe, smanjenje socijalnih kontakata, potrebno da potražimo pomoć profesionalca.
- U slučaju da nam se neko obrati za pomoć, bilo da je riječ o članu porodice, prijatelju, kolegi ili komšiji, bitno je da znamo šta treba, a šta ne treba da mu kažemo. Najgore je nekome reći da nije to ništa, nije ništa strašno, da je samo zamislio da ima problem, a problema nema. Pogrešno je savjetovati mu da izađe malo, da prošeta, ubjeđivati ga da je sve preuveličao, znači, riješiće se samo od sebe. Tada tjerate osobu u beznađe. Nijeste joj pružili adekvatnu pomoć, nijeste je razumjeli. Za razliku od takvog stava, potrebno je slušati onoga ko vam se poẓ̌ali, pokazati da vam je stalo, zatim pružiti prvu pomoć, tako što ćete reći da ste razumjeli situaciju i da ste tu za njega i ponuditi mu da zajedno pođete kod psihijatra koji će pomoći da zajednički rešite problem. U mnogim slučajevima to će nekome spasiti život - objasnila je dr Ražnatović.
Kazala je da je veoma važno znati i kako sebi da pomognemo, kako da zaštitimo svoje mentalno zdravlje.
- Trebamo njegovati što zdravije stilove života i redovno praktikovati fizičku aktivnost. Jedna od ključnih poruka je da shvatimo da mi moramo imati vrijeme za sebe, svakoga dana i raditi nešto što je nama prijatno, što je nama lijepo, i u čemu uživamo - rekla je ona.
Na taj način se, kaže, rasterećujemo od svakodnevnih stresnih događaja, radimo na kvalitetu sopstvenog života, a samim tim unapređujemo i svoje mentalno zdravlje.
- Jako je važno da ne izgaramo na poslu, da imamo slobodno vrijeme koje ćemo jasno odvojiti od vremena provedenog na poslu, kako ne bi došli do sindroma sagorijevanja koji je sve više prisutan u svijetu, pa i kod nas. Moramo imati na umu da je mentalno zdravlje temelj našeg svakodnevnog funkcionisanja i kvaliteta života. Briga o sebi, traženje podrške i otvoreni razgovori ključni su koraci ka otpornijem i zdravijem pojedincu i društvu - zaključila je dr Ražnatović.

Svjetski dan mentalnog zdravlja: Porast anksioznih poremećaja i depresivnih stanja u Crnoj Gori

