Norveška i Švedska odbile su da pristupe Odboru za mir američkog predsjednika Donalda Trampa, a prema pisanju medija u njemu neće učestvovati ni Italija, javljaju novinske agencije.
Kabinet norveškog premijera saopštio je danas da Norveška neće pristupiti Odboru za mir koji je predložio američki predsjednik.
- Američki prijedlog otvara određena pitanja koja zahtijevaju dublji dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama. Norveška se stoga neće pridružiti predloženim odredbama za Odbor za mir i neće učestvovati na ceremoniji potpisivanja u Davosu - rekao je državni sekretar Kristofer Toner za AFP.
<h2>Švedska i Italija takođe odbile učešće</h2>
Švedska je takođe odbila Trampovu inicijativu.
- Švedska neće učestvovati u inicijativi predsjednika Donalda Trampa za Odbor za mir u obliku u kojem je tekst trenutno predstavljen - rekao je premijer Ulf Kristerson novinarima u Davosu u srijedu.
U inicijativi neće učestvovati ni Italija, objavio je italijanski list Corriere della Sera.
Prema pisanju tog lista, Italija neće pristupiti Trampovoj inicijativi jer strahuje da bi priključenje takvoj grupi, koju bi predvodio lider samo jedne države, moglo predstavljati kršenje italijanskog ustava.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni, koja inače ima dobre odnose sa Trampom, najvjerovatnije neće prisustvovati skupu u Davosu, rekao je izvor za Reuters.
Italijanska vlada nije odgovorila na upit za komentar.
<h2>Struktura i uslovi odbora</h2>
Predloženim odborom bi doživotno predsjedavao Donald Tramp, a odbor bi započeo rješavanje sukoba u Pojasu Gaze, a potom i drugih ratova. Države članice morale bi da plate milijardu američkih dolara za stalno članstvo.
Prema italijanskom ustavu, Italija može pristupati međunarodnim organizacijama koje obezbjeđuju „mir i pravdu među nacijama“ isključivo „na ravnopravnoj osnovi s drugim državama“, što nije u skladu s američkim primatom u novom odboru, navodi list, ne pozivajući se na imenovani izvor.
Pozivi za pristupanje inicijativi upućeni su ka oko 60 država, ali ih je do sada samo mali broj prihvatio bez rezervi, uključujući Mađarsku i Izrael. Pozvana je i Rusija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Norveška i Švedska odbile Trampov Odbor za mir

Stotine ljudi učestvovalo je u protestima u švedskoj prijestolnici Stokholmu, izražavajući nezadovoljstvo zbog američke vojne akcije u Venecueli i obnovljenih izraelskih napada na Pojas Gaze, javlja Anadolu.&nbsp;
Protest je održan na trgu Odenplan, a organizovale su ga brojne organizacije civilnog društva. Učesnici su optužili Izrael za kršenje primirja koje je stupilo na snagu 10. oktobra 2025. godine, nakon što su ponovo započeti napadi na Gazu.&nbsp;
Takođe su kritikovali Sjedinjene Američke Države zbog vojne intervencije u Venecueli i pritvaranja predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silie Flores. Demonstranti su pozvali Izrael da zaustavi vojne operacije u Gazi i zatražili oslobađanje Madura i njegove supruge.&nbsp;
Govoreći za Anadolu, švedska aktivistkinja Sigrun Meder rekla je da je cilj protesta osuditi, kako je navela, genocidne postupke Izraela u Gazi, ali i nezakonito pritvaranje venecuelanskog rukovodstva. Prema njenim riječima, uprkos tvrdnjama o primirju, nasilje u Gazi se nastavlja.&nbsp;
- Dok svjedočimo ovom užasnom genocidu koji se odvija pred našim očima u Palestini, vidimo kako se bombardovanja nastavljaju i mnogi ljudi su ubijeni- rekla je Meder, ističući da međunarodno pravo često nije poštovano u aktuelnim sukobima, ali da demonstranti „brane međunarodno pravo, demokratiju i ljudska prava“.&nbsp;
Sjedinjene Američke Države izvele su vojnu operaciju u Venecueli 3. januara, tokom koje su zarobljeni Maduro i Flores. Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će njegova administracija upravljati Venecuelom i njenim naftnim resursima tokom prelaznog perioda. Maduro i Flores potom su prebačeni u Njujork gdje su imali prvo sudsko ročište po optužbama za drogu i oružje, a izjasnili su se da nisu krivi po svim tačkama optužnice.&nbsp;

