U kultnom Tarantinovom filmu Petparačke priče Harvi Kajtel briljira u ulozi Vinstona Vulfa - lika koji stiže na poziv i rješava probleme. U Petparačkim pričama problem je leš u urnisanom automobilu koji nakon Vulfove intervencije izgleda besprijekorno. U crnogorskom crkveno-političkom životu (ili obratno, simbioza je toliko jaka da se ova složenica izgleda ničim ne može odlijepiti) ulogu Vinstona Vulfa konstantno tumači isti glumac - pop Gojko.
Tako je i ovih dana naš Vinston Vulf uskočio da počisti bazdeljavi narativni leš Joanikija II o Pavlu Đurišiću kao velikom junaku i pravednom stradalniku.
A evo kako pop Gojko, opremljen neprobojnim pancirom pasivne agresije, čisti Mićovićeve pripovjedne lješine: "Mediji će prenijeti govor mitropolita Joanikija o Pavlu Đurišiću, a neće prenijeti bezbrojne primjere saradnje SPC i Islamske zajednice, pa i muslimanskih porodica u Crnoj Gori.
Za par dana ćemo imati Markovdansku litiju u kojoj ćemo, između ostalog, obići porodicu pokojnog Halida Đečevića, po višedecenijskoj praksi ustanovljenoj krajem prošlog vijeka. Da li će vaš medij govoriti o tome? Ni aktuelni govor mitropolita Joanikija nije prenijet integralno. Govorio je i o četničkim zločinima, i o potrebi da se svi zločini svih strana ispitaju. Da ni jedan zločin ne ostane sakriven."
Po popu Gojku, dakle, nije problematično slavljenje nositelja Hitlerovog gvozdenog krsta i osvjedočenog ratnog zločinca - to je u najgorem slučaju "prenaglašeno i neprimjereno", već je problematično to što mediji tobože vade iz konteksta. Popu Gojku je dakako normalno to što se veliča Pavle Đurišić, monstrum koji je odgovoran za ubistvo oko 15.000 muslimana na tromeđi Bosne, Crne Gore i Srbije, pri čemu sâm u jednom od izvještaja pominje 8.000 žrtava civila - žena, đece i staraca.
Kantarom Beogradske patrijaršije kojoj postojano služi naš Vinston Vulf Pavla Đurišića baš to kandiduje za titulu velikog junaka "nepobjedivog karaktera". Jer nijesu li baš te žrtve genocida, riječima Mićovićevog predšasnika - koji je prvo znao zapaliti masu a potom kobajagi braniti džamiju od bijesa kojim je naoružao nišče duhom - lažni ljudi lažne vjere. Ali, vidite, nije to sve baš tako crno-bijelo.
Nakon što ucijepe u svijest pastvi mrzilačke poruke o stranom tkivu, "gubi iz torine", onda se kao vrhunski odraz "saradnje SPC i Islamske zajednice, pa i muslimanskih porodica u Crnoj Gori" ima tumačiti to što nijesu tragom svog obožavanog velikog junaka Đurišića pozvali - a to im se može kad god zatreba - na neke nove Šahoviće ili Srebrenicu, već uredno na Markovdan obilaze Đečevića mahalu i njene stanovnike dobrohotno podśećaju da su tu na tuđem, na manastiru koji pripada Beogradskoj patrijaršiji i da im trebaju biti zahvalni što ih Đura nije tukao, a eto mogao je, osobito te 1992. kad su se u atmosferi linča i straha prošetali Mićenom i pokucali Đečevićima prvi put na prozor, pa sad žrtve stokholmskog sindroma poturaju kao blistavi primjer multikulturalnosti i suživota.
Veli uza sve to naš Vinston Vulf da su mediji izostavili - a nijesu - to da je Joanikije govorio i o četničkim zločinima. I odmah pomislite da je, eto, našao za shodno da pomene onih 15000 muslimana ili pjesnika Ivana Gorana Kovačića ili, pak, žrtve četničkog terora u Lazinama (koji su bili prinuđeni zaustaviti merhametu tradicionalno neskloni oficiri Vermahta), ali ništa od toga. Četnički su zločini eto tako, uzgred pomenuti, ne bi li Joanikije demonstrirao mimikrijske namjere opšteg nivelisanja.
