U Švedskoj u nedjelju parlamentarni izbori, moguć ulazak ekstremne desnice u vlast
Šveđani u nedjelju izlaze na parlamentarne izbore koji predstavljaju referendum o tome da li bi krajnja desnica trebalo da uđe u vladu zemlje koja je nekada važila za jednu od najnaprednijih u Evropi.
Kako je prenijela britanska agencija Rojters, ishod izbora u Švedskoj je neizvjestan jer se smanjila razlika između bloka lijevog centra, za koji se još prije nekoliko nedjelja očekivalo da će ubjedljivo pobijediti, i vladajuće desničarske koalicije u savezu sa Švedskim demokratama, strankom koja se protivi imigraciji i ima korijene u neonacističkom pokretu.
Premijer Ulf Kristerson, lider Umerene stranke, koji se bori za drugi uzastopni mandat, obećao je da će ponuditi ministarska mjesta Švedskim demokratama.
Ta stranka je na prošlim izborima, 2022. godine, osvojila više od 20 odsto glasova. Podržala je tadašnju vladu u parlamentu, ali nije bila dio izvršne vlasti.
- Dogovorili smo se da vodimo kampanju na platformi formiranja zajedničke vlade većine i da ću ja predvoditi tu vladu- izjavio je Kristerson za Rojters krajem avgusta.
Aktuelni premijer tvrdi da je njegova saradnja sa Švedskim demokratama od 2022. godine omogućila Švedskoj da ostvari snažan privredni rast, snizi cijene energenata i hrane, suzbije nasilje bandi i svede broj tražilaca azila na istorijski minimum.
Tokom protekle četiri godine vlada je ukinula status stalnog boravka za izbjeglice, čime su postale podložne deportaciji zbog „neprimjerenog ponašanja“, i pooštrila uslove za ostvarivanje prava na socijalna davanja.
Za pojedine analitičare, ulazak stranke krajnje desnice u vladu – stranke koja je prošle godine uputila zvanično izvinjenje zbog svojih istorijskih veza sa nacizmom i antisemitizmom – označio bi konačan uspjeh napora lidera da se ta stranka oslobodi statusa političkog izopštenika.
- Ovi izbori su svojevrstan referendum o stranci Švedske demokrate – o tome da li ćemo nastaviti da klizimo ka krajnjoj desnici ili ne- rekao je politikolog Jan Giju.
Mjere koje su mnogi Šveđani prije deset godina smatrali odbacivanjem naprednih vrijednosti zemlje sada su prihvaćene širom većeg dijela političkog spektra, a posebno se to odnosi na pooštravanje imigracione politike.
Desnica i ljevica se približavaju po određenim pitanjima važnim za birače, kao što su jačanje sistema socijalne zaštite, održavanje podrške Ukrajini, ponovno naoružavanje zemlje i sprovođenje mjera za povećanje kupovne moći.
S druge strane, opozicija upozorava na rizik da bi se sam karakter Švedske mogao promijeniti.
- Ako bi Švedske demokrate ušle u vladu, to bi imalo izuzetno negativan uticaj na napredne ideje naše zemlje- upozorila je Birgita Olson, ministarka za evropske poslove od 2010. do 2014. godine, a sada poslanica Partije centra – jedne od četiri stranke bloka lijevog centra.