Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se sa Nj. E. Šarlotom Samelin, ambasadorkom Kraljevine Švedske u Crnoj Gori.
- Mandić je izrazio zadovoljstvo povodom njihovog ponovnog susreta, dodajući da Crna Gora Kraljevinu Švedsku posmatra kao iskrenog prijatelja. Sagovornici su se prisjetili predsjednikove zvanične posjete Švedskoj krajem 2024. godine na poziv tamošnjeg predsjednika parlamenta Andreasa Norlena, naglasivši da su u današnjem vremenu, upravo takve posjete ključ snaženja bilateralne saradnje - navodi se u saopštenju.
Komentarišući aktuelnosti vezane za proces evropskih integracija naše zemlje, konstatovano je da sada, više nego ikada, Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica, jer naša država u poslednje dvije godine postiže istorijske rezultate koji nas kandiduju za prvu narednu članicu EU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mandić i Samelin: Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica

Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje u svim oblastima od obostranog interesa - ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa turskim ambasadorom Barišom Kalkavanom.
Ibrahimović ga je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, primio u oproštajnu posjetu i zahvalio na posvećenom radu i doprinosu razvoju odnosa između dvije države, te poželio uspjeh u daljem profesionalnom angažmanu.
- Obje strane naglasile su tradiciju prijateljskih odnosa i kontinuiranog dijaloga - dodali su u njegovom kabinetu.
Ibrahimović se danas u odvojenim susretima sastao i sa ambasadorima Švedske i Tunisa u Crnoj Gori.
- Sastanak sa nerezidentnom ambasadorkom Kraljevine Švedske Šarlot Samelin bio je prilika za razmjenu mišljenja o modalitetima intenziviranja političkih kontakata i bilateralnih odnosa između Crne Gore i Švedske, koje karakterišu dugogodišnje prijateljske i savezničke veze - naveli su u saopštenju.
Pored jačanja saradnje u ključnim oblastima kao što su ekonomija i turizam, bilo je riječi o procesu evropske integracije Crne Gore.
- U tom &nbsp;kontekstu, ambasadorka Samelin je istakla snažnu podršku cilju da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU, dodavši da će Švedska nastaviti da pruža ekspertsku i političku pomoć na tom putu - naveli su u saopštenju.
U susretu sa nerezidentnom ambasadorkomTunisa Imen Lažili Amari, bilo je riječi o daljem jačanju saradnje na bilateralnom nivou, kao i u okviru multilateralnih foruma i incijativa.
- Poseban akcenat stavljen je na oblasti turizma, investicija i saobraćajne povezanosti, kao i na saradnju u oblastima kulture, obrazovanja i sporta - naveli su u saopštenju.
Naglasili su da su se sagovornici saglasili da će osnaživanje normativno-pravne osnove stvoriti dodatni prostor za intenziviranje saradnje i političkog dijaloga.
- Na sastancima su razmijenjena mišljenja o aktuelnim geopolitičkim izazovima, uz potvrdu spremnosti da se nastavi jačanje partnerskih odnosa i saradnje na bilateralnom i multilateralnom planu - zaključili su u saopštenju.

Ibrahimović sa Kalkavanom: Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje

Švedska Vlada je u petak predložila izmjene Ustava koje bi omogućile oduzimanje državljanstva nekim vođama kriminalnih bandi, kao dio rada na suzbijanju raširenog organizovanog kriminala.
U januaru je međustranački parlamentarni odbor predložio ustavne izmjene koje bi omogućile oduzimanje pasoša osobama sa dvostrukim državljanstvom osuđenim za špijunažu ili izdaju, ali nije predlagao mjere usmjerene na organizovani kriminal.
- Vlada je odlučila ići dalje od prijedloga odbora upravo kako bi bilo moguće oduzeti državljanstvo, na primjer, vođama bandi koji su počinili veoma, veoma ozbiljnu štetu društvu - rekao je ministar pravde Gunar Stromer na konferenciji za novinare.
On je naveo da nacrt zakona koji je u petak predat parlamentu uključuje prijedlog koji bi omogućio oduzimanje pasoša osobama sa dvostrukim državljanstvom osuđenim za krivična djela koja ozbiljno ugrožavaju vitalne nacionalne interese, poput teškog kriminala bandi.
Švedska je decenijama suočena s nasiljem povezanim s organizovanim kriminalom.
Vlada i njeni saveznici, krajnje desničarska i antiimigrantska stranka Švedskih demokrata, pobijedili su na izborima 2022. godine sa obećanjem da će smanjiti imigraciju i kriminal bandi za koje tvrde da su povezani, a izbori slijede sljedeće godine.
Kako navode švedski portali, ukoliko bi se usvojio ovaj zakon, bilo bi riječi o osobama koje su državljanstvo pribavile putem prevare, prijetnji ili mita, ali i o osobama koje ozbiljno ugrožavaju vitalne interese države.
Ovo može obuhvatiti zločine koji ozbiljno ugrožavaju sigurnost Švedske ili određene ozbiljne prijetnje sistemu povezane s kriminalom bandi.