Svi su, tako, pravili zločine i svi su, dakle, krivi pa ih sad sve đuture treba izmiriti, ali uz detaljan ekspoze o onima koji su krivlji i onima koji su stradalnici, zapravo - o partizanskim zločinima i četničkom mučeništvu. A za one što ipak nijesu skloni Joanikijevim podlim revizionističkim sofizmima, tu je pop Gojko da priskoči i objasni da nije do Joanikijevog slavljenja (pro)fašista, no do zlih medija koji tendenciozno prenose.
Klasičnim manirom mazanja očiju naš je The Wolf (u jagnjećoj koži) pokušao da slavljenje jedne od najsramnijih ličnosti crnogorske povijesti, zločinca Pavla Đurišića, prikaže kao odavanje počasti stradanju "velikog broja nevinih ljudi koje je vojska Pavla Đurišića bezuspješno pokušala da spase", aludirajući na nesretnu kolonu koju je Đurišić poveo na zli put, prvo im ućerujući strah da će stradati od partizana, a potom ih ostavljajući na ćedilu svojim manevrima na Lijevče polju, kad je nakon izdaje ustanka ali i kralja stupanjem u kolaboraciju s fašistima potkraj '41. pa izdaje Draže Mihailovića u jesen '44. napokon izdao i naci-fašističkog kolaboranta Sekulu Drljevića s kojim je koji dan ranije sklopio sporazum da svoje trupe - kojih se tad već odrekao i kralj Petar II pa se ne mogu zvati "kraljevom vojskom", kako bi htio pop Gojko - pretvori u tzv. Crnogorsku vojsku.
No pop Gojko, ali ni drugi komentatori Joanikijevog sramotnog istupa, nije našao za shodno da prokomentariše još jednu od bestijalnih laži mitropolita Beogradske patrijaršije koji administrira manjim dijelom Crne Gore. Pored niza drugih i komentarisanih podmetačina Joanikije je ustvrdio i da je Trinaestojulski ustanak koji su po njemu predvodili potonji četnički zločinci "srušio nacističku tvorevinu – Nezavisnu državu Crnu Goru pod Musolinijevom Italijom", krivotvoreći da to nije bio ustanak protiv okupatora, no protiv "Nezavisne države Crne Gore".
Nasuprot ovoj otrovnoj konstrukciji stoje istorijske činjenice da je odluka o pokretanju ustanka protiv okupatora (upravo tako - protiv okupatora) donešena na śednici Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak 8. jula 1941. u Stijeni Piperskoj. Bilo je to četiri dana prije Petrovdanskog sabora kojemu je iz prvoga reda nazočio i onaj po kojemu je Jovan Mićović uzeo kaluđersko ime a kojega je Beogradska patrijaršija proizvela u sveca - kolaboracionist i slavitelj Vermahta Joanikije I Lipovac.
Premda profesionalno osposobljen i za čišćenja pizdarija najvećih razmjera, ono što čak ni crnogorski Vinston Vulf ovih dana ne može ukriti svojim verbalnim eskapadama jeste da i iza slavljenja fašista u režiji Beogradske patrijaršije i iza ogavnih napada na građane koji na Kruševu ždrijelu traže elementarnu odgovornost za urušavanje bezbjednosnog sistema i iza udara na novinare i pojedince koji razotkrivaju nepočinstva režima ali i iza predatorskih namjera otuđenja najvrednijih prirodnih i ekonomskih resursa u Crnoj Gori stoji dobro uvezana toksična kleromafiokratska klika na vlasti koja od ove države kani napraviti duhovno mržnjom osakaćenu i ekonomski opušćelu baruštinu u kojoj će do posljednjega vremena a za interese genocidnih velikodržavnih projekata iz suśedstva pop Gojko i družina ribariti duše potčinjenih i obespravljenih.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pop Gojko - crnogorski Vinston Vulf

