Novinar Joakim Medin, koji radi za švedske novine Dagens ETC, uhapšen je u Turskoj pod optužbom za, kako je navedeno iz turskog predsjedništva, "članstvo u oružanoj terorističkoj organizaciji i vrijeđanje predsjednika".
Medin je priveden u četvrtak kada je njegov avion sletio u Tursku, a u zatvor je poslat 24 sata nakon privođenja.
U biltenu, koji je objavilo tursko predsjedništvo, navodi se da je Medin poznat po "antiturskim vijestima i bliskosti s terorističkom organizacijom PKK", kurdskom militantnom grupom koja je zabranjena u Turskoj.
- Ova odluka o hapšenju nema nikakve veze s novinarskim aktivnostimA - dodaje se.
Glavni urednik njegovog lista Andreas Gustavson opisao je optužbe kao "apsurdne", rekavši za agenciju Frans pres da bavljenje novinarstvom ne bi trebalo da bude zločin.
Švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard izjavila je za javni radio da je njegov slučaj apsolutni prioritet i obećala da će ga pokrenuti sa svojim turskim kolegom.
Do zatvaranja Medina došlo je samo nekoliko sati nakon što su vlasti pustile posljednjeg od 11 novinara uhapšenih u racijama u ponedjeljak zbog izvještavanja o protestima, uključujući AFP-ovog fotografa Jasina Akgula.
- Turske vlasti su takođe deportovale novinara BiBiSija Marka Louena, koji je izvještavao o protestima, nakon što su ga u srijedu držali 17 sati, rekavši da predstavlja prijetnju javnom redu", rekao je emiter.
Turska direkcija za komunikacije saopčila je da je Louen deportovan zbog nedostatka akreditacije.
Turski tužioci pokrenuli su istragu o Medinu 2023. godine zbog protesta kojima se navodno pridružio u Stokholmu, a u kojima je lutka predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana obješena o noge, navodi se u saopštenju Predsjedništva Turske. Takođe se navodi da je švedski novinar bio među 15 osumnjičenih za koje se vjeruje da su izveli, organizovali ili objavili demonstracije.
Protest je razbjesnio turske vlasti, koje su tvrdile da su ga orkestrirali članovi PKK, nakon čega su pozvali švedskog ambasadora u Ankari, prenosi Gardijan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Turska na aerodromu uhapsila švedskog novinara, optužen za terorizam i "vrijeđanje predsjednika"

