Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Policija za suzbijanje demonstracija sukobila se danas s medicinskim osobljem u državnoj bolnici u Atini, tokom protesta zbog stanja javnih zdravstvenih službi održanog tokom posjete premijera Kirijakosa Micotakisa toj ustanovi.
Policija je ispalila plotune biber spreja i koristila štitove i palice da bi odgurnula ljekare u Univerzitetskoj opštoj bolnici Atikon koji su zahtijevali da se sastanu s Micotakisom.
Zdravstveni radnici su protestovali zbog nedostatka osoblja, niskih plata i loših uslova rada.
Micotakis u pratnji ministra zdravlja Adonisa Georgijadisa, je u tu bolnicu u zapadnoj Atini došao na otvaranje novog onkološkog odjeljenja i renoviranog odjeljenja hitne službe.
Jorgos Sideris, šef Udruženja bolničkih ljekara Atine i Pireja je rekao: "Duguju nam 10.000 dana odsustva! Plate su nam zamrznute!".
Sideris, ljekar u toj bolnici, rekao je da je 130 pacijenata nedavno spavalo na nosilima u hodnicima zbog prenatrpanosti i da je hitno potrebno dodatnih 125 medicinskih sestara samo da bi se radilo na bezbjednom nivou za pacijente.
Novo onkološko odjeljenje bolnice izgrađeno je uz finansiranje dobrotvorne organizacije i očekuje se da će brinuti o više od 20.000 pacijenata godišnje što je 41% više nego 2019. godine, saopštio je kabinet premijera.
Micotakis je u govoru na ipak održanoj svečanosti rekao da je redovno finansiranje za Atikon povećano sa 90 miliona eura na 150 miliona eura. Broj zaposlenih se takođe povećao, rekao je on, "ne do nivoa koji bismo željeli, ali nastavljamo da se sveobuhvatno restrukturira Nacionalni zdravstveni sistem".

Sukob grčke policije sa ljekarima bolnice koju je posjetio premijer

Žestoke borbe izbile su tokom noći na najmanje pet lokacija na granici između Avganistana i Pakistana. Ubijeno je više desetina vojnika sa obije strane, a Islamabad je zatvorio dva glavna granična prelaza, saopštili su zvaničnici dvije zemlje 12. oktobra, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Pakistanska vojska tvrdi da su njene snage ubile više od 200 avganistanskih vojnika i dodaje da je broj ranjenih sa avganistanske strane "mnogo veći".
Vojska je u saopštenju navela i da su u najnovijim sukobima između dvije zemlje poginula 23 pakistanska vojnika, a da ih je 29 ranjeno.
Portparol vlade u Kabulu koju predvode talibani Zabihulah Mudžahid rekao je da je u razmjeni vatre ubijeno najmanje 58 pakistanskih vojnika, a oko 30 ih ranjeno.
Mudžahid je na konferenciji za novinare rekao da je devet avganistanskih vojnika takođe ubijeno, a oko 18 povrijeđeno u sukobima koji su izbili kasno uveče 11. oktobra.
Strane se međusobno optužuju za podsticanje nasilja, dok svoje operacije opisuju kao akcije odmazde.
Pakistanska vojska je saopštila da je tokom njenih napada uništeno nekoliko talibanskih graničnih prelaza u Avganistanu. Talibani su rekli da su zauzeli više od 20 pakistanskih vojnih položaja. Ove tvrdnje se nisu mogle nezavisno provjeriti.
Pakistanski premijer Šebaz Šarif i predsjednik Asif Ali Zardari osudili su nasilje, za koje su okrivili Avganistan.
- Neće biti kompromisa po pitanju odbrane Pakistana, a svaka provokacija će biti dočekana snažnim i efikasnim odgovorom- naveo je Šarif u saopštenju, optužujući talibanske vlasti u Avganistanu da dozvoljavaju da njihovu zemlju koriste "teroristički elementi".
Avganistanska talibanska vlast potvrdila je da su njihove snage sprovele "uspješne operacije odmazde duž linije Durand protiv pakistanskih bezbjednosnih snaga, kao odgovor na ponovljena kršenja vazdušnog prostora i teritorije Avganistana".
Avganistansko-pakistanska granica duga 2.600 kilometara često se naziva linijom Durand iz kolonijalnog doba, koje je postavilo međunarodnu granicu 1893. godine.
Zabihulah Mudžahid je novinarima rekao da su "operacije odmazde obustavljene sinoć na zahtjev Katara i Saudijske Arabije".
Ali je dodao da su borbe i dalje "u toku u nekoliko oblasti, uključujući Bahramču u provinciji Helmand, zbog kontinuiranih napada sa pakistanske strane".
Izveštaji iz pograničnog regiona nisu se mogli odmah potvrditi.
Islamabad optužuje talibansku administraciju da krije militante koji napadaju Pakistan, što Kabul poriče.
Pakistanski vazdušni napadi, koje Islamabad nije zvanično potvrdio, 9. oktobra bili su usmjereni na vođu militantne grupe Tehrik-e-Taliban Pakistan (TTP) u Kabulu, ali nije poznato da li je ubijen.
TTP se bori da svrgne vladu Islamabada i zamijeni je strogim islamskim sistemom upravljanja. Ima bliske odnose sa avganistanskim talibanima.

