Govor mržnje je sve prisutniji u javnom diskursu, a predstavnici vlasti ga često podstiču ili tolerišu - ocijenili su u Akciji za ljudska prava (HRA) povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.
Oni su ukazali da je poslije masovnog ubistva na Cetinju 1. januara zabilježen je porast govora mržnje, posebno na društvenim mrežama.&nbsp;
- Kulminaciju je doživio u odnosu na turske državljane, u kontekstu incidenta za koji su pogrešno optuženi turski državljani. Uhodani patrijarhalni obrasci normalizuju nasilje prema ženama i LGBTIQ osobama, na udaru su i aktivistkinje kao i poslanice i druge državne funkcionerke - istakli su u HRA.
Oni su podsjetili i da Državno tužilaštvo govor mržnje ne prepoznaje u podizanju spomenika odlikovanom Hitlerovom savezniku niti u ratnoj propagandi poput izjava predsjednika opštine Pljevlja „Dogodine u Prizrenu".
- Normalizacija takve retorike ugrožava vladavinu prava, društvenu koheziju i evropske integracije - jasni su u HRA.
<h2>VLAST DOVODI U PITANJE ČLANSTVO U EU</h2>
Iako je članstvo u Evropskoj uniji proklamovan strateški cilj Crne Gore, postupci izvršne vlasti ga, cijene oni, i dalje dovode u pitanje.&nbsp;
- Zatvoreno je tek sedmo od ukupno 33 poglavlja. Sredinom decembra se očekuje zatvaranje još pet, među kojima nije i poglavlje „vanjski odnosi", koje je Hrvatska blokirala jer je Crna Gora prošle godine usvojila Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthausen, pod pritiskom srpskih nacionalističkih stranaka iz vlasti - naveli su HRA.
Poglavlja 23 i 24 koja se tiču ljudskih prava i pravosuđa, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije su, upozoravaju u ovoj NVO, najzahtjevnija i ostaće otvorena do kraja pregovaračkog procesa.
- Akcija za ljudska prava u kontinuitetu podsjeća na završna mjerila koja je potrebno doseći u tom procesu, pa tako i ovim saopštenjem - dodali su oni.
<h2>ZBOG NEODGOVORNOSTI IMAMO PET OD SEDAM SUDIJA U USTAVNOM SUDU</h2>
Zbog neodgovornosti vlasti Ustavni sud danas ima samo pet od sedam sudija što je, prema njihovim riječima, nedovoljno da efikasno riješi veliki broj ustavnih žalbi (1672) i inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti (364).
- Uprkos tome Ustavni sud je od prošle godine odlučio o svim ustavnim žalbama starijim od dvije godine čime je spriječio kršenje prava na suđenje u razumnom roku - naveli su u HRA.
Zbog partijskih interesa, kako su istakli, prijeti opasnost da jednoj sutkinji bude i produžen mandat koji joj već protivustavno traje preko godinu dana.
<h2>NIZ ZADATAKA U PRAVOSUĐU</h2>
Privremeno su, kako su podsjetili, povećane zarade nosiocima pravosudnih funkcija i inicirane su ustavne izmjene u vezi sastava Sudskog savjeta u skladu s međunarodnim preporukama. Ipak, ukazuju da na putu ka EU ostaje čitav niz zadataka: izbor nedostajućih sudija i državnih tužilaca i bolja organizacija u cilju dostizanja ažurnosti, donošenje kvalitetnih odluka, nepristrasno utvrđivanje odgovornosti, poboljšanje uslova rada i kapaciteta sudova.
- Pitanje obezbijeđenja integriteta adekvatnim vetingom još je pod znakom pitanja - naglasili su u HRA.
<h2>ČETIRI FEMICIDA OVE GODINE</h2>
Institucije, navode u HRA, kasne u zaštiti prava na život i sigurnost građana.
- Skoro godinu se čeka da Savjet za građansku kontrolu rada policije iznese stav o postupanju policije tokom masovnog zločina na Cetinju 1. januara 2025, dok je Ombudsman tek ove godine objavio mišljenje o masakru na Cetinju iz 2022. godine - kazali su u HRA.
Statistika, kako dodaju, pokazuje dramatične posljedice izostanka pravovremene institucionalne reakcije.
- Samo ove godine zabilježena su čak četiri femicida - podvukli su u HRA.
Izostanak odgovornosti posebno je, cijene oni, vidljiv i u odnosu na ispitivanje odgovornosti za nesavjesno liječenje. Tako ni nakon 14 godina od smrti Ivane Šoć nije utvrđena odgovornost ljekara, iako su vještaci Medicinskog fakulteta u Ljubljani nedavno pred Višim sudom u Podgorici potvrdili prethodni nalaz kolega iz Hrvatske, da je njen život izgubljen zbog ljekarskog propusta.
- Dodatno zabrinjavaju i najnoviji tragični slučajevi - smrt bebe u Nikšiću i smrt dječaka u Baru, koji tek treba da budu djelotvorno istraženi - naglasili su u HRA.
<h2>ZABRANA MUČENJA NIJE OBEZBIJEĐENA ADEKVATNO</h2>
Žrtve mučenja su, kako su kazali, napokon stekle pravo na besplatnu pravnu pomoć.
- Obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca doprinijelo je adekvatnom praćenju i izvještavanju o procesuiranju prijava torture, ali ne i vidnom unapređenju djelotvornosti istraga - smatraju u HRA.
Država, kažu oni, i dalje ne obezbjeđuje zabranu mučenja u skladu sa međunarodnim standardima niti pruža adekvatne proceduralne garancije, zbog čega ispunjavanje preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja (CPT) &nbsp;- ključno za zatvaranje poglavlja 23 - nije dostižno.
- Vlada uprkos apelima nije objavila preliminarna zapažanja CPT - dodali su u HRA.
Prema nalazu Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, napredak postoji u postupanju u predmetima nasilja u porodici, posebno u pogledu ujednačenosti, efikasnosti i dosljednije krivičnopravne kvalifikacije nasilja. Ipak, kako ističu u HRA, i dalje postoje ograničenja poput nedovoljnih kadrovskih i tehničkih kapaciteta, neujednačen kvalitet procjena rizika, slabija koordinacija sa policijom i centrima za socijalni rad, nedovoljno informisanje žrtava o toku postupka.
<h2>NEOPRAVDANO IZOSTALE NAKNADE ZA PORODICE NESTALIH SA KOSOVA I BiH</h2>
Crna Gora, navode oni, aktivnije istražuje ratne zločine zahvaljujući intenzivnijoj komunikaciji sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove.
- Status civilnih žrtava rata priznat je svim nestalim i ubijenim civilima iz ratova devedesetih, a članovima njihovih porodica obezbijeđene su mjesečne novčane naknade - kazali su u HRA.
Država je, kako su istakli, obezbijedila i jednokratnu pomoć od po 100.000 eura za 16 porodica u slučajevima Murino, Tuzi, Štrpci i deportacija izbjeglica, ali su neopravdano izostavljene porodice nestalih sa Kosova i iz BiH.
- Pozitivno je i zaključivanje Aneksa sporazuma o saradnji između državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske, kojim je uveden reciprocitet u saradnji oko procesuiranja ratnih zločina, što bi trebalo da omogući i to da Crna Gora dobije informacije o rezultatima istrage u predmetu "Lora 3", koji se odnosi na mučenje i stradanje nikšićko-šavničke grupe. Inicijativa za podizanje spomenika žrtvama ratnog zločina u Kaluđerskom lazu dobila je podršku Ministarstva kulture i medija - naveli su u HRA.
