Govor mržnje je sve prisutniji u javnom diskursu, a predstavnici vlasti ga često podstiču ili tolerišu - ocijenili su u Akciji za ljudska prava (HRA) povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.
Oni su ukazali da je poslije masovnog ubistva na Cetinju 1. januara zabilježen je porast govora mržnje, posebno na društvenim mrežama.&nbsp;
- Kulminaciju je doživio u odnosu na turske državljane, u kontekstu incidenta za koji su pogrešno optuženi turski državljani. Uhodani patrijarhalni obrasci normalizuju nasilje prema ženama i LGBTIQ osobama, na udaru su i aktivistkinje kao i poslanice i druge državne funkcionerke - istakli su u HRA.
Oni su podsjetili i da Državno tužilaštvo govor mržnje ne prepoznaje u podizanju spomenika odlikovanom Hitlerovom savezniku niti u ratnoj propagandi poput izjava predsjednika opštine Pljevlja „Dogodine u Prizrenu".
- Normalizacija takve retorike ugrožava vladavinu prava, društvenu koheziju i evropske integracije - jasni su u HRA.
<h2>VLAST DOVODI U PITANJE ČLANSTVO U EU</h2>
Iako je članstvo u Evropskoj uniji proklamovan strateški cilj Crne Gore, postupci izvršne vlasti ga, cijene oni, i dalje dovode u pitanje.&nbsp;
- Zatvoreno je tek sedmo od ukupno 33 poglavlja. Sredinom decembra se očekuje zatvaranje još pet, među kojima nije i poglavlje „vanjski odnosi", koje je Hrvatska blokirala jer je Crna Gora prošle godine usvojila Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthausen, pod pritiskom srpskih nacionalističkih stranaka iz vlasti - naveli su HRA.
Poglavlja 23 i 24 koja se tiču ljudskih prava i pravosuđa, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije su, upozoravaju u ovoj NVO, najzahtjevnija i ostaće otvorena do kraja pregovaračkog procesa.
- Akcija za ljudska prava u kontinuitetu podsjeća na završna mjerila koja je potrebno doseći u tom procesu, pa tako i ovim saopštenjem - dodali su oni.
<h2>ZBOG NEODGOVORNOSTI IMAMO PET OD SEDAM SUDIJA U USTAVNOM SUDU</h2>
Zbog neodgovornosti vlasti Ustavni sud danas ima samo pet od sedam sudija što je, prema njihovim riječima, nedovoljno da efikasno riješi veliki broj ustavnih žalbi (1672) i inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti (364).
- Uprkos tome Ustavni sud je od prošle godine odlučio o svim ustavnim žalbama starijim od dvije godine čime je spriječio kršenje prava na suđenje u razumnom roku - naveli su u HRA.
Zbog partijskih interesa, kako su istakli, prijeti opasnost da jednoj sutkinji bude i produžen mandat koji joj već protivustavno traje preko godinu dana.
<h2>NIZ ZADATAKA U PRAVOSUĐU</h2>
Privremeno su, kako su podsjetili, povećane zarade nosiocima pravosudnih funkcija i inicirane su ustavne izmjene u vezi sastava Sudskog savjeta u skladu s međunarodnim preporukama. Ipak, ukazuju da na putu ka EU ostaje čitav niz zadataka: izbor nedostajućih sudija i državnih tužilaca i bolja organizacija u cilju dostizanja ažurnosti, donošenje kvalitetnih odluka, nepristrasno utvrđivanje odgovornosti, poboljšanje uslova rada i kapaciteta sudova.
- Pitanje obezbijeđenja integriteta adekvatnim vetingom još je pod znakom pitanja - naglasili su u HRA.
<h2>ČETIRI FEMICIDA OVE GODINE</h2>
Institucije, navode u HRA, kasne u zaštiti prava na život i sigurnost građana.
- Skoro godinu se čeka da Savjet za građansku kontrolu rada policije iznese stav o postupanju policije tokom masovnog zločina na Cetinju 1. januara 2025, dok je Ombudsman tek ove godine objavio mišljenje o masakru na Cetinju iz 2022. godine - kazali su u HRA.
Statistika, kako dodaju, pokazuje dramatične posljedice izostanka pravovremene institucionalne reakcije.
- Samo ove godine zabilježena su čak četiri femicida - podvukli su u HRA.
Izostanak odgovornosti posebno je, cijene oni, vidljiv i u odnosu na ispitivanje odgovornosti za nesavjesno liječenje. Tako ni nakon 14 godina od smrti Ivane Šoć nije utvrđena odgovornost ljekara, iako su vještaci Medicinskog fakulteta u Ljubljani nedavno pred Višim sudom u Podgorici potvrdili prethodni nalaz kolega iz Hrvatske, da je njen život izgubljen zbog ljekarskog propusta.
- Dodatno zabrinjavaju i najnoviji tragični slučajevi - smrt bebe u Nikšiću i smrt dječaka u Baru, koji tek treba da budu djelotvorno istraženi - naglasili su u HRA.
<h2>ZABRANA MUČENJA NIJE OBEZBIJEĐENA ADEKVATNO</h2>
Žrtve mučenja su, kako su kazali, napokon stekle pravo na besplatnu pravnu pomoć.
- Obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca doprinijelo je adekvatnom praćenju i izvještavanju o procesuiranju prijava torture, ali ne i vidnom unapređenju djelotvornosti istraga - smatraju u HRA.
Država, kažu oni, i dalje ne obezbjeđuje zabranu mučenja u skladu sa međunarodnim standardima niti pruža adekvatne proceduralne garancije, zbog čega ispunjavanje preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja (CPT) &nbsp;- ključno za zatvaranje poglavlja 23 - nije dostižno.
- Vlada uprkos apelima nije objavila preliminarna zapažanja CPT - dodali su u HRA.
Prema nalazu Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, napredak postoji u postupanju u predmetima nasilja u porodici, posebno u pogledu ujednačenosti, efikasnosti i dosljednije krivičnopravne kvalifikacije nasilja. Ipak, kako ističu u HRA, i dalje postoje ograničenja poput nedovoljnih kadrovskih i tehničkih kapaciteta, neujednačen kvalitet procjena rizika, slabija koordinacija sa policijom i centrima za socijalni rad, nedovoljno informisanje žrtava o toku postupka.
<h2>NEOPRAVDANO IZOSTALE NAKNADE ZA PORODICE NESTALIH SA KOSOVA I BiH</h2>
Crna Gora, navode oni, aktivnije istražuje ratne zločine zahvaljujući intenzivnijoj komunikaciji sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove.
- Status civilnih žrtava rata priznat je svim nestalim i ubijenim civilima iz ratova devedesetih, a članovima njihovih porodica obezbijeđene su mjesečne novčane naknade - kazali su u HRA.
Država je, kako su istakli, obezbijedila i jednokratnu pomoć od po 100.000 eura za 16 porodica u slučajevima Murino, Tuzi, Štrpci i deportacija izbjeglica, ali su neopravdano izostavljene porodice nestalih sa Kosova i iz BiH.
- Pozitivno je i zaključivanje Aneksa sporazuma o saradnji između državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske, kojim je uveden reciprocitet u saradnji oko procesuiranja ratnih zločina, što bi trebalo da omogući i to da Crna Gora dobije informacije o rezultatima istrage u predmetu "Lora 3", koji se odnosi na mučenje i stradanje nikšićko-šavničke grupe. Inicijativa za podizanje spomenika žrtvama ratnog zločina u Kaluđerskom lazu dobila je podršku Ministarstva kulture i medija - naveli su u HRA.
