Švedska turistička organizacija pokrenula je kampanju koja poziva posjetioce da dođu u zemlju i namjerno uspore — putuju bez žurbe, planova i pritiska, kako bi otkrili "čari dosade".
<h2>Zemlja koja nudi mirniji i sporiji odmor</h2>
Prema naučnim istraživanjima koja Švedska citira, dosada pomaže mozgu da se oporavi od složenosti svakodnevnog života. Istovremeno, predstavljaju se kao savršeno mjesto za bjekstvo, piše Klix.
Kao jedna od najrjeđe naseljenih zemalja u Evropi, sa ogromnim šumama i bezbroj jezera, Švedska je, prema Visit Sweden, idealno mjesto za spavanje, opuštanje i razmišljanje.
- Mnogo toga možete da radite u Švedskoj, ali jedna od najboljih stvari bi mogla biti da dođete ovdje, prigrlite tišinu i dosađujete se - kaže šef organizacije Visit Sweden.
Dosada o kojoj govore ne mora da znači da ne radite apsolutno ništa tokom posjete zemlji — već mirniji ili sporiji odmor: digitalni detoks, provođenje vremena u prirodi, koliba u šumi.
Među opcijama koje predlažu su: odlazak u udaljenu kolibu, posmatranje zvijezda na sjeveru (npr. u Laponiji), hodanje na krpljama ili sporije zimsko planinarenje.
Takođe navode mogućnost istraživanja tradicionalne hrane (kao što su pečena bijela riba, dimljeno meso irvas i meso sjevernog jelena), opuštanje uz hladne kupke u spa hotelima ili kupalištima ili duge vožnje (kao ruta poznata kao „Plavi autoput“ koja povezuje Švedsku, Norvešku i Finsku).
Cilj kampanje — umjesto brzih, ispunjavajućih avantura — jeste da privuče turiste koji žele sporiji „velnes i spori putnički“ odmor, sa manje obaveza, više mira i mogućnošću da odmore mozak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Švedska otkriva "čari dosade"