Desetine mrtvih u sukobima na granici Pakistana i Avganistana

Tokom protesta širom Francuske u četvrtak (18. septembra) je uhapšena je 181 osoba, od kojih 31 u Parizu, saopštilo je francusko ministarstvo unutrašnjih poslova.
U protestima povodom Dana društvene mobilizacije, prema navodima organizatora, Generalne konfederacije sindikata (CGT), učestvovalo je više od milion ljudi širom zemlje, dok podaci Ministarstva unutrašnjih poslova i Prefekture pariske policije govore o više od 500.000 demonstranata marširalo širom Francuske.
Policija je navela da je tokom protesta povrijeđeno 11 ljudi.
U demonstracijama u Parizu, prema podacima francuskog Ministarstva, učestvovalo je 55.000 ljudi, prenosi Figaro.
U glavnom gradu Francuske došlo je do sukoba sa policijom, koju su demonstranti gađali kamenjem i flašama. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Policija je odgovorila ispaljivanjem suzavca i hapšenjem ljudi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmayankcdp%2Fstatus%2F1968711571644858853%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1968711571644858853%7Ctwgr%5Ecd04f98f0b4084553f08d7f1cd0ce353b252a3ec%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Demonstracije su održane na 489 lokacija, a tokom protesta blokirana su 92 puta.
Najveći skupovi zabeleženi su u Tuluzu, Nantu i Marseju.
Većina blokada se dogodila u blizini škola, dok su slične akcije zabilježene i kod elektroindustrijskih lokacija, logističkih platformi i na glavnim putevima.
Masovne demonstracije se održavaju širom Francuske protiv predloženih mjera štednje vlade, usljed budžetskog deficita i ogromnog javnog duga.
Dan društvene mobilizacije je najavljen krajem avgusta kao odgovor na mjere budžetske štednje koje je predložio tadašnji ministar finansija Fransoa Bajru.
Te mjere su izazvale protivljenje sindikata, koji izražavaju nezadovoljstvo zbog smanjenja socijalnih prava, prensi Tanjug.
Na prethodnom protestu, održanom 10. septembra, bilo je okupljeno skoro 197.000 ljudi, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova.

(VIDEO) Sukobi na masovnim protestima u Francuskoj, na ulicama bile stotine hiljada ljudi