Lokalni parlament Bijelog Polja usvojio je, kako su podsjetili, inicijativu da se osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzme nagrada 'Risto Ratković' dodjeljena 1993. godine.
No, u HRA upozoravaju da ponovno otvaranje starih predmeta još nije donijelo rezultate.
- Regionalna saradnja ostaje na formalnom nivou, nema pomaka u obezbjeđivanju spomenika i dana sjećanja na žrtve Deportacije, država nije zvanično uspostavila i adekvatno obilježila Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, i taj zločin se i dalje povremeno relativizuje od strane političara i u medijima - ukazuju u HRA.
<h2>NAPADI NA NOVINARE I DALJE OZBILJAN PROBLEM</h2>
U Crnoj Gori, prema njihovoj ocjeni, postoji stalno nastojanje pojedinih političara iz vlasti da suze prostor za slobodno izražavanje svojih kritičara posebno iz reda NVO i advokata.
- Ne podnose kritiku i reaguju neumjereno. Državno tužilaštvo i Uprava policije su po inerciji pokrenuli prekršajne postupke protiv komentara novinara na društvenim mrežama, ali su ih i obustavili kad im je ukazano na međunarodne standarde slobode izražavanja - navode u HRA.
Napadi na novinare u Crnoj Gori, kako verbalni tako i fizički, i dalje, kako su konstatovali, predstavljaju ozbiljan problem.
- Nema napretka u rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića iz 2004, kao ni napada na Tufika Softića ni utvrđivanja odgovornosti za ranjavanje Olivere Lakić. Prema podacima Sindikata medija i Safejournalists baze, u 2025. je zabilježeno 28 incidenata, što je povećanje u odnosu na 24 slučaja iz 2024. godine. Bilo je i pet osuđujućih presuda - kazali su u HRA.
Posebno su, decidni su oni, zabrinjavajući napadi na fotoreportere Steva Vasiljevića i Borisa Pejovića u selu Gornje Zaostro blizu Berana, dok su izvještavali o podizanju nezakonitog spomenika.
- Političko kalkulisanje i onemogućavanje izbora kandidata CANU i NVO za Savjet Agencije za audiovizuelne usluge kao i nesprovođenje sudskih presuda u vezi sa izborom direktora RTCG-a, dodatno ugrožava pravni poredak i povjerenje javnosti u državne institucije - dodali su u HRA.
<h2>NASILJE MEĐU DJECOM POPRIMA SVE BRUTALNIJE OBLIKE</h2>
I nasilje među djecom u Crnoj Gori je i dalje, upozoravaju oni, ozbiljan problem koji poprima sve brutalnije oblike.
- Objavljeno je da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno 115 slučajeva takve vrste nasilja, a posebnu zabrinutost izazivaju javne objave snimaka na kojima tuče dječaka i djevojčica snimaju i podstiču brojni njihovi vršnjaci - naveli su u HRA.
Iako je Vlada najavila više mjera, a pravosudne institucije pojačale sankcionisanje, napredak još, ukazuju oni, ne odgovara hitnosti situacije.
<h2>POLOŽAJ OSI GOTOVO NEPROMIJENJEN</h2>
Iako je u septembru 2024. u Podgorici otvorena nova psihijatrijska klinika, položaj osoba sa psiho-socijalnim invaliditetom ostaje, kažu u HRA, gotovo nepromijenjen.
- Pretjerana i dugotrajna hospitalizacija u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici (SPB) u Dobroti i dalje je česta, maloljetnici se uprkos nenadležnosti ustanove za njih i dalje tamo smještaju, a institucionalizacija ostaje dominantan - često i jedini - oblik zbrinjavanja - kažu u HRA.
Usluge podrške za život u zajednici su, cijene oni, nerazvijene, sudovi i tužilaštva ostaju fizički nepristupačni.
- Takvo stanje ugrožava napredak u ključnim poglavljima 23 i 24 na putu ka EU - jasni su u HRA.
<h2>NEDOSTATAK STRATEŠKOG PRISTUPA BORBI PROTIV SIROMAŠTVA</h2>
Crna Gora, prema njihovim riječima, i dalje značajno zaostaje u ispunjavanju preporuka Komiteta UN-a za ekonomska, socijalna i kulturna prava, posebno u oblasti borbe protiv siromaštva i osiguravanja osnovnih egzistencijalnih potreba.
- Nedostatak strateškog pristupa borbi protiv siromaštva, preciznih podataka i adekvatnih procedura i dalje otežava efikasnu zaštitu prava najugroženijih grupa i planiranje javnih politika - jasni su u HRA.
<h2>ZAKON O PREPOZNAVANJU RODNOG IDENTITETA &nbsp;JOŠ NIJE UVRŠTEN U DNEVNI RED</h2>
Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta bio je, kako su kazali, pripremljen i usaglašen sa relevantnim institucijama 2024, ali je potom zaustavljen i još od kraja te godine nije uvršten na dnevni red Vlade, čime se onemogućava njegovo upućivanje u Skupštinu.
- Izvještaj Evropske komisije ponovo potvrđuje da takvo odugovlačenje predstavlja ozbiljan propust Crne Gore u ispunjavanju međunarodnih obaveza iz oblasti ljudskih prava. Tokom posjete u maju, Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Türk ohrabrio je nadležne da Parlamentu upute ovaj nacrt zakona i ukinu postojeću praksu sterilizacije - naveli su u HRA.
<h2>VIŠE OD STOTINU AKTIVNIH RATOVA I SUKOBA</h2>
U HRA su konstatovali da je na Međunarodni dan ljudskih prava 2025. godine u toku više od <a href="https://www.cfr.org/global-conflict-tracker" target="_blank">stotinu aktivnih ratova i oružanih sukoba, međunarodnih ili untrašnjih</a>. Posebno, kako su podvukli, zabrinjava situacija u Ukrajini, u kojoj rat traje i četvrtu godinu nesmanjenom žestinom, i u Gazi, gdje se pravi mir još ne nazire.
Amnesty International, Human Rights Watch i Nezavisna međunarodna istražna komisija Savjeta za ljudska prava UN, utvrdili su da je Izrael nad Palestincima u Gazi sprovodio genocid. Predsjednik SAD-a Donald Tramp je uveo sankcije zvaničnicima Međunarodnog krivičnog suda (MKS), uključujući dvoje sudija i dvoje tužilaca. <a href="https://balkans.aljazeera.net/teme/2025/7/2/koje-kompanije-ucestvuju-u-izraelskom-genocidu" target="_blank">Izvjestiteljka UN, Frančeska Albaneze</a>, pokazala je u svojim izvještajima da su i multinacionalne kompanije, ali i 28 država, pomagale ratne zločine i genocid obezbjeđujući vojnu tehnologiju i oružje za Izrael.
- Drastično je smanjena podrška međunarodnom poretku zasnovanom na poštovanju ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava. Ipak, specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija, gospoða Albaneze, kao i Margaret Satterthwaite, Irene Khan i Mary Lawlor, koje su se protekle godine interesovale za ljudska prava i u Crnoj Gori, kao i Visoki komesar za ljudska prava Volker Turk koji je posjetio Crnu Goru, daju nadu da i na meðunarodnom nivou postoje nepotkupljivi glasovi spremni da se založe za ljudska prava svih - zaključili su u HRA.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Predstavnici vlasti često tolerišu govor mržnje i nastoje da suze prostor za slobodno izražavanje, za godinu se desila četiri femicida, nasilje postaje brutalnije...