Stokholm: Protesti protiv napada SAD-a na Venecuelu i Izraela na Gazu

Snježna oluja Johanes danas je pogodila polovinu Švedske, što je za posljedicu imalo i to da je 40 hiljada domaćinstava bez električne energije. Mnoge saobraćajnice nisu prohodne zbog toga što su se stabla srušila na njih. Ima i žrtava.
Nadležni su pozvali stanovništvo gradova na sjeveru zemlje Dalarna, Gavleborga i Vasternorlanda te grada na jugu zemlje Jamtlanda da ne izlazi iz svojih domova.
U Sandvikenu je poginuo 50-godišnjak, preminuo je od posljedica povreda zadobijenih nakon što se na njega srušilo drvo.
Nekoliko osoba je povrijeđeno. Sanira se šteta sa ciljem ponovne distribucije električne energije.
U pojedinim dijelovima Švedske još je na snazi upozorenje na snažne vjetrove. Pojedine željezničke linije nisu u funkciji.

Snažna oluja u Švedskoj: Desetine hiljada domaćinstava nema struju, stanovništvo pozvano da ne izlazi napolje

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se sa Nj. E. Šarlotom Samelin, ambasadorkom Kraljevine Švedske u Crnoj Gori.
- Mandić je izrazio zadovoljstvo povodom njihovog ponovnog susreta, dodajući da Crna Gora Kraljevinu Švedsku posmatra kao iskrenog prijatelja. Sagovornici su se prisjetili predsjednikove zvanične posjete Švedskoj krajem 2024. godine na poziv tamošnjeg predsjednika parlamenta Andreasa Norlena, naglasivši da su u današnjem vremenu, upravo takve posjete ključ snaženja bilateralne saradnje - navodi se u saopštenju.
Komentarišući aktuelnosti vezane za proces evropskih integracija naše zemlje, konstatovano je da sada, više nego ikada, Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica, jer naša država u poslednje dvije godine postiže istorijske rezultate koji nas kandiduju za prvu narednu članicu EU.

Mandić i Samelin: Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica

Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje u svim oblastima od obostranog interesa - ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa turskim ambasadorom Barišom Kalkavanom.
Ibrahimović ga je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, primio u oproštajnu posjetu i zahvalio na posvećenom radu i doprinosu razvoju odnosa između dvije države, te poželio uspjeh u daljem profesionalnom angažmanu.
- Obje strane naglasile su tradiciju prijateljskih odnosa i kontinuiranog dijaloga - dodali su u njegovom kabinetu.
Ibrahimović se danas u odvojenim susretima sastao i sa ambasadorima Švedske i Tunisa u Crnoj Gori.
- Sastanak sa nerezidentnom ambasadorkom Kraljevine Švedske Šarlot Samelin bio je prilika za razmjenu mišljenja o modalitetima intenziviranja političkih kontakata i bilateralnih odnosa između Crne Gore i Švedske, koje karakterišu dugogodišnje prijateljske i savezničke veze - naveli su u saopštenju.
Pored jačanja saradnje u ključnim oblastima kao što su ekonomija i turizam, bilo je riječi o procesu evropske integracije Crne Gore.
- U tom &nbsp;kontekstu, ambasadorka Samelin je istakla snažnu podršku cilju da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU, dodavši da će Švedska nastaviti da pruža ekspertsku i političku pomoć na tom putu - naveli su u saopštenju.
U susretu sa nerezidentnom ambasadorkomTunisa Imen Lažili Amari, bilo je riječi o daljem jačanju saradnje na bilateralnom nivou, kao i u okviru multilateralnih foruma i incijativa.
- Poseban akcenat stavljen je na oblasti turizma, investicija i saobraćajne povezanosti, kao i na saradnju u oblastima kulture, obrazovanja i sporta - naveli su u saopštenju.
Naglasili su da su se sagovornici saglasili da će osnaživanje normativno-pravne osnove stvoriti dodatni prostor za intenziviranje saradnje i političkog dijaloga.
- Na sastancima su razmijenjena mišljenja o aktuelnim geopolitičkim izazovima, uz potvrdu spremnosti da se nastavi jačanje partnerskih odnosa i saradnje na bilateralnom i multilateralnom planu - zaključili su u saopštenju.

