Specijalno državno tužilaštvo aktivnije pristupa procesuiranju ratnih zločina nego ranije, ali bi o svom radu trebalo i više da izvještava, preliminarni je zaključak Akcije za ljudska prava (HRA) o procesuiranju ratnih zločina u posljednje dvije godine u Crnoj Gori.
Crna Gora je za ratne zločine izvršene tokom ratova devedesetih do sada pravosnažno osudila samo 11 osoba, manje od trećine optuženih u ukupno osam predmeta procesuiranih u protekle tri decenije, podsjetila je izvršna direktorka HRA Tea Gorjanc Prelević na konferenciji “Protiv nekažnjivosti – Regionalni pristup procesuiranju ratnih zločina” koju je HRA organizovala u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom.
- Iznevjerena su očekivanja od Strategije iz 2015. godine jer su za osam godina njenog važenja procesuirana samo dva predmeta, oba ustupljena Crnoj Gori od drugih država. Zbog toga insistiramo na tome da se vidi šta se sada radi - istakla je.
Gorjanc Prelević je ocijenila da je vrhovni državni tužilac Milorad Marković od stupanja na dužnost preduzeo vidljive korake u borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina.&nbsp;
Posebno je istakla značaj usvajanja nove Strategije za istraživanje ratnih zločina 2024-2027 sa Akcionim planom. Ovi dokumenti, u čijoj izradi je učestvovala i HRA, po prvi put sadrže konkretne mjere, rokove za njihovu primjenu i jasne indikatore uspjeha.&nbsp;
- To je važan korak ka uspostavljanju funkcionalnog sistema za procesuiranje ratnih zločina, u skladu sa ranijim preporukama HRA i međunarodnih organizacija koje prate stanje vladavine prava u Crnoj Gori - rekla je ona.
Na konferenciji su dodali da je nedostatak političke volje, površan i neadekvatan pristup i državnog tužilaštva i suda u ranijim predmetima doveo do oslobađajućih presuda i nekažnjivosti za najteža krivična djela kakva su ratni zločini.&nbsp;
Sada ohrabruje to što će Specijalno državno tužilaštvo tokom ove godine preispitivati ove predmete.
Gorjanc Prelević je rekla i da se o borbi protiv nekažnjivosti, u kojoj su prednjačile NVO, govori pune tri decenije od okončanja ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (BiH), koliko i žrtve ratnih zločina čekaju na pravdu. Pozivajući se na izvještaj glavnog tužioca Međunarodnog rezidualnog mehanizma Serža Bramerca, navela je da BiH, Crna Gora i Srbija treba da procesuiraju još preko 1000 osumnjičenih za ratne zločine, koji se pritom često ne nalaze u državama koje ih potražuju, zbog čega je regionalna saradnja neophodna.
- Iskustvo iz Crne Gore nažalost govori da ni materijalni uslovi ni vrijeme nisu dovoljni za procesuiranje ratnih zločina. Najvažnija je volja - istakla je Gorjanc Prelević.
Vrhovni državni tužilac, Milorad Marković je poručio da “pristup ovog Državnog tužilaštva u predmetima ratnih zločina nije politički uslovljen, niti ograničen i njegov rad ne opredjeljuju moguće političke posljedice na nacionalnom ili međunarodnom planu”.
Kazao je da je državno tužilaštvo promijenilo pristup i u značajnoj mjeri podiglo stepen otvorenosti prema javnosti, kroz saradnju sa NVO, način izvještavanja i komunikaciju sa javnošću.
Takođe, napomenuo je i da se proaktivni pristup Državnog tužilaštva odrazio i na međunarodnu i regionalnu saradnju, kako na strateškom nivou, tako i u saradnji u konkretnim predmetima. “Inicirali smo zaključenje tri sporazuma o saradnji u oblasti podrške svjedocima, oštećenima i žrtvama radi njihovog učešća u krivičnom postupku za ratne zločine (BiH, R. Srbija i R. Hrvatska), kao i revidiranje Sporazuma o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida sa Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske”. Sporazumi sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom zaključeni su tokom prošle godine, dok se očekuje da će do zaključivanja dva Sporazuma sa Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske doći nakon što se u Hrvatskoj sprovedu njihove interne procedure.
Marković je najavio i da će crnogorsko Tužilaštvo svakako nastaviti da jača i inicira jačanje pravosudne saradnje u regionu, kroz poštovanje suvereniteta strane države i principa uzajamnog priznanja u međunarodnoj krivičnopravnoj saradnji.&nbsp;
- VDT i SDT čine sve i nastaviće da budu proaktivni u cilju jačanja povjerenja između državnih tužilaštava i većeg stepena djelotvornosti postupanja u konkretnim predmetima, na međunarodnom i regionalnom nivou - poručio je.
<h2>Porast broja predmeta, ali potrebna veća transparentost</h2>
Pravna savjetnica u HRA Bojana Malović istakla je da je u protekle dvije godine zabilježen porast predmeta u radu SDT-a sa osam, koliko ih je bilo na kraju 2022. godine, na čak 23 u martu 2025. Tu spadaju i ponovo otvoreni stari predmeti – Logor Morinj, Deportacija izbjeglica, Bukovica i Kaluđerski laz, koji su prethodno neadekvatno procesuirani.
- Da bi SDT djelotvornije postupalo u svim slučajevima koji su u radu, što starim, što novim, formirane su i radne grupe koje će raditi na planovima postupanja i prioritizacijama ovih predmeta - rekla je Malović, dodajući da se očekuje objavljivanje rezultata analiza koje će biti sprovedene u starim predmetima.
Ona je istakla da se ratnim zločinima u Crnoj Gori bave samo dvije specijalne tužiteljke, koje pritom rade i na drugim predmetima, i koje su preopterećene.
- Ipak, prošlo je 30 godina od oružanih sukoba i, uz sve razumijevanje situacije u tužilaštvu, prvenstveno zbog žrtava ali i cjelokupne javnosti je bitno da vidimo da tužilaštvo radi na predmetima ratnih zločina -poručila je Malović.
Ona je kazala da je Crna Gora i ranije imala strategiju za istraživanje ratnih zločina koja se nije poštovala, o kojoj se nije adekvatno izvještavalo i koja je bila samo paravan.
- Državno tužilaštvo mora biti svjesno da, nakon godina izbjegavanja pravde, trenutna nedorečenost u komunikaciji preduzetih radnji u pojedinačnim predmetima stvara opravdan strah da će se ista praksa nastaviti pod plaštom nove Strategije. Zato potenciramo da izvještaji i SDT-a i VDT-a u ovoj oblasti budu detaljniji i konkretniji - navodi Malović.
Savjetnica u Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore Andrijana Vujošević navela je da nova Strategija nije paravan, već da je realizovan veliki broj aktivnosti iz tog dokumenta i da se u pravosuđu dosta radilo na transparentnosti.
Istakla je da su, u odnosu na 2023. godinu, VDT i SDT premašili ciljane vrijednosti koje su postavljene Akcionim planom za 2024. u odnosu na saopštenja kao i javne aktivnosti sa predstavnicima medija, civilnog sektora i akademske zajednice.
- Sve to pokazuje volju i spremnost tužilaštva za saradnju i transparentno izvještavanje o aktivnostima u ovoj oblasti, u mjeri mogućeg - dodala je Vujošević.
Prema njenim riječima, iako je kroz izvještaj VDT-a o primjeni Strategije za istraživanje ratnih zločina prikazano da je ispuneno preko 84 odsto aktivnosti predviđenih akcionim planom, u državnom tužilaštvu su saglasni da ih čeka još dosta posla i otvoreni su za svaki vid saradnje.
Specijalna tužiteljka u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore Tanja Čolan Deretić, govoreći o transparentosti tužilaštva u predmetima ratnih zločina, istakla je da javnost ima pravo da zna, ali i da tužilaštvo ima obavezu da zaštiti postupak.
- Otvorenost bi mogla da ugrozi procesuiranje jer, do pokretanja postupka, svaka informacija koja izađe mogla bi da da znak potencijalnom osumnjičenom da se radi o njemu i da nam zbog toga postane nedostupan. Isto moramo voditi računa da ne ugrozimo žrtve i svjedoke - naglasila je.
Istakla je da je, primjera radi, jedan od dvojice crnogorskih državljana optuženih u BiH za ratne zločine, od nedavno i državljanin neke druge zemlje, ne samo Crne Gore, i da će vjerovatno biti nedostupan za procesuiranje u Crnoj Gori.
<h2>Regionalna saradnja jedini način da žrtve dobiju satisfakciju</h2>
Govoreći o regionalnoj saradnji, Čolan Deretić je istakla da Međunarodni rezidualni mehanizam ima najbolju saradnju upravo sa Crnom Gorom.
Ona je rekla da Crna Gora nema dokaza za ratne zločine na svojoj teritoriji, te da su događaji koje crnogorsko tužilaštvo istražuje mahom sa teritorije drugih država.
- Zato nam je potrebno pribavljanje podataka sa teritorija tih država, putem međunarodne pravne pomoći - navela je Čolan Deretić.