Prof. dr emeritus Šerbo Rastoder uputio je javno izvinjenje Boženi Jelušić koju je, kako je istakao, nenamjerno pomenuo u kontekstu koji nije odgovarao činjenicama u diskusiji tokom predstavljanja knjige sjećanja učesnika napada na Dubrovnik i učesnika odbrane tog grada 1991-1992. godine, koju je Akcija za ljudska prava (HRA) organizovala u petak 5. decembra.
U ispravci koju je ova nevladina organizacija dostavila javnosti Rastoder navodi da mu se potkrala greška kada je govorio na temu obrazovanja i udžbenicima koji govore o toj temi.
On je, tokom promocije, kazao da u školi nije moguće učiti o pohodu na Dubrovnik, jer je crnogorska vlast tražila da u udžbenicima drugačije piše. Rastoder je kazao da u školskim udžbenicima nema lekcija o ratu jer je udžbenik čiji je koautor, zabranjen. 
- Čitava Crna Gora je to prećutala. Tada je predsjednica komisije bila moja bliska prijateljica Božena Jelušić… Sjećam se da je uslov da odobre udžbenik tada bio da promijenim stav da je Crna Gora bila u ratu. Ja sam rekao – ‘ljudi, je li ovo normalno?’ Dakle, od mene je zvanično traženo da kažem da Crna Gora nije bila u ratu, a ja bježao iz vojske da ne idem na Dubrovnik - rekao je Rastoder tokom diskusije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzarobljenik-u-logoru-morinj-recenica-dobar-dan-ljudi-nam-je-znacila-jer-smo-bili-ustase-zenge-koljaci-goranovic-nista-od-onoga-sto-je-vlast-plasirala-uoci-napada-na-dubrovnik-nije-bila-istina&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Rastoder u ispravci navodi da je nakon reagovanja Jelušić i provjere utvrđeno da je tada predsjednik Savjeta bio Radovan Damjanović.
- Ovu priliku koristim da se javno izvinim Boženi Jelušić zbog činjenice da sam je nenamjerno pomenuo u kontekstu koji nije odgovarao činjenicama. Tim prije što se Božena Jelušić kao predsjednica Savjeta za srednje obrazovanje javno ogradila od odluke da udžbenik ne ulazi u sistem obrazovanja i bila, po mojim saznanjima, jedina članica Savjeta koja se usprotivila ovoj odluci - istakao je Rastoder. 
Prema raspoloživim dokumentima, kako dodaje, početne inicijative o “zabrani” udžbenika su potekle od dr Šefketa Krcića i dr Stanića.
- Tada prvaka jedne srpske stranke, međutim iza čitave hajke na udžbenik je stajao tadašnji “aktuelni vladajući vrh, koji se u njemu jasno i precizno prepoznao” - zaključio je Rastoder.