Švedska predložila oduzimanje državljanstva nekim vođama kriminalnih bandi

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Švedska turistička organizacija pokrenula je kampanju koja poziva posjetioce da dođu u zemlju i namjerno uspore — putuju bez žurbe, planova i pritiska, kako bi otkrili "čari dosade".
<h2>Zemlja koja nudi mirniji i sporiji odmor</h2>
Prema naučnim istraživanjima koja Švedska citira, dosada pomaže mozgu da se oporavi od složenosti svakodnevnog života. Istovremeno, predstavljaju se kao savršeno mjesto za bjekstvo, piše Klix.
Kao jedna od najrjeđe naseljenih zemalja u Evropi, sa ogromnim šumama i bezbroj jezera, Švedska je, prema Visit Sweden, idealno mjesto za spavanje, opuštanje i razmišljanje.
- Mnogo toga možete da radite u Švedskoj, ali jedna od najboljih stvari bi mogla biti da dođete ovdje, prigrlite tišinu i dosađujete se - kaže šef organizacije Visit Sweden.
Dosada o kojoj govore ne mora da znači da ne radite apsolutno ništa tokom posjete zemlji — već mirniji ili sporiji odmor: digitalni detoks, provođenje vremena u prirodi, koliba u šumi.
Među opcijama koje predlažu su: odlazak u udaljenu kolibu, posmatranje zvijezda na sjeveru (npr. u Laponiji), hodanje na krpljama ili sporije zimsko planinarenje.
Takođe navode mogućnost istraživanja tradicionalne hrane (kao što su pečena bijela riba, dimljeno meso irvas i meso sjevernog jelena), opuštanje uz hladne kupke u spa hotelima ili kupalištima ili duge vožnje (kao ruta poznata kao „Plavi autoput“ koja povezuje Švedsku, Norvešku i Finsku).
Cilj kampanje — umjesto brzih, ispunjavajućih avantura — jeste da privuče turiste koji žele sporiji „velnes i spori putnički“ odmor, sa manje obaveza, više mira i mogućnošću da odmore mozak.

Švedska otkriva "čari dosade"