I ove godine, 10. oktobra, obilježavamo Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji je posvećen temi ‘Pristup uslugama – Mentalno zdravlje u katastrofama i vanrednim situacijama’, poručili su iz Kliničkog centra Crne Gore dodajući da će povodom ovog dana biti organizovani radionica ''Hajde da pričamo'' i Festival mentalnog zdravlja.
- U godini u kojoj smo svjedoci brojnih kriza, prirodnih nesreća i vanrednih okolnosti, podsjećamo da je svaka treća osoba pogođena katastrofom u riziku od ozbiljnih posljedica po mentalno zdravlje. Podrška u ovakvim situacijama nije luksuz, već osnovna potreba koja može spasiti živote, pomoći ljudima da se oporave i ponovo izgrade i svoj život i svoje zajednice- navodi se u saopštenju KCCG.
Iz Kliničkog centra ističu da, da bi mentalno zdravlje u krizama i katastrofama bilo adekvatno zaštićeno, potrebno je planiranje unaprijed, edukacija, kontinuirana obuka i jačanje znanja i kompetencija u oblasti mentalnog zdravlja. Istovremeno, ne smijemo zaboraviti da su i profesionalci koji pružaju pomoć pod velikim pritiskom i konstantnom izloženošću traumatskim situacijama. Zbog toga je neophodno posvetiti posebnu pažnju i zaštitu njima, jer oni mogu pomoći drugima samo ako ih sačuvamo.
- Klinički centar Crne Gore se, kroz svakodnevni rad naših stručnjaka, ali i kroz Festival mentalnog zdravlja i kampanju „Hajde da pričamo“, zalaže za to da mentalno zdravlje bude dostupno svima – posebno u trenucima kada je najpotrebnije. Ove inicijative prevazilaze sam poziv na razgovor – kroz njih gradimo prostor u kojem vladaju razumijevanje, solidarnost i zajedništvo u suočavanju sa izazovima- kazali su iz KCCG.
Upravo zato, poručili su iz Kliničkog centra, su u saradnji sa kompanijom Crossmedia, uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja planirali početak inicijative “Hajde da pričamo”. Ona predstavlja proširenje dostupnih usluga građanima – jednostavan, siguran i diskretan način da dođu do provjerenih informacija, tehnika samopomoći i kontakata za podršku.&nbsp;
- Na svjetski dan mentalnog zdravlja, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, otvaramo i Festival mentalnog zdravlja, gdje će ova inicijativa biti dodatno promovisana i predstavljena široj zajednici. Na ovaj način, Festival postaje glasno mjesto zajednice, a “Hajde da pričamo” diskretan, siguran i svakodnevno dostupan resurs za ličnu podršku – zajedno doprinoseći unaprjeđenju dostupnosti usluga mentalnog zdravlja i jačanju otpornosti zajednice- navodi se u saopštenju.
Iz Kliničkog centra Crne Gore na kraju &nbsp;podsjećaju i donosioce odluka i cijelo društvo da mentalno zdravlje mora biti prioritet.&nbsp;
- Samo udruženim snagama – zdravstvenih i drugih institucija, obrazovnog sistema, zajednice i svakog pojedinca – možemo stvoriti okruženje u kojem je pomoć dostupna, a stigma prevaziđena- zaključuje se u saoštenju.

1250x600

1084x550

Klinički centar Crne Gore organizuje Festival mentalnog zdravlja i radionicu ''Hajde da pričamo''

Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, Evropska kuća organizuje ciklus besplatnih radionica komunikacionih vještina koji će biti održan od 10. do 24. oktobra.&nbsp;
Radionice će biti realizovane u prostorijama Evropske kuće u Podgorici, a prva u nizu biće održana 10. oktobra – upravo na Svjetski dan mentalnog zdravlja. Preostale radionice planirane su za 16. i 23. oktobar, u skladu sa dinamikom programa "ČEK – Četvrtak u Evropskoj kući", prepoznatog po temama važnim za lični rast i dobrobit zajednice.
- Program obuhvata tri interaktivne radionice posvećene osnaživanju komunikacionih vještina u izazovnim i emocionalno zahtjevnim situacijama. Tokom susreta, učesnici će imati priliku da uče o osnovama komunikacije i asertivnosti, ovladaju tehnikama "ja-poruka" i aktivnog slušanja, te razviju vještinu postavljanja granica i izgovaranja "ne" bez osjećaja krivice - navedeno je u najavi Evropske kuće.
Radionice će voditi psihološkinja i psihoterapeutkinja Milena Žujović, osnivačica Psihološkog centra Psihosfera, sa višegodišnjim iskustvom u primjeni principa transakcione analize u individualnom i grupnom radu. Program kombinuje teorijski okvir sa praktičnim vježbama, uključujući igre uloga, vođene diskusije i refleksivne aktivnosti koje podstiču aktivno učenje i ličnu promjenu.
Kako su rekli iz Evropske kuće, cilj radionica je da učesnici nauče kako da jasno i smireno izraze sopstvene potrebe i emocije, da grade zdravije odnose kroz bolje slušanje i razumijevanje, te da steknu samopouzdanje u komunikaciji. Kroz sigurno i podržavajuće okruženje, biće podstaknuta razmjena iskustava i zajedničko učenje.
Svaka radionica počinje u 18 sati i traje 150 minuta, a učešće je besplatno i dostupno svim zainteresovanim građanima. Broj mjesta je ograničen, pa je prijava obavezna.
- Ne ČEK-aj – pretvori četvrtak u Evropskoj kući u priliku da razviješ komunikaciju koja unapređuje odnose i čuva mentalno zdravlje - poručuju iz Evropske kuće.