1250x600

1084x550

Rastoder uputio javno izvinjenje Jelušić: Bila jedina koja se usprotivila odluci da se zabrani školski udžbenik sa lekcijom o ratu

Zarobljenik u logoru Morinj: Rečenica "Dobar dan, ljudi" nam je značila jer smo bili "ustaše", "zenge", "koljači"; Goranović: Ništa od onoga što je vlast plasirala uoči napada na Dubrovnik nije bila istina

Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću podsjećaju da je na današnji dan prije 34 godine, Jugoslovenska narodna armija (JNA) izvršila najteže granatiranje Dubrovnika za vrijeme agresije koju je vodila od 1. oktobra 1991. do 31. maja 1992. godine. U tim organizacijama i dalje očekuju da crnogorsko tužilaštvo ozbiljno i proaktivno pristupi procesuiranju zločina počinjenih tokom rata u Hrvatskoj.&nbsp;
Od Hrvatske očekuju saradnju i spremnost da doprinese razjašnjavanju pokrenutih predmeta, posmatrajući pitanje ratnih zločina ne samo kao nacionalno, već i kao regionalno pitanje od zajedničkog interesa za vladavinu prava i pomirenje.
- Tog 6. decembra 1991. godine, u Dubrovniku, 19 ljudi je izgubilo život, a povrijeđeno je i ranjeno njih 60. Više stotina granata ispaljeno je na staro gradsko jezgro, zaštićeno kao svjetska kulturna baština UNESCO-a. Šest zgrada je sasvim uništeno, više njih oštećeno, kao i glavna ulica Stradun. Stari grad je izložen artiljerijskom napadu duže od deset i po časova. Unutar njegovih zidina poginuli su Pavo Urban (23) i Tonči Skočko (18), dok su tri osobe teško ranjene - podsjećaju u HRA, CGO
Podsjećaju da je Haški tribunal zbog zločina izvršenih prilikom granatiranja Dubrovnika osudio generala-pukovnika JNA Pavla Strugara, na sedam i po, a admirala Miodraga Jokića, na sedam godina zatvora. Admiral Jokić je, za razliku od Strugara, priznao krivicu i osuđen je po komandnoj odgovornosti. Tom prilikom se Jokić izvinio za napad, izrazivši žaljenje Dubrovčanima zbog žrtava i oštećenja: "… Šestog decembra 1991. poginulo je dvoje ljudi, troje je ranjeno i učinjena je velika šteta na civilnim zgradama i na kulturnim i istorijskim spomenicima u starom gradu u Dubrovniku. Činjenica da su ovi životi izgubljeni u zoni moje odgovornosti ostaće urezana u moju svest celog života. Spreman sam da se sa vojničkim dostojanstvom poklonim pred svim žrtvama ovog sukoba, bez obzira na kojoj su strani. Takođe, iako sam to učinio u toku samog granatiranja radio putem, i nakon toga i lično, osećam obavezu da i ovom prilikom izrazim svoje najdublje saučešće porodicama poginulih i ranjenih, kao i građanima Dubrovnika za bol i štetu koju im je nanela jedinica pod mojom komandom. Moje žaljenje shvatam kao uslov pomirenja i zajedničkog života naroda na ovom području".
Ipak, jedan od dubrovačkih branitelja, Goran Žuvela, na okupljanju učesnika rata u Podgorici 2022. godine, saopštio je da je tog dana na Stari grad palo i 38 neaktiviranih granata.
- Neko je imao toliko obraza da je prevario svog komandanta. Svaka mu čast! Nikad se neće doznati ko je, a trebalo bi mu dići spomenik. Da je još toliko granata u srce grada udarilo s fosforom koji gori, Dubrovnik bi do temelja izgorio - rekao je on.
U ovim organizacijama ističu da, osim protivpravnog granatiranja Dubrovnika 6. decembra, Tužilaštvo u Hagu nije istraživalo druge zločine izvršene od strane pripadnika JNA tokom šest mjeseci osvajanja šireg dubrovačkog područja. U tom periodu 116 civila je stradalo, poginulo je 194 hrvatskih boraca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su zatočene u logorima Morinj i Bileća u nečovječnim uslovima, prognano je 33.000 ljudi, uništen 2071 stambeni objekat i sistematski su opljačkana privatna i javna dobra. Grad Dubrovnik je 138 dana bio bez struje i vode, u pomorskoj i vazdušnoj blokadi.
- Ovi podaci ukazuju na brojne zločine, međutim Crna Gora je do sad procesuirala samo četvoricu koji su učestvovali u zlostavljanju zarobljenika u logoru Morinj, na teritoriji Crne Gore. Iako je obaveza ponovnog preispitivanja odgovornosti za postupanje prema zatvorenicima logora Morinj strateški bila definisana još 2015. godine, punih devet godina nije bilo stvarnih koraka u tom pravcu. Tek je u februaru 2025. godine predmet ponovo otvoren, čime se po prvi put stvorila mogućnost da se u predmetu sagledaju svi oblici odgovornosti, posebno komandna, te da se ovaj slučaj tretira i kroz prizmu organizovanog zločinačkog poduhvata - ističe se u saopštenju ove tri organizacije.
Pored toga, podsjećaju da od kraja juna 2024. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) u Crnoj Gori sprovodi istragu protiv bivšeg glavnog Specijalnog tužioca Milivoja Katnića, zbog postojanja sumnje da je izvršio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, tokom sukoba na području Cavtata, Opštine Konavle u Hrvatskoj tokom rata 1991- 1992. Sumnjiči se da je nečovječno postupao prema pojedinim civilima hrvatske nacionalnosti, tako što ih je napadao, mučio, tjelesno povrijeđivao, te vrijeđao ljudsko dostojanstvo.
- U prethodnom periodu SDT se obraćalo i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske radi &nbsp;ustupanja predmeta u kojima bi SDT moglo uspostaviti nadležnost. Međutim, iz DORH-a je stigao odgovor da takvih predmeta nema, iako je u Hrvatskoj prije 16 godina pokrenut postupak u kom su za ratne zločine na dubrovačkom ratištu optužene bivše vojne starješine JNA iz Srbije i Crne Gore: Jevrem Cokić, Mile Ružinovski, Pavle Strugar, Miodrag Jokić, Branko Stanković, Obrad Vičić, Radovan Komar, Vladimir Kovačević, Milan Zec i Zoran Gvozdenović. Oni se terete da tokom agresije na područje Dubrovnika nijesu spriječili ponašanje svojih jedinica, suprotno Ženevskim konvencijama, a koje se sastojalo u: granatiranju naseljenih mjesta, ubijanju civila (116), zatvaranju, zlostavljanju i tjeranju civila u bijeg, rušenju civilnih, kulturnih, vjerskih i privrednih objekata, pljačkanju i paljenju - navodi se u saopštenju.
Prema podacima Suda u Splitu, Radovan Komar i Vladimir Kovačević su rođeni u Nikšiću, ali je njihovo boravište i nakon 16 godina od podizanja optužnice Sudu ostalo nepoznato. Zato je protiv njih u 2022. godini raspisana potjernica i izdat Evropski nalog za hapšenje.
- Kako ni Srbija ni Crna Gora nemaju obavezu da izruče Hrvatskoj svoje državljane po optužbama za ratne zločine, nije jasno zbog čega je DORH ignorisalo upit crnogorskih institucija i nastavilo sa odugovlačenjem, čime je dodatno otežano utvrđivanje odgovornosti i onemogućena pravda već više od tri decenije. Ovakav ishod ne ide u prilog regionalnoj saradnji u procesuiranju ratnih zločina, niti doprinosi uspostavljanju povjerenja i održivom pomirenju u regionu - poručeno je u saopštenju HRA, CGO i Documenta.
&nbsp;

