Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) dala je mišljenje da, po Zakonu o sprečavanju korupcije, nema smetnji da aktuelni savjetnik predsjednika države Dejan Vukšić bude kandidat za sudiju Ustavnog suda.
Poziv za izbor jednog sudije US raspisao je Vukšićev trenutni šef – predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
U <a href="https://www.antikorupcija.me/media/documents/Misljenje_ASK_02-03-274-25.pdf">anonimizovanom mišljenju </a>objavljenom na sajtu ASK navodi se da je Agenciji 4. februara dostavljen zahtjev za davanje mišljenja da li postoje zakonske smetnje da Vukšić bude kandidat za sudiju Ustavnog suda, imajući u vidu da trenutno obavlja funkciju savjetnika predsjednika.
U mišljenju se citira član 30, stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije, koji propisuje da je javni funkcioner, kad posumnja da je u situaciji u kojoj postoji sukob interesa ili ograničenje u vršenju javne funkcije, dužan da preduzme mjere radi rješavanja sukoba interesa ili poštovanja ograničenja u skladu sa zakonom, kao i da Agenciji prijavi sumnju podnošenjem zahtjeva za davanje mišljenja o postojanju sukoba interesa ili ograničenja u vršenju javne funkcije.
- Nijesu propisana ograničenja, u smislu odredbi Zakona o sprečavanju korupcije, da javni funkcioner Dejan Vukšić – savjetnik predsjednika države – bude kandidat za izbor sudije Ustavnog suda, ukoliko ispunjava uslove propisane Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu Crne Gore. Dodatno, u slučaju eventualnog izbora imenovanog za sudiju Ustavnog suda Crne Gore, ukazujemo na član 153, stav 7 Ustava Crne Gore, kojim je određeno da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju, niti obavljati drugu djelatnost - navodi se u mišljenju ASK.
Pored Vukšića, na poziv za izbor jednog sudije US, koji je Milatović raspisao 3. januara, prijavili su se i Danilo Ćupić, Duško Jovović, Mirjana Vučinić, Nataša Radonjić, Nikola Golubović, Jovan Kojičić, Alija Beganović i Nenad Đorđević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

ASK: Vukšić može konkurisati za sudiju Ustavnog suda na poziv Milatovića

Sudski savjet je, nakon obavljenih intervjua sa kandidatima, donio odluku da se za sudiju Upravnog suda Crne Gore, izabere Milena Rajković, dosadašnja savjetnica u tom sudu.
Na osnovu konačnog prijedloga ocjena Centra za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu, za vrijeme trajanja teorijskog i praktičnog dijela inicijalne obuke za kandidatkinje za sudije sudova za prekršaje, Savjet je utvrdio konačnu ocjenu za Mirjanu Ivanović i Slađanu Guberinić Barjaktarević, i donio odluku o njihovom izboru za sudije za prekršaje i raspoređivanju u Sud za prekršaje u Podgorici, odnosno Sud za prekršaje u Budvi.
Takođe, Savjet je na isti način donio odlukuo izboru Vladimira Gojačanina za sudiju Upravnog suda Crne Gore.
Savjet je donio odluku o raspisivanju Javnog oglasa za izbor predsjednika Osnovnog suda u Pljevljima, kao i oglas za izbor 14 kandidata za sudije osnovnih sudova u sjevernoj regiji.

Rajković i Gojačanin izabrani za sudije Upravnog suda, Ivanović i Guberinić u sudovima za prekršaje

Akcija za ljudska prava (HRA) podnijela je Agenciji za sprečavanje korupcije prijavu protiv sudije Ustavnog suda Budimira Šćepanovića.
U HRA ističu da Šćepanović i dalje obavlja funkciju, iako je ona na osnovu Ustava i zakona morala da prestane u maju ove godine.&nbsp;
- Prijava je podnijeta jer je sudija Šćepanović juče učestvovao u odlučivanju o prestanku vlastite funkcije, čime se našao u očiglednom sukobu interesa koji nije prijavio ASK-u - naglasili su iz HRA.&nbsp;
On je, dodaju, glasao za to da na funkciji ostane još šest mjeseci.
- Ova sjednica Ustavnog suda je neosnovano bila zatvorena za javnost čime je interes pojedinaca ponovo stavljen ispred interesa cjelokupnog crnogorskog društva - dodaju, između ostalog, iz HRA.