Policija je potisnula građane okupljene u zbor ispred zgrade Fakulteta organizacionih nauka u beogradskoj opštini Voždovac, javlja Slobodna Evropa.
Počeli su da ih guraju štitovima, u prvom redu je prvo bila Interventna jedinica a onda pripadnici policijskih brigada u punoj opremi za razbijanje demonstracija.
Kako javlja reporterka RSE, policija je građane potisnula u malu bočnu ulicu.
Prisutno je više od deset policijskih "marica".
Građani beogradske opštine Voždovac prethodno su najavili skup, za koji, kako za RSE kaže Ivan iz zbora građana, još vijećaju da li će da se održi.
Pripadnici policije, prema njegovim riječima, traže da se sklone sa te lokacije, jer je to trasa kojom bi nešto kasnije trebalo da prođu pristalice vlasti koje su takođe za danas na Voždovcu najavili skup.
"Mi smo imali redovan zbor, onda su došli pripadnici javnog reda i mira i Interventne jedinice policije i saopštili nam da će drugi skup protiv blokada proći ovuda i da mi moramo da se sklonimo iz parka", rekao je Ivan iz zbora građana.
Na pitanje šta je njihov odgovor, Ivan je rekao da "još vijećaju".
Na svega oko tri kilometra od zgrade FON-a okupljaju se pristalice vlasti koje se protive blokadama i protestima.
Sa razglasa se, kako javlja reporterka RSE, puštaju i nacionalističke pjesme, poput "Đenerale, tvojoj majci hvala".
Okupljeni nose zastave Srbije, a razvili si i veliki transparent na kojem piše: "Srbija je vječna dok su joj djeca vjerna."
Kako je za RSE rekao jedan od okupljenih, Ivan Alanović, hoće "prvenstvo mir, da ne bude protesta".
Na skup u Beograd došao je iz Šapca, udaljenog oko 90 kilometara od glavnog grada.
Građanski protesti u Srbiji, predvođeni studentima, na kojima se zahtijeva odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice glavne Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra traju deset mjeseci.
Dio tih protesta su i blokade fakulteta koje su sa istim zahtjevom organizovane na više od 60 fakulteta na šest državnih univerziteta. Danas neki rade, neki djelimično, ostali su blokirani.
Početkom maja, studenti u blokadi izašli su sa zahtjevom za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora da bi se, kako su saopštili, uspostavio sistem u kojem će nadležne institucije raditi svoj posao.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, do polovine 2023. predsjednik vladajuće Srpske napredne stranke, prvobitno je odbio da ih raspiše tvrdeći da su zahtjevi ispunjeni.
Izbore je u izjavi datoj 12. septembra za Informer najavio za april-maj ili decembar 2026. godine, uz napomenu da bi on "volio" da budu u decembru.
Tokom višemjesečnih protesta u više navrata je dolazilo do sukoba policije i demonstranata. Učesnici antivladinih protesta i opozicija su optužili policiju za prekomjernu upotrebu sile u razbijanju protesta, što vlast odbacuje.
Antivladini protesti u Srbiji bili su tema i u Evropskom parlamentu.

Skup pristalica i protivnika vlasti u Beogradu, policija potisnula građane kod Fakulteta organizacionih nauka

U Novom Sadu sinoć je došlo do sukoba između policije i građana koji su protestovali ispred Filozofskog fakulteta.
Snimci sa lica mjesta pokazuju da je policija upotrijebila suzavac, šok-bombe i pendreke kako bi potisnula demonstrante.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBlokadasumarski%2Fstatus%2F1964051720079888872%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1964051720079888872%7Ctwgr%5E9bd05cbe013c1bb12aebc758570dc31e5a31fe99%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Okupljeni studenti i građani tvrdili su da je kampus faktički okupiran, jer su u kampusu raspoređena oklopna vozila i specijalne jedinice žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fftn_se_budi%2Fstatus%2F1964056282966442182%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1964056282966442182%7Ctwgr%5E9bd05cbe013c1bb12aebc758570dc31e5a31fe99%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Uprkos policijskoj intervenciji veliki broj građana ostao je u blizini fakulteta izražavajući nezadovoljstvo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBlokadasumarski%2Fstatus%2F1964074994440233174%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1964074994440233174%7Ctwgr%5E9bd05cbe013c1bb12aebc758570dc31e5a31fe99%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Policija napala demonstrante u Novom Sadu, bačene šok-bombe i suzavac