Tužiteljka je kao posebno dobru, istakla saradnju sa BiH, a prema njenim riječima Crna Gora dobro sarađuje i sa organima Srbije i Kosova, dok Hrvatska kasni sa dostavljanjem odgovora na zamolnice. (Predstavnici Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, koje je nadležno za procesuiranje ratnih zločina u odnosu na počinioce i žrtve iz Crne Gore, saopštilo je u odgovoru na poziv za učešće na konferenciji da ove godine nemaju vremena ni za onlajn učešće.)
Zamjenik glavnog tužioca Tužilaštva BiH i rukovodilac Posebnog odjela za ratne zločine, Ivan Matešić, naveo je da je, bez obzira na protok vremena, pitanje procesuiranja ratnih zločina i dalje u javnom, medijskom i političkom prostoru.
- Regionalna saradnja je neminovna i praktično je jedini način da svi osumičeni, optuženi i osuđeni dobiju ono što su zaslužili, a da žrtve dobiju satisfakciju - poručio je Matešić.
On je kazao da je u BiH za ratne zločine pravosnažno osuđeno 400 osoba, i to na zbirno oko 4000 godina zatvora, a da je u BiH trenutno oko 20 tužilaca koji su specijalizovani za ratne zločine i koji ne rade na drugim predmetima.
Matešić je kazao i da pravosuđe BiH, na nivou stručnosti, nema problem, ali da imaju problem sa vladajućim politikama.
Međunarodna pravna pomoć se odvija preko Ministarstva pravde, na čijem je čelu neki političar koji ne mora biti raspoložen za saradnju.” Navodi i da je “uloga Međunarodnog rezidualnog mehanizma ogromna, jer oni na visokom nivou zagovaraju saradnju između zemalja bivše Jugoslavije, ali su i oni ograničeni u pogledu svog uticaja - kazao je.
Javna tužiteljka u Javnom tužilaštvu za ratne zločine u Srbiji, Svetlana Nenadić, kazala je da je regionalna saradnja preduslov procesuiranja ratnih zločina.&nbsp;
- Regionalna saradnja imala je uspone i padove i oni su u dobrom dijelu odraz trendova regionalne političke klime - ocijenila je Nenadić.
Podsjetila je na inicijativu tužilaštva iz Srbije iz 2018. godine za osnivanje regionalne baze podataka o svim slučajevima suđenja za ratne zločine kojim bi se postigla ujednačenost prakse svih sudova i vijeća za ratne zločine, a koja bi, prema njenim riječima, dala izuzetne rezultate da je zaživjela.
Nenadić je primijetila da, osim izazova faktičke prirode – trke sa vremenom, životom, sjećanima, ali i različitim procesnim zakonima na Zapadnom Balkanu – regionalna saradnja ima i izazove političke prirode.
- Ti izazovi utiču na fragilnu saradnju u pitanjima ratnih zločina, kako formalno, kada imamo pitanja izručenja, tako i suštinski kroz retoriku koja može da bude zapaljiva na regionalnom nivou. Destruktivini potencijal prošlosti može da kreira društvene tenzije koje utiču i na pravosuđe -ocijenila je Nenadić.
Tužilac Specijalnog tužilaštva Kosova, načelnik Odjeljenja za istraživanje ratnih zločina, Ilir Morina, rekao je da načelo Ženevske konvencije “Nikada više” može da se postigne samo ako region sarađuje. Naglasio je vrlo dobru saradnju sa Crnom Gorom i Hrvatskom, ali i nedostatak saradnje sa Srbijom i Mehanizmom.
- Ako ne sarađujemo neće biti zajedničke budućnosti. Zato moramo da radimo zajedno i da se zajedničkim snagama borimo protiv nekažnjivosti - poručio je Morina.
O nedovoljnom nivou saradnje Hrvatske u ovim predmetima govorila je i monitorica suđenja za ratne zločine u Centru za suočavanje s prošlošću Documenta iz Zagreba, Jelena Đokić Jović.
- Nažalost, saradnja je veoma skromna i svodi se isključivo na ispitivanje svjedoka putem video linka - navodi ona.
Ukazala je i na veliki porast broja suđenja u odsustvu, dodajući da je taj trend primjetan nakon ulaska Hrvatske u EU, a naročito nakon 2017. godine.
- Čak 40 odsto suđenja je u odsustvu. Taj trend je uočen nedugo nakon što je Hrvatska pristupila EU, iako se obavezala da će prilikom pristupanja tu vrstu suđenja eliminisati - navela je Đokić Jovović posebno problematizujući nerazumno dug krivični postupak koji narušava načelo sigurnosti vladavine prava.
<h2>Različiti nivoi saradnje tužilaštava i NVO u regionu</h2>
Pravna savjetnica u HRA Bojana Malović istakla je da je za ispoljavanje punog potencijala civilnog sektora bitno i ko se nalazi na čelu institucija koje rade na procesuiranju ratnih zločina.
- Proteklih godina imamo sreću da se na čelu i SDT-a i VDT-a nalaze ljudi koji zaista pokazuju otvorenost za rad sa NVO. Saradnja se najviše odnosi na sprovođenje zajedničkih aktivnosti, sastanaka, obuka i treninga koji su usmjereni na jačanje kapaciteta tužilaštava - dodala je.
Međutim, navela je da u, Crnoj Gori i dalje nedostaje funkcionalni i održiv mehanizam za sistemsku podršku žrtvama i svjedocima:
- Čini mi se da se potencijal NVO sektora još ne koristi na najbolji način, posebno kada govorimo o njihovoj ulozi u ohrabrivanju i žrtava i svjedoka da dođu i svjedoče u Crnoj Gori, njihovoj pripremi za ročišta, ali i kasnije osnaživanje nakon suđenje, koje bi im pomoglo da kroz cijeli proces prođu što bezbolnije. To treba da bude prioritet”.&nbsp;
Koordinatorka projekta u Fondu za humanitarno pravo Srbije, Jovana Kolarić, rekla je da ta organizacija bilježi nazadovanje u saradnji sa tužilaštvom još od 2017. godine, kada je na mjesto penzionisanog javnog tužioca za Ratne zločine Srbije Vladimira Vukčevića došla Snežana Stanojković.
Tada se, kako je dodala, obustavlja saradnja, ali i generalno komunikacija tužilaštva sa javnošću.
Ona je rekla da je Tužilaštvo za ratne zločine u Republici Srbiji u posljednjih 10 godina podiglo 65 optužnica, od čega je 36 ustupljeno iz BiH, pa je tužilaštvo Srbije, kao rezultat samostalne istrage, godišnje podizalo po tri optužnice u prosjeku.
- Naprosto ne možemo da govorimo o efikasnom radu tužilaštva. Razlozi za to mogu biti objektivni, poput nedostatka ljudskih i tehničkih resursa ali i subjektivni – kada je dio tužilaštva postupao u odnosu na očekivanja javnosti, posebno kada je trebalo zaštititi policijske ili vojne strukture Srbije - kazala je Kolarić.
Ona je kazala da svi ti razlozi treba da budu uklonjeni strateškim dokumentima, koji civilnom društvu treba da omoguće mjerljive alate za procjenu efikasnosti rada državnih organa u postupanju.
Izvršni direktor Fonda za humanitarno pravo Kosovo Bekim Bljakaj kazao je da je situacija na Kosovu potpuno drugačija nego u Srbiji.
- Od 2015. godine, kada je izvršen transfer nadležnosti u ovim predmetima ka domaćem pravosuđu, saradnja sa civilnim sektorom se poboljšava - rekao je Bljakaj dodajući da osim dobre saradnje, tužilaštvo poštuje preporuke iz izvještaja koje Fond godišnje objavljuje.
On je rekao da je ključni problem nepostojanje saradnje kosovskog tužilaštva i tužilaštva u Srbiji. Kako je objasnio, dešava se da su žrtve i počinioci na različitim teritorijama, pa da je potpuno nemoguće da se zločini procesuiraju u prisustvu onih koji su taj zločin i počinili.
- Nepostojanje saradnje obije strane otvara prostor za nekažnjivost i kršenje prava žrtava. To je političko pitanje, koje obavezno mora da se riješi - naveo je Bljakaj.
Saradnjom sa državnim tužilaštvom su zadovoljni i u BiH, kaže pravna savjetnica TRIAL International, Ured u BiH Samra Čardaković.
Ona je problematizovala dužinu trajanja postupka, odnosno vremena koje je potrebno da se uopšte dođe do procesuiranja počinilaca ratnih zločinaca, ali je istakla da je NVO sektoru jasno da se tužilaštva BiH suočavaju sa brojnim problemima.
- Zato, fokus ne samo BiH nego i cijelog regiona treba da bude na insistiranju na regionalnoj saradnji i poboljšanju do sada postojećih mehanizama saradnje, posebno u kontekstu zaštite žrtava. To je i jedan od zahtjeva ulaska u EU - poručila je.&nbsp;
Čardaković je podsjetila i na važnost dosuđivanja imovinskopravnog zahtjeva (naknade štete) žrtvama tokom krivičnog postupka, ističući da se na taj način one štite od ponovne viktimizacije, otkrivanja identiteta u parničnim postupcima, ali i dugotrajnih postupaka u parnici koji obično traju i po par godina.
Jelena Đokić Jović iz Documente izjavila je da ta organizacija ima kurtoaznu saradnju sa tužilaštvom, a koja se ogleda u tome da šalju upite i da im tužilaštvo na njih odogovara.
- Ta saradnja je bila bolja, ali to je bilo davno, prije nego je Hrvatska ušla u EU - navela je.
Ona je rekla da je, za procesuiranje ratnih zločina, ključna politička volja.&nbsp;
- Civilno društvo u tom smislu mora to gurati i insistirati, treba da nastave da vrše pritisak kroz izvještaje - istakla je.
Regionalna konferencija je organizovana u okvriru projekta “Unaprijeđenje tranzicione pravde u Crnoj Gori” koji HRA sprovodi uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA: Crnogorsko državno tužilaštvo aktivnije postupa u predmetima ratnih zločina i jača međunarodnu saradnju