Premijer Švedske Ulf Kristerson najavio je u septembru planove da se za najteža krivična djela, uključujući ubistvo i teško izazivanje eksplozije, granica krivične odgovornosti spusti sa 15 na 13 godina.
Reforma zakona je odgovor na porast smrtonosnog nasilja među bandama. Policija tvrdi da kriminalne mreže za izvršavanje pucnjava i transport oružja sve češće regrutuju djecu, jer mlađi od 15 godina ne mogu biti krivično gonjeni.
Vlada u Stokholmu ranije je najavila osnivanje posebnih pritvorskih jedinica u švedskim zatvorima za maloljetnike od 15 do 17 godina. Prema novom prijedlogu, plan se proširuje i na jedinice za zatvaranje mladih uzrasta od 13 do 14 godina. Prema Ministarstvu pravde Švedske, maloljetni prestupnici bi mogli početi da se šalju u ove pritvorske ustanove već narednog ljeta.
Vlada tvrdi da će promjena zatvoriti pravnu rupu koju bande zloupotrebljavaju. Međutim, pravni stručnjaci, organizacije za prava djeteta i socijalni radnici upozoravaju da spuštanje granice neće smanjiti kriminal, te da može ugroziti proces rehabilitacije.
<h2>Velike razlike u EU – granica od 10 do 16 godina</h2>
Minimalna starost za krivičnu odgovornost u Evropi znatno varira. Zemlje sa granicama ispod 14 godina su Irska (od 10 godina u zavisnosti od prestupa), Holandija (od 12 godina), Belgija i Mađarska (od 12 godina u zavisnosti od prestupa), Francuska (od 13 godina u zavisnosti od prestupa). A najviša granica je u Portugaliji i Luksemburgu gdje su mladi krivično odgovorni tek sa 16 godina.
Uprkos razlikama, sve zemlje Evropske unije imaju posebne sisteme pravde za maloljetnike mlađe od 18 godina, gdje je fokus na obrazovanju i rehabilitaciji, a ne na kažnjavanju. Međutim, kako se zaoštravaju političke rasprave oko omladinskog kriminala, sve više nestaje granica između zaštite i krivičnog gonjenja maloljetnika.
U zemljama s višim granicama, poput Finske ili Portugalije, naglasak je na socijalnoj reintegraciji. Drugdje, rastuća zabrinutost zbog učešća mladih u nasilnim krivičnim djelima podstiče pozive za pooštravanje pravila, trend koji je sada vidljiv na primjer u Švedskoj – ali i u Njemačkoj.
<h2>Njemačka: Pritisak da se pooštri zakon</h2>
Krivični zakon u Njemačkoj postavlja granicu odgovornosti na 14 godina. Prestupnicima od 14 do 17 godina sudi se u sudovima za maloljetnike, gdje se naglasak stavlja na rehabilitaciju, društveno korisni rad i savjetovanje, prije nego na zatvorske kazne.
Međutim, pozivajući se na porast nasilja među još mlađima, članovi konzervativne CDU kancelara Fridriha Merca, kao i političari krajnje desnice, traže spuštanje granice na 12 godina. Statistika pokazuje da je broj djece osumnjičene za nasilna krivična djela porastao za 11,3 odsto u 2024. iako je nivo i dalje znatno niži nego početkom 2000-ih.
Kao i u Švedskoj, zagovornici prava djeteta i pravni stručnjaci protive se spuštanju granice. Neki pozivaju da se prvo sprovede istraživanje o tome da li bi takav potez uopšte smanjio broj krivičnih djela među mladima i kakav bi uticaj imao na djecu.
Za sada, njemačka Vlada pokazuje malo interesovanja za promjene, držeći se pristupa koji stavlja rehabilitaciju na prvo mjesto i koji već dugo oblikuje filozofiju pravde za maloljetnike. Ipak, debata se ponovo pojavljuje, a švedska odluka da spusti granicu mogla bi poslužiti kao inspiracija konzervativnim zakonodavcima.
<h2>Irska: Najniža granica u EU</h2>
Irska ima najnižu starosnu granicu za krivičnu odgovornost u EU. Prema Zakonu o djeci, većina maloljetnika postaje krivično odgovorna sa 12 godina, ali za teška krivična djela poput ubistva, ubistva iz nehata ili silovanja, gonjenje je moguće već od 10 godina.
Ova politika izazvala je kritike grupa za ljudska prava, uključujući UNICEF i Savjet Evrope, koji preporučuju minimalnu granicu od 14 godina. Aktivisti u Irskoj pozivaju zakonodavce da podignu granicu, tvrdeći da aktuelni zakon nije u skladu sa savremenim standardima zaštite djece.
Irska Vlada brani postojeći okvir, ukazujući na specijalizovane sudove za maloljetnike i programe preusmjeravanja koji se fokusiraju na obrazovanje i pravdu zasnovanu na pomirenju i obnovi povjerenja. Ipak, pod sve većim međunarodnim pritiskom, razmatra se revizija zakonodavstva.
<h2>Zašto je Danska promijenila kurs</h2>
Primjer Danske ukazuje da treba biti oprezan. Vlada desnog centra je 2010. spustila granicu krivične odgovornosti sa 15 na 14 godina, nadajući se da će time zaustaviti kriminal među mladima. Dvije godine kasnije, nova Vlada je poništila odluku. Studije su pokazale da nije bilo smanjenja krivičnih dela među 14-ogodišnjacima. Takođe je pronađena veza između ranog zatvaranja i povećanog ponavljanja krivičnih djela.
Za mnoge u Briselu to je podsjetnik da reforme krivičnog zakona mogu biti politički popularne, ali rijetko donose trajne rezultate.
Pitanje koliko mlad neko može biti da bi bio kažnjen ostaje politički osjetljivo u cijeloj EU. Švedski prijedlog uklapa se u širi trend oštrije retorike o omladinskom kriminalu, ali istraživanja, poput studije iz Danske iz 2025, sugerišu da rana kriminalizacija može otežati reintegraciju.
Istraživači u SAD takođe su utvrdili da rano zatvaranje maloljetnika negativno utiče na njihov razvoj i često ima dugoročne posljedice.
Dok zemlje EU vagaju između odvraćanja i rehabilitacije, pravi izazov možda nije u tome koliko nisko ide starosna granica, već u tome kako društva pomažu ranjivoj djeci da uopšte ne uđu u svijet kriminala.