HRA prijavila sudiju Šćepanovića ASK-u: Odlučivao o prestanku vlastite funkcije

Sjedinjene Američke Države stavile su na crnu listu bivšeg potpredsjednika Vlade Severne Makedonije Artana Grubija i članove njegove uže porodice, kao i sudiju Apelacionog suda Envera Bedžetija zbog učešća u "značajnoj korupciji", saopštio je u ponedjeljak Stejt department SAD.
U obrazloženju se navodi da su sudija Bedžeti i Grubi, koji je bio i ministar za politički sistem i odnose među zajednicama, primili mito za podrivanje sudskog postupka u vezi s krivičnom osudom bivšeg direktora Uprave za bezbjednost i kontraobavještajnu djelatnost (UBK) Saše Mijalkova.
Mijalkov, koji je takođe zbog umiješanosti u "značajnu korupciju" stavljen na crnu listu SAD 2022, osuđen je na tri godine zatvora zbog protivpravnog bogaćenja i prikrivanja imovine, dok mu je presuda na 12 godina zatvora zbog afere prisluškivanje više od 20.000 građana, oborena na Apelacionom sudu.
U saopštenju na sajtu Stejt departmenta navodi se da na Međunarodni dan borbe protiv korupcije i pred Dan ljudskih prava, SAD preduzimaju mjere za promovisanje odgovornosti za umiješane u korupciju i kršenja ljudskih prava širom svijeta u okviru čega je 14 pojedinaca stavljeno na crnu listu.
Ambasadorka SAD u Sjevernoj Makedoniji Enđeča Ageler napisala je na mreži X da niko nije iznad zakona.
- Današnje imenovanje Artana Grubija i Envera Bedžetija je dokaz da se političko miješanje u pravosuđe ne može i neće tolerisati. SAD će nastaviti da imenuju one koji učestvuju u značajnoj korupciji koja podriva demokratske institucije. Niko nije iznad zakona, a odgovornost je neophodna za napredak - navela je Ageler.
Mijalkov, rođak bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog, bio je direktor UBK-a od 2006. do 2015. On se nagodio sa tužilaštvom i dobio tri godine zatvora za slučaj "Imperija", u kojem je priznao krivicu za protivpravno bogaćenje i prikrivanje imovine. Iz Skoplja se preselio u Ohrid kako bi odslužio tri godine u zatvoru otvorenog tipa na Ohridskom jezeru.
On je u februaru 2021. godine osuđen na 12 godina zatvora u predmetu "Target-Tvrđava". Međutim, presude za ovu najveću aferu prisluškivanja u Sjevernoj Makedoniji, koja uključuje masovno prisluškivanje više od 20.000 građana i nezakonitu nabavku opreme za prisluškivanje i njeno uništavanje, pale su krajem 2022. na Apelacionom sudu.
Mijalkov je u februaru dobio oslobađajuću presudu i u slučaju "Trezor" koji se odnosio na zloupotrebu novca iz državnog budžeta za nabavku elektronsko-komunikacione opreme za potrebe Pete uprave pri UBK-u i obuku britanske kompanije za njeno korišćenje.
U ponovljenom postupku, Tužilaštvo je izmenilo optužnicu, a prema odluci suda nije dokazano da je Mijalkov počinio krivično djelo.

Na crnoj listi SAD-a bivši makedonski vicepremijer i sudija Apelacionog suda

Skandal oko engleskog sudije Dejvida Kuta se nastavlja, nakon što su tamošnji mediji objavili šokantan video snimak na kojem se vidi kako koristi bijeli prah dok je bio na zadatku kao VAR sudija na ovogodišnjem Evropskom prvenstvu.
Britanski The Sun navodi da taj bijeli prah djeluje kao kokain, a video snimak traje osam sekundi. Na njemu se vidi kako koristio urolane američke dolare da ušmrče linije bijelog praha.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPL_Match_Centre%2Fstatus%2F1856782035492233713%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1856782035492233713%7Ctwgr%5E575037e563e77f1bf630605c3d643ea3518e26a8%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Video je snimljen 6. jula, dan nakon četvrtfinala između Španije i Njemačke na Euro 2024, u kojem je Kut bio pomoćni VAR sudija.
Pored bijelog praha na stolu se vide razbacani paketi lijekova na recept, kreditna kartica i knjiga. Kut je video poslao prijatelju, a vjeruje se da je snimak napravljen u hotelu koji je UEFA osigurala za sudije tokom turnira.
Kut je nedavno suspendovan od strane Premijer lige jer se pojavio snimak na kojem se vidi kako psuje i vrijeđa Jirgena Klopa.