Ibrahimović sa Kalkavanom: Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje

Švedska Vlada je u petak predložila izmjene Ustava koje bi omogućile oduzimanje državljanstva nekim vođama kriminalnih bandi, kao dio rada na suzbijanju raširenog organizovanog kriminala.
U januaru je međustranački parlamentarni odbor predložio ustavne izmjene koje bi omogućile oduzimanje pasoša osobama sa dvostrukim državljanstvom osuđenim za špijunažu ili izdaju, ali nije predlagao mjere usmjerene na organizovani kriminal.
- Vlada je odlučila ići dalje od prijedloga odbora upravo kako bi bilo moguće oduzeti državljanstvo, na primjer, vođama bandi koji su počinili veoma, veoma ozbiljnu štetu društvu - rekao je ministar pravde Gunar Stromer na konferenciji za novinare.
On je naveo da nacrt zakona koji je u petak predat parlamentu uključuje prijedlog koji bi omogućio oduzimanje pasoša osobama sa dvostrukim državljanstvom osuđenim za krivična djela koja ozbiljno ugrožavaju vitalne nacionalne interese, poput teškog kriminala bandi.
Švedska je decenijama suočena s nasiljem povezanim s organizovanim kriminalom.
Vlada i njeni saveznici, krajnje desničarska i antiimigrantska stranka Švedskih demokrata, pobijedili su na izborima 2022. godine sa obećanjem da će smanjiti imigraciju i kriminal bandi za koje tvrde da su povezani, a izbori slijede sljedeće godine.
Kako navode švedski portali, ukoliko bi se usvojio ovaj zakon, bilo bi riječi o osobama koje su državljanstvo pribavile putem prevare, prijetnji ili mita, ali i o osobama koje ozbiljno ugrožavaju vitalne interese države.
Ovo može obuhvatiti zločine koji ozbiljno ugrožavaju sigurnost Švedske ili određene ozbiljne prijetnje sistemu povezane s kriminalom bandi.

Švedska predložila oduzimanje državljanstva nekim vođama kriminalnih bandi

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Švedska turistička organizacija pokrenula je kampanju koja poziva posjetioce da dođu u zemlju i namjerno uspore — putuju bez žurbe, planova i pritiska, kako bi otkrili "čari dosade".
<h2>Zemlja koja nudi mirniji i sporiji odmor</h2>
Prema naučnim istraživanjima koja Švedska citira, dosada pomaže mozgu da se oporavi od složenosti svakodnevnog života. Istovremeno, predstavljaju se kao savršeno mjesto za bjekstvo, piše Klix.
Kao jedna od najrjeđe naseljenih zemalja u Evropi, sa ogromnim šumama i bezbroj jezera, Švedska je, prema Visit Sweden, idealno mjesto za spavanje, opuštanje i razmišljanje.
- Mnogo toga možete da radite u Švedskoj, ali jedna od najboljih stvari bi mogla biti da dođete ovdje, prigrlite tišinu i dosađujete se - kaže šef organizacije Visit Sweden.
Dosada o kojoj govore ne mora da znači da ne radite apsolutno ništa tokom posjete zemlji — već mirniji ili sporiji odmor: digitalni detoks, provođenje vremena u prirodi, koliba u šumi.
Među opcijama koje predlažu su: odlazak u udaljenu kolibu, posmatranje zvijezda na sjeveru (npr. u Laponiji), hodanje na krpljama ili sporije zimsko planinarenje.
Takođe navode mogućnost istraživanja tradicionalne hrane (kao što su pečena bijela riba, dimljeno meso irvas i meso sjevernog jelena), opuštanje uz hladne kupke u spa hotelima ili kupalištima ili duge vožnje (kao ruta poznata kao „Plavi autoput“ koja povezuje Švedsku, Norvešku i Finsku).
Cilj kampanje — umjesto brzih, ispunjavajućih avantura — jeste da privuče turiste koji žele sporiji „velnes i spori putnički“ odmor, sa manje obaveza, više mira i mogućnošću da odmore mozak.

