The Judicial Council today acknowledged the termination of the judicial office of Vesna Moštrokol, a judge of the Court of Appeal of Montenegro. As stated in the announcement by the Judicial Council, this was done at her personal request.
Moštrokol presided over the panel of judges of the Court of Appeal tasked with rendering a decision in the „State Coup“ case following an appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office (SSPO).
In addition to Moštrokol, the panel consisted of the rapporteur, Judge Zorica Milanović, and panel member Judge Predrag Tabaš.
Earlier, the SSPO had proposed in its appeal that the first-instance judgment of the High Court in Podgorica in this case be upheld.
A special panel of the High Court in Podgorica, presided over by Judge Zoran Radović, delivered a judgment on 12 July 2024, acquitting all defendants of the criminal offences of forming a criminal organization, attempted terrorism, and attempted terrorism by incitement. The charges alleged that on the day of the parliamentary elections, 16 October 2016, the defendants intended, through the use of violence and an armed incursion, to enter the Parliament of Montenegro and proclaim the victory of the Democratic Front.
Towards the very end of 2025, a session of the Court of Appeal was held regarding the appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office against this decision of the High Court.
At that session, the judgment was read out acquitting the leaders of the former political alliance Democratic Front, Milan Knežević and Andrija Mandić, former commander of the Serbian Gendarmerie Bratislav Dikić, and ten other individuals of charges related to an attempted terrorist attack on the day of the parliamentary elections on 16 October 2016.
The panel at that session, held on 23 December 2025, was presided over by Judge Moštrokol.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vesna Moštrokol, Presiding Judge in the „State Coup“ case, resigns

U Crnoj Gori je prošle razveden 991 brak, od čega su 663 okončana sudskom odlukom, a 328 sporazumnim razvodom, pokazuju podaci Sekretarijata Sudskog savjeta.
Psihološkinja Radmila Stupar Đurišić za Portal RTCG je kazala da su loša komunikacija, emocionalno udaljavanje, osjećaj usamljenosti u braku i različita očekivanja od bračne zajednice najčešći razlozi za razvod koje partneri navode.&nbsp;
&nbsp;U Crnoj Gori raste broj razvoda.
Statistika pokazuje da je 2024. godine zabilježen dotad rekordan broj razvoda – najviše od 2014. godine – čak 853.
Prema podacima Sekretarijata Sudskog savjeta dostavljenim Portalu RTCG, taj broj je prošle godine porastao na 991, što znači da se u prosjeku dnevno razvede više od dva braka.
- U prošloj godini pravosnažno je riješen 991 predmet razvoda braka u Crnoj Gori. Od toga je 663 razvoda bilo sudskom odlukom, a 328 sporazumnim razvodom - piše u podacima.
Stupar Đurišić je kazala da je rast broja razvoda dio šireg društvenog trenda u regionu i Evropi.
- Brak više nije egzistencijalna nužnost, već emotivni i lični izbor. Kada taj izbor prestane da ispunjava osnovne psihološke potrebe - sigurnost, bliskost, poštovanje i podršku, ljudi su spremniji da ga preispitaju - navela je Stupar Đurišić.
Kako je rekla, loša komunikacija – ćutanje, pasivna agresija, stalni konflikti, zatim emocionalno udaljavanje i osjećaj usamljenosti su najčešći razlozi za razvod braka koji partneri navode, kaže Stupar Đurišić.
Česti su i neriješeni konflikti iz prošlosti, kao i različita očekivanja u vezi uloga, roditeljstva i finansija.
- Nevjera se često navodi kao razlog razvoda, ali je ona nerijetko samo simptom dubljih problema u odnosu - kazala je psihološkinja.
Takođe, značajan uticaj imaju bolesti zavisnosti, poput alkohola, kocke i digitalnih zavisnosti, kao i nedostatak podrške i razumijevanja za lični razvoj partnera.
- Danas se parovi lakše odlučuju na razvod nego ranije, ali to ne mora nužno biti negativno. Ranije su ljudi ostajali u brakovima zbog društvenog pritiska, ekonomske zavisnosti i straha od osude okoline - dodala je Stupar Đurišić.
Prema njenim riječima, savremena svijest o mentalnom zdravlju, ličnim granicama i pravu na kvalitetan život dovela je do pomjeranja sa ideje “brak po svaku cijenu” ka ideji emocionalno zdravog odnosa.
Psihološkinja kaže da problem nastaje kada se razvod doživljava kao prvo, a ne kao posljednje rješenje.
Takođe, kako je dodala, hronični stres i ekonomska nesigurnost smanjuju toleranciju i strpljenje i povećavaju konfliktnost i dovode do osjećaja frustracije.
Stupar Đurišić je navela da se danas od partnera očekuje da bude emotivni oslonac, prijatelj, roditelj i uspješan profesionalac.
Prema njenim riječima, ta očekivanja često prevazilaze realne kapacitete ljudi, što vodi ka razočaranju i emocionalnom zamoru.
Stupar Đurišić kaže da djeca razvod doživljavaju emocionalno, a ne racionalno.
Djeca često provode dane razmišljajući šta bi oni mogli učiniti da ‘poprave’ porodicu, upozorava psihološkinja.
- Djeci je najvažnije da osjete stabilnost, sigurnost i ljubav oba roditelja, čak i kada oni više ne žive zajedno - istakla je psihološkinja.
Kako ne bi došlo do razvoda, psihološkinja savjetuje parovima da ne čekaju da njihov odnos postane emocionalno mrtav.
Takođe, kako je poručila, partneri treba da potraže stručnu pomoć kada se konflikti ponavljaju, a komunikacija se svodi na kritiku ili ćutanje, ili kada jedan ili oba partnera razmišljaju o prekidu.
Parovi bi trebalo da rade na otvorenoj i nenapadačkoj komunikaciji, ulažu u emocionalnu bliskost i razmišljaju o bračnoj ili partnerskoj terapiji kao obliku prevencije, a ne kao „posljednjem pokušaju“.
- Razvod ponekad jeste najzdravije rješenje, ali u velikom broju slučajeva problemi su rješivi ako se prepoznaju na vrijeme - zaključila je Stupar Đurišić.