Lokalni parlament Bijelog Polja usvojio je, kako su podsjetili, inicijativu da se osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzme nagrada 'Risto Ratković' dodjeljena 1993. godine.
No, u HRA upozoravaju da ponovno otvaranje starih predmeta još nije donijelo rezultate.
- Regionalna saradnja ostaje na formalnom nivou, nema pomaka u obezbjeđivanju spomenika i dana sjećanja na žrtve Deportacije, država nije zvanično uspostavila i adekvatno obilježila Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, i taj zločin se i dalje povremeno relativizuje od strane političara i u medijima - ukazuju u HRA.
<h2>NAPADI NA NOVINARE I DALJE OZBILJAN PROBLEM</h2>
U Crnoj Gori, prema njihovoj ocjeni, postoji stalno nastojanje pojedinih političara iz vlasti da suze prostor za slobodno izražavanje svojih kritičara posebno iz reda NVO i advokata.
- Ne podnose kritiku i reaguju neumjereno. Državno tužilaštvo i Uprava policije su po inerciji pokrenuli prekršajne postupke protiv komentara novinara na društvenim mrežama, ali su ih i obustavili kad im je ukazano na međunarodne standarde slobode izražavanja - navode u HRA.
Napadi na novinare u Crnoj Gori, kako verbalni tako i fizički, i dalje, kako su konstatovali, predstavljaju ozbiljan problem.
- Nema napretka u rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića iz 2004, kao ni napada na Tufika Softića ni utvrđivanja odgovornosti za ranjavanje Olivere Lakić. Prema podacima Sindikata medija i Safejournalists baze, u 2025. je zabilježeno 28 incidenata, što je povećanje u odnosu na 24 slučaja iz 2024. godine. Bilo je i pet osuđujućih presuda - kazali su u HRA.
Posebno su, decidni su oni, zabrinjavajući napadi na fotoreportere Steva Vasiljevića i Borisa Pejovića u selu Gornje Zaostro blizu Berana, dok su izvještavali o podizanju nezakonitog spomenika.
- Političko kalkulisanje i onemogućavanje izbora kandidata CANU i NVO za Savjet Agencije za audiovizuelne usluge kao i nesprovođenje sudskih presuda u vezi sa izborom direktora RTCG-a, dodatno ugrožava pravni poredak i povjerenje javnosti u državne institucije - dodali su u HRA.
<h2>NASILJE MEĐU DJECOM POPRIMA SVE BRUTALNIJE OBLIKE</h2>
I nasilje među djecom u Crnoj Gori je i dalje, upozoravaju oni, ozbiljan problem koji poprima sve brutalnije oblike.
- Objavljeno je da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno 115 slučajeva takve vrste nasilja, a posebnu zabrinutost izazivaju javne objave snimaka na kojima tuče dječaka i djevojčica snimaju i podstiču brojni njihovi vršnjaci - naveli su u HRA.
Iako je Vlada najavila više mjera, a pravosudne institucije pojačale sankcionisanje, napredak još, ukazuju oni, ne odgovara hitnosti situacije.
<h2>POLOŽAJ OSI GOTOVO NEPROMIJENJEN</h2>
Iako je u septembru 2024. u Podgorici otvorena nova psihijatrijska klinika, položaj osoba sa psiho-socijalnim invaliditetom ostaje, kažu u HRA, gotovo nepromijenjen.
- Pretjerana i dugotrajna hospitalizacija u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici (SPB) u Dobroti i dalje je česta, maloljetnici se uprkos nenadležnosti ustanove za njih i dalje tamo smještaju, a institucionalizacija ostaje dominantan - često i jedini - oblik zbrinjavanja - kažu u HRA.
Usluge podrške za život u zajednici su, cijene oni, nerazvijene, sudovi i tužilaštva ostaju fizički nepristupačni.
- Takvo stanje ugrožava napredak u ključnim poglavljima 23 i 24 na putu ka EU - jasni su u HRA.
<h2>NEDOSTATAK STRATEŠKOG PRISTUPA BORBI PROTIV SIROMAŠTVA</h2>
Crna Gora, prema njihovim riječima, i dalje značajno zaostaje u ispunjavanju preporuka Komiteta UN-a za ekonomska, socijalna i kulturna prava, posebno u oblasti borbe protiv siromaštva i osiguravanja osnovnih egzistencijalnih potreba.
- Nedostatak strateškog pristupa borbi protiv siromaštva, preciznih podataka i adekvatnih procedura i dalje otežava efikasnu zaštitu prava najugroženijih grupa i planiranje javnih politika - jasni su u HRA.
<h2>ZAKON O PREPOZNAVANJU RODNOG IDENTITETA &nbsp;JOŠ NIJE UVRŠTEN U DNEVNI RED</h2>
Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta bio je, kako su kazali, pripremljen i usaglašen sa relevantnim institucijama 2024, ali je potom zaustavljen i još od kraja te godine nije uvršten na dnevni red Vlade, čime se onemogućava njegovo upućivanje u Skupštinu.
- Izvještaj Evropske komisije ponovo potvrđuje da takvo odugovlačenje predstavlja ozbiljan propust Crne Gore u ispunjavanju međunarodnih obaveza iz oblasti ljudskih prava. Tokom posjete u maju, Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Türk ohrabrio je nadležne da Parlamentu upute ovaj nacrt zakona i ukinu postojeću praksu sterilizacije - naveli su u HRA.
<h2>VIŠE OD STOTINU AKTIVNIH RATOVA I SUKOBA</h2>
U HRA su konstatovali da je na Međunarodni dan ljudskih prava 2025. godine u toku više od <a href="https://www.cfr.org/global-conflict-tracker" target="_blank">stotinu aktivnih ratova i oružanih sukoba, međunarodnih ili untrašnjih</a>. Posebno, kako su podvukli, zabrinjava situacija u Ukrajini, u kojoj rat traje i četvrtu godinu nesmanjenom žestinom, i u Gazi, gdje se pravi mir još ne nazire.
Amnesty International, Human Rights Watch i Nezavisna međunarodna istražna komisija Savjeta za ljudska prava UN, utvrdili su da je Izrael nad Palestincima u Gazi sprovodio genocid. Predsjednik SAD-a Donald Tramp je uveo sankcije zvaničnicima Međunarodnog krivičnog suda (MKS), uključujući dvoje sudija i dvoje tužilaca. <a href="https://balkans.aljazeera.net/teme/2025/7/2/koje-kompanije-ucestvuju-u-izraelskom-genocidu" target="_blank">Izvjestiteljka UN, Frančeska Albaneze</a>, pokazala je u svojim izvještajima da su i multinacionalne kompanije, ali i 28 država, pomagale ratne zločine i genocid obezbjeđujući vojnu tehnologiju i oružje za Izrael.
- Drastično je smanjena podrška međunarodnom poretku zasnovanom na poštovanju ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava. Ipak, specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija, gospoða Albaneze, kao i Margaret Satterthwaite, Irene Khan i Mary Lawlor, koje su se protekle godine interesovale za ljudska prava i u Crnoj Gori, kao i Visoki komesar za ljudska prava Volker Turk koji je posjetio Crnu Goru, daju nadu da i na meðunarodnom nivou postoje nepotkupljivi glasovi spremni da se založe za ljudska prava svih - zaključili su u HRA.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Predstavnici vlasti često tolerišu govor mržnje i nastoje da suze prostor za slobodno izražavanje, za godinu se desila četiri femicida, nasilje postaje brutalnije...