Švedska otkriva "čari dosade"

Premijer Švedske Ulf Kristerson najavio je u septembru planove da se za najteža krivična djela, uključujući ubistvo i teško izazivanje eksplozije, granica krivične odgovornosti spusti sa 15 na 13 godina.
Reforma zakona je odgovor na porast smrtonosnog nasilja među bandama. Policija tvrdi da kriminalne mreže za izvršavanje pucnjava i transport oružja sve češće regrutuju djecu, jer mlađi od 15 godina ne mogu biti krivično gonjeni.
Vlada u Stokholmu ranije je najavila osnivanje posebnih pritvorskih jedinica u švedskim zatvorima za maloljetnike od 15 do 17 godina. Prema novom prijedlogu, plan se proširuje i na jedinice za zatvaranje mladih uzrasta od 13 do 14 godina. Prema Ministarstvu pravde Švedske, maloljetni prestupnici bi mogli početi da se šalju u ove pritvorske ustanove već narednog ljeta.
Vlada tvrdi da će promjena zatvoriti pravnu rupu koju bande zloupotrebljavaju. Međutim, pravni stručnjaci, organizacije za prava djeteta i socijalni radnici upozoravaju da spuštanje granice neće smanjiti kriminal, te da može ugroziti proces rehabilitacije.
<h2>Velike razlike u EU – granica od 10 do 16 godina</h2>
Minimalna starost za krivičnu odgovornost u Evropi znatno varira. Zemlje sa granicama ispod 14 godina su Irska (od 10 godina u zavisnosti od prestupa), Holandija (od 12 godina), Belgija i Mađarska (od 12 godina u zavisnosti od prestupa), Francuska (od 13 godina u zavisnosti od prestupa). A najviša granica je u Portugaliji i Luksemburgu gdje su mladi krivično odgovorni tek sa 16 godina.
Uprkos razlikama, sve zemlje Evropske unije imaju posebne sisteme pravde za maloljetnike mlađe od 18 godina, gdje je fokus na obrazovanju i rehabilitaciji, a ne na kažnjavanju. Međutim, kako se zaoštravaju političke rasprave oko omladinskog kriminala, sve više nestaje granica između zaštite i krivičnog gonjenja maloljetnika.
U zemljama s višim granicama, poput Finske ili Portugalije, naglasak je na socijalnoj reintegraciji. Drugdje, rastuća zabrinutost zbog učešća mladih u nasilnim krivičnim djelima podstiče pozive za pooštravanje pravila, trend koji je sada vidljiv na primjer u Švedskoj – ali i u Njemačkoj.
<h2>Njemačka: Pritisak da se pooštri zakon</h2>
Krivični zakon u Njemačkoj postavlja granicu odgovornosti na 14 godina. Prestupnicima od 14 do 17 godina sudi se u sudovima za maloljetnike, gdje se naglasak stavlja na rehabilitaciju, društveno korisni rad i savjetovanje, prije nego na zatvorske kazne.
Međutim, pozivajući se na porast nasilja među još mlađima, članovi konzervativne CDU kancelara Fridriha Merca, kao i političari krajnje desnice, traže spuštanje granice na 12 godina. Statistika pokazuje da je broj djece osumnjičene za nasilna krivična djela porastao za 11,3 odsto u 2024. iako je nivo i dalje znatno niži nego početkom 2000-ih.