Rekordan broj razvoda u Crnoj Gori

U državi u kojoj se tužilaštvo profilisalo kao politički bič u rukama aktuelne vlasti za obračun sa neistomišljenicima, ne iznenađuje što je isto nedavno odbacilo krivičnu prijavu protiv Marka Kovačevića - ocijenili su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS) u Nikšiću.
Time je, podvlače oni, selektivno i pristrasno tužilaštvo pokušalo da negira istinu da je tokom obraćanja na Grahovcu, u kojem je zaprijetio da će s onima koji razmišljaju drugačije postupati kao s Turcima, Kovačević koristio govor mržnje i predmet proslijedilo Sudu za prekršaje.&nbsp;
- Pitamo se hoće li i ovog puta, i od iscenirane prekršajne odgovornosti, Marko Kovačević se spasiti na način što će zaposliti, ili je već zaposlio, supružnika postupajućeg sudije - naglasili su u nikšićkom DPS-u.
Oni su kazali da se Kovačević ranije od krivične odgovornosti zbog pokazivanja srednjeg prsta tokom intoniranja himne Crne Gore, Kovačević sačuvao tako što je zaposlio suprugu tužioca Đorojevića u lokalnoj upravi.&nbsp;
- Uprkos apelima da preispita postupanje Đorojevića u konkretnom predmetu, NVO tužilac, VDT Milorad Marković se nije pretrgao da provjeri mogućnost te vrste uticaja koji se mogao negativno odraziti na nepristrasnost i objektivnost postupajućeg tužioca, a sve iz razloga što je politički interes vlasti bio da Kovačević bude oslobođen krivičnog gonjenja - naglasili su u nikšićkom DPS-u.
Naglasili su da sad, kad je drugi predmet u kojem je trebalo utvrđivati krivičnu odgovornost prvog čovjeka Opštine Nikšić, a zbog pristrasnosti tužilaštva završio u rukama sudije za prekršaje, pozivaju Sudski savjet da preispita mogućnost Kovačevićevog uticaja na postupajućeg sudiju.
- A sve zarad stvaranja uslova u kojima će pred zakonima ove države Kovačević biti jednak kao i svaki drugi građanin, odnosno zarad obezbjeđivanja vladavine prava u pravom smislu te riječi - zaključili su u nikšićkom DPS-u.

DPS Nikšić: Očekujemo da će sudije, za razliku od tužilaca, odoljeti pritiscima vlasti u slučaju Marka Kovačevića

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu usvojio je Izvještaj o radu Sudskog savjeta.
Izvještaj Sudskog savjeta podržalo je pet poslanika iz redova NSD i PES-a, protiv je bio poslanik BS, a uzdržani su bili poslanici DNP, URE i Demokrata.
Odbor prethodno nije prihvatio izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za prošlu godinu. Usvojen je izvještaj o radu Sudskog savjeta. Četiri poslanika bila su za, jednak broj protiv, a troje je bilo uzdržano.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.2649%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmarkovic-poraslo-interesovanja-za-rad-u-tuzilackoj-organizaciji-profesija-ponovo-stice-ugled-i-povjerenje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Izvještaje su podržala četiri poslanika iz redova Evrope sad i Demokrata.
Protiv su bili članovi tog skupštinskog tijela iz Demokratske partije socijalista, dok su uzdržani bili poslanici koalicije "Za budućnost Crne Gore" i Bošnjačke stranke.

Usvojen Izvještaj o radu Sudskog savjeta

Sudski savjet konstatovao je prestanak funkcije sekretarki tog tijela Vesni Aćimić, na lični zahtjev.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je 24. septembra optužni predlog Osnovnom sudu u Podgorici protiv Aćimić zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja i krivičnog djela sprečavanje dokazivanja u produženom trajanju.
Iz Sudskog savjeta je saopšteno da je to tijelo na današnjoj sjednici konstatovalo prestanak funkcije Aćimić.
- Savjet je za vršioca dužnosti sekretara imenovao Eminu Mušović, načelnicu Odjeljenja za kadrovska pitanja i opšte poslove Sekretarijata, do izbora sekretara, a najduže šest mjeseci - navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Savjeta.
Kako se dodaje, Savjet je dao saglasnost na upućivanje sudije Upravnog suda Krsta Pejovića u Registar Evroprskog suda za ljudska prava u Strazburu, od 1. februara, na period od godinu.
Savjet je donio odluku o raspisivanju javnog oglasa za izbor deset kandidata za sudije osnovnih sudova sjeverne regije, kao i oglase za dobrovoljno trajno premještanje po jednog sudije u Osnovni sud u Podgorici i Osnovni sud u Bijelom Polju.

Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije Vesni Aćimić

Boris Raonić, koji je sa četiri pravosnažne presude oglašen nelegalnim generalnim direktorom Radio Televizije Crne Gore, obratio se otvorenim pismom Sudskom savjetu, koji ga je danas upozorio da vrijeđanje ne spada u slobodu govora.
Raonić, podsjeća Antena M, čiju karijeru krasi i gotovo višedecenijsko studiranje na podgoričkom Pravnom fakultetu, nakon jučerašnjih prijetnji i &nbsp;pominjanja "metle" za sudije, sada nanovo propituje članove Sudijskog savjeta i dijeli lekcije.
Raonić je prvobitno na svom Fejsbuk nalogu reagovao nakon što je sudija Osnovnog suda Dragana Lubarda predsjednika i dio članova Savjeta Radio Televizije Crne Gore proglasila krivim za zloupotrebu službenog položaja. Novo obraćanje, iako potpisano njegovim imenom i prezimenom, upućeno je iz Kabineta generalnog direktora RTCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsudski-savjet-ponovo-smo-svjedoci-lamenta-nad-sudskim-odlukama-raonicev-licni-napad-na-sudiju-nije-zaobisao-ni-najblizeg-pretka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Njegovo obraćanje prenosimo integralno:</h2>
"Poštovani članovi Sudskog savjeta,
Vaše saopštenje pažljivo sam pročitao. Nažalost, ono bi imalo daleko veću težinu da dosljedno pratite principe koje u njemu proklamujete. 
 
Naime, dobro je kada Sudski savjet reaguje. Svaka vaša reakcija je ljekovita i prijeko potrebna društvu čije je pravosuđe već predugo devastirano i u potpunosti lišeno povjerenja građana ove države, ali problem nastaje kada je ta reakcija selektivna i nedosljedna. 
 
Kako bih štedio i vase i moje vrijeme, podsjetiću vas da se niste oglasili kada je NVO “Media centar”, samo dan prije donošenja prvostepene presude u predmetu protiv članova Savjeta RTCG, javno komentarisao slučaj, iznoseći stav da su članovi Savjeta zloupotrijebili položaj i da je izvjesna njihova krivica. Taj istup je bio otvoren pritisak na sud i na sudiju koji je presudu donosio. Vaš odgovor je bio tišina. 
 
Podsjetiću vas i da se niste oglasili ni ranije, kada je predsjednik Višeg suda u Podgorici, gospodin Zoran Radović, gostujući u emisiji „Načisto“ na TV Vijesti, na neprimjeren i pristrasan način, preciznije, na način koji prevazilazi granice dozvoljenog istupanja predsjednika suda komentarisao RTCG i davao sudu nesvojstvene kvalifikacije. Ni tada niste našli za shodno da branite principe koje danas ističete. 
 
Ćutali ste mnogo puta na napade medija, političara i javnih ličnosti na sudije i pravosuđe uopšte, a sada reagujete kada sam ja rekao da je presuda skandalozna i nepravedna i da su članovi Savjeta RTCG u ovom slučaju žrtve najočiglednije nepravde i neprofesionalnosti. 
 
Uvažena gospodo, selektivna principijelnost nije principijelnost. Ona urušava autoritet institucija i stvara utisak da reagujete samo onda kada vam je to zbog nečega komotno, a ne kada su vrijednosti zaista ugrožene. 
 
Ne sporim da su moje riječi bil oštre i da po tom pitanju možda i zaslužuju kritiku. Spreman sam i da je primim. Međutim, uvažena gospodo, da li su bile nepravedne ili neistinite?! I vi i ja znamo da nisu. Tim prije ne pristajem da se moj slučaj izdvaja, dok se mnogo ozbiljnija i sistematičnija narušavanja dostojanstva pravosuđa prepuštaju tišini. 
 
Drugo, uvažena gospodo, i za vas neuporedivo značajnije: nije moja riječ ono što slabi povjerenje građana u pravosuđe. Ono što ga slabi jeste prečesta nepravednost, nesolidan rad uopšte, i tišina tamo gdje bi trebalo da se bude najglasniji i najjasniji. Cijela javnost već predugo govori o tome kao o ključnom problem ovog društva. 
Pravosuđe nije samo jedna od institucija. Ono je sama suština države u praksi. Tamo gdje se odluke donose nepristrasno i po zakonu, građani osjećaju da žive u uređenom društvu. Tamo gdje se pravda kompromituje kojekavim kompromisima, sve je prazna forma i tamo povjerenja nema. 
 
Poštovanje institucija ne gradi se pozivanjem drugih na uzdržanost, već ispravnošću i dosljednošću u sopstvenom djelovanju."

Raonić Sudskom savjetu: Nije moja riječ ono što slabi povjerenje građana u pravosuđe, nego prečesta nepravednost