HRA, CGO i Documenta: Potrebno ozbiljnije procesuiranje zločina u Dubrovniku

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje podnijele su u petak Zaštitniku ljudskih prava i sloboda pritužbu zbog javnog veličanja Pavla Đurišića, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Kako navode u saopštenju, smatraju da podizanje spomenika Hitlerovom savezniku, koji je odgovoran za masovna ubistva hiljada civila na sjeveru Crne Gore za vrijeme Drugog svjetskog rata, predstavlja govor mržnje prvenstveno prema Muslimanima i Bošnjacima, ali i prema svim građanima koji drže do građanskih vrijednosti kao što su poštovanje ljudskih prava i antifašizam.
- U pritužbi smo posebno naglasili podizanje spomenika Đurišiću u Gornjem Zaostru i pjevanje pjesama kojima se on veliča u ugostiteljskom objektu "Radovče" u Podgorici. Problematizovali smo i to što državno tužilaštvo u tome do danas nije prepoznalo govor mržnje - ističu u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju, Đurišić je ostao upamćen po monstruoznim zločinima nad muslimanskim civilnim stanovništvom, uključujući ubistva najmanje 8.000 žena, djece i staraca, te sistematska silovanja, mučenja i paljenje sela, pa je jasno da veličanje takve ličnosti predstavlja govor mržnje, koji podstiče diskriminaciju i neprijateljstvo prije svega prema Muslimanima/Bošnjacima, a i svim antifašistima.
&nbsp;- Zatražili smo da ombudsman u skladu sa svojim ovlašćenjima ispita sve okolnosti, utvrdi postojanje osnova diskriminacije i govora mržnje, preduzme odgovarajuće mjere radi zaštite prava i sloboda diskriminisanih lica i upozori javnost na pojavu težih oblika diskriminacije. Nadamo se da će mišljenje i preporuke ombudsmana spriječiti ovakve pojave širenja mržnje koja destabilizuju Crnu Goru i ugrožavaju pravni poredak - poručili su u saopštenju.
Potpisnici pritužbe:
Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava
Filip Kuzman, izvršni direktor, Antifašisti Cetinja
Nevenka Vuksanović, izvršna direktorica, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Milica Kovačević, programska direktorica, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Daliborka Uljarević, izvršna direktorica, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Maja Raičević, izvršna direktorica, Centar za ženska prava (CŽP)
Milena Popović Samardžić, izvršna direktorica, Ipso Facto
Miloš Vukanović, predsjednik, Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Paula Petričević, građanska aktivistkinja