Kao i u Švedskoj, zagovornici prava djeteta i pravni stručnjaci protive se spuštanju granice. Neki pozivaju da se prvo sprovede istraživanje o tome da li bi takav potez uopšte smanjio broj krivičnih djela među mladima i kakav bi uticaj imao na djecu.
Za sada, njemačka Vlada pokazuje malo interesovanja za promjene, držeći se pristupa koji stavlja rehabilitaciju na prvo mjesto i koji već dugo oblikuje filozofiju pravde za maloljetnike. Ipak, debata se ponovo pojavljuje, a švedska odluka da spusti granicu mogla bi poslužiti kao inspiracija konzervativnim zakonodavcima.
<h2>Irska: Najniža granica u EU</h2>
Irska ima najnižu starosnu granicu za krivičnu odgovornost u EU. Prema Zakonu o djeci, većina maloljetnika postaje krivično odgovorna sa 12 godina, ali za teška krivična djela poput ubistva, ubistva iz nehata ili silovanja, gonjenje je moguće već od 10 godina.
Ova politika izazvala je kritike grupa za ljudska prava, uključujući UNICEF i Savjet Evrope, koji preporučuju minimalnu granicu od 14 godina. Aktivisti u Irskoj pozivaju zakonodavce da podignu granicu, tvrdeći da aktuelni zakon nije u skladu sa savremenim standardima zaštite djece.
Irska Vlada brani postojeći okvir, ukazujući na specijalizovane sudove za maloljetnike i programe preusmjeravanja koji se fokusiraju na obrazovanje i pravdu zasnovanu na pomirenju i obnovi povjerenja. Ipak, pod sve većim međunarodnim pritiskom, razmatra se revizija zakonodavstva.
<h2>Zašto je Danska promijenila kurs</h2>
Primjer Danske ukazuje da treba biti oprezan. Vlada desnog centra je 2010. spustila granicu krivične odgovornosti sa 15 na 14 godina, nadajući se da će time zaustaviti kriminal među mladima. Dvije godine kasnije, nova Vlada je poništila odluku. Studije su pokazale da nije bilo smanjenja krivičnih dela među 14-ogodišnjacima. Takođe je pronađena veza između ranog zatvaranja i povećanog ponavljanja krivičnih djela.
Za mnoge u Briselu to je podsjetnik da reforme krivičnog zakona mogu biti politički popularne, ali rijetko donose trajne rezultate.
Pitanje koliko mlad neko može biti da bi bio kažnjen ostaje politički osjetljivo u cijeloj EU. Švedski prijedlog uklapa se u širi trend oštrije retorike o omladinskom kriminalu, ali istraživanja, poput studije iz Danske iz 2025, sugerišu da rana kriminalizacija može otežati reintegraciju.
Istraživači u SAD takođe su utvrdili da rano zatvaranje maloljetnika negativno utiče na njihov razvoj i često ima dugoročne posljedice.
Dok zemlje EU vagaju između odvraćanja i rehabilitacije, pravi izazov možda nije u tome koliko nisko ide starosna granica, već u tome kako društva pomažu ranjivoj djeci da uopšte ne uđu u svijet kriminala.