Poštovanje institucija i pravnog poretka se ogleda u korišćenju svih raspoloživih redovnih i vanrednih pravnih lijekova protiv sudskih odluka sa kojima postoji neslaganje, a ne u ličnom napadu usmjerenom na diskreditaciju sudije koji je donio odluku, kojim se uz to podstiče nepovjerenje građana u pravosudni sistem, poručili su iz Sudskog savjeta, komentarišući izjavu direktora RTCG-a Borisa Raonića da je jučerašnja presuda Osnovnog suda "sramotna" i "skandalozna.
Osnovni sud juče je proglasio krivim predsjednika i dio članova Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) za zlupotrebu službenog položaja prilikom ponovnog izbora Borisa Raonića na mjesto generalnog direktora RTCG-a i pored presude Višeg suda kojom je utvrđeno da on ne može obavljati tu funkciju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdrljevic-lazovic-muric-i-zoric-proglaseni-krivim-za-zloupotrebu-sluzbenog-polozaja-prilikom-ponovnog-izbora-raonica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Oni su osuđeni na uslovnu kaznu u trajanju od sedam mjeseci, koja se neće izvršiti ukoliko optuženi ne počine novo krivično djelo.&nbsp;
Nakon toga reagovao je Raonić, koji je kazao da &nbsp;presuda sramotna, pravno neodrživa i opasna za pravni poredak Crne Gore.
Sudski savjet pozvao je na uzdržanost od uvredljivih i populističkih izjava koje su, kako su rekli, usmjerene na diskreditaciju nosilaca sudijske funkcije.
- "Poštovanje institucija i pravnog poretka za mene nije fraza, već princip", izjava je dostojna svakog odgovornog nosioca javne funkcije, koji na profesionalan način i sa integritetom promoviše one društvene vrijednosti na kojima se temelji pravna država. Iza ove medijske izjave objavljene 17. jula ove godine, makar nominalno stoji Boris Raonić, direktor RTCG - medijskog javnog servisa Crne Gore. Svako ko ovaj princip iskreno doživljava i istom je posvećen, ne bi sebi dozvolio da prvostepenu presudu suda, u slučaju za koji je lično zainteresovan, nazove "sramotnom" i "skandaloznom", a još manje da u ličnom napadu na sudiju na neprimjeren način pominje i najbližeg pretka tog sudije, koji je takođe bio sudija i koji više nije među živima - navedeno je u saopštenju Sudskog savjeta.
To, kako su istakli, nije poštovanje institucija niti pravnog poretka, "a svakako nije dobronamjerna, legitimna i pravno utemeljena kritika koja ima za cilj unaprijeđenje sudske prase i razvoj vladavine prava".
- Nažalost, i ispod ovih kvalifikacija je potpis Borisa Raonića. I to samo nakon nešto više od dva mjeseca od prve izjave - naglašeno je u saopštenju.
Podsjećaju da je Sudski savjet u prethodnom periodu više puta osuđivao brojne izjave najistaknutijih javnih ličnosti kojima se ugrožava nezavisnost sudija i bez osnova direktno podstiče nepovjerenje građana u pravosudni sistem.
- Čini se da sva ta reagovanja ne dopiru do onih kojima su upućena, jer smo ponovo svjedoci lamenta nad sudskim odlukama kojem se pridružuju i političari željni jeftinih političkih poena i pravni "analitičari" u borbi da zasijaju na medijskom nebu pod pokroviteljstvom javnog servisa. Bez obzira na to, zbog digniteta pravosudnog sistema i kulture nenasilnog dijaloga nastavićemo svoju misiju zaštite nezavisnosti sudija i podizanja javne svijesti o temama koje su krucijalne za razvoj demokratskih principa u našem društvu - dodaje se u saopštenju.
U Sudskom savjetu ukazuju da je kritikovanje sudskih presuda legitimno i prihvatljivo, ali jedino ako je stručno, činjenično i pravno argumentovano, a ne ako je lično i emotivno obojeno.&nbsp;
- Kritika je poželjna ako doprinosi javnoj raspravi o radu sudova i poboljšanju pravosudnog sistema, a ne kada je uvredljiva, populistička i usmjerena na diskreditaciju nosilaca pravosudnih funkcija u onim slučajevima kada ne donesu "naručene" odluke u skladu sa očekivanjima onih koji upućuju kritiku. Dozvoljeno je da se kritika iznosi profesionalno, stručno i u skladu sa etikom, od strane istaknutih pravnika, analitičara i medija, a ne kada je očigledno da se radi o namjernom uticaju na principe pravičnog suđenja i stvaranju pritiska na sud. I na kraju, u ovom slučaju posebno bitno, javnoj kritici su podložne pravosnažne presude, a ne one koje se mogu preispitati u postupku po žalbi i na taj način otkloniti svi eventualni nedostaci. Ovo iz razloga što bi u slučaju da prvostepena odluka bude ukinuta, javnosti bila plasirana druga teza, odnosno da ni takva odluka nije posljedica stručnosti već neprimjerenog pritisika i straha sudija, koji su kalkulisali sa pravdom da bi sačuvali sebe kako ne bi bili medijski "žigosani" kao nedostojni sprovođenja pravde. Sigurno je i da takva teza ne bi doprinijela procesu ozdravljenja pravosuđa - pojašnjeno je u saopštenju.
Kako kažu, ni jučerašnja zapanjujuća izjava Borisa Raonića, koja nema nijednu od pobrojanih karakteristika legitimne kritike, nije mogla da zaobiđe veting u prijetećem kontekstu.&nbsp;
- Izdvaja se po tome što krajnje "kreativno" veting poistovjećuje sa "metlom" za ljude nedostojne sprovođenja pravde. Zato ćemo je iskoristiti da ponovimo naš stav da nosioce pravosudnih funkcija nije strah od vetinga i da naglasimo da ga većinski podržavaju - ističe se u obraćanju Sudskog savjeta.
Ocjenjuju da ovakve izjave ne doprinose usaglašavanju donosioca odluka o obliku, načinu i samoj suštini sprovođenja procesa vetinga. Naprotiv, kako kažu, podgrijavaju skepticizam o tome šta nas može očekivati nakon tog procesa.
- Da li smo konačno kao društvo sazreli da se izborimo sa štetnom pojavom da javne ličnosti kada su nezadovoljne pravnim stanovištem koje je iznio i elaborirao sudija u nekoj odluci koja se lično tiče upravo tih javnih ličnosti, uzmu sebi za pravo da izazivaju pravnu histeriju, predstavljajući svoje tumačenje kao jedinu mjeru objektivnog, logičnog, koherentnog i ispravnog? Da li ćemo dozvoliti sudijama da rade svoj posao, da sude i presuđuju? Po našem mišljenju, to je imperativ. Na kraju, ipak bi napomenuli da vrijeđanje i omalovažavanje sudija ne spada u slobodu govora - zaključuju u Sudskom savjetu.