Pritužba ombudsmanu zbog govora mržnje u vidu veličanja Pavla Đurišića

Akcija za ljudska prava (HRA) je podnijela <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/11/Predstavka.pdf" target="_blank">predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije</a> u cilju ocjene postupanja policije na javnim okupljanjima održanim u podgoričkim naseljima Zabjelo i Siti kvart 27. oktobra, na antimigrantskom skupu ispred Vlade Crne Gore u Podgorici 28. oktobra, kao i na fudbalskoj utakmici Crna Gora-Hrvatska 17. novembra 2025. na Gradskom stadionu u Podgorici.
HRA smatra da je policija, koja je obezbjeđivala proteste 27. i 28. oktobra, bila dužna da reaguje na skandiranja „Ubij, ubij Turčina“, „Turci napolje“ i „Nećemo migrante“, koja su predstavljala govor mržnje, koji je zabranjen, i koja su stvarala prijeteću atmosferu u gradu, posebno u kvartovima u kojima živi najviše turskih državljana.&nbsp;
- Prema našem razumijevanju važećih zakona (Zakona o javnom redu i miru, Zakona o javnim okupljanjima, Zakona o unutrašnjim poslovima, Zakona o zabrani diskriminacije i Krivičnog zakonika) policija je bila dužna da upozori učesnike okupljanja da je govor mržnje zabranjen i da prekine okupljanje na kome su učesnici istrajavali u upotrebi takvog govora - navedeno je u saopštenju HRA.
Takođe, u toj NVO smatraju da neposredno prije i za vrijeme utakmice Crna Gora – Hrvatska, policija nije postupila u skladu sa svojim obavezama i ovlašćenjima propisanim Zakonom o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama.
- Za vrijeme utakmice, hrvatski navijači su uzvikivali parole „Ubij Srbina“, „Za dom spremni“ i „Ustaški se barjak vije“, i istakli su transparent velikih dimenzija: „Iz Dubrovnika čuju se vici, pu* nam k* četnici. Oprosta nema!“. Sve parole, usmene i pismene predstavljaju nesporan govor mržnje koji je policija najavila da će naknadno procesuirati, pošto su navijači napustili zemlju - kazali su u HRA.
Apostrofiraju da se u takvom slučaju, u kome se radilo o “priredbi povećanog rizika”, od policije zahtijeva da u saradnji sa organizatorom priredbe preduzme posebne preventivne mjere, konkretno, da spriječi unošenje i isticanje transparenata sa porukama mržnje, da zadrži gledaoce koji se nasilno ponašaju ili remete javni red i mir govorom mržnje, da unaprijed zatraži prisustvo sudije za prekršaje i državnog tužioca na utakmici radi efikasnog procesuiranja počinilaca prekršaja i krivičnih djela na sportskoj priredbi.&nbsp;
- Ipak, policija u saradnji sa organizatorom priredbe, nije spriječila unošenje na stadion ogromnog transparenta hrvatskih navijača sa porukom mržnje, što predstavlja očigledan propust u obezbjeđenju i primjeni zakonskih ovlašćenja. Policija je bila dužna da izvrši pregled, oduzme sporni transparent, identifikuje i sankcioniše odgovorne, udalji ih sa terena ili i prekine priredbu ako se nedopušteno ponašanje nastavi. Izostanak upozorenja ili druge neposredne mjere u takvoj situaciji počinilaca je propust, koji se ponavlja na sportskim utakmicama - ocijenili su u HRA.
HRA je predstavkom zatražila od Savjeta za građansku kontrolu rada policije da ispita postupanje policije na ovim skupovima, da bi se ubuduće obezbijedilo adekvatno reagovanje protiv govora mržnje na sličnim događajima.&nbsp;
- Konkretno smo od Savjeta zatražili da: pokrene postupak ocjene primjene policijskih ovlašćenja na predmetnim skupovima; zatraži od Uprave policije izvještaj o prisustvu i postupanju službenika, uz obrazloženje zašto okupljanja i utakmica nijesu prekinuti niti su učesnici upozoreni na govor mržnje; utvrdi da li su policijski službenici prepoznali i adekvatno reagovali na govor mržnje i podsticanje nacionalne netrpeljivosti; ispita odgovornost starješina i policijskih službenika zaduženih za obezbjeđenje skupa, ako se utvrdi da su propustili da postupe po zakonu – a posebno da utvrdi kako je omogućeno hrvatskim navijačima da na stadion unesu ogroman transparent sa porukom mržnje, iako je takav materijal zakonom zabranjen - kazali su u HRA.
Očekujeju da Savjet u razumnom roku nezavisno i temeljno provjeri postupanje policije i objavi svoje mišljenje.&nbsp;
- Svjedoci smo sve češćeg govora mržnje i nacionalističkih parola na javnim i sportskim događajima, na koje policija ne reaguje. Vrijeme je da se ovo zaustavi i da nadležni konačno počnu da dosljedno sprovode zakone - poručili su u HRA.
U toj organizaciji podsjećaju i da Evropska unija u pregovaračkom poglavlju 23 od Crne Gore zahtijeva da efikasno suzbija ksenofobiju i obezbijedi efikasno procesuiranje krivičnih djela iz mržnje, uključujući govor mržnje.

HRA: Ispitati postupanje policije na antimigrantskim skupovima i utakmici sa Hrvatskom

Crnogorsko pravosuđe ne sankcioniše nacionalističke ispade po stadionima, mi nemamo iz sudske prakse nijedan primjer kažnjavanja i možemo reći da je država učestvovala u normalizaciji mržnje u sportu - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Elizabeta Mrnjačević iz Akcije za ljudska prava( Human Right Watch).
Jučerašnja utakmica između Crne Gore i Hrvatske je održana pod pojačanim mjerama bezbjednosti nakon napada na hrvatske navijače na Brajićima. Ovaj događaj je ponovo otvorio i pitanje sigurnosti i organizacije sportskih, ali i kulturnih dešavanja u Crnoj Gori.&nbsp;
Napad na hrvatske navijače, kaže Mrnjačević, je skandalozan i pokazuje nedostatak institucija čiji je zadatak da predvide i spriječe nasilje.&nbsp;
- &nbsp;Sve je više slučajeva gdje strani državljani bivaju napadnuti od naših građana i to pokazuje nedavni primjer sa maloljetnikom iz Sarajeva. Bezbjednost nije reakcija nakon incidenta, već rezultat konkretnih i preventivnih mjera, dok nasilje motivisano mržnjom mora biti adekvatno i prepoznato i sankcionisano- rekla je Mrnjačević.
Ukazuje na pozitivne primjere poput Ultra Crne Gore koji su u Zagrebu na tribini istakli transparent ,,Sa Lovćena vila kliče oprosti nam Dubrovniče”.
Dodaje i da pojedinačni pozitivni primjeri ne mogu prikriti rastući nacionalizam i etničku netrpeljivost na sportskim događajima.
- Sinoć smo bili svjedoci šovinističkih skandiranja hrvatskih navijača, ali bih pozdravila naše navijače koji nijesu uzvratili na sličan način. Takvi nacionalistički ispadi postaju pravilo, a ne izuzetak, jer često zbog tih ispada, nacionalističkih, šovinističkih govora mržnje i nereda često su i utakmice prekinute, dok počinioci nikada ne snose odgovornost. Istovremeno crnogorsko pravosuđe ne sankcioniše nacionalističke ispade po stadionima, mi nemamo iz sudske prakse nijedan primjer kažnjavanja- istakla je Mrnjačević.
Podsjeća na prekinuti film Roda, na Džada filmskom festivalu što je alarmantan znak širenja govora mržnje i netrpeljivosti u javnom prostoru koje se prelilo na sve društvene sfere.&nbsp;
- Taj primjer nam najbolje oslikava stanje u društvu, tu nesposobnost institucija da zaštite osnovne društvene vrijednosti. Projekcija je premještena unutra, iako je sama ideja festivala da se filmovi prikazuju na džadi - ulici i to se isto dešava u sportu. Sve češće imamo nacionalističke transparente i govor mržnje koji se pojavljuje na tribinama- zaključila je Mrnjačević.