Skupština Crne Gore je danas usvojila zakon od istorijskog značaja, kojim se otetim putnicima iz voza u Štrpcima, žrtvama prinudnih nestanaka na Kosovu, stradalima u NATO bombardovanju Murina i Malesije, i svim drugim prisilno nestalima i ubijenima nakon 17. avgusta 1990. godine, konačno priznaje status civilnih žrtava rata u Crnoj Gori, a njihovim porodicama pravo na socijalnu zaštitu. Vlada Crne Gore je porodicama civilnih žrtava rata obećala i isplatu jednokratnih obeštećenja, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava HRA.
Iz HRA kažu da je napravljen je veoma važan civilizacijski iskorak. Usvojenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti kao civilne žrtve rata prepoznati su svi državljani bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije bez obzira na to gdje su stradali tokom oružanih sukoba na njenoj teritoriji.
- Članovi njihovih porodica će ostvariti pravo na socijalnu zaštitu u Crnoj Gori ako imaju crnogorsko državljanstvo. Na ovaj način, ispunjen je dugogodišnji apel porodica žrtava i aktivista za ljudska prava - navedeno je u saopštenju.
Akcija za ljudska prava i NVU „Štrpci – Protiv zaborava” pozdravljaju usvajanje izmjena i dopuna Zakona, na koje se čekalo više od godinu dana od kada je prvobitno selektivan predlog povučen iz procedure u decembru 2023. godine. Civilne žrtve rata su sada konačno sveobuhvatno sistemski prepoznate, a njihovim porodicama dodijeljena prava koja su porodice palih boraca iz ratova devedesetih imale još od 1998. godine.
. Porodice civilnih žrtava rata u Crnoj Gori do sada nisu bile socijalno zaštićene, uprkos najtežim gubicima koje su pretrpjele usljed ratnih zločina i oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Za razliku od boraca i njihovih porodica, koji su od devedesetih primali naknade, usklađivane s visinom prosječne plate u državi, porodice civilnih žrtava su bile prepuštene same sebi - ističe se u saopštenju.
Imajući sve to u vidu, posebno pozdravljaju obećanje ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damira Gutića, da će porodice civilnih žrtava rata Odlukom Vlade biti obeštećene zbog trodecenijskog kašnjenja sa donošenjem ovog zakona.
- Protok vremena je učinio i da Zakon samo djelimično izjednačava porodice civilnih žrtava s porodicama palih boraca u određenim pravima. Socijalne naknade, u vidu porodične invalidnine i materijalnog obezbjeđenja, sada faktički mogu ostvariti samo udovice i roditelji civilnih žrtava, ako su još živi. Djeca i braća i sestre po pravilu ostaju van domašaja ovih prava, budući da su već stariji od 26 godina i prerasli su zakonske uslove za socijalna davanja. (Uslov se ne primjenjuje jedino ako im je do 15. godine života utvrđena nesposobnost za rad i ako nemaju druga primanja. Zbog toga je Odluka Vlade o jednokratnim naknadama ključna za ispravljanje istorijske nepravde prema porodicama civilnih žrtava ratova u Crnoj Gori i pravično razrješenje njihovog pitanja. Očekujemo da do te odluke dođe vrlo brzo, u skladu sa najavom ministra Gutića - zaključeno je u saopštenju HRA.