Sudski savjet: Ponovo smo svjedoci lamenta nad sudskim odlukama, Raonićev lični napad na sudiju nije zaobišao ni najbližeg pretka

Ustavni odbor razmotrio je prijedlog ustavnih izmjena koje je inicirala Vlada, a kojima se predviđa nova struktura Sudskog savjeta bez mjesta za ministra pravde, o čemu će se izjasniti Skupština.
Vlada Crne Gore je ovaj prijedlog predala 30. maja u skupštinsku proceduru.
Iz Vlade su ranije kazali da je Reformskom agendom Crne Gore 2024–2027 za Instrument Evropske unije (EU) za reforme i rast predviđeno da će Ustav biti izmijenjen do juna ove godine. Predložena promjena se odnosi na odredbe amandmana VIII i IX na Ustav Crne Gore kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Prijedlog je, tvrde, usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije (EK), mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO).
U dokumentima se navodi da prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu otvara prostor za politički uticaj na pravosuđe, što je u suprotnosti s principom nezavisnosti sudske vlasti.
- Opravdana je potreba za promjenu navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od strane svih sudija. Da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerijivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - navedeno je u prijedlogu upućenom Skupštini.
Ističe se da prilikom izmjena ovih ustavnih odredaba treba uzeti u obzir relevantne međunarodne standarde koji su sadržani u dokumentima Savjeta Evrope, Ujedinjenih nacija i Evropske unije.&nbsp;
Podsjetimo, ministar pravde je u maju 2024. godine odlučio da privremeno ne prisustvuje sjednicama Sudskog savjeta i da ne učestvuje u glasanju, dok se ne sprovedu ustavne izmjene.
T.K.

Ustavni odbor razmotrio Vladine ustavne izmjene: Bez ministra pravde u Sudskom savjetu

Vlada Crne Gore predala je u skupštinsku proceduru prijedlog ustavnih izmjena kojima se predviđa nova struktura Sudskog savjeta bez mjesta za ministra pravde.
Iz Vlade su kazali da je Reformskom agendom Crne Gore 2024–2027 za Instrument Evropske unije (EU) za reforme i rast predviđeno da će Ustav biti izmijenjen do juna ove godine. Predložena promjena se odnosi na odredbe amandmana VIII i IX na Ustav Crne Gore kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Prijedlog je, tvrde, usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije (EK), mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO).
U dokumentima se navodi da prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu otvara prostor za politički uticaj na pravosuđe, što je u suprotnosti s principom nezavisnosti sudske vlasti.
- Opravdana je potreba za promjenu navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od strane svih sudija. Da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerijivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - navedeno je u prijedlogu upućenom Skupštini.
Ističe se da prilikom izmjena ovih ustavnih odredaba treba uzeti u obzir relevantne međunarodne standarde koji su sadržani u dokumentima Savjeta Evrope, Ujedinjenih nacija i Evropske unije.&nbsp;
Podsjetimo, ministar pravde je u maju 2024. godine odlučio da privremeno ne prisustvuje sjednicama Sudskog savjeta i da ne učestvuje u glasanju, dok se ne sprovedu ustavne izmjene.

Vladine ustavne izmjene stigle u Skupštinu: Bez ministra pravde u Sudskom savjetu