"ČEK-Četvrtak u Evropskoj kući" u znaku komunikacije i mentalnog zdravlja

Crna Gora ponovo obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja bez preciznih podataka o broju osoba sa mentalnim oboljenjima, što otežava planiranje adekvatnih mjera za unapređenje mentalnog zdravlja, kazali su u Akciji za ljudska prava (HRA).
Kako kažu u HRA, istraživanja Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore pokazuju zabrinjavajući trend. Broj maloljetnika koji su morali na liječenje van zemlje udvostručio se od 2019. do 2023. godine.&nbsp;
U HRA pozdravili su otvaranje nove Klinike za psihijatriju „Dr Dušan Kosović" u Podgorici jer su po prvi put obezbijeđeni i adekvatni uslovi za bolničko liječenje maloljetnika.&nbsp;
Pravovremeno liječenje mladih je, kažu u toj organizaciji, ključno za poboljšanje sveukupne zaštite mentalnog zdravlja u Crnoj Gori. Međutim, napominju da se na ovome ne smije stati.&nbsp;
- Država nije preduzela nikakve konkretne korake u procesu deinstitucionalizacije pacijenata iz Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru, uprkos brojnim obećanjima i planovima. Iako je deinstitucionalizacija ključna za poboljšanje kvaliteta života osoba sa mentalnim oboljenjima, veliki broj pacijenata, uključujući one kojima više nije potrebno bolničko liječenje, i dalje ostaje u ustanovi zbog nedostatka adekvatnih uslova za njihovo zbrinjavanje u zajednici - navedeno je u saopštenju HRA.
Ističu da je alarmantan podatak da je Crna Gora na vrhu svjetske ljestvice po broju samoubistava, sa ukupno 562 slučaja u posljednjih pet godina. Ova statistika, kako kažu u HRA, zahtijeva hitne i adekvatne reakcije nadležnih institucija.&nbsp;
Akcija za ljudska prava (HRA) apeluje na Ministarstvo zdravlja da se bez odlaganja i transparentno posveti usvajanju nove Strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori, s obzirom na to da je prethodna istekla prije više od 10 mjeseci, u decembru 2023. godine.&nbsp;
- Iako je Ministarstvo bilo svjesno isteka prethodne strategije, tek je 30. jula 2024. godine formirano Radno tijelo za izradu Programa za unapređenje mentalnog zdravlja 2024-2026, i to tokom ljetnje sezone odmora. Javnost nema pristup informacijama o sastavu tog Radnog tijela, a prema našim saznanjima, prvi i jedini sastanak održan je početkom septembra, dok nikakav dokument još nije pripremljen niti javno objavljen. Ovakav pristup Ministarstva zdravlja ukazuje na nedovoljnu posvećenost unapređenju položaja osoba sa mentalnim oboljenjima i neozbiljan odnos prema rješavanju ovog izuzetno važnog pitanja - kažu u HRA.
Nedopustivo je, naglašavaju, da radna tijela, koja bi trebala igrati ključnu ulogu u kreiranju politika, budu formirana sa zakašnjenjem, a da njihov rad ostane netransparentan. Takođe, kako kažu, potrebno je uključiti sve relevantne stručnjake, nevladine organizacije i predstavnike osoba sa mentalnim oboljenjima u izradu novih strategija, kako bi one adekvatno odgovarale stvarnim potrebama zajednice.
- Nažalost, HRA je, kao i drugi relevantni akteri s kojima smo komunicirali, sa zakašnjenjem primijetila javni poziv za prijavu predstavnika NVO za članstvo u tom radnom tijelu. Zbog toga apelujemo na Ministarstvo da, kao i ranije, direktno kontaktira stručnjake, kojih u Crnoj Gori nema mnogo, kako bi se osiguralo njihovo uključivanje u ovako važne procese - dodaje se u saopštenju.
Prema Završnom izvještaju o realizaciji Akcionog plana 2021-2023 za sprovođenje Strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja za 2023. godinu od ukupno 19 planiranih aktivnosti sprovedeno je samo pet, djelimično tri, dok čak 11 aktivnosti nije realizovano. Među ključnim neuspjesima je, kažu u HRA, i neispunjavanje obaveze stvaranja adekvatnih uslova za liječenje osoba sa mentalnim oboljenjima u zajednici, kako bi se sprovela deinstitucionalizacija osoba kojima bolničko liječenje odavno nije potrebno.
HRA poziva sve nadležne institucije da se hitno posvete rješavanju ovog ozbiljnog problema.
- Mentalno zdravlje mora biti prioritet, a stalno odlaganje usvajanja novih politika i programa ozbiljno ugrožava ne samo osobe koje se suočavaju sa mentalnim oboljenjima, već i širu zajednicu, koja trpi posljedice zbog nedostatka adekvatnih i pravovremenih mjera. Ignorisanje problema mentalnog zdravlja može dovesti do dugoročnih posljedica za društvo, uključujući povećanje stope samoubistava, porast nasilja i drugih porodičnih problema koji se posebno teško i trajno odražavaju na djecu - poručuju u toj organizaciji.