Prof. dr emeritus Šerbo Rastoder uputio je javno izvinjenje Boženi Jelušić koju je, kako je istakao, nenamjerno pomenuo u kontekstu koji nije odgovarao činjenicama u diskusiji tokom predstavljanja knjige sjećanja učesnika napada na Dubrovnik i učesnika odbrane tog grada 1991-1992. godine, koju je Akcija za ljudska prava (HRA) organizovala u petak 5. decembra.
U ispravci koju je ova nevladina organizacija dostavila javnosti Rastoder navodi da mu se potkrala greška kada je govorio na temu obrazovanja i udžbenicima koji govore o toj temi.
On je, tokom promocije, kazao da u školi nije moguće učiti o pohodu na Dubrovnik, jer je crnogorska vlast tražila da u udžbenicima drugačije piše. Rastoder je kazao da u školskim udžbenicima nema lekcija o ratu jer je udžbenik čiji je koautor, zabranjen. 
- Čitava Crna Gora je to prećutala. Tada je predsjednica komisije bila moja bliska prijateljica Božena Jelušić… Sjećam se da je uslov da odobre udžbenik tada bio da promijenim stav da je Crna Gora bila u ratu. Ja sam rekao – ‘ljudi, je li ovo normalno?’ Dakle, od mene je zvanično traženo da kažem da Crna Gora nije bila u ratu, a ja bježao iz vojske da ne idem na Dubrovnik - rekao je Rastoder tokom diskusije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzarobljenik-u-logoru-morinj-recenica-dobar-dan-ljudi-nam-je-znacila-jer-smo-bili-ustase-zenge-koljaci-goranovic-nista-od-onoga-sto-je-vlast-plasirala-uoci-napada-na-dubrovnik-nije-bila-istina&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Rastoder u ispravci navodi da je nakon reagovanja Jelušić i provjere utvrđeno da je tada predsjednik Savjeta bio Radovan Damjanović.
- Ovu priliku koristim da se javno izvinim Boženi Jelušić zbog činjenice da sam je nenamjerno pomenuo u kontekstu koji nije odgovarao činjenicama. Tim prije što se Božena Jelušić kao predsjednica Savjeta za srednje obrazovanje javno ogradila od odluke da udžbenik ne ulazi u sistem obrazovanja i bila, po mojim saznanjima, jedina članica Savjeta koja se usprotivila ovoj odluci - istakao je Rastoder. 
Prema raspoloživim dokumentima, kako dodaje, početne inicijative o “zabrani” udžbenika su potekle od dr Šefketa Krcića i dr Stanića.
- Tada prvaka jedne srpske stranke, međutim iza čitave hajke na udžbenik je stajao tadašnji “aktuelni vladajući vrh, koji se u njemu jasno i precizno prepoznao” - zaključio je Rastoder.