Švedska ministarka evropskih poslova Džesika Rozenkranc ocijenila je u intervjuu za Portal ETV i Televiziju E da će Rusija biti prijetnja Evropi u doglednoj budućnosti, te da nema prostora da bude naivna.
- Ako ne iskoračimo u podršci Ukrajini i u ulaganju u sopstvenu odbranu - sigurna sam da Putinove ambicije neće stati na Ukrajini. Zato uvijek govorim da se ukrajinski narod ne bori samo za svoju slobodu - već da se ultimativno bore za cijeli kontinent i čitav slobodni svijet - poručila je Rozenkranc tokom razgovora koji je vođen u Podgorici.
PORTAL ETV: Je li nakon sastanka u Ovalnoj sobi jasno da SAD pod Trampom izdaju Ukrajinu? Što ovakav Trampov pristup znači za budućnost Ukrajine, Evropske unije, same Amerike, ali i NATO-a? Kako komentarišete činjenicu da je Tramp privremeno ukinuo pomoć Ukrajini?
ROZENKRANC: Mislim da je zaista važno da Sjedinjene Američke Države (SAD) i Evropa nastave da rade zajedno i stvaraju mir na našem kontinentu i podržavaju Ukrajinu. Naravno, u dijalogu koji vodimo sa američkom administracijom zaista radimo na kontinuiranom angažovanju SAD, ali se takođe fokusiramo i na ono što sami možemo da uradimo.
Evropa treba da poveća ulaganje u odbranu, mnoge zemlje jesu, ali ima prostora da se učini više.
Mnogo država, poput Švedske, snažno su podržale Ukrajinu, ali takođe postoji prostor za još zemalja da urade više... Mislim i ovdje.
Dosta toga se vraća na ono što je u našim rukama: a kada povećavamo sopstvena ulaganja u odbranu, kada povećavamo sopstvenu podršku Ukrajini - istovremeno pokazujemo američkoj administraciji da ozbiljno preuzimamo svoj dio odgovornosti i da možemo da im budemo pouzdaniji partner - a to, nadajmo se, znači i nastavak američkog angažovanja.
To je ono na što se fokusiramo.
PORTAL ETV: Je li jasno da je ruska propaganda pronašla direktan put do Zapada kroz Trampa? Što glas većine građana zemlje „lidera slobodnog svijeta“ za Trampa znači za ostatak svijeta? Sa druge strane, ruski uticaj u Crnoj Gori je prilično jak. Mislite li da je Crna Gora sposobna da se sa tim nosi? Što to znači za našu budućnost?
ROZENKRANC: Da budem jasna: Putin je započeo ovaj rat. On je pokrenuo invaziju na Ukrajinu i on može da završi ovaj rat povlačenjem svojih trupa. Naš fokus je da osiguramo da Ukrajina potencijalnim pregovorima pristupi sa pozicije snage. Zato moramo da nastavimo da podržavamo Ukrajinu.
Takođe mislim da je sastanak evropskih lidera prošle sedmice u Briselu jako važan: i da smo ujedinjeni u poruci da moramo da povećamo ulaganje u odbranu i da nastavimo da podržavamo Ukrajinu. Takođe je veoma jasno da Rusija ne djeluje samo vojno, nego i drugim sredstvima. Vidimo hibridne prijetnje u mnogim našim zemljama. Vidimo kampanje dezinformacija koje pokušavaju da utiču na rezultate izbora...&nbsp;
Mislim da je jako važno da sa „kutijom alata“ na kojoj EU radi kako bi imala različite mjere da se suprotstavi ovome, a u taj proces takođe moramo da uključimo zemlje kandidate. Skoro sam imala veoma dobar sastanak na kojem su takođe bili predstavnici zemalja kandidata, na kojem se raspravljalo upravo o ovome.
Upoređivale su se bilješke, davali primjeri što se dešava u kojoj zemlji - uključujući i Crnu Goru. To je jako korisno kako bismo dobili širu sliku i radili zajedno - jer Rusija nije samo vojna prijetnja - nego prijeti i drugim sredstvima. Rusija će biti prijetnja u doglednoj budućnosti. Zato zaista moramo da radimo zajedno.
PORTAL ETV: Ima li sada više bojazni da će Rusija ta „sredstva“ ostaviti sa strane i uraditi nešto konkretno kao u Ukrajini?
ROZENKRANC: Mislite da započne novi rat? Vratiću se na moju raniju poentu: Rusija će biti prijetnja Evropi u doglednoj budućnosti, nema prostora za Evropu da bude naivna.&nbsp;
Ako ne iskoračimo u podršci Ukrajini i u ulaganju u sopstvenu odbranu - sigurna sam da Putinove ambicije neće stati na Ukrajini.&nbsp;
Zato uvijek govorim da se ukrajinski narod ne bori samo za svoju slobodu - već da se ultimativno bore za cijeli kontinent i čitav slobodni svijet.
PORTAL ETV: Odnosi li se sve što kažete za EU i na Crnu Goru i naš region? Kako smo se pokazali u tom pogledu? Radimo li dovoljno?
ROZENKRANC: Mislim da je ovo zajednički problem za sve evropske zemlje - da se suočavamo sa dezinformacijama, hibridnim prijetnjama, prijetnjama po sajber bezbjednost... Važno je da radimo zajedno jer to sve jesu zajednički problemi.&nbsp;
I radimo - ali možemo više s obzirom na to da sad imamo digitalizaciju. Zato EU kreira „kutiju alata“ sa različitim mjerama. Moramo da mislimo i kako će agencije i javna uprava da se bore sa ovim problemom - i to radeći zajedno.
PORTAL ETV: Kako percipirate evropski put Crne Gore? Je li stvarno realno da postanemo članica EU do 2028. godine, ako imamo lidere koji su prosrpski, tj. proruski orjentisani? Naprimjer predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Kako vidite situaciju u kojoj on ide u Republiku Srpsku kako bi podržao Milorada Dodika koji je optužen za nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Kristijana Šmita? Imamo li zaista perspektivu da uđemo u EU dok nas ovakvi ljudi vode?
ROZENKRANC: Dakle, ono što vidim u Crnoj Gori je veoma aktivan rad na sprovođenju reformi koje su neophodne za članstvo u EU.&nbsp;
To je ono na što se sve svodi: mi to zovemo „pristup baziran na zaslugama“ na „jeziku EU“ - ali to u suštini znači da se sprovode neophodne reforme u pravosuđu, antikorupciji, ekološkim zakonima, usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom. U tome vidim veliki napredak Crne Gore - da je u potpunosti u skladu sa spoljnom i bezbjednosnom politikom, da radi na reformama na mnogo načina.
Moja glavna poruka Crnoj Gori je da se drži ovog puta. Podržavamo veoma ambiciozan cilj da postane član EU u bliskoj budućnosti.&nbsp;
Takođe su nam potrebni predvodnici za cijeli region. Moramo da pokažemo primjer u zemljama koje vode put. Skoro sam bila u Albaniji, sad sam u Crnoj Gori - to su dva dobra primjera predvodnika.&nbsp;
Pokušavamo da podržimo reformski rad tako da bude dobar i ubrzan. Što se tiče Vašeg posljednjeg pitanja: Švedska Vlada i ja nemamo drugačije mišljenje od onoga što je Evropska unija već vrlo jasno rekla: apelujemo na rukovodstvo bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska da se uzdrži od retorike i akcija koje izazivaju podjele.
To je vrlo jasno i podržavamo ovu izjavu EU.
Ja sam ovdje da se fokusiram na neophodne reforme koje je potrebno sprovesti u Crnoj Gori i kako Švedska to može podržati. Na to se svodi proces pridruživanja EU.