1250x600

1084x550

Novi skandal engleskog sudije: Pojavio se snimak kako šmrče bijeli prah

Na lokalnim izborima u Herceg Novom koji su održani juče glasao je 13.191 birač, što je 51,52 odsto od ukupno upisanih u birački spisak, prema preliminarnim rezultatima Opštinske izborne komisije (OIK).
Lista „Evropski savez – Najbolje što možeš (SD, SDP, LP i građani)” osvojila je 438 glasova ili 3, 39 odsto, što iznosi jedan mandat, prema preliminarnim rezultatima Opštinske izborne komisije (OIK).
Listu „URA – Drugačije – Dr Dritan Abazović” glasalo je 464 ili 3,59 odsto građana, što je takođe jedan mandat, dok je „Bokeški forum – Naš Novi za našu Boku”, sa osvojenih 154 glasa ili 1, 19 odsto, ostao je bez mandata.
„Za budućnost Herceg Novog i Boke – Jedino sigurno (NSD, DNP, Prava CG i Ujedninjena CG)” osvojila je pet mandata, odnosno za njih je glasao je 1661 građanin ili 12,84 odsto.
 
&nbsp;

OIK Herceg Novi: Demokrate 12 mandata, Novska lista 10, „Za budućnost Herceg Novog i Boke” i DPS po pet, URA i ES po jedan

Skupština Crne Gore danas odlučuje o izboru Majde Adžović za ministarku javnih radova i Admira Šahmanovića za ministra energetika i rudarstva.
Poslanik DNP-a Milan Knežević kazao je da njegova partija neće glasati za predloženu rekonstrukciju Vlade.
- Nama data riječ nema cijenu. Nema cijenu, niti se na kantar može staviti bilo kakva fotelja ili pozicija u odnosu na srpski jezik, državljanstvo, trobojku, himnu i sve za šta smo dobili glasove kako bi predstavljali građane u parlamentu. Ako bi se odrekli onoga za šta smo se borili, poslali bi poruku da nikad iskreno vjerovali u ono što smo saopštavali građanima, u našu neprekidnu borbu i da nismo iskreno vjerovali u same sebe jer smo poklekli pred prvom privilegijom - naveo je Knežević.
Od njih se traži, navodi on, da zaborave na sprski jezik dok se ide ka EU.
- Volio bih da mi premijer objasni što podrazumijeva sveopšti konsenzus. Jer prije će šumski miš, mrav u polju i vuk u gori podržati naše pravo da govorimo srpskim jezikom, nego neki političari kojima siu puna usta EU, međunarodnih standarda, Betovenove ode radosti... Srpski jezik koji je decenijama gažen i ponižavan sad treba da čeka sveopšti konsenzus ljudi, biljaka i životinja da bi bio normiran u Ustavu. Šta treba da čekaju desetine hiljada ljudi koji žive u bratskoj Srbiji, a kojih se Crna Gora odrekla kao da se radi o nekim duhovima i utvarama iz prošlosti? Da li su to evropski standardi i da li svi drugi narodi u Crnoj Gori imaju pravo da kažu da imaju dvije majke - zapadnoevropsku i crnogorsku - naveo je Knežević.
Kako je rekao, sve što je saopštio javnosti rekao je i Spajiću.
- U oči sam mu rekao da će DNP podržati rekonstruciju Vlade ukoliko dobijemo vremenski okvir za otpolčinjanje dijaloga na temu pozicioniranja i normiranja sprskog kao službenog jezika u Ustavu. Podržaćemo rekonstrukciju ako dogovorimo vremenski okvir za dijalog o izmjeni Zakona o državljanstvu. Pitanje sprskog jezika, državljanstva, trobojke i himne zaslužuje najveću žrtvu koju može podnijeti čovjek koji se izjašnjava kao Srbin u Crnoj Gori - rekao je Knežević.
Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković podsjetio je Kneževića da je stavio potpis na sporazum o formiranju parlamentarne većine i 44. Vlade Crne Gore.
- Ne sjećam se da se u tom sporazumu pominje zastava, himna, dvojno državljanstvo... Mi smo se okupili oko vrijednosti koje smo potpisali u sporazumu. Rekao sam, ako ste redefinisali prioritete i ako ono u sporazumu nijesu Vaši prioriteti onda ih jasno saopštite i zauzmite stav o učešću u 44. Vladi - naglasio je Laković.
Knežević je odgovorio da se Laković dobro reformisao iz policijske pozicije DPS funkcionera do čovjeka koji dijeli evropske lekcije.
- Ako sam doprinio tome - srećan sam zbog Vašeg novog evropskog imidža. Međutim, sve ovo što govorite je potvrda onoga što sam rekao u diskusiji. Nađite mi jednu državu u EU u kojoj većinski jezik nije službeni, gdje ne postoji fleksibilan Zakon o državljanstvu... Sve što sam saopštio u potpunosti je u skladu sa postulatima EU koja nam je donijela veliki broj glasova u Nikšiću - naveo je Knežević.
On je pšoručio Lekoviću da DNP neće napuštati Vladi.
- A vi preko premijera imate sve mehanizme da me sa DPS-om izbacite iz Vlade. Da uz Betovena, Šopena otplešete sve evropske plesove... vi sve vrijeme patite za DPS-om i evo vam prilike da preko mog "evropaskog političkog leša", pređete kod Danijela Živkovića i "congratulation" - poručio je Knežević.
<h2>Spajić: Broj članova Vlade ostaje isti, budžet neće biti dodatno opterećen</h2>
Premijer Milojko Spajić se na početku sjednice zahvalio poslanicima što su došli u velikom broju nakon lokalnih izbora u Nikšiću. On je rekao da broj članova Vlade ostaje isti i da budžet neće imati dodatno opterećenje zbog rekonstrukcije.
On je istakao da je Crnoj Gori potrebno ubrzano donošenje odluka.
- Do sada naš biznis model, odnosno povećanje standarda se baziralo na smanjenju sive ekonomije i korupcije. Od sada mora da se dodata investiciona komponenta. Potreban je novi investicioni bum koji treba da se desi. Bez njega nema velikog ekonomskog rasta. Te velike investicije ne smiju doći na način kao do sada. Nema prodaje zemljišta više ikada u Crnoj Gori. Država će isključivo ići na model suvlasništva i koinvestiranja sa stranim investitorima - poručio je Spajić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora će 2028. godine postati most saradnje između Evropske unije i Zapadnog Balkana.
- Energetika će prva napraviti tu saradnju. Nadam se da će ministar Šahmanović iskoristiti tu priliku, naći zajednički jezik i da ćemo zajedno moći zajednički da radimo na zdravoj budućnosti Crne Gore i velikim investiucijama u energetici - poručio je Spajić.
Podsjećamo, Vlada je prethodno odlučila da ponovo spoji resore energetike i rudarstva i osnuje Ministarstvo javnih radova.
Adžović je do sada obavljala funkciju državne sekretarke u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Rekonstruisanu Vladu, predvođenu premijerom Milojkom Spajićem sa 26 ministarstava i sedam potpredsjednika, podržala je skoro dvotrećinska većina u Skupštini Crne Gore 23. jula prošle godine.&nbsp;
Raspodjelom pozicija političkim subjektima koji su tom prilikom ušli u izvršnu vlast pripalo je - strankama iz koalicije "Za budućnost Crne Gore" dva potpredsjednička i tri ministarska mjesta, a Bošnjačkoj stranci potpredsjedničko i pet ministarskih mjesta.
S populacijom od 663.000 stanovnika, Crna Gora trenutno ima najbrojniju Vladu u Evropi.