Premijer Švedske Ulf Kristerson najavio je u septembru planove da se za najteža krivična djela, uključujući ubistvo i teško izazivanje eksplozije, granica krivične odgovornosti spusti sa 15 na 13 godina.
Reforma zakona je odgovor na porast smrtonosnog nasilja među bandama. Policija tvrdi da kriminalne mreže za izvršavanje pucnjava i transport oružja sve češće regrutuju djecu, jer mlađi od 15 godina ne mogu biti krivično gonjeni.
Vlada u Stokholmu ranije je najavila osnivanje posebnih pritvorskih jedinica u švedskim zatvorima za maloljetnike od 15 do 17 godina. Prema novom prijedlogu, plan se proširuje i na jedinice za zatvaranje mladih uzrasta od 13 do 14 godina. Prema Ministarstvu pravde Švedske, maloljetni prestupnici bi mogli početi da se šalju u ove pritvorske ustanove već narednog ljeta.
Vlada tvrdi da će promjena zatvoriti pravnu rupu koju bande zloupotrebljavaju. Međutim, pravni stručnjaci, organizacije za prava djeteta i socijalni radnici upozoravaju da spuštanje granice neće smanjiti kriminal, te da može ugroziti proces rehabilitacije.
<h2>Velike razlike u EU – granica od 10 do 16 godina</h2>
Minimalna starost za krivičnu odgovornost u Evropi znatno varira. Zemlje sa granicama ispod 14 godina su Irska (od 10 godina u zavisnosti od prestupa), Holandija (od 12 godina), Belgija i Mađarska (od 12 godina u zavisnosti od prestupa), Francuska (od 13 godina u zavisnosti od prestupa). A najviša granica je u Portugaliji i Luksemburgu gdje su mladi krivično odgovorni tek sa 16 godina.
Uprkos razlikama, sve zemlje Evropske unije imaju posebne sisteme pravde za maloljetnike mlađe od 18 godina, gdje je fokus na obrazovanju i rehabilitaciji, a ne na kažnjavanju. Međutim, kako se zaoštravaju političke rasprave oko omladinskog kriminala, sve više nestaje granica između zaštite i krivičnog gonjenja maloljetnika.
U zemljama s višim granicama, poput Finske ili Portugalije, naglasak je na socijalnoj reintegraciji. Drugdje, rastuća zabrinutost zbog učešća mladih u nasilnim krivičnim djelima podstiče pozive za pooštravanje pravila, trend koji je sada vidljiv na primjer u Švedskoj – ali i u Njemačkoj.
<h2>Njemačka: Pritisak da se pooštri zakon</h2>
Krivični zakon u Njemačkoj postavlja granicu odgovornosti na 14 godina. Prestupnicima od 14 do 17 godina sudi se u sudovima za maloljetnike, gdje se naglasak stavlja na rehabilitaciju, društveno korisni rad i savjetovanje, prije nego na zatvorske kazne.
Međutim, pozivajući se na porast nasilja među još mlađima, članovi konzervativne CDU kancelara Fridriha Merca, kao i političari krajnje desnice, traže spuštanje granice na 12 godina. Statistika pokazuje da je broj djece osumnjičene za nasilna krivična djela porastao za 11,3 odsto u 2024. iako je nivo i dalje znatno niži nego početkom 2000-ih.
Kao i u Švedskoj, zagovornici prava djeteta i pravni stručnjaci protive se spuštanju granice. Neki pozivaju da se prvo sprovede istraživanje o tome da li bi takav potez uopšte smanjio broj krivičnih djela među mladima i kakav bi uticaj imao na djecu.
Za sada, njemačka Vlada pokazuje malo interesovanja za promjene, držeći se pristupa koji stavlja rehabilitaciju na prvo mjesto i koji već dugo oblikuje filozofiju pravde za maloljetnike. Ipak, debata se ponovo pojavljuje, a švedska odluka da spusti granicu mogla bi poslužiti kao inspiracija konzervativnim zakonodavcima.
<h2>Irska: Najniža granica u EU</h2>
Irska ima najnižu starosnu granicu za krivičnu odgovornost u EU. Prema Zakonu o djeci, većina maloljetnika postaje krivično odgovorna sa 12 godina, ali za teška krivična djela poput ubistva, ubistva iz nehata ili silovanja, gonjenje je moguće već od 10 godina.
Ova politika izazvala je kritike grupa za ljudska prava, uključujući UNICEF i Savjet Evrope, koji preporučuju minimalnu granicu od 14 godina. Aktivisti u Irskoj pozivaju zakonodavce da podignu granicu, tvrdeći da aktuelni zakon nije u skladu sa savremenim standardima zaštite djece.
Irska Vlada brani postojeći okvir, ukazujući na specijalizovane sudove za maloljetnike i programe preusmjeravanja koji se fokusiraju na obrazovanje i pravdu zasnovanu na pomirenju i obnovi povjerenja. Ipak, pod sve većim međunarodnim pritiskom, razmatra se revizija zakonodavstva.
<h2>Zašto je Danska promijenila kurs</h2>
Primjer Danske ukazuje da treba biti oprezan. Vlada desnog centra je 2010. spustila granicu krivične odgovornosti sa 15 na 14 godina, nadajući se da će time zaustaviti kriminal među mladima. Dvije godine kasnije, nova Vlada je poništila odluku. Studije su pokazale da nije bilo smanjenja krivičnih dela među 14-ogodišnjacima. Takođe je pronađena veza između ranog zatvaranja i povećanog ponavljanja krivičnih djela.
Za mnoge u Briselu to je podsjetnik da reforme krivičnog zakona mogu biti politički popularne, ali rijetko donose trajne rezultate.
Pitanje koliko mlad neko može biti da bi bio kažnjen ostaje politički osjetljivo u cijeloj EU. Švedski prijedlog uklapa se u širi trend oštrije retorike o omladinskom kriminalu, ali istraživanja, poput studije iz Danske iz 2025, sugerišu da rana kriminalizacija može otežati reintegraciju.
Istraživači u SAD takođe su utvrdili da rano zatvaranje maloljetnika negativno utiče na njihov razvoj i često ima dugoročne posljedice.
Dok zemlje EU vagaju između odvraćanja i rehabilitacije, pravi izazov možda nije u tome koliko nisko ide starosna granica, već u tome kako društva pomažu ranjivoj djeci da uopšte ne uđu u svijet kriminala.