Anja Ivanović

1084x550

Rozenkranc za ETV: Rusija će biti prijetnja Evropi, nema prostora da budemo naivni - mora se ulagati u odbranu i podršku Ukrajini

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković ocijenila je da su crnogorski političari svjesni da je kriterijum za napredak na evropskom putu trenutno nizak zbog dešavanja na geopolitičkom planu, te da zbog poruka iz međunarodne zajednice misle da mogu da se „izvuku“.
- Apsolutno sam svjesna situacije u Ukrajini i eventualnih planova Rusije, razumijem da kada pravite važne odluke na globalnom planu postoje žrtve. Imam osjećaj da je to Crna Gora... Svako pohvaljuje Crnu Goru za IBAR, a čekali smo 10 godina na te zakone - kazala je Ćalović-Marković, na panelu „Crnogorski evropski san: Uspješna priča za region?“ u organizaciji Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, ukazujući da su značajne reforme sada žrtvovane zbog većih geopolitičkih potreba.
Istakla je da su diskusije oko podsticaja EU izgubile svoju efikasnost, napominjući da Crna Gora treba samo da ispuni minimalne uslove za integraciju u EU. &nbsp;Ova situacija dovela je, kako je ukazala, do opadanja standarda.
Naši partneri iz EU nam, kako je kazala, govore da ima važnijih stvari i da imamo kad da popravimo zakone iako nam oni prave probleme jer su mnogo loši.
- Razmislite kakvu poruku šaljete našim političarima koji su svjesni da je kriterijum trenutno nizak. Crnogorski političari znaju da mogu da se izvuku. Ako se ne promijenimo sad nećemo se promijeniti ni kad stignemo u EU - podvukla je Ćalović-Marković dodajući da smo svjesni da dešavanja u Crnoj Gori ne interesuju nikoga.
<h2>EU da nam da nadu da ovo nije kraj reformi</h2>
Ona je poručila da je jasno da je sigurnost Evrope ugrožena, ali i da bi trebalo razmisliti o tome što će biti ako Crna Gora nespremna uđe u EU.
- Jasno mi je da je sigurnost Evrope ugrožena ali razmislite što će biti ako smo nespremni da uđemo u EU. Bilo bi od velike važnosti za naše građane, ali i za EU, da stvarno živimo demokratiju. Trebate da nam pomognete da naši političari postanu ozbiljniji u cilju da napredujemo – podvukla je Ćalović-Marković.
Ona je konstatovala da situacija u Crnoj Gori nije jednostavna.
&nbsp;- Srbija utiče na Crnu Goru, a imamo i zemlje koje utiče na Srbiju. Kad nam kažete da smo odlični, a mi znamo da nijesmo, prestajemo da vam vjerujemo. A trebate nam da vam vjerujemo. Zato nam trebate - zbog vrijednosti koje EU dijeli, a koje su nekako izgubljene na Balkanu. Dajte nam nadu da ovo nije kraj reformi - poručila je Ćalović-Marković.
Naglasila je i značajne probleme Crne Gore sa korupcijom i organizovanim kriminalom, ističući hitnu potrebu za pomoći EU kako bi se unaprijedile neophodne reforme vladavine prava. Ako ne preveniramo uticaj kriminala, inflirtriraće se, upozorava Ćalović-Marković, i u iduću vlast.
<h2>Mogući početak kraja pregovora</h2>
Švedska ministarka evropskih poslova Džesika Rozenkranc je poručila da se priča o Evropi ne može započeti bez konstatovanja da se Ukrajinci ne bore samo za svoju, već za slobodu cijelog kontinenta - svih nas.
- Vidimo evropske zemlje koje se ujedinjuju i stvaraju momenat za proširenje. Vidimo evropske zemlje i kandidate da iskoračavaju i kažu da nije pitanje hoće li neko kad postati članice. Znam da je 2028. cilj. To je ambiciozni tajming, ali realan - navela je ona.
Naglasila je nepokolebljivu podršku svoje zemlje proširenju EU i ukazala da trenutni bezbjednosni pejzaž oživljava proces pristupanja. Želi, kako je kazala, da ohrabre sve u ovom momentu: Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju...
- Želimo da podržimo vaš napredak. Ovo bi mogao da bude početak kraja pregovora i možemo vidjeti da Crna Gora postane članica EU. Kandidati moraju da rade reformske zadatke, a EU da daje podršku. Vidim mnogo podrške za proširenje EU. Crna Gora mora da nastavi rad, ima podršku - navela je ona.
Rozenkranc je kazala da je za važno osigurati djelovanje SAD u Evropi i da je to obostrani interes, ali i da je važno da Evropljani rade svoj dio posla.
- Mora se povećati ulaganje u odbranu - dodala je ona.
Švedska je, kaže, udvostručila ulaganje u odbranu.
- Sada je važnije nego ikad stajati uz Ukrajinu - dodala je švedska ministarka.
<h2>Crna Gora je primjer i jer je članica NATO</h2>
Savjetnik premijera Milojka Spajića za bezbjednost odbranu, Todor Goranović, je kazao da imamo ambiciozni plan - da zatvorimo sva poglavlja. On je rekao da je napredak Crne Gore u evropskim integracijama izvor ohrabrenja za nas - ali i za Zapadni Balkan.
Rekao da je važno što je Crna Gora članica NATO.
- Mislim da je i zbog toga Crna Gora dobar primjer u regionu - ocijenio je on dodajući da se trudimo da budemo kredibilan partner.
<h2>Možemo pokazati da ZB nije samo neka periferija</h2>
Bivši potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Nikola Dimitrov je poručio da Evropljani moraju da budu odgovorniji za svoju budućnost, ali i mi u našem regionu.
- Bilo bi sjajno ako bi Crna Gora završila reforme i ispunila cilj da postane članica 2028. Kad se blokira jedna zemlja to je razočarenje za sve nas - istakao je on.
On je naglasio hitnu potrebu za geopolitičkim napretkom u Evropi, posebno uzimajući u obzir tekuće izazove vezane za proširenje EU.&nbsp;
Ukazao je na to da bilateralni sporovi često ometaju ovaj napredak, što je preusmjerilo javnu pažnju sa jačanja vladavine prava na ustavne izmjene nakon Prespanskog sporazuma.&nbsp;
Protesti u Srbiji će se, ocijenio je on, odraziti na sve nas.
- Možemo da pokažemo da Zapadni Balkan nije samo neka periferija - dodao je on.
<h2>Klijentelizam u politici</h2>
Dimitrov je rekao da je on slučajni političar i da je izgubio nadu jer u njihovoj zemlji ima previše klijentelizma u politici.
- Previše je klijentelizma i malo je ljudi koji su u politici jer je to njihov poziv - rekao je on.
<h2>Zapadni Balkan - ključni test za bezbjednost i demokratsku otpornost</h2>
Moderator panela Igor Bandović je naglasio ključnu ulogu Zapadnog Balkana u bezbjednosnom pejzažu Evrope.
- &nbsp;Zapadni Balkan ostaje ključni test za bezbjednost i demokratsku otpornost kontinenta dok se Evropa suočava sa rastućom nestabilnošću i geopolitičkim izazovima - poručio j eon.&nbsp;
Bandović u procesu evropske integracije Crne Gore vidi značajan uspjeh, ali i upozorava da tekući politički i bezbjednosni problemi zahtijevaju obnovljenu posvećenost - kako regionalnih lidera, tako i EU.
On je istakao je hitnu potrebu za demokratskim reformama, unaprjeđenjem regionalne saradnje i jasnom posvećenošću EU stabilnosti u regionu.
- Naša uloga je da podstičemo dijalog, pružamo stručnost i zagovaramo politike koje osiguravaju trajnu stabilnost na Balkanu - naveo je on.