HRA: Civilne žrtve rata konačno priznate, porodicama pravo na socijalnu zaštitu i obećanje obeštećenja

Akcija za ljudska prava ponavlja apel da se procesuiraju svi počinioci i nalogodavci ratnog zločina u Štrpcima, da se preduzmu konkretne radnje na pronalasku svih tijela ubijenih, a da se porodicama žrtava konačno obezbijedi status civilne žrtve rata i adekvatno obeštećenje zbog decenijskog kašnjenja u regulisanju tog statusa.
Iz ove nevladine organizacije, povodom obilježavanja 32 godine od ratnog zločina otmice putnika iz voza u Štrpcima, navode da su pripadnici Vojske Republike Srpske 27. februara 1993, na željezničkoj stanici Štrpci, u Bosni i Hercegovini, zaustavili voz 671 koji je saobraćao na liniji Beograd -Bar i iz njega izveli 20 putnika, koje su opljačkali i ubili samo zato što nijesu bili srpskog porijekla, a njihova tijela su bacili u Drinu.&nbsp;
- Ubijeni su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice afričkog porijekla. Najstarija žrtva imala je 59 godina, a najmlađa 16. Od dvadesetoro ubijenih, osam je bilo iz Crne Gore. Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četvorice, Halila Zupčevića, Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Akcija za ljudska prava (HRA) apeluje na nadležna državna tužilaštva Republike Srbije i Crne Gore da procesuiraju nalogodavce i preostale neposredne izvršioce ovog zločina.&nbsp;
- Apelujemo na Komisije za nestale osobe Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Republike Srbije da zajednički preduzmu temeljnu potragu za posmrtnim ostacima žrtava u jezeru Perućac. Pozivamo poslanice i poslanike Skupštine Crne Gore da na današnjem zasjedanju jednoglasno usvoje izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, i prateće amandmane, kojima će se sve civilne žrtve rata sistemski prepoznati i njihovim porodicama u Crnoj Gori napokon dati prava na socijalnu zaštitu. Ista ta prava porodice palih boraca iz ratova devedesetih imaju još od 1998. godine, već 27 godina - ističu iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Usvajanjem ovog zakona Crna Gora bi, kako dodaju, priznala status civilnih žrtava rata svim stradalima u otmici u Štrpcima, što bi predstavljalo važan civilizacijski iskorak.&nbsp;
Bh. entitet Republika Srbija, kako navode, s druge strane, još nije ni blizu da to učini.
- Žrtve otmice je "kaznila" jer nisu stradali na teritoriji Republike Srbije, kao i zato što su stradali od vojske Republike Srpske, koju Srbija smatra prijateljskom vojskom - rekli su iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Očekuju i da Vlada Crne Gore podrži obećanje ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića da će porodice civilnih žrtava rata biti obeštećene zbog decenijskog kašnjenja zakonske regulacije, čime bi se makar djelimično ispravila nepravda prema njima.&nbsp;
- HRA je 2024. godine sprovela istraživanje javnog mnjenja, koje je pokazalo da je o zločinu u Štrpcima tačno informisano jedva nešto preko trećine građana (38,8 odsto). Smatramo da je neophodno da se lekcija o ovom zločinu uvrsti u nastavni program istorije, kako bi se obezbijedilo da ljudi u ovom regionu više nikada ne stradaju zbog svog porijekla - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Za zločin u Štrpcima do sada je, kako su precizirali, pravosnažno osuđeno 10 osoba – jedna u Crnoj Gori i devet u Bosni i Hercegovini.&nbsp;
- Suđenje u Srbiji pripadnicima paravojnih formacija bosanskih Srba – Ljubiši Vasiljeviću, Dušku Vasiljeviću, Gojku Lukiću, Jovanu Lipovcu i Dragani Đekić – započelo je 2019. godine. U međuvremenu su dvojica optuženih, Ljubiša Vasiljević i Jovan Lipovac, preminuli, zbog čega su postupci protiv njih obustavljeni. Prvostepenom presudom Višeg suda u Beogradu, Vasiljević i Lukić osuđeni su na po 10 godina zatvora za zločin protiv civilnog stanovništva, dok je Dragana Đekić osuđena na pet godina za isto djelo. Međutim, Apelacioni sud u Beogradu je 30. oktobra 2023. godine ukinuo ovu presudu i predmet vratio na ponovno odlučivanje. Novo suđenje je trebalo da počne u januaru 2024, ali se to nije dogodilo, pa se postupak i dalje nalazi na samom početku - precizirano je u saopštenju.&nbsp;
U krivičnom postupku koji je vođen protiv Nebojše Ranisavljevića u Crnoj Gori utvrđeno je da je otmica u Štrpcima bila planirana i sprovedena uz znanje tadašnjih visokih funkcionera civilnih, policijskih i vojnih organa Srbije i SR Jugoslavije.&nbsp;
- Na sastanku kojem su prisustvovali načelnik Ministarstva unutrašnjih poslova za Užice Baško Petrić, komandir milicije užičkog regiona Đorđe Kerić i iz ŽTP-a, Mitar Mandić, Drago Tadić i Vuko Mulina zaključeno je: “Potvrđuje se informacija o namjeri odvođenja putnika iz voza i dodaje se da je to strateška operacija srpske vojske radi stvaranja uslova za razmjenu zarobljenika i mrtvih…“. &nbsp;Dokumenta objavljena na suđenju u Bijelom Polju, koja je sakupio i objavio Fond za humanitarno pravo, upućuju na to da su i Ranisavljević i njegov komandant, Milan Lukić, bili izvršioci zločina čiji je nalogodavac bio neko drugi, iz vrha vlasti tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, koju su činile Srbija i Crna Gora, u saradnji sa vlastima Republike Srpske. Međutim, do danas niko od nalogodavaca i organizatora ovog zločina nije optužen - ističu iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
HRA je prije tačno dvije godine zahtjevala da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) proširi istragu u ovom predmetu na nove izvršioce, organizatore i naredbodavce ovog zločina, kao i one koji su unaprijed znali da će do otmice putnika doći, ali ništa nijesu učinili da je spriječe.&nbsp;
- Po tom zahtjevu je SDT pokrenulo izviđaj, koji i dalje vodi, i od koga još uvijek očekujemo konkretne rezultate. HRA je tada tužilaštvu dostavila i imena svih onih koje je Ranisavljević u svom svjedočenju pominjao kao učesnike u akciji: ,,Crnogorca’’, „Pijanog Slovenca“, Milana „Čačka“, Acu Šimšića, Željka Marjanovića, Bogdana Šekarića, Vidakovića, Tanovića, Gorana (romskog porijekla) i Mitra ,,Četnika“. Protiv njih su još 1998. godine krivičnu prijavu podnijeli advokati Dragan Prelević i Aleksandar Cvejić, koje je Fond za humanitarno pravo iz Beograda angažovao da zastupaju porodice žrtava - rekli su iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Komandant „Osvetnika“, Milan Lukić, osuđen je pred Haškim tribunalom na doživotni zatvor zbog učešća u drugim zločinima kao što su dva masovna ubistva civila koje je žive spalio u kućama na dvije lokacije u Višegradu.&nbsp;
- Za otmicu i ubistvo putnika iz voza u Štrpcima još mu nije suđeno, iako je 2019. godine optužen za taj zločin od strane Suda Bosne i Hercegovine - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Akcija za ljudska prava je objavila odabrana svjedočenja o otmici putnika iz voza u Štrpcima u knjizi „Protiv zaborava“, gdje su predstavljeni iskazi: čovjeka koji se protivio odvođenju svog saputnika; rođaka otetog putnika koji je razgovarao sa Milanom Lukićem; žene koja je prisustvovala otmici svog supruga; konduktera i otpravnika vozova iz stanice Štrpci. Na kraju je predstavljen i iskaz osuđenog izvršioca Nebojše Ranisavljevića, koji je detaljno ispričao kako je zločin izvršen.&nbsp;
U znak sjećanja na žrtve otmice u Štrpcima, njihovi najbliži, prijatelji i građani danas polažu cvijeće na spomen-obilježja u Podgorici na Pobrežju u 10 sati i u Bijelom Polju u 13 sati.

Akcija za ljudska prava o 32 godine od zločina u Štrpcina: Na strani pravde još ništa novo

Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravlja inicijativu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića za donošenje zakona koji bi obezbijedio rehabilitaciju i obeštećenje političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih sličnih kazamata.
HRA podsjeća da do danas ni vlast pod vođstvom DPS-a, ni vlasti od 2020. na ovamo nijesu prihvatile inicijativu udruženja Golootočana i Akcije za ljudska prava da se takav zakon donese, zbog čega su golootočke žrtve teških kršenja ljudskih prava iz Crne Gore i njihove porodice jedine u regionu ostale obespravljene.&nbsp;
Slovenija, Hrvatska i Srbija imaju zakone kojima su odavno te žrtve obeštetile.&nbsp;
Iz Akcije za ljudska prava podsjećaju i da je još 1992. godine Skupština Republike Crne Gore osudila "teror nad osuđenicima na Golom otoku i drugim po zlu čuvenim logorima i zatvorima" i objavila da će se "svima njima obezbijediti moralna i pravna satisfakcija", a da su se i Ombudsmani Šefko Crnovršanin i Šućko Baković bezuspješno zalagali za rehabilitaciju i obeštećenje Golootočana.
- Propuštena je prilika da se i ovo pitanje riješi prilikom donošenja Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja 2015. godine. Vlade pod vođstvom Duška Markovića, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića propustile su priliku da isprave istorijsku nepravdu - kazali su u saopštenju.&nbsp;
Apeluju na Vladu Milojka Spajića da odmah formira radnu grupu za izradu zakona, da bi još svega nekoliko živih zatvorenika sa Golog otoka dočekalo satisfakciju koju zaslužuju, kao i potomci preminulih.&nbsp;
- Pozivamo Vladu da obezbijedi da ove godine Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava, koji se obilježava 24. marta, dočekamo bar sa radnom grupom koja bi počela sa radom - navode u saopštenju.
Takođe podsjećaju da je samo na Golom otoku bilo 3.390 Crnogoraca, što je 21,5 odsto od ukupnog broja zarobljenika.&nbsp;
- To je proporcionalno daleko najveći broj u odnosu na broj stanovnika svake od tadašnjih jugoslovenskih republika - zaključuju u svom saopštenju.&nbsp;