HRA: Bez preciznih podataka o broju osoba sa mentalnim oboljenjima i adekvatnih uslova za život u zajednici

Dom zdravlja Glavnog grada prepoznaje važnost mentalnog zdravlja i aktivno radi na njegovoj promociji i podršci građanima. Kroz razne programe, edukativne radionice i kampanje, nastoje podići svijest o mentalnom zdravlju, pružiti podršku osobama sa psihičkim poremećajima i smanjiti stigmu povezanu s ovom temom, navedeno je u saopštenju koje potpisuju šef Centra za mentalno zdravlje, dr Ljubinko Kaluđerović i dipl.socijalna radnica Milena Lazović.
Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. oktobra, ima za cilj podizanje svijesti o pitanjima mentalnog zdravlja širom svijeta i mobilizaciju podrške mentalnom zdravlju.&nbsp;
Kaluđerović i Lazović navode da se u posljednjim godinama sve više priznaje uloga mentalnog zdravlja u postizanju globalnih razvojnih ciljeva, što naglašava potrebu za njegovim uključivanjem u ciljeve održivog razvoja.
Napominju da je depresija jedan od vodećih uzroka invalidnosti, dok anksioznost može značajno smanjiti produktivnost na radnom mjestu.&nbsp;
- Stopa samoubistava takođe raste, a mentalno zdrava osoba ima kapacitet da donosi ispravne odluke, aktivno radi na ostvarenju svojih ciljeva i gradi zdrave odnose s drugima, kao i da se suoči s izazovima života - ističe se u saopštenju.
Ekonomski i socijalni faktori, kako kažu Kaluđerović i Lazović, i dalje imaju značajan uticaj na fizičko i mentalno zdravlje.&nbsp;
- U trenutnoj eri, obilježenoj ekonomskom neizvjesnošću, ratnim sukobima i pandemijama, povećava se incidencija psihičkih poremećaja, posebno depresije i anksioznosti. Takođe, raste broj mladih koji koriste psihotropne supstance - dodaju oni u saopštenju.
Kako bi adekvatno odgovorili na izazove s kojima se pojedinci, a time i društvo, suočavaju, ključno je, kažu Kaluđerović i Lazović, raditi na prevenciji psihičkih poremećaja kroz pravovremenu promociju mentalnog zdravlja i edukaciju.
Promocija mentalnog zdravlja, poručuju oni, predstavlja važan dio cjelokupne promocije zdravlja i uključuje aktivnosti koje osiguravaju podržavajuće okruženje za zdrave stilove života, kao i fizičko i mentalno zdravlje.&nbsp;
- Ova promocija podrazumijeva i edukativne aktivnosti usmjerene na sve uzraste, počevši od najmlađih, s ciljem podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i njegovom uticaju na razvoj društva. Na ovaj dan, važno je naglasiti da zajednički napori zajednice, razvoj empatije, povjerenja i podržavajućih odnosa među ljudima mogu stvoriti uslove za sretnije i (mentalno) zdravije društvo. Kroz razumijevanje i podršku možemo značajno unaprijediti mentalno zdravlje svih članova zajednice - zaključuju Kaluđerović i Lazović.