Švedska uvodi zatvor za trinaestogodišnjake, neki političari u Njemačkoj traže da granica krivične odgovornosti bude i niža

Švedska je u digitalizaciji mnogo odmakla, što znači da gotovina odavno više nije kralj. Bezgotovinsko plaćanje je za mnoge Šveđane praktično i ušteda vremena. No, ovo ima i nedostatke.
Ne samo da je sve manje gotovine u novčanicima stanovnika ove države, već je sve manje u finansijskoj infrastrukturi. To znači i uklanjanje bankomata dok je sve manje prodavnica koje primaju gotovinu. Naime, udio gotovine u plaćanju u Švedskoj iznosi jedan odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove zemlje, što je jedna od najnižih stopa u svijetu. Švedska i Norveška su države s najmanjim udijelom gotovine u svijetu.
<h2>Digitalizacija</h2>
Bezgotovinsko plaćanje jeste praktičnije, ali raste zabrinutost da će se njime ugroziti socijalna pravda i sigurnost snabdijevanja. Shodno tome, u ovoj državi postoji inicijativa "Pobuna gotovine", kojom se traži zadržavanje gotovine kao jedne od mogućnosti plaćanja.
Bjorn Erikson, pokretač spomenute inicijative, odnosno osnivač istoimene organizacije, upozorio je da će dio društva biti marginaliziran digitalizacijom. To se odnosi na dio društva koji ne može ili ne želi koristiti bezgotovinsko plaćanje. Za Eriksona je to društveni problem.
- Isključujete ljude koji imaju poteškoće s tim. To mogu biti osobe s invaliditetom, žene koje žive s nasilnim muškarcima, koji prate njihov bankovni račun, ljudi koji se jednostavno ne mogu nositi s tim - stariji ili oni u ruralnim područjima, gdje nema signala - ukazao je Erikson.
On je među onima koji nisu u dilemi da li treba postojati više mogućnosti plaćanja.
<h2>Ranjivost digitalnih sistema plaćanja</h2>
Rast digitalizacije podrazumijeva i rast rizika. Opasnost od kibernetičkih napada ili tehničkih poremećaja se značajno povećala. Pojedini učesnici platnog sistema bivaju više puta meta kibernetičkih napada ili dogodi im se prekid rada sistema za bezgotovinsko plaćanje.
U Centralnoj banci Švedske (Riksbank) smatraju da postoje velike prijetnje po finansijski sektor, dijelom i zbog geopolitičkih napetosti. Švedski finansijski sistem jeste otporan, ali se mora stalno razvijati kako bi bio spreman za nove prijetnje.
Elin Ritola iz Riksbanka je podsjetila da vrijednost gotovine postaje očigledna u kriznim vremenima.
- Gotovina je funkcionalna čak i kada nema električne energije ili komunikacijski sistem ne radi. Manje je ranjiva usljed kibernetičkih napada i zbog toga je važna za sigurnosni poredak. Preporučujemo da kod kuće imate dovoljno gotovine za hranu ili lijekove za sedam dana - navela je Ritola.
I u Ministarstvu odbrane Švedske napominju na važnost gotovine u kriznim situacijama, kao dijela sveobuhvatne strategije za jačanje civilne odbrane.
<h2>Kako održati infrastrukturu za gotovinu</h2>
Dostupnost gotovine je odavno u ovoj zemlji političko pitanje. Vlada je u januaru prošle godine pokrenula tzv. Istragu o gotovini. Naime, istražna komisija je dobila zadatak dati prijedloge za zadržavanje infrastrukture za gotovinu i njeno prilagođavanje okolnostima.
Komisija je u decembru 2024. dala svoje preporuke, među kojima su obavezivanje trgovina osnovnih potrepština, što se odnosi i na trgovine hranom i ljekovima, da prihvataju gotovinu. Osim toga, banke bi trebalo da budu obavezne da garantuju preuzimanje i polaganje gotovine širom zemlje.
U tom kontekstu, u Centralnoj banci Švedske razvijaju elektronsku krunu, digitalni oblik gotovine, kojim se gotovina neće zamijeniti, već dopuniti. E-kruna bi bila dostupna, čak i u trenutku nestanka električne energije ili interneta. Trenutno se testira kao pilot projekat i još nije poznato kada će u potpunosti biti dostupna, objavio je njemački dnevnik tagesschau.