1250x600

1084x550

Rastoder uputio javno izvinjenje Jelušić: Bila jedina koja se usprotivila odluci da se zabrani školski udžbenik sa lekcijom o ratu

Zarobljenik u logoru Morinj: Rečenica "Dobar dan, ljudi" nam je značila jer smo bili "ustaše", "zenge", "koljači"; Goranović: Ništa od onoga što je vlast plasirala uoči napada na Dubrovnik nije bila istina

Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću podsjećaju da je na današnji dan prije 34 godine, Jugoslovenska narodna armija (JNA) izvršila najteže granatiranje Dubrovnika za vrijeme agresije koju je vodila od 1. oktobra 1991. do 31. maja 1992. godine. U tim organizacijama i dalje očekuju da crnogorsko tužilaštvo ozbiljno i proaktivno pristupi procesuiranju zločina počinjenih tokom rata u Hrvatskoj.&nbsp;
Od Hrvatske očekuju saradnju i spremnost da doprinese razjašnjavanju pokrenutih predmeta, posmatrajući pitanje ratnih zločina ne samo kao nacionalno, već i kao regionalno pitanje od zajedničkog interesa za vladavinu prava i pomirenje.
- Tog 6. decembra 1991. godine, u Dubrovniku, 19 ljudi je izgubilo život, a povrijeđeno je i ranjeno njih 60. Više stotina granata ispaljeno je na staro gradsko jezgro, zaštićeno kao svjetska kulturna baština UNESCO-a. Šest zgrada je sasvim uništeno, više njih oštećeno, kao i glavna ulica Stradun. Stari grad je izložen artiljerijskom napadu duže od deset i po časova. Unutar njegovih zidina poginuli su Pavo Urban (23) i Tonči Skočko (18), dok su tri osobe teško ranjene - podsjećaju u HRA, CGO
Podsjećaju da je Haški tribunal zbog zločina izvršenih prilikom granatiranja Dubrovnika osudio generala-pukovnika JNA Pavla Strugara, na sedam i po, a admirala Miodraga Jokića, na sedam godina zatvora. Admiral Jokić je, za razliku od Strugara, priznao krivicu i osuđen je po komandnoj odgovornosti. Tom prilikom se Jokić izvinio za napad, izrazivši žaljenje Dubrovčanima zbog žrtava i oštećenja: "… Šestog decembra 1991. poginulo je dvoje ljudi, troje je ranjeno i učinjena je velika šteta na civilnim zgradama i na kulturnim i istorijskim spomenicima u starom gradu u Dubrovniku. Činjenica da su ovi životi izgubljeni u zoni moje odgovornosti ostaće urezana u moju svest celog života. Spreman sam da se sa vojničkim dostojanstvom poklonim pred svim žrtvama ovog sukoba, bez obzira na kojoj su strani. Takođe, iako sam to učinio u toku samog granatiranja radio putem, i nakon toga i lično, osećam obavezu da i ovom prilikom izrazim svoje najdublje saučešće porodicama poginulih i ranjenih, kao i građanima Dubrovnika za bol i štetu koju im je nanela jedinica pod mojom komandom. Moje žaljenje shvatam kao uslov pomirenja i zajedničkog života naroda na ovom području".
Ipak, jedan od dubrovačkih branitelja, Goran Žuvela, na okupljanju učesnika rata u Podgorici 2022. godine, saopštio je da je tog dana na Stari grad palo i 38 neaktiviranih granata.
- Neko je imao toliko obraza da je prevario svog komandanta. Svaka mu čast! Nikad se neće doznati ko je, a trebalo bi mu dići spomenik. Da je još toliko granata u srce grada udarilo s fosforom koji gori, Dubrovnik bi do temelja izgorio - rekao je on.
U ovim organizacijama ističu da, osim protivpravnog granatiranja Dubrovnika 6. decembra, Tužilaštvo u Hagu nije istraživalo druge zločine izvršene od strane pripadnika JNA tokom šest mjeseci osvajanja šireg dubrovačkog područja. U tom periodu 116 civila je stradalo, poginulo je 194 hrvatskih boraca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su zatočene u logorima Morinj i Bileća u nečovječnim uslovima, prognano je 33.000 ljudi, uništen 2071 stambeni objekat i sistematski su opljačkana privatna i javna dobra. Grad Dubrovnik je 138 dana bio bez struje i vode, u pomorskoj i vazdušnoj blokadi.
- Ovi podaci ukazuju na brojne zločine, međutim Crna Gora je do sad procesuirala samo četvoricu koji su učestvovali u zlostavljanju zarobljenika u logoru Morinj, na teritoriji Crne Gore. Iako je obaveza ponovnog preispitivanja odgovornosti za postupanje prema zatvorenicima logora Morinj strateški bila definisana još 2015. godine, punih devet godina nije bilo stvarnih koraka u tom pravcu. Tek je u februaru 2025. godine predmet ponovo otvoren, čime se po prvi put stvorila mogućnost da se u predmetu sagledaju svi oblici odgovornosti, posebno komandna, te da se ovaj slučaj tretira i kroz prizmu organizovanog zločinačkog poduhvata - ističe se u saopštenju ove tri organizacije.
Pored toga, podsjećaju da od kraja juna 2024. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) u Crnoj Gori sprovodi istragu protiv bivšeg glavnog Specijalnog tužioca Milivoja Katnića, zbog postojanja sumnje da je izvršio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, tokom sukoba na području Cavtata, Opštine Konavle u Hrvatskoj tokom rata 1991- 1992. Sumnjiči se da je nečovječno postupao prema pojedinim civilima hrvatske nacionalnosti, tako što ih je napadao, mučio, tjelesno povrijeđivao, te vrijeđao ljudsko dostojanstvo.
- U prethodnom periodu SDT se obraćalo i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske radi &nbsp;ustupanja predmeta u kojima bi SDT moglo uspostaviti nadležnost. Međutim, iz DORH-a je stigao odgovor da takvih predmeta nema, iako je u Hrvatskoj prije 16 godina pokrenut postupak u kom su za ratne zločine na dubrovačkom ratištu optužene bivše vojne starješine JNA iz Srbije i Crne Gore: Jevrem Cokić, Mile Ružinovski, Pavle Strugar, Miodrag Jokić, Branko Stanković, Obrad Vičić, Radovan Komar, Vladimir Kovačević, Milan Zec i Zoran Gvozdenović. Oni se terete da tokom agresije na područje Dubrovnika nijesu spriječili ponašanje svojih jedinica, suprotno Ženevskim konvencijama, a koje se sastojalo u: granatiranju naseljenih mjesta, ubijanju civila (116), zatvaranju, zlostavljanju i tjeranju civila u bijeg, rušenju civilnih, kulturnih, vjerskih i privrednih objekata, pljačkanju i paljenju - navodi se u saopštenju.
Prema podacima Suda u Splitu, Radovan Komar i Vladimir Kovačević su rođeni u Nikšiću, ali je njihovo boravište i nakon 16 godina od podizanja optužnice Sudu ostalo nepoznato. Zato je protiv njih u 2022. godini raspisana potjernica i izdat Evropski nalog za hapšenje.
- Kako ni Srbija ni Crna Gora nemaju obavezu da izruče Hrvatskoj svoje državljane po optužbama za ratne zločine, nije jasno zbog čega je DORH ignorisalo upit crnogorskih institucija i nastavilo sa odugovlačenjem, čime je dodatno otežano utvrđivanje odgovornosti i onemogućena pravda već više od tri decenije. Ovakav ishod ne ide u prilog regionalnoj saradnji u procesuiranju ratnih zločina, niti doprinosi uspostavljanju povjerenja i održivom pomirenju u regionu - poručeno je u saopštenju HRA, CGO i Documenta.
&nbsp;