Prevencija psihičkih poremećaja kroz promociju mentalnog zdravlja i edukaciju

Klinički centar Crne Gore (KCCG), ovog Svjetskog dana mentalnog zdravlja, ujedinjuje se sa partnerima kako bi istakli vitalnu vezu između mentalnog zdravlja i radnog okruženja.&nbsp;
Ovogodišnja tema, "Vrijeme je da prioritizujemo mentalno zdravlje na radnom mjestu" naglašava kritičnu važnost mentalnog zdravlja u profesionalnim okruženjima.&nbsp;
- Bezbjedno i zdravo radno okruženje važan je protektivni faktor za mentalno zdravlje. Nezdravi uslovi, uključujući stigmu, diskriminaciju i izloženost rizicima kao što su uznemiravanje i drugi loši uslovi rada, mogu predstavljati značajne rizikofaktore koji narušavaju mentalno zdravlje, ukupni kvalitet života, kao i posljedično angažovanje ili produktivnost na poslu - saopšteno je iz Kliničkog centra.
Kako je rečeno iz Kliničkog centra, cilj ovogodišnjeg dana mentalnog zdravlja je da animira i angažuje različite relevantne strane – uključujući zaposlene, poslodavce, organizacije, Vladu i druge donosioce odluka – u zagovaranju na lokalnom nivou kako bi promovisali mentalno blagostanje u svim društvenim sferama, zalažući se za radna mesta gdje je mentalno zdravlje prioritet, zaštićeno i promovisano.
Klinički centar Crne Gore se ove godine priključuje kampanji i nastavlja da radi sa svojim partnerima kako bi osigurao da se mentalno zdravlje cijeni, promoviše i štiti, kako u okviru naše institucije, tako i društvu uopšte.&nbsp;
- Podržavajući principe multidisciplinarnog pristupa i javnog zastupanja na kojima se temelji i Svjetski dan mentalnog zdravlja, Institut za javno zdravlje Crne Gore @ijz.cg i Klinički centar Crne Gore organizuju Drugi Festival mentalnog zdravlja, @festivalmentalnogzdravljacg koji se održava u periodu 10. do 20. oktobra 2024. godine i čija je glavna tema „ZAŠTO SE (NE) MIJENJAMO?” - navedeno je u saopštenju.
Ovogodišnja tema ispituje povezanost mentalnog zdravlja sa promjenama u društvu, iz više aspekata i kroz različite podteme, nudeći priliku posjetiocima da besplatno iskuse određene prakse ili dobiju informacije i saznanja koja mogu biti relevantna za očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja, i to kroz sadržaje koji su zasnovani na teorijama i istraživanjima društveno-humanističkih, medicinskih i srodnih nauka.&nbsp;
- Institut za javno zdravlje Crne Gore i Klinički centar Crne Gore udružili su se sa brojnim drugim ustanovama, organizacijama i institucijama koje učestvuju na Drugom Festivalu mentalnog zdravlja, pridružujući se i ovogodišnjoj kampanji kako bismo osnažili sve da saznaju više o mentalnom zdravlju. Festival ima za cilj da pozove i osnaži građane da saznaju više o mentalnom zdravlju u kontekstu različitih sredinskih faktora koji mogu uticati na mentalno zdravlje, ali i da podstakne sve pojedince kao i relevantne društvene aktere da svako, kroz svoje aktivnosti, doprinese i prioritizuje očuvanje i unaprijeđenje mentalnog zdravlja i blagostanja u svojoj zajednici, ali i u svom socijalnom i profesionalnom okruženju - pojašnjavaju iz Kliničkog centra.
Festival će trajati 11 dana, sa više od 40 događaja organizovanih od strane 32 organizacije, na različitim lokacijama u Podgorici, Nikšiću, Kotoru i na Cetinju. Kako je najavljeno, biće organizovane radionice, tribine, okrugli sto, predavanja i interaktivna predavanja, ulične akcije, predstave i filmske projekcije.&nbsp;