Švedska gotovo bez gotovine: Digitalizacija preuzima priman u plaćanju

U okviru prve zvanične posjete Švedskoj, predsjednik države Jakov Milatović sastao se sa predsjednikom švedskog Parlamenta - Riksdaga Andreasom Norlanom i predstavnicima švedskih partija na temu evropske budućnosti Crne Gore.
- Ova istorijska, prva zvanična posjeta predsjednika Crne Gore Švedskoj je signal da želimo da produbimo našu političku i ekonomsku saradnju i osnažimo odnose. Švedska je važna članica Evropske unije, država čija javnost, prema posljednjim istraživanjima, snažno podržava politiku proširenja. Crna Gora je sa druge strane najnaprednija među državama kandidatima, i spremni smo da postanemo punopravna članica EU do 2028. godine-poručio je predsjednik Milatović.
On je podsjetio da je naša zemlja institucionalno najviše napredovala, otvarajući sva poglavlja u pregovorima sa Unijom, da je do sada zatvorila sedam poglavlja i da će do kraja godine zatvoriti još najmanje pet. Istakao je i da zemlja u potpunosti usklađuje svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa evropskom, da je kao članica NATO-a kredibilna saveznica i primjer dobrosusjedske politike u regionu.
- Članstvo u EU nije nagrada, već obaveza Crne Gore. Zato je Evropska unija radna akcija kojoj smo posvećeni. Naš ulazak u EU bio bi dobra poruka da se reforme isplate, i pozitivan signal ostalim zemljama kandidatima da je fokus i dalje na proširenju Unije- kazao je predsjednik Milatović.
Predsjednik i poslanici švedskog Parlamenta izrazili su snažnu podršku procesu pristupanja zasnovanom na reformama i kazali da su dosadašnji rezultati Crne Gore impresivni i da naša zemlja ide u pravom smjeru.

Milatović sa Norlanom: Podrška Crnoj Gori na evropskom putu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nastavlja svoju prvu zvaničnu posjetu Švedskoj, a danas je razgovarao sa ministarkom vanjskih poslova te zemlje Marijom Stenegard.
- Podrška Švedske evropskom putu Crnu Gore &nbsp;i cilju da do 2028. postanemo država članica EU je iskrena i snažna. &nbsp;Saglasili smo se da je vrijeme &nbsp;da se pređe na konkretne korake: izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore EU kako bismo poslali jasnu poruku da je politika proširenja živa i pozitivan signal ostalim zemljama kandidatima da se reforme vrjednuju- poručio je Milatović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1980597200494236141%3Ft%3Dd4Wl7vf9qSKEw-Dth73kYQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović sa Stenegard: Vrijeme da se pređe na izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore EU