1250x600

Crnogorski političari znaju da mogu da se izvuku jer je kriterijum nizak, treba razmisliti što će biti ako nespremni uđemo u EU

Švedski mediji javljaju da je u avionskoj nesreći u Sloveniji na Velikoj planini poginuo švedski biznismen i bivši političar Karl Ulf Sture Lundstrem. Bio je poznat i kao osnivač poznate internet stranice Pajret bej (Pirate Bay), jednog od najpopularnijih i najkontroverznijih piratskih veb sajtova za dijeljenje datoteka.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ferikssondan%2Fstatus%2F1899496518958166275%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1899496518958166275%7Ctwgr%5E3ec4216ab8ae451ac11630dcd32d0ab1b1e19f86%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Njegova kompanija Riks Telekom (Rix Telecom) između 2003. i 2005. godine obezbjeđivala je opremu, servere i podršku za veb stranicu koja je prije 20 godina bila najveći izvor besplatnog skidanja filmova i muzike, prenosi portal Necenzurirano.
Karl Ulf Sture Lundstrem je 2009. godine, zajedno s još trojicom saradnika, osuđen na zatvorske kazne od četiri do deset mjeseci zatvora i plaćanje ukupne novčane kazne od 46 miliona švedskih kruna (5,4 milijuna eura) zbog štete koju su nanijeli muzičkoj i filmskoj industriji. Izdavači su presudu iz 2009. pozdravili kao simboličnu pobjedu nad piraterijom.
Ovaj 64-godišnjak bio je dio jedne od najbogatijih švedskih porodice koja je osnovala kompaniju Vasabrod (Wasabröd) koja proizvodi hrskavi hljeb. Godine 1982. kupio ju je švajcarski farmaceutski div Sandoz.
<h2>Član krajnje desne stranke Alternativa za Švedsku</h2>
Kako prenosi švedski "Expressen", bio je poznat i po svom političkom angažmanu. Bio je član rasističke organizacije koja se kasnije transformisala u Švedske demokrate. Najmanje jednom, Lundstrom je javno negirao holokaust, prenosi portal Necenzurirano.
Lundstrom se 2018. pridružio krajnje desnoj stranci Alternativa za Švedsku, a kandidovao se kao njen kandidat 2021. Stranka je već potvrdila na Fejsbuku da je njen član preminuo.
- Danas smo dobili tragične i nezamislive vijesti. Karl Lundstrom, legenda i veteran švedskog nacionalizma, poginuo je u ponedjeljak u avionskoj nesreći. Poletio je iz Zagreba svojim avionom Mooney M-20, na putu za St. Moric u Švajcarskoj se srušio u Sloveniji. Ovaj put Karl je bio sam u avionu. Uvijek je bio pedantan po pitanju tehnologije i sigurnosti. Ono što se dogodilo je šok - napisali su.