Švedska uvodi zatvor za trinaestogodišnjake, neki političari u Njemačkoj traže da granica krivične odgovornosti bude i niža

Švedska je u digitalizaciji mnogo odmakla, što znači da gotovina odavno više nije kralj. Bezgotovinsko plaćanje je za mnoge Šveđane praktično i ušteda vremena. No, ovo ima i nedostatke.
Ne samo da je sve manje gotovine u novčanicima stanovnika ove države, već je sve manje u finansijskoj infrastrukturi. To znači i uklanjanje bankomata dok je sve manje prodavnica koje primaju gotovinu. Naime, udio gotovine u plaćanju u Švedskoj iznosi jedan odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove zemlje, što je jedna od najnižih stopa u svijetu. Švedska i Norveška su države s najmanjim udijelom gotovine u svijetu.
<h2>Digitalizacija</h2>
Bezgotovinsko plaćanje jeste praktičnije, ali raste zabrinutost da će se njime ugroziti socijalna pravda i sigurnost snabdijevanja. Shodno tome, u ovoj državi postoji inicijativa "Pobuna gotovine", kojom se traži zadržavanje gotovine kao jedne od mogućnosti plaćanja.
Bjorn Erikson, pokretač spomenute inicijative, odnosno osnivač istoimene organizacije, upozorio je da će dio društva biti marginaliziran digitalizacijom. To se odnosi na dio društva koji ne može ili ne želi koristiti bezgotovinsko plaćanje. Za Eriksona je to društveni problem.
- Isključujete ljude koji imaju poteškoće s tim. To mogu biti osobe s invaliditetom, žene koje žive s nasilnim muškarcima, koji prate njihov bankovni račun, ljudi koji se jednostavno ne mogu nositi s tim - stariji ili oni u ruralnim područjima, gdje nema signala - ukazao je Erikson.
On je među onima koji nisu u dilemi da li treba postojati više mogućnosti plaćanja.
<h2>Ranjivost digitalnih sistema plaćanja</h2>
Rast digitalizacije podrazumijeva i rast rizika. Opasnost od kibernetičkih napada ili tehničkih poremećaja se značajno povećala. Pojedini učesnici platnog sistema bivaju više puta meta kibernetičkih napada ili dogodi im se prekid rada sistema za bezgotovinsko plaćanje.
U Centralnoj banci Švedske (Riksbank) smatraju da postoje velike prijetnje po finansijski sektor, dijelom i zbog geopolitičkih napetosti. Švedski finansijski sistem jeste otporan, ali se mora stalno razvijati kako bi bio spreman za nove prijetnje.
Elin Ritola iz Riksbanka je podsjetila da vrijednost gotovine postaje očigledna u kriznim vremenima.
- Gotovina je funkcionalna čak i kada nema električne energije ili komunikacijski sistem ne radi. Manje je ranjiva usljed kibernetičkih napada i zbog toga je važna za sigurnosni poredak. Preporučujemo da kod kuće imate dovoljno gotovine za hranu ili lijekove za sedam dana - navela je Ritola.
I u Ministarstvu odbrane Švedske napominju na važnost gotovine u kriznim situacijama, kao dijela sveobuhvatne strategije za jačanje civilne odbrane.
<h2>Kako održati infrastrukturu za gotovinu</h2>
Dostupnost gotovine je odavno u ovoj zemlji političko pitanje. Vlada je u januaru prošle godine pokrenula tzv. Istragu o gotovini. Naime, istražna komisija je dobila zadatak dati prijedloge za zadržavanje infrastrukture za gotovinu i njeno prilagođavanje okolnostima.
Komisija je u decembru 2024. dala svoje preporuke, među kojima su obavezivanje trgovina osnovnih potrepština, što se odnosi i na trgovine hranom i ljekovima, da prihvataju gotovinu. Osim toga, banke bi trebalo da budu obavezne da garantuju preuzimanje i polaganje gotovine širom zemlje.
U tom kontekstu, u Centralnoj banci Švedske razvijaju elektronsku krunu, digitalni oblik gotovine, kojim se gotovina neće zamijeniti, već dopuniti. E-kruna bi bila dostupna, čak i u trenutku nestanka električne energije ili interneta. Trenutno se testira kao pilot projekat i još nije poznato kada će u potpunosti biti dostupna, objavio je njemački dnevnik tagesschau.