HRA: Pozdravljamo inicijativu Milatovića za obeštećenje političkih zatvorenika Golog otoka

Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije već 17 dana ne odgovaraju na pitanja o postupanju policije prije, za vrijeme i poslije masovnog zločina na Cetinju 1. januara ove godine. 
Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) uputile su 24. januara predstavku sa pitanjima o postupanju policije Savjetu za građansku kontrolu rada policije.
- Četiri dana kasnije, 28. januara, Savjet je zatražio izjašnjenje od Uprave policije o pitanjima postavljenim u predstavci: Ko je sve, kada, i na koji način obavijestio policiju o ubistvima 1. januara na Cetinju i kakvo je bilo postupanje službenika policije povodom tih prijava; koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 1. januara u vrijeme izvršenja masovnog zločina; zašto Uprava policije više od pet i po sati nije uspjela da pronađe i liši slobode izvršioca ubistava; na koji način je izvršilac ubistava došao do nelegalnog oružja i municije i da li je policija u vezi s tim preduzela istražne radnje i neophodne mjere prevencije u cilju zaštite bezbjednosti građana; da li su protiv izvršioca zločina postojale prijave zbog nasilja u porodici i, ako jesu, šta je preduzeto povodom tih prijava; da li je izvršeno vještačenje telefona izvršioca zločina? Odgovori na ova pitanja izostaju već 17 dana, uprkos urgenciji koju je i Savjet uputio 10. februara - kažu iz HRA i CŽP.
U tim organizacijama smatraju da ovakvo odugovlačenje izaziva sumnju da se nešto krije. 
U međuvremenu, Vrhovno državno tužilaštvo obavijestilo je HRA i CŽP da povodom masovnog zločina na Cetinju ne sprovodi nikakvu istragu, već da će izviđaj eventualno biti pokrenut nakon kontrole postupanja policije od strane Odjeljenja za unutrašnju kontrolu Ministarstva unutrašnjih poslova. 
HRA i CŽP smatraju da svakako treba istražiti na koji način i od kojih osoba se izvršilac ubistva snabdio oružjem za koje nije imao dozvolu, odnosno da li je imao bilo kog pomagača u izvršenju masovnog ubistva, jer se radi o krivičnim djelima koja se gone po službenoj dužnosti. 
Očekuju da Uprava policije bez daljeg odlaganja objavi tražene informacije koje su od opšteg interesa za bezbjednost kako na Cetinju tako i šire. 
- Poslije dva masovna ubistva za manje od tri godine, u kojima je stradalo 23 ljudi, među njima i četvoro djece, dok je devet osoba ranjeno, jedino odgovorno je pošteno analizirati sve radnje i propuste u sistemu bezbjednosti da se ovakvi užasni zločini ne bi više ponavljali. Država je dužna da preduzme sve neophodne mjere u cilju zaštite prava na život i bezbjednost ljudi - poručluju iz HRA i CŽP.

HRA i CŽP: MUP i UP bez odgovora o masovnom zločinu na Cetinju, VDT ne sprovodi nikakvu istragu

Akcija za ljudska prava osuđuje jučerašnji verbalni napad Predraga Veljića na fotoreportera “Libertasa” Sava Prelevića ispred Osnovnog suda u Podgorici.
Iz ove nevladine organizacije ističu da je Prelević je na javnom mjestu, ispred suda, fotografisao optuženog Veljića prilikom njegovog dolaska na zakazano ročište, na šta je imao pravo.&nbsp;
- Nezadovoljan time, Veljić je Preleviću uputio niz uvredljivih i prijetećih riječi: “Viđi junače, slikaj me, pa da ti razbijem to o glavu, idiote jedan. Jesi čuo… Klošaru jedan.” Ovakvi napadi ozbiljno ugrožavaju slobodu novinarstva i pravo javnosti na informisanje – temeljne principe demokratskog društva - ističu iz Akcije za ljudska prava.
Pozdravljaju brzu reakciju Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici i Uprave policije, koji su preduzeli korake ka procesuiranju odgovornih.&nbsp;
- Ovaj postupak predstavlja dobar primjer zaštite novinara i slobode medija. Podsjećamo da međunarodni standardi zahtijevaju da napadi na novinare budu tretirani kao ozbiljni zločini i strogo kažnjeni, kako bi se očuvala sloboda medija i osnovni demokratski principi - ističu iz Akcije za ljudska prava.

HRA osudila verbalni napad na Prelevića: Ovakvi postupci ozbiljno ugrožavaju slobodu novinarstva