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da ima „pouzdane informacije“ da je predsjednik SAD Donald Tramp nedavno spriječio moguću eskalaciju situacije iz Srbije prema Kosovu.
Osmani je tokom predavanja u Vašingtonu kazala da se to dogodilo „nedavno“ ove godine, ali nije iznijela više detalja.
- Na osnovu bezbjednosnih informacija koje svakodnevno dobijam, shvatili smo da je predsjednik Tramp spriječio moguću eskalaciju situacije - ako tako mogu da je nazovem - nedavno. Ne govorimo o 2023. godini, ni o 2020, već o vrlo, vrlo nedavnim dešavanjima - navela je Osmani.
Ona je to izjavila tokom predavanja u Vašingtonu, gdje je podsjetila i na napad u Banjskoj iz septembra 2023. godine, opisujući ga kao „čin agresije“ koji je, kako je navela, izvela Srbija i koji je u potpunosti pripremljen unutar teritorije Srbije.
- Dakle, ne bismo smjeli da isključimo mogućnost sličnih dešavanja, jer se to već dogodilo - rekla je Osmani, misleći na oružani napad grupe Srba na Kosovsku policiju, tokom kojeg je ubijen narednik Afrim Bunjaku.
Pošto se, kaže, to desilo ranije, prevencija i odvraćanje su, cijeni ona, od ključne važnosti.
- A ponekad, prevencija i odvraćanje zahtijevaju više od pukog vojnog prisustva. Takođe zahtijevaju političko vođstvo. Potreban je telefonski poziv, upozorenje - i upravo to se dešava kada Sjedinjene Američke Države preuzmu lidersku ulogu - poručila je Osmani.
<h2>Trampovo posredovanje</h2>
Donald Tramp je više puta isticao svoje posredovanje u odnosima između Kosova i Srbije kao primjer uloge SAD u sprječavanju sukoba.
Kosovo i Srbija su, tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata, u septembru 2020. godine u njegovom prisustvu u Bijeloj kući potpisali Vašingtonski sporazum o ekonomskoj normalizaciji.
Taj sporazum, koji je uključivao i priznanje nezavisnosti Kosova od strane Izraela, do danas nije u potpunosti sproveden.

Osmani u SAD: Tramp spriječio moguću eskalaciju situacije iz Srbije na Kosovo

Rusija je ponudila politički azil Ilonu Masku nakon njegovog javnog sukoba sa Donaldom Trampom.
Mask i Tramp su razmijenili uvrede preko društvenih mreža, a najbogatiji čovjek na svijetu je američkog predsjednika povezao sa pedofilom i predatorom Džefrijem Epstajnom.
Tramp je izjavio za CNN da „uopšte ne razmišlja“ o Masku i da s njim neće razgovarati u bliskoj budućnosti.
- Uopšte ne razmišljam o Ilonu. On ima problem. Jadnik ima problem -rekao je Tramp.
Bila su to burna 24 sata za direktora Tesle, koji se čak suočava s prijetnjama deportacijom iz SAD od strane jednog od Trampovih bivših najbližih saradnika — Stiva Benona.
Dmitrij Novikov, prvi zamjenik predsjednika Komiteta Državne dume za međunarodne poslove i član Komunističke partije Ruske Federacije (KPRF), uporedio je Maska sa Edvardom Snoudenom, uzbunjivačem koji stoji iza jednog od najvećih curenja podataka u političkoj istoriji SAD i koji je dobio azil u Rusiji.
Novikov je rekao:&nbsp;
- Mislim da Mask igra potpuno drugačiju igru, da mu neće biti potreban politički azil, iako bi mu, ako bi mu bio potreban, Rusija naravno mogla da ga pruži.