Bezbjedno i zdravo radno okruženje važan protektivni faktor za mentalno zdravlje

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan i premijer Mađarske Viktor Orban dogovorili su se da će Turska garantovati nastavak protoka ruskog gasa prema Mađarskoj.
Mađarska je zadržala svoju zavisnost od ruske energije od početka sukoba u Ukrajini, što je izazvalo kritike nekoliko saveznika u Europskoj uniji i NATO-u.
Oni su 2021. godine potpisali 15-godišnji ugovor s Rusijom o kupovini 4,5 milijardi kubičnih metara gasa godišnje, a prošle godine su povećali kupovinu od Gasproma, uvozeći oko 7,5 milijardi kubičnih metara ruskog gasa putem gasovodaTurkstream.
- Danas sam se dogovorio s predsjednikom da ćete vi, Turska, garantovati rutu kako bismo mogli transportirati (plin) iz Rusije u Mađarsku - rekao je Orban na press konferenciji u Turskoj koja je emitovana putem državnog televizijskog kanala M1.
On je takođe rekao da je Mađarska ove godine primila 7,5 milijardi kubičnih metara gasa putem gasovoda Turkstream.
Prošlog mjeseca Sjedinjene Američke Države dodijelile su Mađarskoj jednogodišnje izuzeće od američkih sankcija za korišćenje ruske nafte i gasa nakon što je Orban tokom prijateljskog sastanka s predsjednikom Donaldom Trampom u Vašingtonu tražio izuzeće.
- Bez Turske koja štiti Evropu s juga, život u Mađarskoj i širom Evrope bio bi neizdrživ. Utapali bismo se u ilegalnoj migraciji, to je spriječeno zahvaljujući Turskoj - poručio je mađarski premijer govoreći o migracijama.

Turska garantuje transport ruskog gasa za Mađarsku, Orban hvalio Erdogana: "Bez Vas bi život ovdje bio neizdrživ"

Najmanje 23 osobe povrijeđene su na sjevernoj obali Japana u zemljotresu magnitude 7,5 po Rihterovoj skali, saopštili su zvaničnici.
Vlada Japana još procjenjuje štetu od zemljotresa koji se dogodio u 23:15 sati po lokalnom vremenu u Tihom okeanu, oko 80 kilometara od obale prefekture Aomori, na glavnom japanskom ostrvu Honšu.
Agencija za krizne situacije objavila je da je jedna od povrijeđenih osoba u teškom stanju, prenio je AP.
Japanska metorološka agencija korigovala je prethodni podatak o magnitudi zemljotresa sa 7,6 na 7,5.
Agencija je izdala upozorenje na cunami visine do tri metra, a kasnije su zabilježeni talasi do 70 centimetara. Upozorenje je u međuvremenu ublaženo na savjet stanovnštvu da se ne približava obali.
Glavni sekretar u Vladi Minoru Kihara rekao je da je oko 800 domova ostalo bez struje i da su brzi vozovi Šinkansen i pojedine lokalne linije obustavljeni u dijelovima pogođene regije.