Švedska gotovo bez gotovine: Digitalizacija preuzima priman u plaćanju

U okviru prve zvanične posjete Švedskoj, predsjednik države Jakov Milatović sastao se sa predsjednikom švedskog Parlamenta - Riksdaga Andreasom Norlanom i predstavnicima švedskih partija na temu evropske budućnosti Crne Gore.
- Ova istorijska, prva zvanična posjeta predsjednika Crne Gore Švedskoj je signal da želimo da produbimo našu političku i ekonomsku saradnju i osnažimo odnose. Švedska je važna članica Evropske unije, država čija javnost, prema posljednjim istraživanjima, snažno podržava politiku proširenja. Crna Gora je sa druge strane najnaprednija među državama kandidatima, i spremni smo da postanemo punopravna članica EU do 2028. godine-poručio je predsjednik Milatović.
On je podsjetio da je naša zemlja institucionalno najviše napredovala, otvarajući sva poglavlja u pregovorima sa Unijom, da je do sada zatvorila sedam poglavlja i da će do kraja godine zatvoriti još najmanje pet. Istakao je i da zemlja u potpunosti usklađuje svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa evropskom, da je kao članica NATO-a kredibilna saveznica i primjer dobrosusjedske politike u regionu.
- Članstvo u EU nije nagrada, već obaveza Crne Gore. Zato je Evropska unija radna akcija kojoj smo posvećeni. Naš ulazak u EU bio bi dobra poruka da se reforme isplate, i pozitivan signal ostalim zemljama kandidatima da je fokus i dalje na proširenju Unije- kazao je predsjednik Milatović.
Predsjednik i poslanici švedskog Parlamenta izrazili su snažnu podršku procesu pristupanja zasnovanom na reformama i kazali da su dosadašnji rezultati Crne Gore impresivni i da naša zemlja ide u pravom smjeru.

Milatović sa Norlanom: Podrška Crnoj Gori na evropskom putu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nastavlja svoju prvu zvaničnu posjetu Švedskoj, a danas je razgovarao sa ministarkom vanjskih poslova te zemlje Marijom Stenegard.
- Podrška Švedske evropskom putu Crnu Gore &nbsp;i cilju da do 2028. postanemo država članica EU je iskrena i snažna. &nbsp;Saglasili smo se da je vrijeme &nbsp;da se pređe na konkretne korake: izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore EU kako bismo poslali jasnu poruku da je politika proširenja živa i pozitivan signal ostalim zemljama kandidatima da se reforme vrjednuju- poručio je Milatović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1980597200494236141%3Ft%3Dd4Wl7vf9qSKEw-Dth73kYQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović sa Stenegard: Vrijeme da se pređe na izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore EU

Politički dijalog na najvišem nivou i konkretni ekonomski projekti predstavljaju najbrži put ka snažnijim odnosima, većim investicijama i napretku naše zemlje ka članstvu u EU do 2028. godine, poručeno je na sastanku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa premijerom Švedske Ulfom Kristersonom.
Milatović je danas započeo jzvaničnu posjetu Kraljevini Švedskoj. Riječ je o prvoj posjeti jednog crnogorskog predsjednika toj zemlji od obnove nezavisnosti Crne Gore. On se u Štokholmu sastao sa predsjednikom Vlade Švedske Ulfom Kristersonom, a sastanku je prisustvovala i ministarka za EU poslove Džesika Rozenkranc.
Kako je saopšteno iz Kabineta Milatovića, razgovor je potvrdio da su odnosi Crne Gore i Švedske prijateljski i saveznički, uz obostranu spremnost da se podignu na viši nivo kroz konkretnu političku i ekonomsku saradnju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfBrzX4OjBLM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Ovo je zaista istorijska posjeta. Imao sam veoma konstruktivan razgovor sa švedskim premijerom. Znate kolika je važnost Švedske u Evropskoj uniji, ona je značajan kontributor u smislu budžeta EU, tako da je njihova podrška našem evropskom putu od izuzetne važnosti. Danas smo otvorili novu stranicu u našim bilateralnim odnosima. Ovo je bila dobra prilika da ponovim poruku koju stalno ističem, da je Crna Gora spremna da bude 28. država članica EU 2028. godine. Vjerujem da od danas, nakon razgovora koji sam imao sa premijerom Švedske, imamo još snažniju podršku ove zemlje kada je Crna Gora u pitanju - poručio je Milatović.
On je kazao da je potrebno završiti započete reforme u Crnoj Gori i pozvao sve političke aktere u zemlji da "zaista ozbiljno pristupe procesu, da intenziviraju reforme i da Evropi pokažu da nam je mjesto u Evropskoj uniji".
Sagovornici su ocijenili da postoji značajan prostor za jačanje ekonomske saradnje.
Crna Gora je zainteresovana za povećanje švedskih investicija i razvoj zajedničkih projekata u oblastima energetske tranzicije, obnovljivih izvora i digitalnih rješenja, koji spajaju energiju i znanje i donose nova radna mjesta i veću konkurentnost privrede.
- Kada je riječ o značaju švedske ekonomije, naše veze su nedovoljno razvijene. Trgovina, investicije, čak i broj turista iz Švedske nijesu na zadovoljavajućem nivou. Zato moramo raditi znatno više kako bismo Švedsku snažnije povezali sa Crnom Gorom - istakao je Milatović.
On je podsjetio i na značaj savezničke saradnje u okviru NATO alijanse, kojoj je Švedska pristupila prošle godine.
Premijer Kristerson kazao je da Crna Gora može da računa na punu podršku Švedske u nastavku procesa evropskih integracija i istakao da ta zemlja pozdravlja pristup koji se zasniva na ispunjavanju reformi na evropskom putu.
Milatović će se u nastavku posjete sastati sa kraljem Švedske Karlom XVI Gustavom i predsjednikom Parlamenta Andreasom Norlenom.
&nbsp;