Sve češće crnogorsku javnost šokiraju informacije o našoj đeci koja su izložena nekom vidu seksualnog nasilja od seksualnih predatora, listom iz njihovog neposrednog okruženja. Nažalost, kazne su ili blage ili, nerijetko, osumnjičeni bude oslobođen optužbi. Žrtve seksualnih predatora i njihove porodice na taj način izlažu se novom stresu, ali i stigmi i sramu. A poruka pravosuđa ovakvim postupanjem, za one koji se još nijesu osnažili da prijave ovakve zločine, je - da je bolje da ćute i kako znaju i umiju nose se sa užasima traume. <h2>Bitka za pravdu</h2> - Prvi put poslije tri godine sam, konačno, srećna što je bar neko uradio nešto kako treba. Koliku god kaznu da dobije nije dovoljno, ali bilo mi je stalo da bude osuđen, da kažu da je kriv i da je uradio to što je uradio – kaže za Portal ETV majka sada desetogodišnje djevojčice koju je prije tri godine seksualno uznemiravao tada osamdestogodišnji komšija i rođak. Tri godine traje pravna borba porodice djevojčice da dokažu da je ona bila žrtva seksualnog predatora, ali je sudija Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak dva puta izrekao oslobađajuću presudu da bi Apelacioni sud, konačno, prije nekoliko dana saopštio da su sudije ovoga suda, postupajući po žalbama, izrekle presudu i osudile optuženog na petogodišnju kaznu zatvora. - Moje dijete je čak pet puta saslušavano. Morala je pet puta da daje izjave i prolazi kroz stres. Prvi put je saslušavana u policiji, gdje, inače radi sin ovoga čovjeka, pa je saslušavala sudska vještakinja, pa dva psihologa i na kraju je morala da svjedoči na sudu, kada je odbila da odgovara na pitanja. Strašno. Užasan stres i za nju i za nas – uzrujano priča majka djevojčice.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122614128_4e6013d7d690849c35d1fbf77f7eed009ab785bf75fc86d1fb9074ba31db549e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122614128_4e6013d7d690849c35d1fbf77f7eed009ab785bf75fc86d1fb9074ba31db549e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Viši sud u Bijelom Polju"><figcaption>SPORNA ODLUKA: Viši sud u Bijelom Polju(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Ogorčena je na postupanje Višeg suda u Bijelom Polju i sudije Mrdaka i vjeruje da će presuda Apelacionog suda biti konačna i potvrđena. - Kao porodica nijesmo imali nikakvu institucionalnu podršku, niti naša djevojčica. Uz nas su sve vrijeme jedino bili predstavnici Udruženja „Roditelji“ na čemu smo im zahvalni – kaže naša sagovornica. Što je motivisalo sudiju Mrdaka da u dva navrata oslobodi optuženog za nedozvoljene polne radnje Apelacioni sud nije saopštio. Advokat porodice Dražen Ćorović kazao je Portalu ETV da ne može da komentariše presudu, jer proces još nije pravosnažno okončan. Konkretan predmet nijesu mogli da komentarišu ni crnogorska vrhovna sutkinja Valentina Pavličić, kao ni Sudski savjet koje smo, pored ostalog, pitali hoće li biti ispitivano postupanje sudije Mrdaka. S tim, što je Pavličić upozorila da javnost mora razumijeti „da različita ocjena činjeničnog i pravnog konteksta od strane žalbenog suda ne implicira bilo kakvu odgovornost sudije ili sudskog vijeća koje je postupalo u prvostepenom postupku“. <h2>Pravo na sudijsko tumačenje</h2> - Imajući u vidu da predmet koji pominjete može biti predmet odlučivanja pred Vrhovnim sudom, u ovom trenutku, ni kao predsjednica Vrhovnog suda, ni kao sudija ne mogu davati bilo kakve komentare niti iznositi stavove – saopštila je Portalu ETV predsjednica Vrhovnog suda Pavličić. Uz puno razumijevanje interesovanja javnosti za sudske odluke i presude koje su u posljednje vrijeme u fokusu, Pavličić ističe da „mora naglasiti i neophodnost očuvanja nezavisnosti i samostalnosti svakog sudije i sudskog vijeća, posebno u pogledu sudijskog ocjenjivanja svakog konkretnog činjeničnog stanja u predmetima“. - U svakom pravnom sistemu, pa tako i u crnogorskom, bez obzira na jasnoću određenih zakonskih normi u oblasti krivičnog prava, uvijek postoji prostor za sudijsko tumačenje. U takvom tumačenju često je potrebno razjasniti nejasne tačke i prilagoditi ih konkretnim slučajevima, uz izbjegavanje pretjerane krutosti u primjeni zakona. Ovakav pristup usklađen je sa standardima Evropskog suda za ljudska prava. U sudskoj praksi postoje slučajevi da žalbeni sud, u zakonito sprovedenom postupku, da svoje tumačenje i obrazloženje koje se razlikuje od onog koje je dao prvostepeni sud. To, međutim, ni na koji način ne znači da različita ocjena činjeničnog i pravnog konteksta od strane žalbenog suda implicira bilo kakvu odgovornost sudije ili sudskog vijeća koje je postupalo u prvostepenom postupku – precizirala je Pavličić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530010540_24ad10148ef5461317ecc2a49fddadf529d04214867a6ec701d3fe4ed08c320e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530010540_24ad10148ef5461317ecc2a49fddadf529d04214867a6ec701d3fe4ed08c320e" data-rendition-name="original" width="480" height="480" loading="lazy" alt="Valentina Pavličić"><figcaption>Valentina Pavličić(Photo: Vrhovni sud)</figcaption></figure>  Upozorava da ukoliko bi „unaprijed govorili o bilo kom obliku odgovornosti sudija u ovakvim ili sličnim situacijama, doveli bi u pitanje profesionalnu slobodu sudija da tumače i primjenjuju zakon, ocjenjuju činjenice i dokaze u konkretnim predmetima“. - Zato je, uz puno poštovanje prava javnosti da bude informisana, od ključne važnosti da očuvamo ravnotežu između legitimnog interesovanja javnosti i zaštite nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa, koje su temelj vladavine prava – kategorična je Pavličić. <h2>Provjera samo periodično</h2> Na pitanje da li su crnogorske sudije dovoljno edukovane za postupanje u ovakvim i sličnim predmetima, predsjednica Vrhovnog suda, je konstatovala da je Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, „u okviru svoje nadležnosti, u značajnoj mjeri već preduzeo sve potrebne aktivnosti kako bi sudije bile upoznate sa najnovijim standardima i metodologijama u ovoj oblasti“. - Ukoliko kod pojedinih sudija eventualno postoji potreba za dodatnim stručnim usavršavanjem u određenim oblastima, to je pitanje koje treba rješavati kroz sistem evaluacije stečenih znanja – zaključila je Pavličić. Iz Sudskog savjeta Portalu ETV su saopštili da nemaju ovlašćenja da preispituju i komentarišu postupanje sudija u sudskom postupku. - Sudski savjet ima nadležnost za sprovođenje postupka ocjenjivanja rada sudija periodično, svakih pet godina, kako je to Zakonom propisano, na osnovu jasno propisanih pravila i na osnovu Plana ocjenjivanja rada sudija. Ukazujemo i da sudija sudi samostalno, nezavisno, na osnovu samostalne ocjene dokaza i po slobodnom sudijskom uvjerenju te da niko ne smije da utiče na sudiju u vršenju sudijske funkcije – poručili su iz Sudskog savjeta. Svaka prvostepena odluka pa i ova, kako su istakli, podliježe kontroli višeg suda koji je jedino nadležan da ocjenjuje pravilnost i zakonitost odluke prvog stepena.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530010540_0d171e066eb8f130687be040c9bed18f9fbdd16c5a64cee59b9deef8c2c971bf.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530010540_0d171e066eb8f130687be040c9bed18f9fbdd16c5a64cee59b9deef8c2c971bf" data-rendition-name="original" width="1024" height="636" loading="lazy" alt="Sudski savjet"><figcaption>Sudski savjet(Photo: MINA)</figcaption></figure>  - Takođe, članom 122 stav 2 Ustava Crne Gore, propisano je da sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje pri donošenju sudske odluke, a ovo tim prije jer presuda za koju Vi iskazujete interesovanje, nije pravosnažna, te da Vrhovni sud Crne Gore u eventualnom postupku ispitivanja presude po pravnom lijeku donosi konačnu odluku – zaključili su iz Sudskog savjeta. U Crnoj Gori od 2022. godine aktuelna je tema vetinga u pravosuđu, a sutkinja Pavličić bila je i dio radnog tima zaduženog za izradu analize stvaranja uslova za uvođenje ove mjere. U informaciji Vlade o analizi stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu od 19. oktobra 2023. godine precizirano je da „ako su ovi pristupi usmjereni na postupanje u odnosu na korumpirane i nekompetentne nosioce pravosudnih funkcija, proces revizije u pravosuđu usko je povezan sa procjenom individualne odgovornosti lica koja su bila uključena u kršenje ljudskih prava“. Međutim, sudeći prema onome što su Portalu ETV saopštili vrhovna sutkinja Pavličić i Sudski savjet crnogorske sudije zaštićene su kao „bijeli međedi“ i maltene nedodirljivi za bilo kakvu odgovornost. Ustav i zakoni, prema njihovom tumačenju, građanke i građane Crne Gore, nažalost, ne štite u slučajevima kada sudije neprofesionalnim, nekompetentnim i nezakonitim odlukama grubo krše njihova ljudska prava, stigamtizuju ih i izlažu patnji i bolu. Jer, kako objasniše iz Sudskog savjeta – „sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje pri donošenju sudske odluke“.