Snažan zemljotres u Japanu, povrijeđeno više od 20 osoba

Golman rukometne reprezentacije Crne Gore Nebojša Simić saopštio je danas da će zbog povrede propustiti januarsko Evropsko prvenstvo.
On je, nakon konsultacija sa više doktora, fizioterapeuta iz kluba i reprezentacije, atletskim trenerima i ostalima, odlučio da ispoštuje period od minimum devet mjeseci koji je predviđen za najtežu sportsku povredu.
- Nažalost ne vidim sebe ni blizu da igram u 2025. godini, ali ni da se bez adekvatnih priprema bacim u naporan tempo kakav donosi Evropsko prvenstvo - napisao je Simić na društvenim mrežama.
On smatra da bi najranije u februaru mogao da se vrati na teren.
Prema njegovim riječima, maksimalno se posvetio oporavku, promijenio ishranu, suplementaciju, višesatne terapije.
- Uradio sam sve što je do mene i na to sam ponosan - dodao je Simić.
On je naglasio da mu je žao svih ljubitelja rukometa koji žele da me vide u akciji, prije svega fanova Melzungena i navijača reprezentacije.
- Najžalije mi je sebe, jer propuštam neke veom bitne utakmice za klub i reprezentaciju kojima sam se mnogo radovao. Veoma je naporno da gledam sa strane, ali sa ovako teškim povredama nema šale i želim da u 2026. godini sve ovo stavim iza sebe i da se vratim još jači. Hvala svima na razumijevanju - zaključio je Simić.
Evropsko prvenstvo je na programu od 15. januara do 1. februra, domaćini su Danska, Norveška i Švedska.
Crna Gora će igrati u Oslu protiv Slovenije, Farskih Ostrva i Švajcarske.

Simić propušta EP

Digitalni prostor, koji je postao druga kuća mladih, sa sobom nosi brojne rizike, od štetnih sadržaja do manipulativnih algoritama, kazao je predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, na otvaranju Parlamenta mladih za srednjoškolce.
On je naglasio važnost obrazovanja, digitalne higijene i jačanja institucionalne saradnje, kako bi djeca i mladi dobili jednake i efikasne alate zaštite u online okruženju.
Kako je saopšteno iz Skupštine, ovogodišnja tema Parlamenta mladih je „Bezbjednost mladih na internetu“, a učesnici simuliraju razmatranje Zakona o zaštiti maloljetnih korisnika na društvenim mrežama.
Mandić je istakao značaj kontinuiranog uključivanja mladih u procese donošenja odluka i jačanja demokratske kulture.
Podsjećajući da je program „Parlament mladih“, pokrenut 2021. godine, Mandić je naveo da je on izrastao u samostalan mehanizam unutar Skupštine, zahvaljujući predanom radu Edukativnog centra i saradnji sa obrazovnim institucijama širom države.
- Ove godine u radu učestvuje 41 mladi parlamentarac iz srednjih stručnih škola i gimnazija, koji će kroz dvodnevni program raditi na kreiranju amandmana uz podršku mentora iz poslaničkih klubova - naveo je Mandić.&nbsp;
Kako je naglasio, centralna tema ovogodišnje simulacije – bezbjednost mladih na internetu – pitanje je od globalnog značaja.&nbsp;
Mandić je istakao da je digitalni prostor postao „druga kuća“ mladih.
- Ali istovremeno nosi brojne rizike, od štetnih sadržaja do manipulativnih algoritama - naveo je Mandić.
On je naglasio važnost obrazovanja, digitalne higijene i jačanja institucionalne saradnje, kako bi djeca i mladi dobili jednake i efikasne alate zaštite u online okruženju.
Mandić je podsjetio i na nedavno usvojeni Zakon o informacionoj bezbjednosti, kao i osnivanje Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C), kao korake ka izgradnji sigurnijeg digitalnog društva.
Mandić je pozvao mlade da aktivno učestvuju, dijele svoja znanja iz oblasti tehnologije i daju sugestije koje će doprinijeti blagostanju njihovih vršnjaka i budućih generacija.
On je rekao da je uvjeren da će rad Parlamenta mladih rezultirati kvalitetnim inicijativama i amandmanima.
Kako je saopšteno iz Skupštine, danas su srednjoškolce u radu podržali, u ulozi mentora, poslanici Branka Marković i Nikola Zirojević.
Parlament mladih nastaviće zasijedanje sjutra.