Milatović sa Kristersonom: Crna Gora i Švedska otvaraju novu stranicu odnosa, snažna podrška članstvu u EU do 2028.

Ukrajina je odustala od želje da se priključi NATO u zamjenu za bezbjednosne garancije Zapada kao kompromis za okončanje rata sa Rusijom, izjavio je danas njen predsjednik Volodimir Zelenski, uoči razgovora sa američkim izaslanicima u Berlinu.
Taj potez ispunjava jedan od ratnih ciljeva Rusije, iako se Kijev do sada snažno protivio ustupanju teritorije Rusiji, prenosi agencija Rojters.
Zelenski je danas izjavio da su bezbjednosne garancije Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Evropske unije (EU) i drugih partnera, umjesto članstva u NATO, kompromis sa ukrajinske strane.
- Od samog početka, želja Ukrajine je bila da se pridruži NATO, to su stvarne garancije bezbjednosti. Neki partneri iz SAD i Evrope nisu podržali ovaj pravac - rekao je on novinarima.
Zelenski je naveo da "danas bilateralne bezbjednosne garancije Ukrajine i SAD, kao i od evropskih kolega i drugih zemalja - Kanade, Japana - predstavljaju priliku da se spriječi još jedna ruska invazija".
- I to je već kompromis sa naše strane - rekao je on i dodao da bi bezbjednosne garancije trebalo da budu pravno obavezujuće.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je više puta zahtijevao da Ukrajina zvanično odustane od članstva u NATO i povuče vojsku sa oko deset odsto teritorije Donbasa, kao i da Ukrajina treba da bude neutralna zemlja.
Zelenski je ranije zatražio "dostojanstven mir" i garancije da Rusija neće ponovo napasti Ukrajinu, dok se spremao da se sastane sa američkim izaslanicima i evropskim saveznicima u Berlinu kako bi se okončao rat koji traje od februara 2022. godine.
Specijalni izaslanici predsjednika SAD Donalda Trampa Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner stigli su ranije danas u Njemačku kako bi razgovarali sa Zelenskim i evropskim zvaničnicima

Zelenski: Odričemo se članstva u NATO-u u zamjenu za bezbjednosne garancije

Raspisan je tender za rekonstrukciju sanitarnih prostorija u JU OŠ „Savo Pejanović“ u Podgorici, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Procijenjena vrijednost planiranih radova iznosi 110.000 eura, a sredstva su obezbijeđena iz Budžeta Crne Gore.
Kako je najavljeno, rekonstrukcija obuhvata sanitarne čvorove za učenike i nastavnike, kao i poseban toalet prilagođen učenicima sa posebnim potrebama.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija poručuju da nastavljaju sa posvećenim radom na unapređenju infrastrukture obrazovnih ustanova, kako u gradskim, tako i u seoskim sredinama, s ciljem obezbjeđivanja adekvatnih i dostojanstvenih uslova za rad i boravak u školama širom Crne Gore.