Politički dijalog na najvišem nivou i konkretni ekonomski projekti predstavljaju najbrži put ka snažnijim odnosima, većim investicijama i napretku naše zemlje ka članstvu u EU do 2028. godine, poručeno je na sastanku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa premijerom Švedske Ulfom Kristersonom.
Milatović je danas započeo jzvaničnu posjetu Kraljevini Švedskoj. Riječ je o prvoj posjeti jednog crnogorskog predsjednika toj zemlji od obnove nezavisnosti Crne Gore. On se u Štokholmu sastao sa predsjednikom Vlade Švedske Ulfom Kristersonom, a sastanku je prisustvovala i ministarka za EU poslove Džesika Rozenkranc.
Kako je saopšteno iz Kabineta Milatovića, razgovor je potvrdio da su odnosi Crne Gore i Švedske prijateljski i saveznički, uz obostranu spremnost da se podignu na viši nivo kroz konkretnu političku i ekonomsku saradnju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfBrzX4OjBLM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Ovo je zaista istorijska posjeta. Imao sam veoma konstruktivan razgovor sa švedskim premijerom. Znate kolika je važnost Švedske u Evropskoj uniji, ona je značajan kontributor u smislu budžeta EU, tako da je njihova podrška našem evropskom putu od izuzetne važnosti. Danas smo otvorili novu stranicu u našim bilateralnim odnosima. Ovo je bila dobra prilika da ponovim poruku koju stalno ističem, da je Crna Gora spremna da bude 28. država članica EU 2028. godine. Vjerujem da od danas, nakon razgovora koji sam imao sa premijerom Švedske, imamo još snažniju podršku ove zemlje kada je Crna Gora u pitanju - poručio je Milatović.
On je kazao da je potrebno završiti započete reforme u Crnoj Gori i pozvao sve političke aktere u zemlji da "zaista ozbiljno pristupe procesu, da intenziviraju reforme i da Evropi pokažu da nam je mjesto u Evropskoj uniji".
Sagovornici su ocijenili da postoji značajan prostor za jačanje ekonomske saradnje.
Crna Gora je zainteresovana za povećanje švedskih investicija i razvoj zajedničkih projekata u oblastima energetske tranzicije, obnovljivih izvora i digitalnih rješenja, koji spajaju energiju i znanje i donose nova radna mjesta i veću konkurentnost privrede.
- Kada je riječ o značaju švedske ekonomije, naše veze su nedovoljno razvijene. Trgovina, investicije, čak i broj turista iz Švedske nijesu na zadovoljavajućem nivou. Zato moramo raditi znatno više kako bismo Švedsku snažnije povezali sa Crnom Gorom - istakao je Milatović.
On je podsjetio i na značaj savezničke saradnje u okviru NATO alijanse, kojoj je Švedska pristupila prošle godine.
Premijer Kristerson kazao je da Crna Gora može da računa na punu podršku Švedske u nastavku procesa evropskih integracija i istakao da ta zemlja pozdravlja pristup koji se zasniva na ispunjavanju reformi na evropskom putu.
Milatović će se u nastavku posjete sastati sa kraljem Švedske Karlom XVI Gustavom i predsjednikom Parlamenta Andreasom Norlenom.
&nbsp;

Milatović sa Kristersonom: Crna Gora i Švedska otvaraju novu stranicu odnosa, snažna podrška članstvu u EU do 2028.

Predsjednik Jakov Milatović boraviće u zvaničnoj posjeti Švedskoj 20. i 21. oktobra, a kako su naglasili u njegovom kabinetu, riječ je o prvoj posjeti jednog crnogorskog predsjednika toj zemlji od obnove nezavisnosti Crne Gore.
Time se, cijene oni, intenzivira politički dijalog na najvišem nivou i otvara prostor za unaprjeđenje sveukupne saradnje dvije države. On će se sastati sa kraljem Karlom XVI Gustavom, sa kojim će razgovarati o snažnijoj podršci Švedske evropskom putu naše zemlje, sa ciljem da postane 28. punopravna članica Evropske unije do 2028. godine.
- Ovim otvaramo novu stranicu u istoriji bilateralnih odnosa naših zemalja. Crna Gora i Švedska su prijateljske zemlje i saveznice. Ulazak u EU je naša istorijska šansa i moramo iskoristiti povoljan ambijent i podršku zemalja članica poput Švedske politici proširenja. Evropska unija je naša radna akcija, snaga koja nas vodi do članstva i uspjeh koji se mjeri reformama - poručio je Milatović.
On će u okviru posjete razgovarati i sa premijerom Švedske Ulfom Kristersonom, predsjednikom Parlamenta Andreasom Norlenom i ministarkama vanjskih i EU poslova Marijom Malmer Stenergard i Džesikom Rozenkranc.
Predsjednik će, kako su kazali u njegovom kabinetu, učestvovati i na panel diskusiji u Institutu za međunarodne poslove na temu “Put Zapadnog Balkana ka članstvu u Evropskoj uniji”, gdje će govoriti o glavnom spoljnopolitičkom prioritetu zemlje, ulasku u EU do 2028. godine.
- U okviru procesa pristupanja Crne Gore EU, Švedska aktivno podržava našu zemlju u oblastima vezanim za poboljšanje kvaliteta vazduha, energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije. U tom kontekstu, predsjednik Milatović će posjetiti Kraljevsku morsku luku u Stokholmu- jedan od najambicioznijih svjetskih projekata urbanog razvoja, poznat po fokusu na održivost, inovacije i sklad s prirodom - naveli su u saopštenju.
U kontekstu daljeg jačanja ekonomske saradnje, posebno kroz privlačenje investicija iz Švedske Milatović će, kažu oni, posjetiti i renomiranu kompaniju Ericsson i razgovarati sa njenim menadžmentom.
- Ovom posjetom predsjednik Milatović nastavlja intenzivnu diplomatsku kampanju prema Skandinavskim zemljama sa ciljem jačanja podrške evropskim integracijama Crne Gore. On je u okviru te kampanje već posjetio Finsku i učestvovao na Samitu Evropske političke zajednice u Danskoj - zaključili su u kabinetu predsjednika.