Švedska uvodi zatvor za trinaestogodišnjake, neki političari u Njemačkoj traže da granica krivične odgovornosti bude i niža

Švedska je u digitalizaciji mnogo odmakla, što znači da gotovina odavno više nije kralj. Bezgotovinsko plaćanje je za mnoge Šveđane praktično i ušteda vremena. No, ovo ima i nedostatke.
Ne samo da je sve manje gotovine u novčanicima stanovnika ove države, već je sve manje u finansijskoj infrastrukturi. To znači i uklanjanje bankomata dok je sve manje prodavnica koje primaju gotovinu. Naime, udio gotovine u plaćanju u Švedskoj iznosi jedan odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove zemlje, što je jedna od najnižih stopa u svijetu. Švedska i Norveška su države s najmanjim udijelom gotovine u svijetu.
<h2>Digitalizacija</h2>
Bezgotovinsko plaćanje jeste praktičnije, ali raste zabrinutost da će se njime ugroziti socijalna pravda i sigurnost snabdijevanja. Shodno tome, u ovoj državi postoji inicijativa "Pobuna gotovine", kojom se traži zadržavanje gotovine kao jedne od mogućnosti plaćanja.
Bjorn Erikson, pokretač spomenute inicijative, odnosno osnivač istoimene organizacije, upozorio je da će dio društva biti marginaliziran digitalizacijom. To se odnosi na dio društva koji ne može ili ne želi koristiti bezgotovinsko plaćanje. Za Eriksona je to društveni problem.
- Isključujete ljude koji imaju poteškoće s tim. To mogu biti osobe s invaliditetom, žene koje žive s nasilnim muškarcima, koji prate njihov bankovni račun, ljudi koji se jednostavno ne mogu nositi s tim - stariji ili oni u ruralnim područjima, gdje nema signala - ukazao je Erikson.
On je među onima koji nisu u dilemi da li treba postojati više mogućnosti plaćanja.
<h2>Ranjivost digitalnih sistema plaćanja</h2>
Rast digitalizacije podrazumijeva i rast rizika. Opasnost od kibernetičkih napada ili tehničkih poremećaja se značajno povećala. Pojedini učesnici platnog sistema bivaju više puta meta kibernetičkih napada ili dogodi im se prekid rada sistema za bezgotovinsko plaćanje.
U Centralnoj banci Švedske (Riksbank) smatraju da postoje velike prijetnje po finansijski sektor, dijelom i zbog geopolitičkih napetosti. Švedski finansijski sistem jeste otporan, ali se mora stalno razvijati kako bi bio spreman za nove prijetnje.
Elin Ritola iz Riksbanka je podsjetila da vrijednost gotovine postaje očigledna u kriznim vremenima.
- Gotovina je funkcionalna čak i kada nema električne energije ili komunikacijski sistem ne radi. Manje je ranjiva usljed kibernetičkih napada i zbog toga je važna za sigurnosni poredak. Preporučujemo da kod kuće imate dovoljno gotovine za hranu ili lijekove za sedam dana - navela je Ritola.
I u Ministarstvu odbrane Švedske napominju na važnost gotovine u kriznim situacijama, kao dijela sveobuhvatne strategije za jačanje civilne odbrane.
<h2>Kako održati infrastrukturu za gotovinu</h2>
Dostupnost gotovine je odavno u ovoj zemlji političko pitanje. Vlada je u januaru prošle godine pokrenula tzv. Istragu o gotovini. Naime, istražna komisija je dobila zadatak dati prijedloge za zadržavanje infrastrukture za gotovinu i njeno prilagođavanje okolnostima.
Komisija je u decembru 2024. dala svoje preporuke, među kojima su obavezivanje trgovina osnovnih potrepština, što se odnosi i na trgovine hranom i ljekovima, da prihvataju gotovinu. Osim toga, banke bi trebalo da budu obavezne da garantuju preuzimanje i polaganje gotovine širom zemlje.
U tom kontekstu, u Centralnoj banci Švedske razvijaju elektronsku krunu, digitalni oblik gotovine, kojim se gotovina neće zamijeniti, već dopuniti. E-kruna bi bila dostupna, čak i u trenutku nestanka električne energije ili interneta. Trenutno se testira kao pilot projekat i još nije poznato kada će u potpunosti biti dostupna, objavio je njemački dnevnik tagesschau.