Državno tužilaštvo Hrvatske odlučilo je da sasluša Veselina Bojovića, preživjelog crnogorskog zarobljenika iz splitskog logora Lora, koji je na tom mjestu 1992. godine doživio teško zlostavljanje i bio svjedok mučenja ili i ubistava ratnih zarobljenika iz Crne Gore, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA). Bojović je trenutno na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) u Podgorici.
Do ovog koraka je došlo pošto su ova nevladina organizacija iz Podgorice i Documenta iz Zagreba, Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu dostavile dokumentarni film Televizije Nikšić Zlo proljeće ’92, u kojem je objavljen i njegov iskaz. 
HRA i Documenta pozdravili su ovaj korak ŽDOS s očekivanjem da će poslije 18 godina izviđanja konačno doći i do krivičnog gonjenja za mučenje zarobljenika iz Crne Gore, koji su od mučenja u Lori 1992. morali biti zaštićeni prema domaćem i međunarodnom pravu. 
- Bojović će biti saslušan danas, 13. februara, putem međunarodne pravne pomoći, u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore. To će biti drugi put da on daje iskaz crnogorskom Državnom tužilaštvu o mučenju u Lori. Prvi put je saslušan prije 12 godina, od strane državne tužiteljke Lidije Vukčević - navedeno je u saopštenju HRA.
Kako su kazali, zahtjev za Bojovićevo saslušanje ove nedjelje predstavlja prvi korak hrvatskog Državnog odvjetništva u izviđaju zlostavljanja crnogorskih ratnih zarobljenika u Lori koji je u posljednjih 12 godina poznat javnosti. Izviđaj je otvoren još 2007. godine, ali se, ističu u HRA, do danas pouzdano ne zna što se preduzimalo. 
- Uprkos obimnom dokaznom materijalu nepoznate sadržine, koji je crnogorsko državno tužilaštvo dostavilo Hrvatskoj 2012. godine, još nije došlo ni do otvaranja istrage, ni do optuženja bilo koga za mučenje o kome je svjedočilo više osoba. Prekretnicu u istrazi napravio je dokumentarni film Radio Televizije Nikšić, Zlo proljeće ‘92, koji su HRA i Documenta, u novembru 2023. godine dostavile ŽDOS. Uz to, dostavljena je i analiza dostupnih podataka, sa spiskom potencijalnih svjedoka i žrtava - stoji u saopštenju HRA.
U martu 2024. godine predstavnice ovih NVO održale su sastanak sa predstavnicama ŽDOS, na kojem su obaviještene da ŽDOS četiri mjeseca nije pristupilo dostavljenom materijalu iz tehničkih razloga. 
Odmah poslije tog sastanka, u saradnji sa direktorom RTV Nikšić Nikolom Markovićem, ŽDOS-u je dostavljen CD sa kompletnim dokumentarnim materijalom. 
Prema informacijama koje je Documenta nedavno dobila od ŽDOS, nakon što je pregledala film, zamjenica Županijske državne asddvokatice, Rene Laura, uputila je film policiji i zatražila poseban izvještaj. 
- Policija je izvršila analizu dostavljenog materijala i sastavila izvještaj o izjavama koje su upućivale na izvršenje zločina nad ratnim zarobljenicima. Advokatica Laura je zatim podnijela zamolnicu za međunarodnu pravnu pomoć, tražeći saslušanje svjedoka od nadležnih institucija u Crnoj Gori, među kojima i Veselina Bojovića - navedeno je u saopštenju.
Bojović je u filmu svjedočio o brutalnom zlostavljanju Crnogoraca u Lori. Prema njegovom iskazu, jedan od neposrednih izvršitelja zločina u Lori bio je upravnik logora, Tomislav Duić, od koga je i on dobijao najviše batina. Za glavnog neposrednog izvršioca torture nad Lukom Adžićem, rezervistom iz Nikšića, Bojović imenuje Tanju Duić, tadašnju Duićevu suprugu. 
- Opisuje da je mučenje vršeno tako što je Duićeva Adžića bacala pod noge, gazila, uvlačila u kućicu za pse, tjerala da reži dok drugi zatvorenici na njega laju. Od strane čuvara primorani su da se bodu noževima, da jedni druge šamaraju, jer ako ne udare dovoljno jako, dobijali bi udarce pendrecima, dok su im žice improvizovanog telefona priključivali na polni organ, gdje se prilikom zavrtanja stvarala indukcija. Bojović svjedoči i o mučenju u bloku C, nakon koga je vidio sasvim krvave prostorije, jedno otkinuto uho i polni organ. Napominje da mu je tom prilikom tadašnji stražar u Lori Anđelko Botić rekao da su njegovi „zemljaci sad u hladnjači“ (od Luke Adžića je saznao da su oni pripadali nikšićko-šavničkoj grupi JNA) - navedeno je u saopštenju HRA.
HRA i Documenta ponovo apeluju na ŽDOS da nakon svih ovih godina, proširi istragu i konačno procesuira odgovorne za mučenje i stradanje crnogorskih vojnika u Lori, uključujući i Veselina Bojovića. 
Podsjećaju, ŽDOS od 2007. godine istražuje stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u vojno-istražni centar „Lora“ u Splitu.
Radi se, kako kažu, o četrnaest pripadnika tzv. nikšićko-šavničke grupe, čija su prava štitila Ženevske konvencije i zakoni Hrvatske. 
Bili su ratni zarobljenici, koji su, u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, zasluživali zaštitu od mučenja i ubijanja: Radivoje Petković, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić. 
- Međunarodni crveni krst je od njih četrnaestorice, u Lori evidentirao samo Luku Adžića, koji je u avgustu 1992. godine razmijenjen u veoma teškom psihofizičkom stanju. Godinu dana kasnije umro je u Nikšiću. Posmrtni ostaci druge dvanaestorice pronađeni su na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini kod Duvna, Mostara i Trebinja. Tijelo Miloša Perunovića još nije pronađeno. Što se tiče stradanja pripadnika tzv. barske grupe, konkretno Safeta Barundžije, Dragutina Vujačića, Ilije Moračanina, Slobodana Pejakovića, Zorana Radovića i Petra Sekulovića, za koje se takođe vjeruje da su prošli kroz Loru, SDT u Crnoj Gori vodi izviđaj od 2016. godine - navedeno je u saopštenju HRA.
Osim komunikacije s Ministarstvom odbrane Crne Gore, tužilaštvima iz regiona, Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove iz Haga i analize prikupljenih informacija, u predmetu, ističu u HRA, nema konkretnih rezultata.
- Tek je 2022. godine zatraženo utvrđivanje boravišta određenog broja osoba, nakon čega je formiran istražni tim. Izviđaj je u toku, o daljim radnjama SDT nije detaljnije izvještavalo. Dodatno, SDT u ovom predmetu istražuje i stradanje Radomira Vulića, koji je bio član nikšićko-šavničke grupe, jer se i njegovo ime našlo na dopisu Udruženja boraca ratova od 1990. godine Crne Gore, na osnovu kog je ovaj predmet formiran, i u tom dijelu dolazi do preklapanja istražnih radnji s onima koje preduzima ŽDOS u Splitu - zaključeno je u saopštenju.

1084x550

HRA: Saslušanje Veselina Bojovića prekretnica u istrazi nad ratnim zarobljenicima u Lori

Akcija za ljudska prava (HRA) podnijela je danas pritužbu Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore zbog izbora amblema na uniformi Specijalne policijske jedinice, koji sadrži prikaz crkve-kapele na Lovćenu. 
 
Iz HRA su kazali da u sekularnoj, građanskoj državi, vjerski objekti ne bi trebalo da se koriste kao obilježje na uniformama državnih organa, koji obavljaju javnu službu u ime svih građanki i građana, bez obzira na njihovu vjeroispovijest ili političko uvjerenje. 
 
- Nadamo se da će mišljenje i preporuke Zaštitnika poslužiti kao osnov za ukidanje ove i svih sličnih diskriminatornih praksi u radu državnih organa - naveli su iz te nevladine organizacije u saopštenju.

HRA: Ombudsman da ispita izbor obilježja na uniformama Specijalne jedinice policije

Akcija za ljudska prava (HRA) protestuje zbog neprihvatanja prijedloga amandmana Socijaldemokrata (SD) na Prijedlog zakona o budžetu za 2025. koji su se odnosili na povećanje materijalnih davanja za najranjivije kategorije stranovništva i besplatan prevoz i užinu za djecu iz socijalno ugroženih porodica.&nbsp;
Iz ove nevladine organizacije ističu da, imajući u vidu da predviđena socijalna davanja za godinu nijesu dovoljna da pokriju iznos sindikalnih potrošačkih korpi ni za dva mjeseca, apeluju da se iznosi povećaju tako da mogu da zadovolje osnovne životne potrebe sugrađana ugroženih siromaštvom, posebno djece.&nbsp;
- To je Crnoj Gori još 2014. godine preporučio Komitet Ujedinjenih nacija za ekonomska, socijalna i kulturna prava. Amandmani SD-a nijesu prihvaćeni bez obrazloženja, iako bi povećanje iznosa socijalne pomoći moglo da se finansira smanjenjem troškova za službena putovanja, reprezentaciju i konsultantske usluge, čime ne bi došlo do povećanja budžetskih rashoda. Ukupno povećanje budžeta za materijalno obezbjeđenje porodica (MOP) za 2025. godinu od svega 500.000 eura predstavlja rast od samo pet odsto u odnosu na 2024. godinu, što je nedovoljno za bitno poboljšanje položaja najranjivijih kategorija stanovništva. Iako se predviđa usklađivanje MOP-a na polugodišnjem nivou, prema trendovima iz posljednje decenije i dosadašnjoj dinamici izdvajanja, potencijalni porast će iznositi tek 10 do 15 eura mjesečno po porodici - ističu iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
S obzirom na inflaciju od 3,3 odsto u 2024. godini i kontinuirani rast troškova života, aktuelna socijalna davanja od 220,45 eura za četvoročlanu porodicu (160,45 eura MOP i 60 eura dodatka za dvoje djece, prema stanju iz januara 2025), kako ističu, nisu ni približno dovoljna za osnovne troškove života.
- Situaciju dodatno pogoršava činjenica da je sindikalna potrošačka korpa u četvrtom kvartalu 2024. godine iznosila čak 1.970 eura, što znači da sadašnja socijalna primanja predstavljaju svega desetinu (11,2 odsto) iznosa potrebnog za dostojanstven život. Drugim riječima, ukupna predviđena socijalna davanja na godišnjem nivou nisu dovoljna da pokriju troškove sindikalnih potrošačkih korpi ni za dva mjeseca. Ponovo apelujemo da se iznosi socijalnih (materijalnih) davanja povećaju tako da mogu da zadovolje osnovne životne potrebe, kao i da se socijalna davanja pažljivo usmjere najugroženijem stanovništvu - navode iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Podsjećaju da je Komitet UN 2014. godine Crnoj Gori preporučio da se uspostavi sistem za prikupljanje statističkih podataka o primjeni ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, da njeni nacionalni planovi, programi i strategije u vezi s uživanjem ljudskih prava odmah predvide i mehanizme praćenja i procjene uspjeha njihove primjene sa ciljem da se obezbijedi da i privremeni rezultati budu dostupni u bilo kojoj fazi njihove primjene.
Ovaj komitet, kako dodaju, preporučio je našoj državi i da se poveća iznos socijalnih davanja kako bi se obezbijedio odgovarajući životni standard osobama i porodicama, posebno za nezaposlene, starije i osobe sa invaliditetom, kao i da se poveća budžetska davanja za zdravstveni sistem i preduzmu efikasne mjere protiv korupcije u zdravstvu.
Predložili su, kako podsjećaju iz Akcije za ljudska prava, i da se osnuje skloništa za beskućnike i odgovarajuće zbrinu lica koja u nedostatku odgovarajućeg smještaja i dalje borave u psihijatrijskoj bolnici u Dobroti iako im njihovo zdravstveno stanje dozvoljava da napuste bolnicu (tzv. socijalni pacijenti).&nbsp;
- Nažalost, nijedna od ovih preporuka do danas nije ispunjena. Očekujemo od ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića da sagleda preporuke UN Komiteta, obezbijedi neophodne podatke i na osnovu njih preduzme mjere za obezbjeđenje adekvatnog životnog standarda za najugroženije - poručili su iz Akcije za ljudska prava.