Knežević neće podržati rekonstrukciju, ali ni napustiti Vladu: Pitanje srpskog jezika, državljanstva, trobojke i himne zaslužuje najveću žrtvu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović potpisao je Deklaraciju o proglašenju „Međunarodnog dana kratošije“, koju je inicirao zajedno sa redom vinskih vitezova Crne Gore OEVE, Legatura Crna Gora., saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
Milatović je, kako see navodi u saopštenju, &nbsp;istakao da današnji događaj predstavlja prvi korak ka okupljanju svih društvenih aktera oko ideje da Crna Gora bude prepoznata kao zemlja vina.
Naglasio je da su Crnoj Gori potrebne ideje poput ove, jer uključuju teme koje nas spajaju. Naveo je da je neophodan zajednički doprinos svih društvenih činilaca i donosilaca odluka, jer samo udruženim snagama možemo Crnou Goru ponovo pozicionirati kao zemlju vina, ali i obnoviti stare tradicije, unaprijediti kvalitet i prepoznatljivost crnogorskih vina, te ih plasirati na domaće i međunarodno tržište kao autentičan proizvod naše zemlje.
Predsjednik Milatović je zahvalio Redu vitezova vina na saradnji i zajedničkom radu na inicijativi koju, kako je kazao, treba njegovati, uz nastavak čuvanja i razvoja vinske tradicije i u budućnosti.
U danas potpisanoj Deklaraciji se navodi da, uvažavajući kratošiju kao ključnu sortu vinogradarskog pedigrea Crne Gore i njen izuzetan značaj u istorijskom razvoju i evoluciji sortimenta vinove loze, kao i doprinos svjetskoj vinskoj baštini, potpisnici izražavaju uvjerenje da će proglašenje jednog dana u godini za „Međunarodni dan kratošije“ i njegovo uvođenje u društveni, kulturni, ekonomski i turistički život Crne Gore doprinijeti razvoju i promociji autentičnih crnogorskih vina na domaćoj i međunarodnoj vinskoj sceni.
Takođe, potpisnici Deklaracije su predložili 24. april kao naprikladniji datum za obilježavanje ovog dana, kao izraz posvećenosti očuvanju, proučavanju i promociji kratošije kao crnogorske autohtone sorte vinove loze.
Obavezali su se da će, samostalno i u saradnji sa ostalim potpisnicima Deklaracije i drugim istomišljenicima, raditi na promociji „Međunarodnog dana kratošije“ kroz podsticanje i organizaciju prigodnih događaja.
Pored predsjednika Milatovića, dodaje se u saopštenju, Deklaraciju su potpisali i predstavnik OEVE, Legatura Crna Gora Ljubiša Krgović, ministar finansija Novica Vuković, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić, predstavnik kompanije “ 13 jul Plantaže” Nikola Tripković, predstavnica Udruženja somelijera Crne Gore Danijela Radeč, kao i Rade Rajković u ime Udruženja vinogradara i vinara Crne Gore.
Kako navode, svečano obilježavanje Međunarodnog dana kratošije održaće se 24. aprila, pod pokroviteljstvom Predsjednika Crne Gore, a u organizaciji Evropskog reda vinskih vitezova OEVE, Legatura Crna Gora, u saradnji sa kompanijom „13. jul Plantaže“ AD i Biotehničkim fakultetom, Univerziteta Crne Gore.
- Događaj će okupiti predstavnike diplomatskog kora i ambasada u Crnoj Gori, državne zvaničnike, renomirane vinske stručnjake, goste iz regiona i šire, a sve u cilju promovisanja sorte kratošije i Crne Gore kao izuzetne vinske destinacije- zaključuje seu saopštenju.