Milatović uoči posjete Švedskoj: Otvaramo novu stranicu u istoriji bilateralnih odnosa

Švedski ministar odbrane, Pal Jonson, u utorak je pozvao Evropu da poveća pripreme za mogući oružani sukob, zbog prijetnje koju predstavlja Rusija.
- Moramo usvojiti novi evropski način razmišljanja – preći iz mentaliteta mira u ratnu spremnost", rekao je Jonson u Berlinu, prije sastanka sa svojim njemačkim kolegom Borisom Pistoriusom, prenosi DPA.
Jonson je upozorio da se Rusija masovno naoružava i gradi vojsku koja je "sve smrtonosnija", te da ostvaruje veliki napredak u oružju dugog dometa i elektronskom ratovanju.
Ove izjave dao je tokom događaja u Fondaciji Konrad Adenauer, naglašavajući potrebu za jačanjem evropske sigurnosne politike.
Jonson je upozorio da zemlje članice NATO-a moraju bliže sarađivati u oblasti odbrane.
- Unutar saveza postoji raznolikost kada je riječ o ulaganjima u odbranu. To nije dobra stvar. Ne želim da vidim fragmentaciju u investicijama za odbranu- rekao je Jonson.
Nakon što je tokom Hladnog rata bila neutralna, Švedska se prošle godine pridružila NATO-u, kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
- Ukrajinu vidimo kao štit – ili kao mač, ako hoćete – protiv ruskog vojnog širenja. Ali sada vidimo da teret finansijske podrške Ukrajini sve više pada na manji broj saveznika unutar NATO-a- kazao je.
Jonson je također pozvao na jaču bilateralnu saradnju u oblasti odbrane s Njemačkom, naglašavajući da obje vlade treba da promovišu standardizaciju i dugoročne ugovore.
Prema njegovim riječima, Berlin i Stokholm slijede sličan put kada je riječ o odbrambenoj strategiji.
Obje zemlje ulažu rekordne iznose u odbranu, nakon dugog perioda slabih ulaganja, dok se suočavaju sa istim izazovima koje donosi rat u Ukrajini i ruska prijetnja u regionu Baltičkog mora.

Švedska poziva na 'ratnu spremnost' u Evropi

Poljska i Švedska počele su danas prve zajedničke vojne vježbe organizovane bez duže pripreme, s ciljem testiranja brze mobilizacije i jačanja kolektivne odbrane u regiji Baltičkog mora.
Potpredsjednik poljske Vlade i ministar odbrane Vladislav Kosiniak Kamis kazao je na društvenoj mreži Iks (X) da je počela vježba "Gotland Sentry", naglašavajući da ona predstavlja "prvo zajedničko angažovanje te vrste Poljske i Švedske" i da služi "sigurnosti Baltika".
Kako prenosi Anadolija, vježba je uslijedila nakon sporazuma o odbrambenoj saradnji potpisanog između dvije zemlje 2. septembra.
Sporazum obuhvata zajedničke operacije u Baltičkom moru i bližu saradnju u oblasti odbrambenih tehnologija.
Operativna komanda Poljske (DORSZ) saopštila je da je vježba kratkog roka najave (SNEX), osmišljena da pokaže sposobnost poljskih i švedskih snaga da brzo premještaju jedinice zračnim, morskim i kopnenim putem.
Cilj je, kako se navodi, i produbljivanje interoperabilnosti, jačanje komandnih struktura u međunarodnom okruženju te procjena sigurnosnih izazova u regiji Baltika.
Komanda je dodala da vježba pokazuje kako se političko partnerstvo dviju zemalja prevodi u "praktične operativne aktivnosti".