Rusija se umiješala u sukob Trampa i Maska: Ako mu treba azil, tu smo

Indija i Pakistan, dvije nuklearne sile koje su nastale nakon raspada Britanskog Carstva 1947. godine, do danas su ratovale šest puta. U središtu gotovo svih sukoba bio je Kašmir - planinsko područje koje je podijeljeno između njih, a koje obje države smatraju svojim.
Otkako su obje zemlje stekle nezavisnost, ta regija je bila povod za više ratova i brojna krvoprolića. Indija kontroliše veći dio teritorije, dok Pakistan osporava njenu vlast, pozivajući se na većinsko muslimansko stanovništvo.
Indiju optužuju za napade i zločine nad civilima, dok su s druge strane pakistanski militanti u više navrata izvodili napade koji se mogu smatrati terorističkim.
Nakon što su Britanci napustili potkontinent, formirane su dvije nove države - pretežno muslimanski Pakistan i veća, sekularna, ali većinski hinduistička Indija. Podjela je izazvala veliki talas nasilja i sukoba: poginulo je oko 500.000 ljudi, a još toliko ostalo je bez svojih domova.
Samo dva mjeseca nakon sticanja nezavisnosti izbio je prvi rat. Pakistan je podržao muslimansku pobunu u Kašmiru, a tadašnji vladar te oblasti zatražio je pomoć Indije. U zamjenu je pristao da Kašmir postane dio Indije, ali sporazum oko toga ostaje sporan sve do danas. Sukob je završen 1. januara 1949. uspostavljanjem linije primirja.
U aprilu 1965. izbio je novi sukob zbog spora oko granice, koji je eskalirao kad su pakistanske snage prešle liniju primirja i ušle na teritoriju Indije. Indija je odgovorila prelaskom međunarodne granice kod Lahorea. Na kraju su obje strane pristale na primirje pod okriljem Ujedinjenih nacija.
Šest godina kasnije, 1971. godine, sukob je ponovo izbio - ovaj put zbog borbe za nezavisnost Istočnog Pakistana, koji se nalazio s druge strane Indije. Kako je nasilje preraslo u građanski rat, oko 10 miliona ljudi izbjeglo je u Indiju.
Indijska vojska se uključila, a Pakistan je kapitulirao. Više od 90.000 pakistanskih vojnika završilo je u indijskom zarobljeništvu, a 6. decembra 1971. osnovana je nova država - Bangladeš. Pakistan ju je priznao tek tri godine kasnije.
Godine 1989., nakon povlačenja Sovjeta iz Afganistana, islamski borci - podstaknuti rastućim nezadovoljstvom muslimanskog stanovništva Kašmira - pokrenuli su pobunu protiv indijske vlasti. Pakistan je tvrdio da pruža samo “moralnu i diplomatsku” podršku, ali ga je Indija optužila da trenira i naoružava separatiste.
Novi oružani sukob desio se 1999. godine kada su pakistanski borci zauzeli položaje u indijskom dijelu Kašmira kod Kargila. Indija je odgovorila zračnim udarima, a napetosti su prijetile da prerastu u potpuni rat.
Hiljade ljudi pobjegle su iz svojih domova s obje strane linije. U decembru iste godine, general Pervez Musharraf izveo je državni udar u Pakistanu.
U oktobru 2001. godine, 38 ljudi ubijeno je u napadu na skupštinu u Srinagaru, a mjesec kasnije još 14 stradalo je u napadu na indijski parlament. Indija je ponovo optužila pakistanske militante, a obje zemlje počele su da gomilaju trupe duž granice.
U januaru 2002. godine, pakistanski predsjednik Musharraf obećao je da Pakistan više neće dozvoljavati teroristima da djeluju sa njegove teritorije, ali je Indija tražila konkretne korake.
Od 26. do 29. novembra 2008. godine, desetorica napadača iz pakistanske grupe Lashkar-e-Taiba izvela su koordinisani napad u Mumbaiju. Ubili su 166 ljudi na više lokacija - od željezničke stanice i kafića do bolnica i luksuznih hotela. Devet napadača je ubijeno, a jedan je uhvaćen. Indija je tvrdila da je ta grupa povezana sa pakistanskom vojnom obavještajnom službom, što je Pakistan negirao.
U februaru 2019. godine, Indija je izvela vazdušni napad na ono što je opisala kao kamp terorista u pakistanskom Balakotu. Dan kasnije, Pakistan je uzvratio protunapadom.
U vazdušnom okršaju, Pakistan je oborio jedan indijski avion i zarobio pilota, koji je nakon nekoliko dana vraćen u Indiju, čime je izbjegnut veći sukob.
U aprilu 2025. godine, na turističkom mjestu blizu grada Pahalgama u indijskom dijelu Kašmira, naoružani napadači ubili su najmanje 26 ljudi, većinom indijskih turista.
Indija je napad nazvala terorističkim i optužila Pakistan da ga podržava, tvrdeći da ima “prekogranične veze”. Odgovornost za napad preuzela je grupa Kashmir Resistance, bliska onoj koja je izvela masakr u Mumbaiju.
Indija je sinoć izvela napad na devet lokacija u Pakistanu i pakistanskom dijelu Kašmira. Pakistan tvrdi da je Indija lansirala projektile na tri lokacije, ali indijska vlada nije komentarisala prirodu tih napada.
Pod nazivom ''Operacija Sindoor'' indisjke snage napale su infrastrukturu u Pakistanu i pakistanskom dijelu Kašmira, odakle su, kako tvrde indijske vlasti ''teroristički napadi protiv Indije planirani i rukovođeni''.
Jedna od meta večerašnjeg napada bio je aerodrom u gradu Muzafarabadu, koji je glavni grad pakistanskog dijela Kašmira.
Pakistanske vlasti reagovale su odmah i poručile da će njihov odgovor tek da uslijedi.