U padu aviona u Sloveniji poginuo jedan od osnivača Pajret beja

Niz pokreta koji pozivaju na bojkot je odgovor na promjene u američkoj politici, među kojima su one koje se odnose na rusku agresiju na Ukrajinu i carine na evropske proizvode. Zagovornici bojkota vjeruju da će njime izvršiti pritisak na američku administraciju.
Takvi pokreti za bojkot proizvoda iz Sjedinjenih Američkih Država osnovani su i u Švedskoj, a organizovani su preko društvene mreže Fejsbuk. 
Naime, na Fejsbuku su osnovane grupe "Boykot varer fra USA", koja okuplja 67.000 korisnika ove društvene mreže, i "Bojkotta varor från USA", koja okuplja više od 70.000 korisnika.
Šveđani se pozivaju da ne kupuju proizvode i usluge nekih od vodećih američkih brendova, među kojima su McDonald's, Coca-Cola, Nike, Levi's, Netflix, Google i Airbnb.
Janik Kuhinur, tvorac grupe "Bojkotta varor från USA", izjavila se da se osjećala prinuđenom da to uradi, iako je švedska državljanka.
- Kada već ne mogu glasati na američkim izborima i protestovati na američkim ulicama, osjećala sam da moram nešto uraditi - izjavila je ona.
Na njenoj stranici se dijele preporuke za alternativne proizvode onim američkim, ali nekima nije lako bojkotovati.
- Teško je jer sve ima američki uticaj. Tako da je strašno teško. Onda bi trebalo da bojkotujete skoro sve - napisao je jedan od članova spomenute Fejsbuk grupe.
Nadalje, jedan član je napisao da razumije inicijativu, ali je priznao da može biti teško uvjeriti ljude u bojkot američkih proizvoda jer se prilikom kupovine možda ne razmišlja odakle ti proizvodi dolaze.
Kuhinur je istakla da je kritikovana zbog toga što je grupu osnovala na društvenoj mreži koja je u vlasništvu američkog tehnološkog konglomerata Meta. Međutim, kako je navela, ne postoji bolja alternativa te da će se ljudi morati mijenjati kako se alternative budu pojavljivale, prenosi Euronews.

Šveđani počinju bojkot američkih proizvoda

Švedske vlasti saopštile su da provjeravaju tvrdnje da je u Baltičkom moru prekinut podvodni kabl između Njemačke i Finske.
Predsjednik švedske vlade Ulf Kristerson poručio je da njegov kabinet vrlo ozbiljno tretira tvrdnje o oštećenju infrastrukturnih objekata, javlja AP.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine u Baltičkom moru zabiljeleženo je više oštećenja podvodnih kablova za telekomunikacije i snabdijevanje strujom.
Takvi incidenti se povezuju sa mogućim ruskim sabotažama.
Kristerson je izjavio da je oštećenje podvodnih infrastrukturnih objekata izuzetno zabrinjavajuće u aktuelnoj političkoj situaciji, navodi Rojters.

Švedska provjerava je li u Baltičkom moru prekinut podvodni kabl

Švedska policija saopštila je danas da je ukupno 11 osoba, uključujući napadača, ubijeno u pucnjavi u centralnom dijelu zemlje, saopštila je policija grada Erebroa.
- Motiv napada još nije poznat, ali sve ukazuje na to da je počinilac djelovao sam - dodaje se u saopštenju.
Napad je bio juče u centru za obrazovanje odraslih na periferiji grada Erebroa, oko 200 kilometara zapadno od Stokholma.

Novi bilans napada u Švedskoj: Ubijeno 11 osoba, uključujući i napadača

Najmanje deset osoba ubijeno je u pucnjavi koja se u popodnevnim satima, dogodila u švedskoj školi Risbergska u gradu Erebru.
Prema informacijama lokalnih medija Aftonbladeta i TV postaje SVT, najmanje šestoro je odvezeno u lokalnu Univerzitetsku bolnicu zbog rana koje im je zadalo vatreno oružje, od čega je četvoro ranjenih hitno operisano.
O samim žrtvama se još uvijek ništa ne zna, jer policija na konferenciji za medije nije željela dati nikakve njihove lične podatke.
- Slučaj se vodi kao pokušaj ubistva, podmetanje požara i teško krivično djelom počinjenim oružjem – pojasnili su tokom obraćanja javnosti, a tom su prilikom naglasili kako čin ne smatraju pokušajem terorističkog napada.
Takođe, naglasili su kako nijesu dobili dojavu o tome da se novi napad sprema.
Za napad je osumnjičen 35-godišnjak, jedan od smrtno stradalih, a njegov je stan promptno pretresla i švedska policija u potrazi za motivom ili dokazima o eventualnim pomoćnicima. Televizija STV uspjela je da stupi u kontakt s ocem navodnog počinitelja, koji tvrdi da je nemoguće da bi njegov sin mogao biti odgovoran za takvo zvjerstvo.
Izvori stanice &nbsp;TV4, tvrde da je navodni počinilac imao dozvolu za oružje.
Napad se dogodio danas, nakon što su mnogi učenici otišli ​​kućama, poslije polaganja državnog ispita.
Centar za obrazovanje odraslih nalazi se na periferiji grada Erebro, oko 200 kilometara zapadno od Stokholma. Škola služi učenicima starijim od 20 godina, navodi se na njenoj veb stranici.
U momentima pucnjave, profesori i učenici zaključali su se u samoj zgradi škole, a neki su pobjegli i u obližnji restoran.
Policija je saopštila kako je odmah po prijavi bila na licu mjesta.

U školi u Švedskoj ubijeno 10 osoba, među mrtvima i napadač

Podvodni optički kabl između Litvanije i Švedske oštećen je danas, objavio je litvanski javni servis LSM, citirajući operatera kabla, prenosi Tanjug.
Kako se navodi, kabl je oštećen uslijed "spoljnog uticaja", prenio je Rojters.
Podvodni optički kabl povezivao je litvanski grad Ventspils sa švedskim ostrvom Gotland, objavio je LSM.