Poljska i Švedska pokrenule vojne vježbe u Baltičkom moru

Sjajan meč, velika pobjeda protiv Švedske i otvoren put ka narednoj fazi takmičenja - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon što je naša košarkaška reprezentacija savladala u Tampereu selekciju Švedske.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 47.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fvazna-pobjeda-kosarkasa-nad-svedskom-na-eurobasketu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su pobijedili rezultatom 87:81 u utakmici četvrtog kola B grupe Eurobasketa.
- Idemo dalje, Crna Gora je uz vas! - dodao je Milatović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1962492785761693883%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović nakon pobjede naših košarkaša: Sjajan meč, Crna Gora je uz vas

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici utvrdila Predlog zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku čiji je cilj da se državljanima iz članica Evropske unije, evropskog ekonomskog prostora ili Švajcarske Konfederacije omogući jednak pristup sudskoj zaštiti kao i domaćim subjektima, a u skladu sa načelom jednakosti stranaka u postupku i standardima prava Evropske unije.
- Predloženim dopunama se obezbjeđuje efikasan pristup pravnoj zaštiti za zaposlene,odnosno radnike i poslodavce iz tih država - naveli su u Vladi.
Na ovaj način se, prema njihovim riječima, omogućava da u parnicama iz radnih odnosa zaposlenog, odnosno radnika, može zastupati lice koje je član sindikalne organizacije, a poslodavca punomoćnik člana udruženja poslodavaca.
Ovim izmjenama se, dodaju u Vladi, pristupilo radi &nbsp;usaglašavanja sa direktivom Evropskog parlamenta i Savjeta iz 2014. godine o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajemčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja, u cilju zatvaranja pregovaračkog poglavlja 2 - Sloboda kretanja radnika.
Na sjednici je utvrđen i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova. Cilj ovih izmjena je, ističu u Vladi, povećanje pravne sigurnosti strana u sporu, poboljšanje uslova rada miritelja i arbitara, te unapređenje rada Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, a sve radi povećanja efikasnosti postupaka mirnog rješavanja individualnih i kolektivnih radnih sporova, preciziranja normativnog okvira i usklađivanja sa praksom.
- Ovim izmjenama se usklađuje zakonodavni okvir s potrebama prakse i međunarodnim standardima u oblasti mirnog rješavanja radnih sporova. Isto tako, Predlogom zakona se vrši usklađivanje u skladu sa direktivama u okviru Pregovaračkog poglavlja 2 - Sloboda kretanja radnika, odnosno sa Direktivom Evropskog parlamenta i Savjeta od 16. aprila 2014. o mjerama za olakšavanje ostvarivanja prava koja su radnicima priznata u kontekstu slobode kretanja radnika i Regulativom (EU) br. 492/2011 Evropskog parlamenta i Savjeta od 5. aprila 2011. o slobodi kretanja radnika u Uniji (kodifikacija) - kazali su u Vladi.
To, kažu, u smislu omogućavanja državljanima Evropske unije, Evropsko ekonomskog prostora i Švajcarske Konfederacije kao i članovima njihove porodice da kada zasnuju radni odnos u Crnoj Gori imaju prava da zaštitu svojih prava ostvaruju pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova.
- Isto tako, omogućiće im se da budu izbrani za miritelje i arbitre u skladu sa uslovima propisanim ovim zakonom - dodali su u Vladi.

Vlada utvrdila dopune Zakona o parničnom postupku: Jednak pristup sudskoj zaštiti za radnike iz EU