Mandić: Bezbjednost mladih na internetu pitanje od globalnog značaja

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević uputio je premijeru Milojku Spajiću otvoreno pismo u kom navodi da je veoma razočaran izostankom reakcije predsjednika Vlade nakon što je postigao istorijski rezultat osvojanjem titule prvaka svijeta u Parizu.
Kako navodi u pismu, obraća se premijeru zbog izostanka zvaničnog prijema, pa i čestitke.
- Džudo je olimpijski borilački sport, a moja medalja u ovoj kategoriji prva je i jedina u istoriji Crne Gore što, složićete se, pokazuje težinu ovog rezultata. U Parizu je nastupilo više od 2.500 hiljade takmičara sa pet kontinenata i 70 zemalja svijeta, što dovoljno govori o značaju i veličini &nbsp;ovog sportskoj događaja - ističe Mrvaljević.
Dodaje da je sa "šest direktnih i efektnih pobjeda ostvario ovaj istorijski rezultat, podigao zastavu naše zemlje na najviše postolje i sa cijelim svijetom slušao najlepšu himnu naše Crne Gore".
- Dugo sam se dvoumio da li uopšte da Vam se obratim, ali kao vrhunski sportista Crne Gore smatram to svojom obavezom zbog budućih generacija sportista koji dolaze. Veoma sam razočaran izostankom Vaše reakcije, ali mnogo više zabrinut pitanjem kakvu to poruku šaljete sportistima koji dostojanstveno i pozitivno promovišu našu državu kroz sport, često ulažući nadljudske napore i podnoseći ogromne žrtve za ostvarenje vrhunskih sportskih rezultata - naveo je Mrvaljević.
Premijer je, kako je kazao, više puta u javnim nastupima istakao da su sportisti najbolji ambasadori naše zemlje, a sa čim je potpuno saglasan.
- Oni su i nacionalni ponos svake države, ali i inspiracija mladima da žive zdravim stilovima života, bore se i budu istrajni u ostvarenju svojih ciljeva. Želim da Vas pitam da li je sport jedan od prioriteta Vaše Vlade i da li smatrate da je ovakav Vaš odnos prema sportskim herojima ispravan? Da li mislite da je ispravno da jedan vrhunski i zaslužni sportista sam snosi troškove priprema i učešća na šampionatu svijeta, a onda kada postane šampion svijeta niko ga ne pozove da čestita i napravi prijem - upitao je Mrvaljević.
Dodaje da je Spajić mlad čovjek na čelu jedne države, te ga moli da njegovo pismo shvati dobronamjerno i na pravi način kako se ovakve negativne stvari nikada više nikome ne bi ponavljale.
- Nadam se da ćete uvideti propust, ispraviti ga i da će Vlada Crne Gore u budućnosti posvetiti više pažnje i priznanja našim sportskim herojima, koji na najbolji mogući način predstavljaju našu zemlju u svijetu. Sportisti zaslužuju punu podršku i poštovanje države, sa njima Vi i Vlada Crne Gore treba da se ponosi i promovišete ih, a ne da ignorišete njihove rezultate i da se pravite kao da se ništa nije dogodilo - zaključio je Mrvaljević.

Mrvaljević Spajiću: Razočaran izostankom zvaničnog prijema, pa i čestitke

U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: Dario Vraneš u Pljevljima i Milan Knežević u Botunu. &nbsp; Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp; Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp; Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp; Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp; Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp; Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, Milojko Spajić. Glasa nije puštio predsjednik Jakov Milatović. Andrija Mandić, predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp; Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku Milku Tadić Mijović. &nbsp; I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja? A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp; Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp; BUNA U BOTUNU&nbsp; U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp; Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu... I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp; Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp; Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp; IGRE BEZ GRANICA&nbsp; Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp; Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp; Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp; Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp; Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp; I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp; Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp; Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp; Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp; Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp; Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzo8fDGm53gk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: svjetski-dan-mentalnog-zdravlja