Predsjednik Udruženja boraca NOR-a Božidar Budo Brajović poručio je da je antifašizam trajna obaveza društva i da se protiv revizionizma i zla svi moraju ujediniti – političari, prosvjetni radnici, naučna zajednica i građani. Govoreći u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Brajović je upozorio na pokušaje istorijskog prekrajanja i veličanja onih koji su u Drugom svjetskom ratu činili zločine.
- Danas imamo crkvene velikodostojnike koji, nažalost, propovijedaju zlo u Crnoj Gori, ono zlo koje su četničke snage na čelu sa Pavlom Đurišićem činile po Crnoj Gori, po sjeveru Crne Gore, po Sandžaku, one snage koje su na Lazinama strijeljale 50 mladih Danilovgrađana - rekao je Brajović.
Govoreći o značaju 25. maja, nekadašnjeg Dana mladosti, Brajović se prisjetio da je od 1945. do 1987. godine taj datum obilježavan kao rođendan Josipa Broza Tita, uz tradicionalnu Štafetu mladosti koja je prolazila kroz sve republike bivše SFRJ.
- Tito je rođen 7. maja, a 25. maj je uzet kao jedan od najtežih dana tokom Drugog svjetskog rata, kada je izvršen upad neprijateljskih padobranskih snaga, desant na Drvar, kada su Tito i jugoslovenski partizani jedva izvukli živu glavu, tako da je taj 25. maj uzet kao neko novo rođenje Josipa Broza Tita – kazao je on.
Brajović je podsjetio da je Štafeta mladosti 1945. nošena od strane 12.500 mladih širom Jugoslavije, a sve do 1979. predavana je lično Titu. I nakon njegove smrti nastavila se nositi sve do 1988. godine, kada je, kako kaže, simbolično počeo kraj jugoslovenske ideje.
- Ja kažem – izdali smo ideale Revolucije, izdali smo Josipa Broza Tita kojem smo se dobro kleli: 'Druže Tito, mi ti se kunemo, da sa tvoga puta ne skrenemo'. Ipak, Jugoslavija je skrenula sa toga puta. Nažalost, u potocima je tekla krv naroda bratstva i jedinstva, onih koji su živjeli u ljubavi, slozi, poštovanju, međusobnom uvažavanju. A iz svega toga svi smo poraženi, svi smo gubitnici. Nema života bez zajedništva, nema života bez bratstva i jedinstva svih naroda, bilo da se radi o Crnoj Gori, bilo da se radi o bilo kojoj državi bivše Jugoslavije – kazao je Brajović.
On smatra da današnja dešavanja ukazuju na pokušaje revizije istorije i afirmaciju poraženih ideologija, što predstavlja ozbiljnu prijetnju društvenim vrijednostima.
- Danas imamo konfuziju mnogo čega, sa čim se ne može zdrav um slagati. Hoćemo da izvršimo reviziju nečega što je davno rečeno i utemeljeno. Znamo ko je ‘45. godine bio pobjednik, znamo ko je bio poražen i tu treba staviti svaku tačku – kazao je on.
Ponovio je i upozorenje o ulozi crkvenih velikodostojnika koji promovišu, kako navodi, ideologiju zla.
- To je pomračenje Crne Gore. Moramo se protiv takvog zla svi ujediniti i boriti, da istina ispliva na vidjelo i da uđe to mladim ljudima ne kao obaveza, nego kao zavjet istine prema događajima koji su se dešavali tokom Drugog svjetskog rata i poslije Drugog svjetskog rata – kazao je Brajović.
On je uputio i poruku mladima, naglašavajući važnost istine, zajedništva i međusobnog poštovanja.
- Nemojte da vam neko truje glave nekim stvarima koje nemaju veze sa istinom i sa istorijom. Ja bih ovom prilikom pozvao istoričare, CANU, čitavo društvo, da se udružimo i da na vidjelo stavimo istinu o našoj istoriji, a ne da pravimo neke nove jame, neke nove prepreke koje nas vode samo u sunovrat. Bez ljubavi i istine –nema ničega – zaključio je Brajović.
&nbsp;