Oštećen podvodni optički kabl između Litvanije i Švedske

Švedska će u sklopu aktivnosti NATO poslati tri ratna broda u Baltičko more kako bi vojna alijansa pojačala prisustvo u tom dijelu svijeta, saopštila je danas švedska Vlada.
Švedska vojska će takođe poslati i izviđački avion „ASC 890“, navodi se u saopštenju Vlade.
Švedska je u martu postala 32. članica Zapadne vojne alijanse, nakon što je Rusija napala Ukrajinu.
Vlada je saopštila da će ovo biti prvi put da Švedska, kao saveznik u NATO, doprinosi oružanim snagama.
Odluka je donijeta pošto je niz incidenata na Baltiku pojačao zabrinutost zbog mogućih ruskih aktivnosti u regionu.

Švedska u okviru NATO šalje tri vojna broda u Baltičko more

Šesti april 1941. godine označio je prekretnicu u istoriji Jugoslavije- bez objave rata, njemački bombarderi izručili su hiljade bombi na jugoslovenske gradove, u napadu koji će označiti početak Aprilskog rata (zvaničnog naziva Operacija 25) i ulazak Kraljevine u Drugi svjetski rat.
Neposredni povod za napad bio je Martovski puč, odnosno demonstracije nakon kojih je svrgunto rukovodstvo na čelu sa namjesnikom knezom Pavlom Karađorđevićem i Vladom Cvetković-Maček, koji su potpisali Trojni pakt sa Silama Osovine, po kojem je Jugoslavija trebalo da se pridruži savezu Njemačke, Italije i Japana.
Narod je na čuvenim martovskim demonstracijama tada poručio vlastima ''Bolje rat nego pakt, bolje grob nego rob''.
Kazna za to bila je surova- u vazdušnom napadu rano ujutru 6. aprila razrušen je Beograd, a bombardovani su i drugi gradovi u Jugoslaviji.&nbsp;
U bombardovanju Podgorice 6. aprila 1941. godine stradalo je 150 građana, a mnogi su spas tražili u pećinama iznad korita rijeke Morače, koje su tokom rata Podgoričanima često služile kao prirodni sklonište od napada, posebno onog još razornijeg, savezničkog bombardovanja iz 1944. godine.
Crna Gora je bila slabo branjena i slabo opremljena za odbranu. Njenu teritoriju napale su italijanske snage. Crnogorci su mobilisali dvije jedinice- Zetsku diviziju i Komski odred. I pored hrabre borbe i početnog prodora nijsu uspjeli da potisne italijansku vojsku.
Oko 2170 njemačkih i 670 italijanskih aviona napalo je Jugoslaviju, koja je poslije 11 dana borbe kapitulirala, 17. aprila 1941. godine.
Jugoslovenska teritorija je podijeljena u okupacione zone između, pri čemu je prostor tadašnje Zetske banovine sa sjedištem na Cetinju potpao pod kontrolu fašističke Italije koja je tu organizovala civilnu, a potom i vojnu vlast. Boka Kotorska je, kao provincija u sastavu Guvernatorata Dalmacija pripala direktno Italiji, dok su italijanskoj satelitskoj državi, Velikoj Albaniji, pripale granične crnogorske opštine Plav, Rožaje, Gusinje, Tuzi i Ulcinj.
Italijani su ušli na Cetinje 17. aprila, nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, a dok je dio naroda pozdravio novu vlast, posebno imajući u vidu da je italijanska kraljica bila crnogorska princeza Jelena Savojska, veliki dio naroda koji nije prihvatao okupaciju, okupljao se oko ilegalne Komunističke partije Jugoslavije, koja je već 15. aprila počela sa organizovanjem i pozivima na otpor novim fašističkim vlastima, koji će kulminirati slavnim Trinaestojulskim ustankom koji je označio zvanični početak borbe protiv okupatora u Crnoj Gori.

Na današnji dan prije 84 godine počeo Aprilski rat

U okviru „Mjeseca poštovanja džeza”, KIC ''Budo Tomović'' organizuje ciklus „Džez na filmu”, posvećen nedavno preminulom Kvinsiju Džounsu, legendarnom kompozitoru i producentu, u utorak 8. i srijedu 9. aprila u Multimedijalnoj sali KIC-a sa početkom u 20 sati, saopšteno je iz ove ustanove.
- Fokus ovog programa su dva izuzetna ostvarenja - The Pawnbroker (Zalagaoničar) iz 1964. i In the Heat of the Night (U vrelini noći) iz 1967. godine, filmovi koji su, svaki na svoj način, obilježili epohu. Film In the Heat of the Night (1967) biće prikazan u utorak, 8. aprila u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović”, u 20 sati, a dan kasnije i film The Pawnbroker (1964) - navodi se u saopštenju.
Prvi, u režiji Normana Džuisona, poručuju iz KIC-a, donosi uzbudljivu detektivsku priču sa američkog Juga, s nezaboravnim tandemom Sidni Poatje i Rod Stajger, ovjenčan sa pet Oskara, uključujući onaj za najbolji film. Drugi, u režiji Sidnija Lumeta, donosi potresnu priču o Holokaustu i otuđenju, s Rodom Stajgerom u ulozi traumatizovanog zalagaoničara.
&nbsp;Muzika Kvinsija Džounsa u ova dva filma oslikava potpuno različite svjetove. The Pawnbroker je njegov prvi filmski soundtrack, prožet sofisticiranim karipskim poliritmovima i uticajima bosanove, čime dočarava unutrašnju buru i odvojenost glavnog junaka. Nasuprot tome, In the Heat of the Night koristi bluz i soul motive, prenoseći sparnu, tešku atmosferu američkog Juga i napetost koja ključa ispod površine-
- Posebno nam je zadovoljstvo što prikazujemo The Pawnbroker, rijetko viđeno remek-djelo, čija se muzika i danas ističe kao jedno od najautentičnijih džez filmskih ostvarenja- &nbsp;ističu iz KIC-a.
&nbsp;Filmovi se prikazuju bez prevoda, uz titlove na engleskom jeziku.
&nbsp;Ulaz je slobodan.