HRA, CGO i Documenta: Potrebno ozbiljnije procesuiranje zločina u Dubrovniku

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje podnijele su u petak Zaštitniku ljudskih prava i sloboda pritužbu zbog javnog veličanja Pavla Đurišića, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Kako navode u saopštenju, smatraju da podizanje spomenika Hitlerovom savezniku, koji je odgovoran za masovna ubistva hiljada civila na sjeveru Crne Gore za vrijeme Drugog svjetskog rata, predstavlja govor mržnje prvenstveno prema Muslimanima i Bošnjacima, ali i prema svim građanima koji drže do građanskih vrijednosti kao što su poštovanje ljudskih prava i antifašizam.
- U pritužbi smo posebno naglasili podizanje spomenika Đurišiću u Gornjem Zaostru i pjevanje pjesama kojima se on veliča u ugostiteljskom objektu "Radovče" u Podgorici. Problematizovali smo i to što državno tužilaštvo u tome do danas nije prepoznalo govor mržnje - ističu u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju, Đurišić je ostao upamćen po monstruoznim zločinima nad muslimanskim civilnim stanovništvom, uključujući ubistva najmanje 8.000 žena, djece i staraca, te sistematska silovanja, mučenja i paljenje sela, pa je jasno da veličanje takve ličnosti predstavlja govor mržnje, koji podstiče diskriminaciju i neprijateljstvo prije svega prema Muslimanima/Bošnjacima, a i svim antifašistima.
&nbsp;- Zatražili smo da ombudsman u skladu sa svojim ovlašćenjima ispita sve okolnosti, utvrdi postojanje osnova diskriminacije i govora mržnje, preduzme odgovarajuće mjere radi zaštite prava i sloboda diskriminisanih lica i upozori javnost na pojavu težih oblika diskriminacije. Nadamo se da će mišljenje i preporuke ombudsmana spriječiti ovakve pojave širenja mržnje koja destabilizuju Crnu Goru i ugrožavaju pravni poredak - poručili su u saopštenju.
Potpisnici pritužbe:
Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava
Filip Kuzman, izvršni direktor, Antifašisti Cetinja
Nevenka Vuksanović, izvršna direktorica, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Milica Kovačević, programska direktorica, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Daliborka Uljarević, izvršna direktorica, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Maja Raičević, izvršna direktorica, Centar za ženska prava (CŽP)
Milena Popović Samardžić, izvršna direktorica, Ipso Facto
Miloš Vukanović, predsjednik, Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Paula Petričević, građanska aktivistkinja