Raspisan tender za rekonstrukciju sanitarnih prostorija OŠ „Savo Pejanović“ u Podgorici

Broj poginulih u napadu na plaži Bondi u Sidneju porastao je na 12, potvrdio je premijer Novog Južnog Velsa Kris Mins. Potvrđeno je da je incident okarakterisan kao teroristički napad.
Mins je potvrdio da se među 12 ubijenih osoba nalazi i jedan napadač, dok je drugi u pritvoru. On kaže da je napad ciljao jevrejsku zajednicu u Sidneju.
“Ono što je trebala biti noć mira i radosti uništeno je zastrašujućim i zlim napadom”, dodao je.
Na napad je reagovao i izraelski predsjednik Isak Hercog koji je istakao da je riječ o okrutnom napadu na Jevreje.
U vrijeme napada se na plaži Bondi održavao događaj povodom prvog dana jevrejske proslave Hanuke.
“Naše sestre i braća u Sidneju napadnuti su od strane podlih terorista u vrlo okrutnom napadu na Jevreje koji su otišli upaliti prvu svijeću za Hanuku na plaži Bondi”, kaže Hercog.
Pucnjava na sidnejskoj plaži Bondi: Devet osoba ubijeno, jedan napadač likvidiran, drugi uhapšen
Pucnjava na sidnejskoj plaži Bondi: Devet osoba ubijeno…
Pucnjava se dogodila u području sjevernog dijela plaže Bondi. Proslava Hanuke održana je na travnatoj površini iza plaže, pored pješačkog mosta koji su ljudi mogli koristiti za prelazak do plaže.
Policija je ranije obavijestila javnost da treba izbjegavati plažu Bondi, uprkos tome što su dvojica napadača neutralisana uz napomenu da u tom području postoji stalna prijetnja od eksplozivne naprave koje je pronađena, objavljeno je i na mreži X.
Iz policije su dodali da rade na deaktiviranju onoga što su opisali kao improvizirana eksplozivna naprava. Liderka opozicije Suzan Li objavila je saopštenje nakon pucnjave izrazivši saučešće pružajući podršku jevrejskoj zajednici u Australiji.
“Gubitak života u ovom napadu je značajan i pridružujem se premijeru u pozivu svim Australijancima da slijede službene savjete policije i nadležnih vlasti. Ovaj napad se dogodio dok se naša jevrejska zajednica okupljala na Hanuki povodom proslave mora. Ovo je bila proslava mira i nade za budućnost, prekinuta mržnjom”, navela je Li.

Broj poginulih u pucnjavi u Sidneju porastao na 12, saopšteno da je riječ o terorističkom napadu