KIC ''Budo Tomović'': ''Džez na filmu'' u Multimedijalnoj sali

Gospodin Grad ponovo zaslužuje osmijeh i viteški princip baziran na džentlmenstvu i pravičnosti, koji su nekada činili razliku u odnosu na ostale gradove i u onoj velikoj Jugoslaviji, kazao je nosilac liste Evropskog saveza u Nikšiću Ivan Radojičić.
&nbsp;- Naša vrata će biti otvorena od prvog dana za sve ideje koje bi Nikšić učinile modernim gradom koji bi bio spreman da ponese titulu Evropske prijestonice kulture- poručio nosilac liste ES.
&nbsp;Projekat Bedem 360, podsjeća Radojičić, već šest godina stoji u fiokama raznih institucija. U narednom periodu predstavljaće jednu od mojih bitnijih preokupacija sve sve do njegove konačne realizacije. Nikšić je bez valorizacije ogromnog potencijala koju nosi tvrđava &nbsp;Onogošt u najboljem slučaju polu-grad. Mjesto bez svoje istorijske kopče i vertikale.
- Moderan Nikšić, kao i onaj istorijski - nepokorni, tvrde zemlje i tvrdog kamena, krenuće upravo sa tvrđave. Naravno, realizacija ovog projekta ne bi bila moguća bez brojnih pojedinaca koji su u raznim fazama radili na ovoj ideji- naveo je Radojičić.
&nbsp;
On je pozvao građanke i građane da se pridruže idejama Evropskog saveza i da zajedno učine najbolje što mogu za svoj grad.
&nbsp;
- Samo sa odlučnim i hrabrim pojedincima moguće je revitalizovati ugašene institucije. Kvalitetna lokalna samouprava je nemoguća bez kreativnih pojedinaca, NVO sektora i raznih strukovnih udruženja koji žele dobro svom gradu- zaključio je Radojičić.

Radojičić: Nikšić će kroz projekat Bedem 360 biti spreman da ponese titulu Evropske prijestonice kulture

Saradnica u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Sanja Orlandić na svom Fejsbuk profilu javno je podržala nosioca liste Evropskog saveza u Nikšiću, Ivana Radojičića.
- U politici - za razliku od teorije - ne biramo između dobrog i lošeg, već između mogućeg i pogubnog. A upravo tu često padamo na ispitu zrelosti. Umjesto da prepoznamo ono što je moguće, progresivni krugovi često odbacuju sve što nije idealno - pa čak i kad se time otvara prostor za opcije koje aktivno razaraju temeljne vrijednosti demokratskog društva- napisala je Orlandić.
Kako je dodala, kritika je zdrava i potrebna, a kad postane razlog za paralizu, ona više ne koristi nikome - osim onima koji je koriste da zadrže moć.
- Politička odgovornost znači da znamo kada da budemo glas razlike, a kada brana regresiji. Moguće nije idealno, ali je često jedino što stoji između nas i potpunog mraka- navela je Orlandić u objavi.
 
 Ukazala je i da politika nije prostor za idealne scenarije, nego za konkretne izbore u konkretnim uslovima.
- Kad su goli neofašisti na vlasti, ne tražiš savršenstvo - tražiš otpor- poručila je Orlandić.
Obraćajući se Radojičiću u Fejsbuk objavi, ona ističe da je u vremenu kad je lakše biti ciničan, pasivan ili samo komentator sa strane hrabrost stati imenom i prezimenom i pokušati nešto promijeniti
- Zato, Ivane, bez obzira na to kakav bude rezultat - već si mnogo uradio samim tim što si odlučio da se uhvatiš u koštac s ovakvom stvarnošću. U vremenu kad je lakše biti ciničan, pasivan ili samo komentator sa strane, hrabrost je stati imenom i prezimenom, i pokušati nešto promijeniti. Takvi potezi znače više nego što možda trenutno izgleda- zaključila je Orlandić.

Orlandić podržala Radojičića: Politička odgovornost znači da znamo kada da budemo glas razlike, a kada brana regresiji

