HRA: Bez preciznih podataka o broju osoba sa mentalnim oboljenjima i adekvatnih uslova za život u zajednici
Crna Gora ponovo obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja bez preciznih podataka o broju osoba sa mentalnim oboljenjima, što otežava planiranje adekvatnih mjera za unapređenje mentalnog zdravlja, kazali su u Akciji za ljudska prava (HRA).
Kako kažu u HRA, istraživanja Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore pokazuju zabrinjavajući trend. Broj maloljetnika koji su morali na liječenje van zemlje udvostručio se od 2019. do 2023. godine.
U HRA pozdravili su otvaranje nove Klinike za psihijatriju „Dr Dušan Kosović" u Podgorici jer su po prvi put obezbijeđeni i adekvatni uslovi za bolničko liječenje maloljetnika.
Pravovremeno liječenje mladih je, kažu u toj organizaciji, ključno za poboljšanje sveukupne zaštite mentalnog zdravlja u Crnoj Gori. Međutim, napominju da se na ovome ne smije stati.
- Država nije preduzela nikakve konkretne korake u procesu deinstitucionalizacije pacijenata iz Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru, uprkos brojnim obećanjima i planovima. Iako je deinstitucionalizacija ključna za poboljšanje kvaliteta života osoba sa mentalnim oboljenjima, veliki broj pacijenata, uključujući one kojima više nije potrebno bolničko liječenje, i dalje ostaje u ustanovi zbog nedostatka adekvatnih uslova za njihovo zbrinjavanje u zajednici - navedeno je u saopštenju HRA.
Ističu da je alarmantan podatak da je Crna Gora na vrhu svjetske ljestvice po broju samoubistava, sa ukupno 562 slučaja u posljednjih pet godina. Ova statistika, kako kažu u HRA, zahtijeva hitne i adekvatne reakcije nadležnih institucija.
Akcija za ljudska prava (HRA) apeluje na Ministarstvo zdravlja da se bez odlaganja i transparentno posveti usvajanju nove Strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori, s obzirom na to da je prethodna istekla prije više od 10 mjeseci, u decembru 2023. godine.
- Iako je Ministarstvo bilo svjesno isteka prethodne strategije, tek je 30. jula 2024. godine formirano Radno tijelo za izradu Programa za unapređenje mentalnog zdravlja 2024-2026, i to tokom ljetnje sezone odmora. Javnost nema pristup informacijama o sastavu tog Radnog tijela, a prema našim saznanjima, prvi i jedini sastanak održan je početkom septembra, dok nikakav dokument još nije pripremljen niti javno objavljen. Ovakav pristup Ministarstva zdravlja ukazuje na nedovoljnu posvećenost unapređenju položaja osoba sa mentalnim oboljenjima i neozbiljan odnos prema rješavanju ovog izuzetno važnog pitanja - kažu u HRA.
Nedopustivo je, naglašavaju, da radna tijela, koja bi trebala igrati ključnu ulogu u kreiranju politika, budu formirana sa zakašnjenjem, a da njihov rad ostane netransparentan. Takođe, kako kažu, potrebno je uključiti sve relevantne stručnjake, nevladine organizacije i predstavnike osoba sa mentalnim oboljenjima u izradu novih strategija, kako bi one adekvatno odgovarale stvarnim potrebama zajednice.
- Nažalost, HRA je, kao i drugi relevantni akteri s kojima smo komunicirali, sa zakašnjenjem primijetila javni poziv za prijavu predstavnika NVO za članstvo u tom radnom tijelu. Zbog toga apelujemo na Ministarstvo da, kao i ranije, direktno kontaktira stručnjake, kojih u Crnoj Gori nema mnogo, kako bi se osiguralo njihovo uključivanje u ovako važne procese - dodaje se u saopštenju.
Prema Završnom izvještaju o realizaciji Akcionog plana 2021-2023 za sprovođenje Strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja za 2023. godinu od ukupno 19 planiranih aktivnosti sprovedeno je samo pet, djelimično tri, dok čak 11 aktivnosti nije realizovano. Među ključnim neuspjesima je, kažu u HRA, i neispunjavanje obaveze stvaranja adekvatnih uslova za liječenje osoba sa mentalnim oboljenjima u zajednici, kako bi se sprovela deinstitucionalizacija osoba kojima bolničko liječenje odavno nije potrebno.
HRA poziva sve nadležne institucije da se hitno posvete rješavanju ovog ozbiljnog problema.
- Mentalno zdravlje mora biti prioritet, a stalno odlaganje usvajanja novih politika i programa ozbiljno ugrožava ne samo osobe koje se suočavaju sa mentalnim oboljenjima, već i širu zajednicu, koja trpi posljedice zbog nedostatka adekvatnih i pravovremenih mjera. Ignorisanje problema mentalnog zdravlja može dovesti do dugoročnih posljedica za društvo, uključujući povećanje stope samoubistava, porast nasilja i drugih porodičnih problema koji se posebno teško i trajno odražavaju na djecu - poručuju u toj organizaciji.