Akcija za ljudska prava: Državni budžet ne osigurava potrebnu podršku najranjivijima

Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) podnijele su juče Savjetu za građansku kontrolu rada policije predstavku zbog postupanja policije prilikom masovnog zločina na Cetinju, 1. januara 2025. godine.
Kako je saopšteno, cilj predstavke je da se utvrde sve relevantne činjenice i ocjeni postupanje Uprave policije, da bi se utvrdila odgovornost za propuste i unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost u Crnoj Gori.
- Savjet za građansku kontrolu rada policije je nezavisan mehanizam kontrole rada policije. On ocjenjuje primjenu policijskih ovlašćenja radi zaštite ljudskih prava i sloboda. Na čelu Savjeta je advokat Zoran Čelebić, a njegovi članovi i članice su Milena Popović Samardžić, predstavnica Ljekarske komore Crne Gore, Dražen Cerović, predstavnik Univerziteta Crne Gore, Branislav Radulović, predstavnik Udruženja pravnika Crne Gore i Aida Petrović, predstavnica nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima. Predstavkom smo od Savjeta zatražili da utvrdi činjenice i ocjeni primjenu policijskih ovlašćenja u kontekstu zaštite života i bezbjednosti građana Cetinja - navodi se u saopštenju HRA i CŽP.
U fokusu su bila pitanja ko je sve, kada, i na koji način obavijestio policiju o ubistvima 1. januara na Cetinju i kakvo je bilo postupanje službenika policije povodom navedenih prijava? Koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 1. januara u vrijeme izvršenja masovnog zločina i šta je učinjeno da se unaprijedi bezbjednost na Cetinju posle masovnog ubistva 12. avgusta 2022?
Podatak o ukupno 11 policijskih službenika na Cetinju u vrijeme ubistva, koji je iznio v.d. direktora Uprave policije, kako navode, ukazuje da je nedovoljno učinjeno da se bezbijednost na Cetinju unaprijedi od prethodne tragedije i da nadležni zbog toga moraju da snose odgovornost.
- Ovdje se radi i o pitanju koliko je od tih 11 službenika zaista bilo operativno u vrijeme ubistava. Zbog čega Uprava policije više od pet i po sati nije uspjela da pronađe i liši slobode izvršioca masovnog ubistva? Na koji način je izvršilac ubistva došao do nelegalnog oružja i municije i da li je policija preduzela neophodne mjere prevencije u cilju zaštite bezbjednosti građana? Da li su protiv izvršioca masovnog zločina postojale prijave zbog nasilja u porodici i, ako jesu, šta je preduzeto povodom tih prijava - pitaju HRA i CŽP.
Izostanak obavještenja o postojanju i razvoju postupaka za ispitivanje i ocjenu primjene policijskih ovlašćenja 1. januara 2025. godine na Cetinju, odnosno uoči tog dogadjaja i isključivo afirmativna saopštenja zvaničnika o postupanju policije smatraju zabrinjavajućim.
- Ovakav pristup ne doprinosi unaprjeđenju bezbjednosti i zaštiti ljudskih prava. Očekujemo od Savjeta da izvrši nepristrasnu analizu i javnosti pruži odgovore povodom masovnog zločina na Cetinju, a koji već 25 dana izostaju. Očekujemo od Savjeta da temeljno i nezavisno istraži odnosno provjeri podatke Uprave policije i ocjeni postupanje nadležnih državnih službenika u cilju spriječavanja ponavljanja sličnih tragedija ubuduće - zaključeno je u saopštenju.

HRA i CŽP: Istražiti postupanje policije i odgovornost za tragediju na Cetinju

(S)avetnica i njen habibi Temeljni zaključili da CG nije na prodaju sem kada je oni izdaju.

Emisiju Na kraju dana možete pratiti radnim danima od 20 sati. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FpC2N1v9GQqg%3Fsi%3DstmX6fwzNJ6rIc7P&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(S)avetnica i njen habibi Temeljni zaključili da CG nije na prodaju sem kada je oni izdaju

U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila večeras na putu Budva – Tivat u mjestu Radanovići, dvije osobe zadobile su povrede, saopšteno je Portalu ETV iz OKC-a.&nbsp;
Udes se, kako su kazali, dogodio u 17:40.&nbsp;
Oba vozača su transportovana u KBC Kotor radi pregleda.&nbsp;

Udes u Radanovićima, dvije osobe povrijeđene

Administracija predsjednika Donalda Trampa obavijestila je Svjetski program za hranu (WFP) i druge partnere da je prekinula neke od poslednjih preostalih vitalnih humanitarnih programa širom Bliskog istoka.
Oko 60 pisama kojima se otkazuju ugovori poslato je prošle nedelje u vezi s velikim projektima sa Svjetskim programom za hranu (WFP), organizacijom Ujedinjenih nacija koja je najveći snabdjevač pomoći u hrani na svijetu, rekao je zvaničnik USAID-a, a zvaničnik UN na Bliskom istoku rekao da je WFP dobio pisma o prekidu ugovora za Liban, Jordan i Siriju.
Neki od preostalog američkog finansiranja za ključne programe u Jemenu, Somaliji, Avganistnu i Zimbabveu takođe su pogođeni, uključujući za hranu, vodu, medicinsku negu i smještaj ljudi raseljenih zbog rata, rekao je zvaničnik USAID-a.
Kada je krenula sa rezanjem programa pomoći i za razvoj u Stejt departmentu i USAID-u, Trampova administracija je ranije obećala da će sačuvati najhitnije programe koji spasavaju živote, a do sada je poništila hiljade ugovora USAID-a i rasformirala tu organizaciju koju je optužila za traćenje novca i zastupanje liberalnih ideja.
Novoprekinuti ugovori su među oko 900 preostalih programa za koje je državni sekretar SAD Marko Rubio rekao Kongresu - parlamentu SAD da namjerava da ih sačuva, rekao je zvaničnik USAID-a.

SAD prekinule programe humanitarne pomoći Bliskom istoku

Naš suparnik je Portugal - svakako ne zvučan sastav, ali definitivno reprezentacija u usponu. Da je tako, potvrdile su na prošlogodišnjem EHF Euru, gdje su bile izuzetno zapažene.
Naša reprezentacija otputovala je u Portugal, gdje će im se priključiti Đurđina Jauković, Tatjana Brnović i Ilda Kepić.
Cilj je jasan - u Fafeu će 'lavice' pokušati da izbore što bolji rezultat uoči subotnjeg revanša u Bemax areni.
- Trener sam koji ne voli favorizovanje. To je sport, živa igra i sve je moguće. Pogotovo u modernom rukometu gdje se više pitaju fizikalije. Igraju rukomet sa kakvim se mi rijetko susrećemo igrajući sa balkanskim zemljama, igrajući i u mlađim kategorijama - kazala je naša selektorka Suzana Lazović.
Lazović je istakla da Portugal nije za potcjenjivanje.
- Nikako ekipa za potcjenjivanje. Igraju atipičan rukomet što možda visočijim bekovima neće odgovarati. Ipak, već smo spremili neku taktiku za te određene situacije. Znamo gdje su slabe karike, prostor gdje će napadati. Na nama je da uđemo srčano, fokusirano, hrabro i spremno te da ispoštujemo sve što ćemo se dogovoriti. Ako odigramo kako znamo nijedna nam reprezentacija, pa ni Portugal, ne može parirati. Ali, isto tako najgora reprezentacija na svijetu može da nam stvara probleme ako nismo na nivou - zaključila je Lazović.
Na ovom okupljanju nema Nine Bulatović i Itane Grbić.
- Nismo reprezentacija koja u svojoj istoriji ima 100, 150 ili 1.000 rukometašica. Kada jedna nedostaje to je osjetno, ali šta je tu je, to je sport. Svi treneri prije mene su se suočavali sa tim. Na nama je da nađemo igračice koje će se snaći u novim ulogama. Tu smo i mi da ih usmjerimo, da im pomognemo zajedno sa iskusnijim igračicama. Može da bude osjetno, ali vjerujem da će ostale uspjeti sve da nadoknade - naglasila je selektorka.
Preksjutrašnji duel u Fafeu na programu će biti u 20 sati.&nbsp;