Švedska gotovo bez gotovine: Digitalizacija preuzima priman u plaćanju

Novi sistem ulaska i izlaska (EES) na granicama Evropske unije već značajno utiče na profesionalne vozače iz regiona, a zabilježeni su i slučajevi deportacija vozača iz Bosne i Hercegovine, Srbije, kao i nekoliko iz Crne Gore, saopštio je Boško Kalezić iz Udruženja prevoznika Crne Gore.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Kalezić je kazao da se prevoznici nadaju da će se država Crna Gora diplomatskim putem zauzeti za njihove vozače.
- Novi sistem EES na granicama u EU uveliko utiče na vozače, a već su deportovani vozači iz BiH i Srbije, čak i nekoliko iz Crne Gore, pa se nadaju da će se država diplomatski zauzeti za njih - rekao je Kalezić.
Govoreći o problemima sa kojima se prevoznici suočavaju u zemlji, Kalezić je podsjetio da su nakon višemjesečnih protesta i blokada juče imali sastanak sa predstavnicima Ministarstva finansija, ali da konkretna rješenja u vezi sa akcizama i PDV-om još nijesu postignuta.
Prema njegovim riječima, prvi protesti prevoznika, organizovani prošle godine, nijesu dali rezultate, ali je prije dva dana stigao poziv iz Ministarstva finansija, nakon čega je održan sastanak predstavnika tog resora i Udruženja prevoznika.
- Naišli smo na veliku spremnost Ministarstva finansija na dijalog. Mi ne očekujemo da će se magičnim štapićem ni ministar, niti njegovi saradnici ukloniti naše probleme, ali uveliko smo našli dosta prostora za dijalog tako da se nadamo rješenjima - kazao je Kalezić.
On je istakao da prevoznici nemaju namjeru da ugroze državu, te da, ukoliko nema sredstava u budžetu, postoje i alternativni mehanizmi, navodeći primjere država koje omogućavaju povrat akciza i PDV-a.
Kako je dodao, u suprotnom bi prevoznici gorivo mogli točiti u drugim državama koje nude povoljnije uslove.
- Moram naglasiti da akcizu plaća uvoznik goriva, da je ona državi izmirena u startu, tako da se nadamo da će se nešto promijeniti, a opet razumijemo i evropska usklađivanja koja ne dozvoljavaju to, razumijemo i tu problematiku Ministarstva - zaključio je Kalezić.

Kalezić: Nadamo se da će se država diplomatski zauzeti za vozače

Reprezentativka Farskih Ostrva Suna Hansen naredne sezone nosiće dres OTP Group Budućnost, saopšteno je iz podgoričkog rukometnog kluba.
Hansen, koja u Podgoricu dolazi iz danskog Skanderborga, ima 25 godina i igra na poziciji srednjeg beka, a važi za jednu od ključnih igračica nacionalnog tima Farskih Ostrva.&nbsp;
Na Svjetskom prvenstvu održanom krajem prošle godine, bila je treći strijelac reprezentacije i drugi asistent tima, ostavivši odličan utisak svojim organizacionim i napadačkim kvalitetima. 
 
Standardna je reprezentativka Farskih Ostrva još od debitantskog nastupa te selekcije na velikoj sceni - EHF Euro 2024. 
 
- Dolazak Hansen dodatno jača srednju liniju našeg tima i uklapa se u strategiju kluba usmjerenu ka kombinaciji mladosti, energije i međunarodnog iskustva - saopšteno je iz podgoričkog rukometnog kluba.

Reprezentativka Farskih Ostrva pojačala Budućnost

Službenici Sektora granične policije sproveli su juče, na teritoriji cijele Crne Gore, pojačanu kontrolu kretanja, boravka i rada stranih državljana u okviru akcije „Stranac“, tokom koje su preduzete 184 represivne mjere zbog utvrđenih nepravilnosti.
Akcija je realizovana uz učešće svih organizacionih jedinica granične policije, a u njenom okviru jedan strani državljanin je protjeran iz Crne Gore, dok je jedan prinudno udaljen.
Pored toga, policija je otkazala boravak za 31 stranog državljanina, inicirala prestanak privremenog boravka za 25 osoba, donijela 16 rješenja o povratku, te izdala 109 prekršajnih naloga, odnosno podnijela prekršajne prijave.
Iz Uprave policije saopšteno je da je od početka 2025. godine, u okviru iste akcije, ukupno preduzeto 917 represivnih mjera prema stranim državljanima.
U tom periodu podnijeto je ili izdato 509 prekršajnih prijava i naloga, donijeto 117 rješenja o povratku, dok je 13 stranih državljana prinudno udaljeno, a još 13 protjerano iz Crne Gore.
Takođe, boravak je otkazan za 99 stranih državljana, dok je za 166 lica iniciran postupak prestanka privremenog boravka.
Akcija „Stranac“, kako je saopšteno, sprovodi se kontinuirano sa ciljem suzbijanja nezakonitog boravka i rada stranih državljana, kao i jačanja bezbjednosti i poštovanja važećih propisa u Crnoj Gori.