Mrnjačević: Država učestvuje u normalizaciji mržnje u sportu jer ne sankcioniše nacionalističke ispade

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Institut alternativa (IA) zatražile su od rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva (VDT) u Bijelom Polju Katarine Kljajević informacije o istragama povodom prijetećih nacionalističkih grafita u Pljevljima i Rožajama, kao i napada na prostorije Islamske zajednice u Pljevljima iz 2020. godine.
Kako se navodi u saopštenju, grafiti sa porukama mržnje i prijetnjama muslimanima pojavili su se neposredno nakon parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine.&nbsp;
HRA i IA su 25. septembra 2020. godine <a href="https://www.hraction.org/2020/09/25/apel-organima-da-istraze-do-kraja-sve-incidente-u-pljevljima/" target="_blank">apelovale da se svi incidenti temeljno istraže i da se odgovorni procesuiraju.</a>
Mediji su kasnije, kako dodaju, objavili da komunikacije iz aplikacije Sky ECC ukazuju na umiješanost tadašnjih policijskih službenika Petra Lazovića i Draga Spičanovića, što govori o mogućem organizovanom podsticanju međunacionalne netrpeljivosti.
- Postupci protiv ranije osumnjičenih osoba okončani su oslobađajućom presudom zbog nedostatka dokaza, a Državno tužilaštvo od tada nije saopštilo nove informacije - ističe se u saopštenju.&nbsp;
HRA i IA traže da VDT u Bijelom Polju obavijesti javnost da li su saslušane osobe pomenute u Sky ECC komunikacijama, saopšti koje su radnje preduzete za identifikaciju i procesuiranje odgovornih, objasni status istrage povodom napada na objekat Islamske zajednice.
HRA i IA poručuju da je transparentno i odlučno djelovanje Državnog tužilaštva ključno za zaštitu pravnog poretka i procesuiranje svih odgovornih za izazivanje mržnje.&nbsp;

HRA i IA pozivaju VDT u Bijelom Polju da otkrije status istraga i procesuiranje odgovornih za incidente iz 2020. godine

Nevladine organizacije &nbsp;(HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA zatražile su reakciju Ministarstva kulture i medija zbog nezakonitog preimenovanja ulica u opštini Pljevlja.
U juče upućenom pismu ministarki kulture i medija, Tamari Vujović, izrazili su podršku aktivnostima Ministarstva na uklanjanju nezakonito postavljenih spomen-obilježja, ali i podsjetili da još nema informacija da li je nešto preduzelo povodom toga što je lokalna vlast u Pljevljima nazvala ulice imenima vojnika JNA ili Vojske Jugoslavije - Branka Krvavca, Vukomana Tešića, Đurka Bojovića i Eldina Hrapovića - &nbsp;bez saglasnosti Ministarstva. Zatražili su da se ispita i zakonitost odluke opštine Pljevlja iz 2000. godine o imenovanju ulice po Pavlu Bulatoviću.
- Odluke koje krše zakon i promovišu ideološki zasnovan revizionizam ne smiju proći bez reakcije institucija. To otvara prostor glorifikaciji ratne prošlosti, podriva demokratiju i vladavinu prava, produbljuje podjele u multietničkoj zajednici Pljevalja i narušava međunarodni ugled Crne Gore - navedeno je u saopštenju koje potpisuju Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA), Ervina Dabižinović, kordinatorka Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO).
HRA, CGO i ANIMA su, takođe, izrazile neslaganje sa stavom Komisije za spomen-obilježja Ministarstva kulture i medija da patrijarh Varnava Rosić i potporučnik Predrag Peđa Leovac ispunjavaju uslove propisane Zakonom, jer su njihove biografije kontroverzne i nespojive s antifašističkim i građanskim vrijednostima Crne Gore. Leovcu je u Pljevljima već podignut spomenik, a Rosiću se uskoro očekuje podizanje spomen-obilježja u istom gradu.
- Komisija o Leovcu navodi: Ovim predlogom od zaborava se ne čuva samo herojstvo potporučnika Leovca, već se iskazuje i poštovanje prema svim onim znanim i neznanim junacima koji su u sličnim okolnostima, prema položenoj zakletvi i ličnom osjećaju dužnosti, stajali na liniji odbrane svoje zemlje. Njegov podvig služi kao primjer budućim generacijama, ali i kao nastavak tradicije slavnih predaka sa prostora Crne Gore. Međutim, ovaj pristup je problematičan iz više razloga. Prvo, glorifikacija Leovca ignoriše činjenicu da su druge jedinice Vojske Jugoslavije masovno činile ratne zločine i sprovodile etničko čišćenje nad albanskim civilima na Kosovu, što je utvrdio i Haški tribunal, dok je sam Leovac poginuo kao vojnik Vojske Jugoslavije, koja ga je ostavila da se kao mlad vojnik bori u teškim uslovima. Njegova pogibija je za žaljenje, ali nije za glorifikaciju. Poput mnogih svojih vršnjaka, on je gurnut u rat, u kome je prisiljen da učestvuje bez mogućnosti da se suprotstavi odlukama tadašnje vlasti - navedeno je u saopštenju ovih NVO.
Slično nerazumijevanje istorijskog konteksta Komisija je pokazala, kako navode, i u slučaju patrijarha Varnave Rosića.&nbsp;
- Posebno zabrinjava to što Komisija nije prepoznala etičku i istorijsku kontroverzu vezanu za patrijarha Varnavu Rosića, čiji su antisemitski stavovi i veličanje Hitlera dokumentovani, kao i njegova bliskost četničkom pokretu - naglašeno je u saopštenju.
Podsjećaju da Zakon o spomen-obilježjima izričito zabranjuje podizanje spomenika licima koja su bila saradnici okupatora, zastupala fašističke, šovinističke ili nacističke ideje, ili imala negativnu ulogu u istoriji Crne Gore ili čovječanstva.
- Odluke o imenovanju ulica u skladu sa zakonom moraju da odražavaju vrijednosti otpora ratu i nasilju, jednakosti, pravde i antifašizma, a ne da produbljuju postojeće podjele. Zato očekujemo od Ministarstva kulture i medija da dosljedno primjenjuje Zakon o spomen-obilježjima u svim opštinama i da pravovremeno informiše javnost o preduzetim koracima - zaključeno je u saopštenju.