Brajović: Protiv zla se moramo svi ujediniti i boriti za istinu

Najmanje 11 osoba povrijeđeno je sinoć u masovnoj pucnjavi u gradu Litl River u američkoj saveznoj državi Južna Karolina.
U saopštenju policijske uprave okruga Hori navodi se da je napad izveden oko 21 sat i 30 minuta po lokalnom vremenu, bez detalja o mogućim motivima ili osumnjičenima.
Policija je saopštila da su žrtve prevezene u lokalne bolnice i da bi broj povrijeđenih mogao rasti, prenosi Anadolija.
Vlasti su potvrdile da je istraga incidenta u toku i pozvale stanovnike da izbjegavaju to područje dok detektivi nastavljaju da prikupljaju dokaze.
Primorski grad Litl River poznat je po noćnom životu i mjestima za zabavu.
Napad se dogodio usred rastuće zabrinutosti zbog oružanog nasilja na popularnim javnim mjestima širom Sjedinjenih Američkih Država.

U pucnjavi u Južnoj Karolini 11 povrijeđenih

Srpski mitropolit Joanikije Mićović služio je u subotu liturgiju u manastiru Ćirilovac u Rečinama kod Kolašina, povodom praznika posvećenog misionarima Ćirilu i Metodiju.
On je istakao važnost njihovog rada, posebno sastavljanje glagoljice, prvog slovenskog pisma.&nbsp;
- Od tada se opismenismo. Od tada počinje i naša duhovnost i naša kultura, a duhovnost i kultura su najdublji korijen svakoga naroda - to je živonosni korijen iz koga crpimo žive sokove vječnoga života - poručio je Joanikije.
Podsjetio je da su oni i misionari koji su ih naslijedili „priveli naše pretke u naručje Božje ljubavi“.
- Te smo od tada, svi slovenski narodi, Srbi, Bugari, Rusi, Česi, Slovaci... Poljaci manje. I oni su tada čuli Jevanđelje, ali već je bilo kasno. Oni su bili pod većim uticajem Rima i latinskih propovjednika... - kazao je srpski mitropolit.
Kao što se može pročitati ali i čuti u isječku snimka Joanikijevog govora, među slovenskim narodima nije naveden onaj najborojniji u našoj zemlji - crnogorski.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxXtGHyMPU9g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Joanikije nabrajao slovenske narode, ali "zaboravio" Crnogorce

Ukupna količina otkupljenog kravljeg mlijeka u prvom kvartalu iznosila je 6,57 miliona litara, što je 6,2 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine.

Iz Monstata je saopšteno da je prosječan sadržaj mliječne masti u prvom kvartalu u odnosu na prvi kvartal prošle godine bilježi pad od 2,6 odsto, dok je sadržaj proteina na nivou prethodne godine.

- U prvom kvartalu u odnosu na isto tromjesečje prošle godine zabilježen je rast u proizvodnji kajmaka 2,1 odsto i drugih žuto-masnih proizvoda 57,6 odsto - navodi se u saopštenju.

Pad je zabilježen u proizvodnji konzumnog mlijeka 19,9 odsto, pavlake 8,3 odsto, fermentisanih mliječnih proizvoda 6,7 odsto i sira 0,3 odsto.

Otkup mlijeka u padu

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>

Tag: svestenik-crkve-srbije

Pop Gojko - crnogorski Vinston Vulf

Brajović: Protiv zla se moramo svi ujediniti i boriti za istinu

U pucnjavi u Južnoj Karolini 11 povrijeđenih

(VIDEO) Joanikije nabrajao slovenske narode, ali "zaboravio" Crnogorce

Otkup mlijeka u padu

PRATITE TVe UŽIVO