Kaćuša Krsmanović

Sudije zaštićene kao „bijeli međedi“

Rusija je saopštila da je identifikovala tri osumnjičena za pokušaj ubistva visokog vojnog generala Vladimira Aleksejeva. Među njima je i muškarac za kojeg se tvrdi da je izvršio napad, a koji je imenovan kao ruski državljanin rođen u Ukrajini, Ljubomir Korba.
Ruski Istražni komitet (SK) saopštio je da je Korba stigao u Moskvu krajem decembra "po zadatku ukrajinskih obavještajnih službi da izvrši teroristički napad".
Aleksejev (64) je prevezen u bolnicu nakon napada koji se dogodio u stambenoj zgradi na sjeverozapadnoj periferiji Moskve u petak. Prema izvještajima ruskih medija, nakon operacije se osvijestio.
Aleksejev je drugi čovjek u glavnom direktoratu ruske vojne obavještajne službe GRU i posljednja visokopozicionirana vojna ličnost koja je meta napada u Moskvi ili blizu Moskve od potpune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Portparolka Svetlana Petrenko izjavila je u nedjelju da je napadač ispalio tri hica prije bijega i da je Korba otputovao u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) nekoliko sati nakon pucnjave. U međuvremenu je uhapšen i izručen.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha, kako prenosi Rojters, izjavio je u petak da Kijev nema nikakve veze s pucnjavom, sugerišući da se radi o unutrašnjoj ruskoj aferi.
Navodno je Korba imao najmanje jednog saučesnika. Muškarac kojeg je SK imenovao kao Viktora Vasina uhapsile su vlasti u Moskvi.
Smatra se da je umiješana i žena po imenu Zinaida Serebritskaja, koja je u međuvremenu otišla u Ukrajinu.

Rusija optužuje Ukrajinca za pokušaj ubistva generala Aleksejeva, uhapšen je u Dubaiju

Bugarske vlasti istražuju ubistvo šest osoba povezanih sa nevladinom organizacijom koja se bavi ekološkim aktivnostima, a policija je saopštila da istražuje nekoliko verzija događaja, među kojima je i mogućnost da su ubistva povezana sa kultom.
Početkom februara, policija je prijavila ubistvo tri osobe u planinskom domu u vlasništvu jedne nevladine organizacije, koji se nalazi u blizini prevoja Petrohan, prenose bugarski mediji.
Tada je izdata poternica za trojicom osumnjičenih, uključujući direktora organizacije i vlasnika doma Ivajla Kaluševa, koji je, prema policijskim navodima, pobjegao sa mjesta zločina.
Prema BTV-u, u nedjelju su Kalušev, petnaestogodišnji dječak i dvadesetdvogodišnji muškarac pronađeni ubijeni u kamperu u šumi, a slučajno ih je otkrio pastir.
Trenutno su u toku istražne radnje, a policija je područje ogradila. Za sada nema zvaničnih saopštenja povodom ovog novog incidenta.
Ranije je vršilac dužnosti glavnog tužioca republike Borislav Sarafov predstavio detalje istrage o incidentu u "horor kolibi", uporedivši ga sa američkom TV serijom "Tvin Piks".
- Radim kao istražitelj i tužilac već 31 godinu i mnogo sam toga vidio, ali ono što sada vidim me definitivno šokira. Štaviše, nije me šokiralo samo ubistvo, već aktivnosti nevladine organizacije koja je, izgleda, pokušala da preuzme rad državnih organa, ali je djelovala u sopstvenom interesu - izjavio je ranije Sarafov.
On je istakao da nije mogao da pretpostavi da postoji ovako nešto.
Policija je 4. februara potvrdila da su u blizini kolibe kod Petrohana pronađena tri tijela sa prostrijelnim ranama.
Prema podacima obdukcije, pretpostavlja se da je prošlo između 12 i 18 sati između ubistva i pronalaska tijela tri žrtve.
U kolibi, koja je skoro sasvim izgorjela, pronađena je velika količina vatrenog oružja.
Koliba je inače bila veoma obezbijeđena - ograde, barijere, bezbednosne kamere i oprema za nadzor, uključujući dronove.
Muškarci koji su tu živjeli tvrdili su da "štite šumu i životnu sredinu", često zaustavljajući turiste i mještane, tražeći lična dokumenta i ograničavajući pristup tom području.
Istražitelji sumnjaju da je ekološka nevladina organizacija koja je posjedovala kolibu povezana sa kultom u koji su uključeni tinejdžeri i djeca.