Od početka godine protjerano 13 stranih državljana, donijeto 117 rješenja o povratku

Nikola Đurašević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) ocijenio je da između primanja poslanika i njihovog stvarnog angažmana u zakonodavnom procesu postoji izražen nesrazmjer.
- Na jednoj strani su značajna primanja poslanika, brojne beneficije i učestala službena putovanja, a na drugoj više nego skroman konkretan angažman u zakonodavnom procesu - rekao je Đurašević u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
On je ukazao da budžet Skupštine Crne Gore kontinuirano raste, čak 78 odsto u posljednjih pet godina, bez jasnih kriterijuma, mjerljivih efekata i ozbiljne javne rasprave. Kako je naveo, sam rast budžeta ne mora biti sporan, ali jeste, kako kaže, „veliki rast od 77 posto za pet godina“, naročito u okolnostima u kojima je Skupština, prema njegovim riječima, marginalizovana, posebno u odnosu na izvršnu vlast i njenu kontrolnu funkciju.
Đurašević je dodao da je u radu Skupštine zabilježen pad javnog dijaloga i kvalitetnih diskusija, dok su se zakoni često usvajali u posljednjem trenutku i, kako ističe, nerijetko sa konstrukcionim greškama.
- Podsjetio bih i na prošlogodišnje istraživanje CGO koje je osvjetlilo taj jaz između primanja poslanika i njihovog stvarnog doprinosa kroz diskusije u plenumu, što je jedna od njegovih osnovnih radnih obaveza. Na jednoj strani su značajna primanja, brojne beneficije i učestala službena putovanja, a na drugoj više nego skroman konkretan angažman u zakonodavnom procesu. Vjerujem da građani i građanke očekuju da se njihov novac, jer je to novac svih poreskih obveznika, a to smo svi mi, racionalno troši i ako za nešto rastu izdvajanja da se vidi smisao - naveo je on.
&nbsp;U ovom slučaju bi, kaže, to trebalo da vodi većem kvalitetu zakonodavnog rada, snažnijoj kontroli izvršne vlasti i na argumentovano zasnovanim i pristojnim parlamentarnim raspravama i debatama.
- To sve izostaje, a imamo i premijera koji jasno demonstrira nepoštovanje prema Skupštini kroz ignorisanje obaveza premijerskog sata, a onda se sa pravom postavlja pitanje šta građani zaista dobijaju zauzvrat za gotovo udvostručen budžet Skupštine - rekao je Đurašević.
Prema njegovim riječima, stiče se utisak da poslanici Skupštine Crne Gore putuju više nego ikad, dok se konkretni efekti tih putovanja rijetko mogu vidjeti, naročito imajući u vidu da je riječ o udaljenim destinacijama koje sa sobom nose velike troškove.
- U državi koja je visoko zadužena i u kojoj se gotovo svakodnevno govori o štednji, fiskalnoj disciplini, potpuno je legitimno očekivati da se vrlo štedljivo pristupa službenim putovanjima, da ona budu opravdana javnim interesom, a ne samo željom poslanika da putuju. Cilj službenih putovanja trebao bi biti jačanje međunarodne saradnje, razmjena dobrih praksi ili ubrzavanje procesa evropskih integracija - istakao je on.
Naši poslanici, ističe on, najviše objavljuju šture informacije i svoje fotografije sa tih putovanja, ali se teško mogu naći informacije o konkretnim učincima sa tih putovanja.
- To dodatno produbljuje nepovjerenje i stvara utisak da se radi o privilegijama a ne odgovornoj potrošnji novca. Upravo zato CGO insistira da putovanja moraju biti praćena jasnim javnom dostupnim izvještajima koji pokazuju njihov doprinos radu same Skupštine - zaključio je Đurašević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu Televizije E.

Tag: svedska