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Bivši pomoćnik direktora policije Milovan Pavićević predao je danas pismene zahtjeve na adrese tri čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Kako saznaju Portal ETV i Televizija E, Pavićević se obratio Ivici Janoviću, vršiocu dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, Danilu Šaranoviću, ministru unutrašnjih psolova i Lazaru Šćepanoviću, čelniku Uprave policije. &nbsp; Iskusni policajac traži odgovor – što su nadležne isntitucije preduzele da njemu i porodici zaštite živote. &nbsp; STRAVIČNO OTKRIĆE &nbsp; Pavićević je tek juče – i to iz teksta u dnevnom listu ,,Vijesti” – saznao da su se članovi kavačkog kriminalnog klana iz Bude dogovarali, juna 2020. godine, da na njegovu kuću iz drona bace 10 kilograma eksploziva. Međutim, Pavićević nije bio obaviješten o opasnosti za njega i članove njegove porodice. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190452_d23a4d929dce171912f42d57c386e7a1a2db92a2650d79646e7d17693871bb3b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404190452_d23a4d929dce171912f42d57c386e7a1a2db92a2650d79646e7d17693871bb3b" data-rendition-name="original" width="7445" height="4403" loading="lazy" alt='OBAVJEŠTENJE NAKON PUNE ČETIRI GODINE: Naslovnica dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>OBAVJEŠTENJE NAKON PUNE ČETIRI GODINE: Naslovnica dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Portala ETV i Televizije E, Pavićević je postavio više pitanja čelnicima MUP-a, ANB-a, Uprave policije, ali i Specijalnog tužilaštva. &nbsp; Prije svega: zašto nije preventivno upoznat od nadležnih iz policije i tužilaštva da su prema njemu i članovima njegove porodice iskazane ozbiljne prijetnje i najavljena njegova likvidacija? Pavićević je takođe pitao da li su nadležne službe izvodile ikakve aktivnosti proaktivne preventivne zaštite njega i njegove porodice. &nbsp; Na kraju, tražio je informaciju da li je o sadržaju prepiske ljudi iz kavačkog klana upoznato Specijalno državno tužilaštvo i je li ta državna institucija bilo što preduzela. &nbsp; Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije smatra da je nedopustivo da Pavićević nije bio obaviješten o tako zastrašujućoj prijetnji po njegovu i bezbjednost njegove porodice. &nbsp; KAD DRŽAVA NE REAGUJE &nbsp; -To je prosto nevjerovatno. Smatram da je uprava policija trebala da napravi tri aktivnosti. Prvo da obavijesti policijskog starješinu o toj bezbjednosnoj prijetnji. To policija nije uradila. Druga stvar i druga aktivnost koju je trebala da uradi je da napravi bezbednosnu procjenu kako njega tako i njegove porodice jer se u tome pominju njegova djeca što daje posebno složenost ovom predmetu. I treća aktivnost koju je policija treba da uradi to je da obavijesti nadležnog tužioca i ono što smo mogli da vidimo u tekstu je da je policija obavijestila nadležnog tužioca, ali javnost ne zna koje mjere je preduzeo nadležni tužilac-ocjenjuje Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190456_d2e8de94dd7f0bd2a09c439ddcddf893ec4f14f3a983c4493c0fe1a70b25e7e8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250404190456_d2e8de94dd7f0bd2a09c439ddcddf893ec4f14f3a983c4493c0fe1a70b25e7e8" data-rendition-name="original" width="1190" height="1080" loading="lazy" alt="TRI PROPUSTA DRŽAVE: Nikola Janjušević"> <figcaption>TRI PROPUSTA DRŽAVE: Nikola Janjušević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Stravična prijetnja člana kavačkog klana Vasilija Rafailovića upućena je prije pet godina. Sada se ispostavlja da su svi u vrhu bezbjednosnog sektora imali tu zastrašujuću informaciju. &nbsp; Jedino Milovan Pavićević nije bio upoznat da mu se priprema likvidacija. Još i gore. Umjesto da ga imformišu, ministar Šaranović i čellnik Uprave policije Šaranović targetirali su Pavićevića i pokrenuli disciplisnki postupak. Sve to u sklopu velike akcije ,,Značka”, odstrijela politički nepodobnih policijskih starješina. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190452_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250404190452_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt='NALOGODAVAC AKCIJE ,,ZNAČKA": Lazar Šćepanović, v.d. direktora Uprave policije '> <figcaption>NALOGODAVAC AKCIJE ,,ZNAČKA": Lazar Šćepanović, v.d. direktora Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PAVIĆEVIĆEVI ,,GRIJESI” Što su njegovi grijesi, Pavićević još nije saznao jer u Odluci o pokretanju disciplisnkog postupka – to nije navedeno, iako je zakonska obaveza. &nbsp; -Simptimptomatično je da je policijski starešina disciplinski procesuiran po famoznom članu 162 zakona o unutrašnjim poslovima, na osnovu mišljenja komisije za utvrđivanje bezbednosnih smetnji kao i na bazi mišljenja agencije za nacionalnu bezbjednost, s tim što je to svoje mišljenje agencija stavila pod oznakom tajnosti. Tako da osim ovog policijskog starješine imamo, još njih dvadesetak iz regionalnog centra ,,Sjever” koji su disciplinski procesuirani i neki od njih su suspendovani – zaključuje Janjušević. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića, prvobitno planiran za 6. mart, odgođen je za polovinu jula. Sudeći po dosadašnjim postupcima vrha MUP-a i policije, kao i izjavama čelnika Demokrata Alekse Bečića, koji stoje iza akcije odstrijela politički nepodobnih iz policije - nastaviće se progon ljudi. &nbsp; A da li će Milovan Pavićević i njegova porodica moći mirno da spavaju, da se oslobode straha od osvete kriminalnih klanova?&nbsp; To izgleda mnogo ne interesuje aktuelne čelnike u bezbjednosnom sektoru. Niti bilo koga iz parlamentarne većine koja mirno gleda kršenje zakona ali i ljudskih prava. &nbsp; &nbsp;

Tag: svedska