Milatović: Zajedno da doprinesemo da Crna Gora bude zemlja vina

Bivša vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković danas je na suđenju saopštila da se njena takođe bivša koleginica Vesna Medenica interesovala za status tri predmeta - Cijevna komerc, Carine i Port of Adria ali da od nje nikada ništa nezakonito nije tražila.
- Niko nije vršio pritisak na mene. Da je neko mogao da vrši pritisak na mene i klimam glavom i danas bih bila ovdje - kazala je Vučković.
Osim Vesne Medenice sudi se i njenom sinu Milošu Medenici koje se, prema navodima SDT, tereti da je bio organizator višečlane grupe.
Sutkinja Vesna Kovačević konstatovala je da je &nbsp;svjedokinja Vučković dva puta saslušavana u SDT- u i da je 2024. godine izjavila da je iz interesovanja Vesne Medenice " zaključila da se zalaže za donošenje odluke u korist Cijevne komerc".
Vučković je danas u sudnici objasnila da je tačno da se Medenica interesovala za predmet Cijevne komerc, ali ne u koristi ili na štetu bilo koje stranke.
- Možda je moja greška što nijesam pročitala svaku riječ koja je unijeta u zapisnik. Medenica se nije zalagala da se donese presuda u koristi nekoga, niti me pitala za odluku u slučaju Carina već se samo interesovalo za taj predmet- navela je Vučković.
Sutkinja Kovačević je ponovo upitala za razlike na što je svjedokinja rekla da se " radi najverovatnije o " igri riječi".
- Bila sam razočarana ono što sam doživjela posle 38 godina sudijske funkcije. Moguće da je bila igra riječi, moguće je da sam iz tog nekog revolta ispričala to- kazala je Vučković.
Na današnje ročište odbrana Vesne Medenice ukazala je da nemaju CD na kojima su komunikacije njihove klijentkinje. Sutkinja Kovačević potvrdila je da odbrani nije dostavljen taj CD.
Jedan od branilaca Medenice, advokat Zdenko Tomanović kazao je da su podnosili nekoliko urgencija ali bezuspješno, a da su razgovori i poruke njihove klijentkinje punili novinske stupce.
Sutkinja Kovačević je naložila SDT-u da u roku od osam dana izdvoji samo komunikacije koje se odnose na konkretan predmet, kako ne bilo povrijeđeno pravo na privatnost.
Suđenje se nastavlja sjutra saslušanjem svjedoka.
Na optužnici &nbsp;su Miloš i Vesna Medenica ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim bivši fudbaler Luka Bakoč i Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Vučković: Medenica od mene ništa nije tražila nezakonito

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: sudija