Pritužba ombudsmanu zbog govora mržnje u vidu veličanja Pavla Đurišića

Akcija za ljudska prava (HRA) je podnijela <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/11/Predstavka.pdf" target="_blank">predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije</a> u cilju ocjene postupanja policije na javnim okupljanjima održanim u podgoričkim naseljima Zabjelo i Siti kvart 27. oktobra, na antimigrantskom skupu ispred Vlade Crne Gore u Podgorici 28. oktobra, kao i na fudbalskoj utakmici Crna Gora-Hrvatska 17. novembra 2025. na Gradskom stadionu u Podgorici.
HRA smatra da je policija, koja je obezbjeđivala proteste 27. i 28. oktobra, bila dužna da reaguje na skandiranja „Ubij, ubij Turčina“, „Turci napolje“ i „Nećemo migrante“, koja su predstavljala govor mržnje, koji je zabranjen, i koja su stvarala prijeteću atmosferu u gradu, posebno u kvartovima u kojima živi najviše turskih državljana.&nbsp;
- Prema našem razumijevanju važećih zakona (Zakona o javnom redu i miru, Zakona o javnim okupljanjima, Zakona o unutrašnjim poslovima, Zakona o zabrani diskriminacije i Krivičnog zakonika) policija je bila dužna da upozori učesnike okupljanja da je govor mržnje zabranjen i da prekine okupljanje na kome su učesnici istrajavali u upotrebi takvog govora - navedeno je u saopštenju HRA.
Takođe, u toj NVO smatraju da neposredno prije i za vrijeme utakmice Crna Gora – Hrvatska, policija nije postupila u skladu sa svojim obavezama i ovlašćenjima propisanim Zakonom o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama.
- Za vrijeme utakmice, hrvatski navijači su uzvikivali parole „Ubij Srbina“, „Za dom spremni“ i „Ustaški se barjak vije“, i istakli su transparent velikih dimenzija: „Iz Dubrovnika čuju se vici, pu* nam k* četnici. Oprosta nema!“. Sve parole, usmene i pismene predstavljaju nesporan govor mržnje koji je policija najavila da će naknadno procesuirati, pošto su navijači napustili zemlju - kazali su u HRA.
Apostrofiraju da se u takvom slučaju, u kome se radilo o “priredbi povećanog rizika”, od policije zahtijeva da u saradnji sa organizatorom priredbe preduzme posebne preventivne mjere, konkretno, da spriječi unošenje i isticanje transparenata sa porukama mržnje, da zadrži gledaoce koji se nasilno ponašaju ili remete javni red i mir govorom mržnje, da unaprijed zatraži prisustvo sudije za prekršaje i državnog tužioca na utakmici radi efikasnog procesuiranja počinilaca prekršaja i krivičnih djela na sportskoj priredbi.&nbsp;
- Ipak, policija u saradnji sa organizatorom priredbe, nije spriječila unošenje na stadion ogromnog transparenta hrvatskih navijača sa porukom mržnje, što predstavlja očigledan propust u obezbjeđenju i primjeni zakonskih ovlašćenja. Policija je bila dužna da izvrši pregled, oduzme sporni transparent, identifikuje i sankcioniše odgovorne, udalji ih sa terena ili i prekine priredbu ako se nedopušteno ponašanje nastavi. Izostanak upozorenja ili druge neposredne mjere u takvoj situaciji počinilaca je propust, koji se ponavlja na sportskim utakmicama - ocijenili su u HRA.
HRA je predstavkom zatražila od Savjeta za građansku kontrolu rada policije da ispita postupanje policije na ovim skupovima, da bi se ubuduće obezbijedilo adekvatno reagovanje protiv govora mržnje na sličnim događajima.&nbsp;
- Konkretno smo od Savjeta zatražili da: pokrene postupak ocjene primjene policijskih ovlašćenja na predmetnim skupovima; zatraži od Uprave policije izvještaj o prisustvu i postupanju službenika, uz obrazloženje zašto okupljanja i utakmica nijesu prekinuti niti su učesnici upozoreni na govor mržnje; utvrdi da li su policijski službenici prepoznali i adekvatno reagovali na govor mržnje i podsticanje nacionalne netrpeljivosti; ispita odgovornost starješina i policijskih službenika zaduženih za obezbjeđenje skupa, ako se utvrdi da su propustili da postupe po zakonu – a posebno da utvrdi kako je omogućeno hrvatskim navijačima da na stadion unesu ogroman transparent sa porukom mržnje, iako je takav materijal zakonom zabranjen - kazali su u HRA.
Očekujeju da Savjet u razumnom roku nezavisno i temeljno provjeri postupanje policije i objavi svoje mišljenje.&nbsp;
- Svjedoci smo sve češćeg govora mržnje i nacionalističkih parola na javnim i sportskim događajima, na koje policija ne reaguje. Vrijeme je da se ovo zaustavi i da nadležni konačno počnu da dosljedno sprovode zakone - poručili su u HRA.
U toj organizaciji podsjećaju i da Evropska unija u pregovaračkom poglavlju 23 od Crne Gore zahtijeva da efikasno suzbija ksenofobiju i obezbijedi efikasno procesuiranje krivičnih djela iz mržnje, uključujući govor mržnje.

HRA: Ispitati postupanje policije na antimigrantskim skupovima i utakmici sa Hrvatskom

Crnogorsko pravosuđe ne sankcioniše nacionalističke ispade po stadionima, mi nemamo iz sudske prakse nijedan primjer kažnjavanja i možemo reći da je država učestvovala u normalizaciji mržnje u sportu - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Elizabeta Mrnjačević iz Akcije za ljudska prava( Human Right Watch).
Jučerašnja utakmica između Crne Gore i Hrvatske je održana pod pojačanim mjerama bezbjednosti nakon napada na hrvatske navijače na Brajićima. Ovaj događaj je ponovo otvorio i pitanje sigurnosti i organizacije sportskih, ali i kulturnih dešavanja u Crnoj Gori.&nbsp;
Napad na hrvatske navijače, kaže Mrnjačević, je skandalozan i pokazuje nedostatak institucija čiji je zadatak da predvide i spriječe nasilje.&nbsp;
- &nbsp;Sve je više slučajeva gdje strani državljani bivaju napadnuti od naših građana i to pokazuje nedavni primjer sa maloljetnikom iz Sarajeva. Bezbjednost nije reakcija nakon incidenta, već rezultat konkretnih i preventivnih mjera, dok nasilje motivisano mržnjom mora biti adekvatno i prepoznato i sankcionisano- rekla je Mrnjačević.
Ukazuje na pozitivne primjere poput Ultra Crne Gore koji su u Zagrebu na tribini istakli transparent ,,Sa Lovćena vila kliče oprosti nam Dubrovniče”.
Dodaje i da pojedinačni pozitivni primjeri ne mogu prikriti rastući nacionalizam i etničku netrpeljivost na sportskim događajima.
- Sinoć smo bili svjedoci šovinističkih skandiranja hrvatskih navijača, ali bih pozdravila naše navijače koji nijesu uzvratili na sličan način. Takvi nacionalistički ispadi postaju pravilo, a ne izuzetak, jer često zbog tih ispada, nacionalističkih, šovinističkih govora mržnje i nereda često su i utakmice prekinute, dok počinioci nikada ne snose odgovornost. Istovremeno crnogorsko pravosuđe ne sankcioniše nacionalističke ispade po stadionima, mi nemamo iz sudske prakse nijedan primjer kažnjavanja- istakla je Mrnjačević.
Podsjeća na prekinuti film Roda, na Džada filmskom festivalu što je alarmantan znak širenja govora mržnje i netrpeljivosti u javnom prostoru koje se prelilo na sve društvene sfere.&nbsp;
- Taj primjer nam najbolje oslikava stanje u društvu, tu nesposobnost institucija da zaštite osnovne društvene vrijednosti. Projekcija je premještena unutra, iako je sama ideja festivala da se filmovi prikazuju na džadi - ulici i to se isto dešava u sportu. Sve češće imamo nacionalističke transparente i govor mržnje koji se pojavljuje na tribinama- zaključila je Mrnjačević.