Mislim da nije realno očekivati da Milan Knežević napusti vlast, jer su svi spojeni sa foteljama koje imaju - i jedino što znaju je da se drže tih fotelja. Ako mu basta, pozivam ga da izađe - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u Bijelom Polju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0115%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-knezevicu-napustite-vladu-vec-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> On je to poručio odgovarajući na pitanje Portala Analitika. Milatović nije direktno odgovorio na pitanje da li će osnovati novu političku stranku. - Već sam osnovao jednu partiju u momentima kada je bila ključna demokratska tranzicija. Rekao sam da, ako opet dođe trenutak da preuzmem odgovornost, od toga bježati neću - naveo je on. <h2>„Ne znam što rade poslanici i ministri“</h2> Njega su u Bijelom Polju sačekali protesti radnika sa sjevera.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204161220_2612f7d5e3a3c2cdbe35e2848decdfbdddb8e4ebc527dc30d8ea633c0da11b6d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204161220_2612f7d5e3a3c2cdbe35e2848decdfbdddb8e4ebc527dc30d8ea633c0da11b6d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Protest u Bijelom Polju"> <figcaption>Protest u Bijelom Polju(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  - Vidio sam da su se okupili penzioneri i radnici koji su nezadovoljni odnosom Vlade i Skupštine prema njima. Ne znam šta rade poslanici, ministri i sekretari, zašto ne razgovaraju sa njima. Imamo skoro 40 ministarstava, sedam vicepremijera, 60 sekretara, 80 poslanika - gdje su ti ljudi da danas razgovaraju sa građanima? - naglasio je on. Istakao je da su vrata njegovog kabineta uvijek otvorena za radnike. <h2>Dostojanstvo se mora braniti</h2> Upitan o nedavnim dešavanjima na crnogorsko-kosovskoj granici, gdje je bilo i pucnjave sa susjedne teritorije, Milatović je istakao da uvijek šalje poruku da je Crna Gora dobar susjed, ali i da se dostojanstvo mora braniti. - Znam da je bilo sporadičnih problema i mislim da to nije dobro. Pozivam ministra vanjskih poslova da radi svoj posao - rekao je on.

Milatović: Svi su spojeni sa foteljama i jedino što znaju je da ih se drže, mislim da DNP neće izaći iz vlasti

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati pogledajte: 
 
Tema dana - Pad povjerenja u MUP 
 
- Prema rezultatima istraživanjima javnog mnjenja, koja Centar za demokratiju i ljudska prava objavljuje godišnje, povjerenje u policiju palo sa 53,5 odsto u prošloj na 44,1 odsto u ovoj godini. To, kako je navela građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić, predstavlja najveći pad povjerenja između dva uzastopna mjerenja u posljednjih deset godina, na reprezentativnom uzorku.
- Razgovaramo o društveno-političkoj atmosferi, reakciji institucija na revizionizam i urušavanje antifašističkih temelja, neuspjehu u izboru sudija Ustavnog suda i ispunjavanju reformi u procesu integracija, popravljanju odnosa sa Hrvatskom i Turskom nakon poteza vlasti koji su ih uzdrmali...
Gost emisije je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Mirsad Nurković

Bivša šefica diplomatije Evropske unije (EU) Federika Mogerini podnijela je ostavku na mjesto rektorke Koledža Evrope koji obučava mlade za diplomatiju, nakon što je protiv nje podignuta optužnica zbog sumnje na prevaru.
Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) saopštilo je u srijedu da je podiglo optužnicu protiv Mogerini i još dvije osobe, zbog prevare u javnim nabavkama i korupcije, kao i zbog sukoba interesa i kršenja profesionalne tajne.
Mogerini je u pisanoj izjavi kazala da je, u skladu sa najvećom strogošću i pravednošću sa kojom je uvijek obavljala svoje dužnosti, odlučila da podnese ostavku na mjesto rektorke Koledža Evrope i direktorke Diplomatske akademije EU, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Mogerini i generalni direktor odjeljenja Evropske komisije za Bliski istok Stefano Sanino privedeni su 2. decembra nakon racije belgijske policije u okviru istrage o prevari.
Oni su, nakon saslušanja, pušteni na slobodu, jer je procijenjeno da nema rizika od bjekstva.
Sanino je odlučio da prijevremeno ode u penziju.
Policija je pretražila Evropsku službu za spoljne poslove (EEAS) i Koledž Evrope zbog navodne korupcije prilikom osnivanja akademije za obuku diplomata.
Koledž Evrope je devetomjesečni program obuke za mlade diplomate u zemljama članicama dobio na tenderu EEAS-a 2021. i 2022. godine, kada je generalni sekretar EEAS-a bio Steafano Sanino.
Tužilaštvo EU istražuje da li je EEAS prekršio pravila tendera dijeleći povjerljive informacije sa Koledžom prije nego što je projekat dodijeljen.

Mogerini podnijela ostavku nakon optužbe za prevaru

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: svedska