Lazović: Ne smijemo ih potcijeniti, igraju rukomet sa kakvim se rijetko srijećemo

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

Bivši direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“ Borislav Ivanković, kojeg je u novembru prošle godine nezakonito smijenio Odbor direktora ove državne kompanije na čijem je čelu Zoran Lakušić, uputio je juče otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću i ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić ističući da im se obraća „kako bi zbog nezakonitog imenovanja Krsta Radovića na mjesto izvršnog direktora, a koji ne ispunjava uslove, pitanje pravnog puča u Regionalnom vodovodu bilo konačno riješeno“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c" data-rendition-name="original" width="1080" height="721" loading="lazy" alt="Borislav Ivanković"><figcaption>NEZAKONITO SMIJENJEN: Borislav Ivanković(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - U međuvremenu, kako nezvanično saznajem, dogodilo se još nešto – naime, gospodin Radović počeo je da preuzima zaposlene i postavlja ih, mimo bilo kakvih procedura, na različita šefovska mjesta. U saznanju sam, takođe, da pojedini novozaposleni nemaju odgovarajuću školsku spremu za rukovodeća mjesta na koja su postavljeni. Kako bi time mogla biti nanijeta nova šteta privrednom društvu, moram se zapitati da li takav odnos postaje neko pravilo ili moda da se u RVCP od nezakonitog imenovanja zapošljavaju ljudi bez odgovarajućeg iskustva ili odgovarajuće školske spreme – upozorio je Ivanković. Podsjeća da je inspektorka rada Haida Jevrić Osmanović rješenjem konstatovala i naložila otklanjanje nepravilnosti, zbog toga što Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora. - Nema pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama sa VII1 stepenom stručne spreme, budući da je diplomu nostrifikovao prije par mjeseci, a diplomirao je krajem 2020. godine. Na takvo rješenje Odbor direktora Regionalnog vodovoda uložio je žalbu i čeka se odluka Ministarstva kao drugostepenog organa, a koja sigurno ne može biti drugačija od one koju je konstatovala inspektorka Jevrić Osmanović. Jasno je da se gospodinu Radoviću matematički ne mogu dodati godine radnog iskustva sa srednjom školom u odnosu na period od nostrifikacije diplome od 04. 11. 2024. godine sa VII1 stepenom stručne spreme. Ili on sad možda preko Biroa rada odrađuje pripravnički staž na mjestu izvršnog direktora – naglasio je Ivanković. U otvorenom pismu ističe i „činjenicu da je Odbor direktora i dalje u istom sastavu na čelu sa Zoranom Lakušićem, koji je, prema saznanjima, podnio ostavku prije tri mjeseca, a što još niko nije ni demantovao“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>VEDRI I OBLAČI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - Zakon o privrednim društvima, Član 171 stav 1, jasan je da je apsolutni rok za promjenu OD maksimum 60 dana od podnošenja ostavke – upozorio je on. Citrao je i član 171 Zakona koji definiše prestanak članstva u odboru direktora. Stav 1 precizira da mandat člana odbora direktora prestaje: 1) istekom perioda na koji je imenovan; 2) kada prestane da ispunjava uslove za članstvo u odboru direktora iz člana 157 ovog zakona; 3) podnošenjem ostavke; 4) razrješenjem od strane skupštine akcionara. Zakonom je dalje precizirano da „prestanak članstva u odboru direktora registruje se u CRPS, u roku od 15 dana od dana nastupanja okolnosti iz stava 1 ovog člana“, te da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava 1 ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. - Kako nezvanično saznajem, ljudi koji upravljaju ovako značajnom kompanijom, hvale se da će političkim pritiskom možda i poništiti rješenje prvostepenog organa, pa Vas molim kao drugostepeni organ da odluku donesete profesionalno u skladu sa Zakonom budući da čovjek bez radnog iskustva upravlja privrednim društvom vrijednim preko 140 miliona eura, a koje direkno utiče na skoro 30% BDP-a Crne Gore i neposredno odlučuje o sudbini 80 porodica. Ovo govorim jer znam da je već počelo nezakonito raspoređivanje zaposlenih (što je potvrđeno spovedenim nalazima inspekcije) i zapošljavanje lica bez adekvatne stručne spreme, pokretanje izmišljenih disciplinskih postupaka protiv zaposlenih koji ne popustaju pod pritiskom rukovodioca ovog Društva – upozorio je Ivanković. Istakao je i da ima informacije „da je u posljednjih par mjeseci sportskim klubovima isplaćeno skoro 20.000 € (kakvo rasipanje novca, ovo je posao i za Tužilaštvo), a to je skoro iznos koji sam zaposlenima isplatio za čitavu godinu dana njihovog rada i zalaganja da sistem besprijekorno funkcioniše“. - Ističem da nikada nije bilo prekida isporuke vode, u dvije i po godine mog upravljanja i stalnog poboljšavanja uplavljanja sistemom, poboljšavanja poslovanja kao i stanja novčanih sredstava na računu kada sam smijenjen. Mene je Zoran Lakušić putem medija (čitajte dijela OD iza kojih se sakrio saopštenjem) prozvao za isplatu oko 23.000 € zaposlenim za varijalbilu u odnosu na ukupne godišnje neto isplaćene plate zaposlenim od preko 1.300.000 € za posljednjih 12 mjeseci mog upravljanja – podsjetio je on. Naglasio je da se uspješnim poslovanjem ne može pohvaliti i Krsto Radović, upozoravajući da od kada je on na čelu kompanije, „u zadnjih par mjeseci cijev je pucala na gradilištima minimum sedam puta, a Tivat i Kotor od nedelje ne dobijaju vodu iz RVCP, što se može lako provjeriti“. Krsto Radović kadar je Demokrata Alekse Bečića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381" data-rendition-name="original" width="1600" height="1000" loading="lazy" alt="Krsto Radocić"><figcaption>NEZAKONITO IMENOVAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  Ivanković je nedavno, u razgovoru za Portal ETV, kazao da ga je Odbor direktora, predvođen Lakušićem, smijenio nezakonito, i dali mu otkaz dok je bio na bolovanju, podsjećajući da je on oveć već treći izvršni direktor kojeg Lakušić i ovo upravljačko tijelo u nepunih četiri godine nezakonito smjenjuju. Lakušić je, kako smo pisali, bivši nastavnik u Srednjoj mašinskoj školi u Podgorici, kadar je nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno Demokratske narodne partije Milana Kneževića, a na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Već u junu smijenio je tadašnjeg izvršnog direktora Gorana Jevrića, kojeg je zamijenio Josip Đurašković, kadra Demokrata Alekse Bečića, da bi se i njega riješio poslije 11 mjeseci i smijenio ga, kada je za vršioca dužnosti imenovan Borislav Ivanković, a onda i u punom mandatu. - Tražio je da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita. Pokušao je da uđe u moja ovlašćenja. Očekivao je od mene da njemu prepuštim rukovođenje kompanijom i da ja samo potpisujem to što on dogovori. Od kada sam imenovan bio sam pod njegovim konstantnim pritiskom. I ja i moj tim. Umjesto podrške bili smo izloženi njegovim stalnim opstrukcijama – rekao je tada Ivanković za Portal ETV. Kategoričan je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, kako je kazao, i za Specijalno tužilaštvo.

Tag: akcija-za-ljudska-prava