Mrnjačević: Država učestvuje u normalizaciji mržnje u sportu jer ne sankcioniše nacionalističke ispade

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Institut alternativa (IA) zatražile su od rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva (VDT) u Bijelom Polju Katarine Kljajević informacije o istragama povodom prijetećih nacionalističkih grafita u Pljevljima i Rožajama, kao i napada na prostorije Islamske zajednice u Pljevljima iz 2020. godine.
Kako se navodi u saopštenju, grafiti sa porukama mržnje i prijetnjama muslimanima pojavili su se neposredno nakon parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine.&nbsp;
HRA i IA su 25. septembra 2020. godine <a href="https://www.hraction.org/2020/09/25/apel-organima-da-istraze-do-kraja-sve-incidente-u-pljevljima/" target="_blank">apelovale da se svi incidenti temeljno istraže i da se odgovorni procesuiraju.</a>
Mediji su kasnije, kako dodaju, objavili da komunikacije iz aplikacije Sky ECC ukazuju na umiješanost tadašnjih policijskih službenika Petra Lazovića i Draga Spičanovića, što govori o mogućem organizovanom podsticanju međunacionalne netrpeljivosti.
- Postupci protiv ranije osumnjičenih osoba okončani su oslobađajućom presudom zbog nedostatka dokaza, a Državno tužilaštvo od tada nije saopštilo nove informacije - ističe se u saopštenju.&nbsp;
HRA i IA traže da VDT u Bijelom Polju obavijesti javnost da li su saslušane osobe pomenute u Sky ECC komunikacijama, saopšti koje su radnje preduzete za identifikaciju i procesuiranje odgovornih, objasni status istrage povodom napada na objekat Islamske zajednice.
HRA i IA poručuju da je transparentno i odlučno djelovanje Državnog tužilaštva ključno za zaštitu pravnog poretka i procesuiranje svih odgovornih za izazivanje mržnje.&nbsp;

HRA i IA pozivaju VDT u Bijelom Polju da otkrije status istraga i procesuiranje odgovornih za incidente iz 2020. godine

Nevladine organizacije &nbsp;(HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA zatražile su reakciju Ministarstva kulture i medija zbog nezakonitog preimenovanja ulica u opštini Pljevlja.
U juče upućenom pismu ministarki kulture i medija, Tamari Vujović, izrazili su podršku aktivnostima Ministarstva na uklanjanju nezakonito postavljenih spomen-obilježja, ali i podsjetili da još nema informacija da li je nešto preduzelo povodom toga što je lokalna vlast u Pljevljima nazvala ulice imenima vojnika JNA ili Vojske Jugoslavije - Branka Krvavca, Vukomana Tešića, Đurka Bojovića i Eldina Hrapovića - &nbsp;bez saglasnosti Ministarstva. Zatražili su da se ispita i zakonitost odluke opštine Pljevlja iz 2000. godine o imenovanju ulice po Pavlu Bulatoviću.
- Odluke koje krše zakon i promovišu ideološki zasnovan revizionizam ne smiju proći bez reakcije institucija. To otvara prostor glorifikaciji ratne prošlosti, podriva demokratiju i vladavinu prava, produbljuje podjele u multietničkoj zajednici Pljevalja i narušava međunarodni ugled Crne Gore - navedeno je u saopštenju koje potpisuju Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA), Ervina Dabižinović, kordinatorka Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO).
HRA, CGO i ANIMA su, takođe, izrazile neslaganje sa stavom Komisije za spomen-obilježja Ministarstva kulture i medija da patrijarh Varnava Rosić i potporučnik Predrag Peđa Leovac ispunjavaju uslove propisane Zakonom, jer su njihove biografije kontroverzne i nespojive s antifašističkim i građanskim vrijednostima Crne Gore. Leovcu je u Pljevljima već podignut spomenik, a Rosiću se uskoro očekuje podizanje spomen-obilježja u istom gradu.
- Komisija o Leovcu navodi: Ovim predlogom od zaborava se ne čuva samo herojstvo potporučnika Leovca, već se iskazuje i poštovanje prema svim onim znanim i neznanim junacima koji su u sličnim okolnostima, prema položenoj zakletvi i ličnom osjećaju dužnosti, stajali na liniji odbrane svoje zemlje. Njegov podvig služi kao primjer budućim generacijama, ali i kao nastavak tradicije slavnih predaka sa prostora Crne Gore. Međutim, ovaj pristup je problematičan iz više razloga. Prvo, glorifikacija Leovca ignoriše činjenicu da su druge jedinice Vojske Jugoslavije masovno činile ratne zločine i sprovodile etničko čišćenje nad albanskim civilima na Kosovu, što je utvrdio i Haški tribunal, dok je sam Leovac poginuo kao vojnik Vojske Jugoslavije, koja ga je ostavila da se kao mlad vojnik bori u teškim uslovima. Njegova pogibija je za žaljenje, ali nije za glorifikaciju. Poput mnogih svojih vršnjaka, on je gurnut u rat, u kome je prisiljen da učestvuje bez mogućnosti da se suprotstavi odlukama tadašnje vlasti - navedeno je u saopštenju ovih NVO.
Slično nerazumijevanje istorijskog konteksta Komisija je pokazala, kako navode, i u slučaju patrijarha Varnave Rosića.&nbsp;
- Posebno zabrinjava to što Komisija nije prepoznala etičku i istorijsku kontroverzu vezanu za patrijarha Varnavu Rosića, čiji su antisemitski stavovi i veličanje Hitlera dokumentovani, kao i njegova bliskost četničkom pokretu - naglašeno je u saopštenju.
Podsjećaju da Zakon o spomen-obilježjima izričito zabranjuje podizanje spomenika licima koja su bila saradnici okupatora, zastupala fašističke, šovinističke ili nacističke ideje, ili imala negativnu ulogu u istoriji Crne Gore ili čovječanstva.
- Odluke o imenovanju ulica u skladu sa zakonom moraju da odražavaju vrijednosti otpora ratu i nasilju, jednakosti, pravde i antifašizma, a ne da produbljuju postojeće podjele. Zato očekujemo od Ministarstva kulture i medija da dosljedno primjenjuje Zakon o spomen-obilježjima u svim opštinama i da pravovremeno informiše javnost o preduzetim koracima - zaključeno je u saopštenju.