Istorija indijsko-pakistanskog sukoba: Sve zbog Kašmira

Na stepeništu u zgradi Opštine Zvezdara jutros je došlo do sukoba između privatnog obezbjeđenja i opozicionih odbornika i građana, kojima je bio onemogućen ulazak na sjednicu Skupštine Opštine, javljaju srpski mediji.
U zgradu Opštine je stigla i policija poslije čega se situacija smirila, a dio građana je napustio zgradu i nastavio protest ispred.
Na stepeništu koje vodi do skupštinske sale Opštine došlo je do koškanja i guranja građana i privatnog obezbjeđenja, koje im nije dozvolilo da uđu na sjednicu Skupšine Opštine (SO).
Cio hol Opštine, kao i stepenište, bilo je ispunjeno građanima koji su duvali u pištaljke i uzvikivali „mafija, mafija“.
Obezbjeđenje nije pustilo ni opozicione odbornike da uđu u skupštinsku salu, a odbornica PSG Jelena Baštrica rekla je za N1 da je poslije guranja obezbjeđenje pristalo da pusti odbornike, ali su oni odbili da uđu u salu bez građana.
- Sva mjesta za građane su ispunili svojim ljudima i to svaki put rade, tako da ne možemo ni mi ni građani da prisustvujemo sjednicama - kazala je Baštrica.
Kako dalje pišu srpski mediji, situacija se smirila kada je došlo više pripadnika policije koji su se popeli uz stepenište ka skupštinskoj sali. Policajac u civilu, koji se predstavio građanima, zatražio je da svi prisutni pokažu lične karte kako bi se legitimisali. Potom je veliki broj građana izašao ispred zgrade, i više desetina njih je tu i ostalo izražavajući protest pravljenjem buke.
Sjednica SO je počela i pored incidenata u zgradi, a njoj prisustvuju odbornici vladajuće većine.
Jednom muškarcu je pozlilo na dnu stepeništa, a kako javlja reporterka N1 on je iznijet napolje kako bi mu bila pružena medicinska pomoć.
U Opštini Zvezdara primijećen je i nekadašnji premijer Zoran Živković.
Građani koji su se u subotu okupili na zboru ispred Opštine donijeli su odluku da se u ponedjeljak okupe ispred zgrade Opštine, a dio opozicionih odbonika je prijavio da će sjednici prisustvovati sa građanima.
Vdeo o situaciji u holu Skupštine opštine Zvezdara možete pogledati na linku <a href="https://n1info.rs/vesti/sukob-gradjana-i-obezbedjenja-u-opstini-zvezdara/">OVDJE</a>.

VIDEO: Sukob građana i obezbjeđenja u Opštini Zvezdara, protest nastavljen ispred zgrade

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: sukob

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Sukob grčke policije sa ljekarima bolnice koju je posjetio premijer

Desetine mrtvih u sukobima na granici Pakistana i Avganistana

(VIDEO) Sukobi na masovnim protestima u Francuskoj, na ulicama bile stotine hiljada ljudi

Skup pristalica i protivnika vlasti u Beogradu, policija potisnula građane kod Fakulteta organizacionih nauka

(VIDEO) Policija napala demonstrante u Novom Sadu, bačene šok-bombe i suzavac

Osmani u SAD: Tramp spriječio moguću eskalaciju situacije iz Srbije na Kosovo

Rusija se umiješala u sukob Trampa i Maska: Ako mu treba azil, tu smo

Istorija indijsko-pakistanskog sukoba: Sve zbog Kašmira

VIDEO: Sukob građana i obezbjeđenja u Opštini Zvezdara, protest nastavljen ispred zgrade

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

PRATITE TVe UŽIVO