HRA, CGO i ANIMA: Zakon o spomen-obilježjima primijeniti i u Pljevljima

Dvojica stranaca je u pritvoru, a javnost i dalje bez jasnog odgovora što se zaista dogodilo u noći između subote i nedjelje na Zabjelu. Nakon incidenta u kojem je povrijeđen Podgoričanin, policija je uhapsila državljanine Turske i Azerbejdžana, Nevzata Demira i Jakuba Gurbanova. Određen im je pritvor do 30 dana. U rješenju o pritvoru u koji je Televizija E imala uvid, proizilazi da su oni osumnjičeni za krivično djelo ubistvo u pokušaju. To je TVE potvrdilo i Više tužilaštvo. Međutim, direktor Uprave policije Lazar Šćepanović dva dana ranije govorio je drugačije.
- Da su kod njega (povrijeđeni Podgoričanin) nastupile lake tjelesne povrede, posjekotine, rezne rane, jedna ubodna rana za koje je tužilac smatrao i ocijenio da se ne radi o pokušaju ubistva, a to je sve potkrijepljeno i u komunikaciji sa vještakom medicinske struke - kazao je Šćepanović za Javni servis.
<h2>(Ne)usklađenost postupanja</h2>
Ta razlika u kvalifikacijama otvorila je pitanje usklađenosti postupanja policije i tužilaštva, ali i transparentnosti u informisanju javnosti. Obojica osumnjičenih negirali su izvršenje djela. Tvrdili su da su u vrijeme incidenta bili kod kuće, a da to dokazuju video snimci sa sigurnosnih kamera zgrada u kojima stanuju. Gurbanov je pred tužilaštvom izjavio da je kritične večeri nije bio na mjestu gdje se dogodio incident.
- Kritične večeri bio je u kući i spavao i nije izlazio iz kuće pa nije mogao imati problem sa bilo kim. U odbrani je naveo da su svjedoci njegove odbrane njegov brat i otac koji su te večeri bili sa njim u kući, a što se može vidjeti na video nadzoru koji postoji na kući koju koriste - navodi se u izvodu iz odbrane Gurbanova.
Policija je, prema nezvaničnim informacijama, tek juče izuzela te snimke. Međutim, ni policija ni tužilaštvo ne preciziraju kada su snimci dostavljeni i da li su već vještačeni.
Iz Višeg državnog tužilaštva je saopšteno Televiziji Eda je donijeta naredba o sprovođenju istrage protiv dva strana državljanina, zbog osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju, na štetu lica M.J, sa prijedlogom za određivanje pritvora.
- Takođe, ovo tužilaštvo preduzima sve druge neophodne mjere i radnje, pribavljanje svih video zapisa sa nadzornih kamera i drugih dokaza za koje se ukazala potreba, a radi potpunog rasvjetljavanja predmetnog događaja i donošenja dalje odluke u predmetu - navedeno je u odgovoru.
Ni Uprava policije, ni nadležno tužilaštvo nisu odgovorili na pitanje da li je završeno vještačenje oružja-noža za koji se sumnja da je korišćen u napadu, te da li je poznato koji je bio motiv sukoba i šta je, prema dosadašnjim saznanjima, dovelo do fizičkog napada.
<h2>Verbalni sukob počeo na benzijskoj pumpi</h2>
Izvori televizije E tvrde da je verbalni sukob počeo na obližnjoj benzinskoj pumpi, gdje su crnogorski državljani kupovali piće, jer je lokal na čijoj terasi su sjedeli već bio zatvoren. Međutim, to nije potvrđeno, policija takve detalje ne saopštava, niti odgovara na pitanja o okolnostima incidenta.
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) podsjećaju da upravo nedostatak blagovremenih informacija dodatno podiže tenzije.
- Akcija za ljudska prava apeluje na nadležna državna tužilaštva da u što kraćem roku obavijeste javnost o rezultatu istrage incidenta u kome su učestvovali, kako je objavljeno, državljani Azerbejdžana, Turske i naši državljani i u kome je naš državljanin dobio lakše povrede… Crna Gora mora opstati kao država vladavine prava, koja ne podilazi nasilnicima bilo koje nacionalnosti… Očekujemo da državno tužilaštvo objavljivanjem preciznih informacija djeluje preventivno i utiče na smirivanje tenzija u društvu - kazali su u HRA.
Policija je juče saopštila da je u incidentu učestvovalo osam osoba, te da će se naknadno utvrditi čime su se služili i koja je bila uloga svakog od njih. Međutim, ni pet dana nakon incidenta nije poznato ko je sukob počeo, šta mu je prethodilo i koji su motivi.
Dok se istraga nastavlja, a ključne činjenice još su u magli, dva čovjeka ostaju iza rešetaka. Institucije imaju snimke, svjedoke i vještačenja. Javnost, samo pitanja.

Amra Tahirović

Zbunjujuće izjave i pitanja bez odgovora: Što se zaista dogodilo u noći između subote i nedjelje na Zabjelu?

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: akcija-za-ljudska-prava