HRA, CGO i ANIMA: Zakon o spomen-obilježjima primijeniti i u Pljevljima

Dvojica stranaca je u pritvoru, a javnost i dalje bez jasnog odgovora što se zaista dogodilo u noći između subote i nedjelje na Zabjelu. Nakon incidenta u kojem je povrijeđen Podgoričanin, policija je uhapsila državljanine Turske i Azerbejdžana, Nevzata Demira i Jakuba Gurbanova. Određen im je pritvor do 30 dana. U rješenju o pritvoru u koji je Televizija E imala uvid, proizilazi da su oni osumnjičeni za krivično djelo ubistvo u pokušaju. To je TVE potvrdilo i Više tužilaštvo. Međutim, direktor Uprave policije Lazar Šćepanović dva dana ranije govorio je drugačije.
- Da su kod njega (povrijeđeni Podgoričanin) nastupile lake tjelesne povrede, posjekotine, rezne rane, jedna ubodna rana za koje je tužilac smatrao i ocijenio da se ne radi o pokušaju ubistva, a to je sve potkrijepljeno i u komunikaciji sa vještakom medicinske struke - kazao je Šćepanović za Javni servis.
<h2>(Ne)usklađenost postupanja</h2>
Ta razlika u kvalifikacijama otvorila je pitanje usklađenosti postupanja policije i tužilaštva, ali i transparentnosti u informisanju javnosti. Obojica osumnjičenih negirali su izvršenje djela. Tvrdili su da su u vrijeme incidenta bili kod kuće, a da to dokazuju video snimci sa sigurnosnih kamera zgrada u kojima stanuju. Gurbanov je pred tužilaštvom izjavio da je kritične večeri nije bio na mjestu gdje se dogodio incident.
- Kritične večeri bio je u kući i spavao i nije izlazio iz kuće pa nije mogao imati problem sa bilo kim. U odbrani je naveo da su svjedoci njegove odbrane njegov brat i otac koji su te večeri bili sa njim u kući, a što se može vidjeti na video nadzoru koji postoji na kući koju koriste - navodi se u izvodu iz odbrane Gurbanova.
Policija je, prema nezvaničnim informacijama, tek juče izuzela te snimke. Međutim, ni policija ni tužilaštvo ne preciziraju kada su snimci dostavljeni i da li su već vještačeni.
Iz Višeg državnog tužilaštva je saopšteno Televiziji Eda je donijeta naredba o sprovođenju istrage protiv dva strana državljanina, zbog osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju, na štetu lica M.J, sa prijedlogom za određivanje pritvora.
- Takođe, ovo tužilaštvo preduzima sve druge neophodne mjere i radnje, pribavljanje svih video zapisa sa nadzornih kamera i drugih dokaza za koje se ukazala potreba, a radi potpunog rasvjetljavanja predmetnog događaja i donošenja dalje odluke u predmetu - navedeno je u odgovoru.
Ni Uprava policije, ni nadležno tužilaštvo nisu odgovorili na pitanje da li je završeno vještačenje oružja-noža za koji se sumnja da je korišćen u napadu, te da li je poznato koji je bio motiv sukoba i šta je, prema dosadašnjim saznanjima, dovelo do fizičkog napada.
<h2>Verbalni sukob počeo na benzijskoj pumpi</h2>
Izvori televizije E tvrde da je verbalni sukob počeo na obližnjoj benzinskoj pumpi, gdje su crnogorski državljani kupovali piće, jer je lokal na čijoj terasi su sjedeli već bio zatvoren. Međutim, to nije potvrđeno, policija takve detalje ne saopštava, niti odgovara na pitanja o okolnostima incidenta.
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) podsjećaju da upravo nedostatak blagovremenih informacija dodatno podiže tenzije.
- Akcija za ljudska prava apeluje na nadležna državna tužilaštva da u što kraćem roku obavijeste javnost o rezultatu istrage incidenta u kome su učestvovali, kako je objavljeno, državljani Azerbejdžana, Turske i naši državljani i u kome je naš državljanin dobio lakše povrede… Crna Gora mora opstati kao država vladavine prava, koja ne podilazi nasilnicima bilo koje nacionalnosti… Očekujemo da državno tužilaštvo objavljivanjem preciznih informacija djeluje preventivno i utiče na smirivanje tenzija u društvu - kazali su u HRA.
Policija je juče saopštila da je u incidentu učestvovalo osam osoba, te da će se naknadno utvrditi čime su se služili i koja je bila uloga svakog od njih. Međutim, ni pet dana nakon incidenta nije poznato ko je sukob počeo, šta mu je prethodilo i koji su motivi.
Dok se istraga nastavlja, a ključne činjenice još su u magli, dva čovjeka ostaju iza rešetaka. Institucije imaju snimke, svjedoke i vještačenja. Javnost, samo pitanja.

Amra Tahirović

Zbunjujuće izjave i pitanja bez odgovora: Što se zaista dogodilo u noći između subote i nedjelje na Zabjelu?

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: akcija-za-ljudska-prava