Bar ima ogroman potencijal i otvoren je za održive i odgovorne investicije, saopštio je predsjednik barske Opštine, Dušan Raičević i dodao da ta ulaganja treba da doprinesu zapošljavanju, diverzifikaciji privrede i unapređenju kvaliteta života građana.&nbsp;
„To su prije svega ulaganja u turizam visoke dodate vrijednosti, zelenu energiju, IT sektor, kreativne industrije i poljoprivredu sa prerađivačkim potencijalom. Svakako da smo fokusirani na projekte koji ne narušavaju prirodne resurse, već ih koriste na pametan i održiv način, jer upravo u toj ravnoteži između razvoja i očuvanja leži budućnost Bara“, poručio je Raičević u intervjuu za Glasnik Privredne komore (PKCG).
On je podsjetio da su prethodnih godina započete višemilionske investicije u oblasti turizma, što bi Baru trebalo da obezbijedi više hotelskih kapaciteta visoke kategorije, ali i doprinese valorizaciji bogatog i neiskorištenog turističkog potencijala.&nbsp;
Raičević je saopštio da je barskoj Opštini sticanjem BFC SEE sertifikata prvi put i zvanično potvrđen status lokalne samouprave sa povoljnim poslovnim okruženjem, čime se svrstala među gradove regiona koji ispunjavaju visoke standarde transparentnosti, efikasnosti i predvidivosti u radu sa privredom.&nbsp;
„To je svojevrsna potvrda ispravnosti zalaganja lokalne uprave da bude primjer dobrih praksi i uspješnog upravljanja, ali i podstrek da se nastavi tim putem u cilju pružanja najboljih i najefikasnijih usluga“, rekao je Raičević.
On je dodao da Bar ima velike i neiskorištene potencijale kada je u pitanju razvoj privatnog biznisa, što potvrđuje i kontinuitet uspješnosti programa Opštine za podršku barskim preduzetnicima koji bilježe sve veći opseg biznis planova i iznos plasiranog novca za podršku.
„To nam daje za pravo da vjerujemo da je taj sertifikat još jedan pozitivan iskorak Bara u razvoju modernog i uspješnog biznisa“, naveo je Raičević.
On je saopštio da su tokom proces sertifikacije, koji je trajao skoro dvije godine, unaprijeđene ključne oblasti koje direktno utiču na poslovni ambijent, a jedna od najvažnijih aktivnosti odnosila se na formiranje Sekretarijata za lokalni ekonomski razvoj.
Sekretarijat je, prema njegovim riječima, nastao iz namjere lokalne uprave da se putem institucionalnog mehanizma obezbijedi strateško i održivo upravljanje ekonomskim potencijalima grada.&nbsp;
„Sekretarijat ima ključnu ulogu u kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta, jačanju konkurentnosti, unapređenju uslova za razvoj preduzetništva i unapređenju investicionog ambijenta, kao i povezivanju lokalne uprave, privrednih subjekata, investitora i građana“, objasnio je Raičević.
&nbsp;
On je dodao da je formirano i posebno Odjeljenje za preduzetništvo i inovacije, koje djeluje u okviru Sekretarijata, i predstavlja centralno mjesto podrške svim privrednim subjektima. Odjeljenje, kako je naveo, pruža servisnu i savjetodavnu podršku, radi na razvoju i promociji preduzetništva, pruža podršku u uvođenju inovacija u poslovanje i podstiče digitalnu transformaciju, organizuje edukacije iz oblasti menadžmenta, inovacija, marketinga i poslovnih vještina, ali i radi na promociji lokalnih preduzetnika, proizvoda i usluga.
„Posvećeni smo i privlačenju domaćih i stranih investicija kroz promociju Bara kao atraktivne destinacije za ulaganje i aktivnu saradnju sa investitorima, pa smo s tim u vezi kreirali i novi web portal Invest in Bar“, kazao je Raičević.
On je dodao da je osnivanjem Savjeta za ekonomski razvoj uspostavljen mehanizam stalnog dijaloga sa privrednicima, čije se sugestije pažljivo analiziraju, a čak 40 odsto predloga je implementirano u rad lokalne uprave.&nbsp;
„Naš cilj je bio da kreiramo povoljan biznis ambijent sa onima koji u njemu posluju, pažljivo osluškujući njihove realne potrebe i u skladu sa tim ulažemo maksimalne napore da u što većoj mjeri eliminišemo biznis barijere. Kroz Savjet za ekonomski razvoj, direktne konsultacije i zajedničke projekte, privrednici su dali dragocjene sugestije koje smo pretočili u konkretne mjere“, saopštio je Raičević.
On je kazao da izazovi u kreiranju poslovne klime u opštini postoje, prije svega u daljoj digitalizaciji, boljem povezivanju lokalne administracije sa državnim platformama, i jačanju institucionalne podrške start-up kompanijama i inovativnim biznisima.&nbsp;
„Nažalost, lokalna uprava uprkos želji i posvećenosti, nije u mogućnosti da pruži podršku u željenoj mjeri i pod tim prvenstveno mislim na visok stepen centralizacije u donošenju odluka što ukupan put razvoja privatnih biznisa može značajno da oteža“, rekao je Raičević.
On je dodao da je jedan od izazova potreba za efikasnijim sistemom upravljanja imovinom i prostornim planiranjem, kako bi investitori imali brži uvid u mogućnosti ulaganja.
„Bez obzira na sve izazove, u planu je jačanje kapaciteta za razvoj javno-privatnih partnerstava i uvođenje novih programa obuke i savjetovanja za preduzetnike u saradnji sa obrazovnim institucijama i međunarodnim organizacijama“, naveo je Raičević.
On je kazao da do naredne resertifikacije po BFC SEE standardu očekuje dalji rast broja registrovanih preduzetnika, povećanje obima investicija, kao i prepoznatljivost Bara kao business-friendly destinacije.&nbsp;
„Planiramo da u narednom ciklusu dodatno radimo na jačanju digitalnih i servisa podrške investitorima, kao i stvaranju uslova da lokalna uprava funkcioniše u potpunosti po principima otvorenih podataka i pametne administracije. Svakako da smo svjesni da je pred nama dosta obaveza i izazova na koje moramo adekvatno odgovoriti kako bi ispunili namjeru da postanemo opština koja je dostigla nivo od 100 odsto ispunjenosti kriterijuma i usklađenosti sa standardom“, rekao je Raičević.
On je dodao da je uvjeren da će zajedničkim radom javnog i privatnog sektora, Bar u narednom periodu postati referentna opština za preduzetništvo i inovacije u Crnoj Gori i primjer dobre prakse u unapređenju lokalnog ekonomskog razvoja.

Raičević: Bar je otvoren za održive investicije

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: svedska