Bugarska policija istražuje smrt šest osoba, sumnja na ritualna ubistva

Venecuelanski opozicioni lider Huan Pablo Gvanipa danas je pušten iz pritvora nakon više od osam mjeseci pritvora, rekao je u video‑poruci objavljenoj na društvenim mrežama.
Gvanipa, jedan od najbližih saradnika opozicione liderke Marije Korine Mačado, bio je u pritvoru u glavnom gradu Karakasu.
- Danas se oslobađamo. Mnogo toga je za razgovor o sadašnjosti i budućnosti Venecuele, uvijek sa istinom na prvom mjestu - rekao je u video obraćanju.
On je pritvoren krajem maja, a ministar unutrašnjih poslova Diosdado Kabjejo optužio ga je da je učestvovao u navodnoj "terorističkoj grupi" koja je planirala bojkot tadašnjih izbora.
Gvanipin brat, Tomas, odbacio je optužbe i izjavio da je hapšenje zapravo imalo za cilj da uguši neslaganje i kritiku vlasti.
Sve je veći pritisak na vladu vršiteljke dužnosti predsjednice Delsi Rodriges da pusti sve osobe koje su prethodnih mjeseci ili godina zatvorene zbog svojih političkih uvjerenja, kako tvrde njihove porodice i nevladine organizacije.
Rodriges je stupila na tu dužnost nakon što su SAD otele predsjednika Nikolasa Madura prošlog mjeseca.
Njena vlada je prethodnog mjeseca najavila oslobađanje značajnog broja zatvorenika - što je bio jedan od centralnih zahtjeva opozicije i organizacija za ljudska prava, uz podršku SAD. Ali porodice i aktivisti za ljudska prava kritikovali su vlasti zbog sporog tempa puštanja na slobodu.

Venecuelanski opozicioni lider pušten iz pritvora nakon osam mjeseci

Gradonačelnik Saša Mujović kazao je da odnosi u vladajućoj koaliciji u Podgorici neće se odraziti na funkcionisanje Glavnog grada. On je u Dnevniku Televizije Crne Gore rekao da smatra da je plan Demokratske narodne partije bio da izazivanjem nestabilnosti u Podgorici izazove nestabilnost na državnom nivou i uspori evropski put Crne Gore.&nbsp;
Mujović je kazao da će razgovarati sa direktorima iz DNP-a i ukoliko se ispostavi da dijele mišljenje sa svojim liderom u vezi sa Podgoricom, svaka saradnja biće završena.
- U Podgorici se desilo nešto što se može zvati ili političkim apsurdom ili dobro planiranom diverzijom. Umjesto da je većina nikada jača, umjesto da smo ponosni što smo počeli radove u Botunu, jedan lider političke partije je samostalno ili slušajući sufliranje sa strane odlučio da sve to baci pod noge, razbije, da opoziciju vrati na velika vrata, da joj vrati kontrolnu funkciju u ruke i vrati u stanje nestabilnosti - kazao je Mujović.
Naveo je da je Podgorica žilava i da pokušaj destabilizacije neće uroditi plodom.&nbsp;
- Eventualni problemi mogu nastati u slučaju kada imamo primjenu nekih odluka za koje je ingerentna Skupština Glavnog grada, u slučaju da ona ne bude nastavila da funkcioniše kako bi trebalo - rekao je Mujović.&nbsp;
Smatra da je plan DNP-a bio da izazivanjem nestabilnosti u Podgorici izazove nestabilnost na državnom nivou i uspori evropski put Crne Gore.&nbsp;
- Evropski put se nastavlja, vidjeli ste, Vlada nije ni okrznuta, a Podgorica će izdržati i znati odgovoriti i to osmjehom Ljuba Čupića - istakao je Mujović.&nbsp;
Kada je riječ o smjenama po dubini, Mujović je rekao da očekuje pomoć Milana Kneževića, jer nakon konstatacija koje je iznio na njegov račun, zaključno sa tim da Mujović treba da bude u zatvoru, nada se da Knežević neće dozvoliti svom članstvu da budu u istom timu "sa tako kompromitovanim gradonačelnikom".
- Ako ne bude reagovao on, reagovaću ja, jer ja sam taj koji je odgovoran. U gradu se mora znati čiju riječ slušate ili gradonačelnika ili Milana Kneževića. Jedno je sa drugim je u koliziji, odnosno, nespojivo je - kazao je gradonačelnik.&nbsp;
Istakao je da će razgovarati sa direktorima iz redova DNP-a.&nbsp;
- Ako dijele mišljenje partijskog lidera i ako smatraju da u gradu treba da sprovode njegovu politiku, možemo konstatovati da smo svaku saradnju završili - naveo je Mujović.&nbsp;
Naglasio je da ne vidi prostor za stvaranje nove većine u Glavnom gradu.&nbsp;
- Sada na pola puta praviti transformacije mislim da nije pravedno prema građanima - rekao je Mujović.&nbsp;
Volio bi da Skupština nastavi da funkcioniše i da glasa za dobrobit građana.&nbsp;
- Ako tako ne bude išlo nisam pristalica da ikoga molim, da se bavim ucjenama. Ako bude tako idemo na prinudnu upravu, ali jasna je poruka, grad neće stati - poručio je Mujović.&nbsp;
Kada je riječ o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kazao je da očekuje nove probleme i opstrukcije, ali smatra da je vrlo važno da je gradilište otpečaćeno, te da su se sve nepravilnosti mogle otkloniti u hodu.&nbsp;
- Mislim da gradilište u Botunu nije poligon na kom inspekcijski nadzor treba da demonstrira svoj surovi profesionalizam - kazao je Mujović.&nbsp;
Poručio je da će se gradnja nastaviti sa opstrukcijama ili bez njih.&nbsp;
Upitan da li će na poziv DNP-a dati ostavku, kratko je rekao "ne".&nbsp;

Tag: sudski-savjet