Vlada je danas dala saglasnost za kupovinu nepokretnosti za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta za studente, a saglasnost je pribavljena od većine članova na telefonskoj sjednici.
Kako je precizirano u dokumentu, Ministarstvo finansija iskazalo je da je saglasno sa inicijativom, te da je za ovu namjenu u toku 2024. moguće da se obezbijede sredstva u iznosu od 3,6 miliona eura, koja su u tekućoj budžetskoj rezervi, dok je sredstva za iduću godinu potrebno obezbijediti budžetima za narednu kalendarsku godinu.
- Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine obratila se Uprava za državnu imovinu aktom 31. oktobra, kojim je dostavila informaciju o kupovini objekta za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta za studente. U obraćanju Uprave za katastar i državnu imovinu navodi se da je inicijativa za kupovinu objekta za smještaj studenata potekla od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija - navodi se u dokumentu.
Iz resora za prosvjetu, nauku i inovacija su, na inicijativu Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore, izvršili analizu potencijalnih mogućnosti za rješavanje pitanja smještajnih kapaciteta studenata na teritoriji Glavnog grada Podgorica.&nbsp;
- Osim potencijalne gradnje novog studentskog doma, način rješavanja problema može biti i kupovina objekta čija namjena bi bila smještaj studenata - zaključak je analize.
U zahtjevu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacije precizirano je da su u studijskoj 2023/2024. godini konkurisao veliki broj studenata za I, II, III, IV, V i VI godinu, pa je 714 studenata ostalo bez prava na potrebni smještaj.&nbsp;
- Kada se svemu ovome doda veliki broj studenata koji su u prethodnom periodu svoje pitanje stanovanja rješavali zakupom nekretnina na teritoriji Glavnog grada, a uzimajući u obzir činjenicu da su cijene zakupa nekretnina sve veće, dolazimo do toga da je broj studenata koji svoje pravo smještajnog kapaciteta ne mogu ostavariti sve veći - navodi se u zahtjevu.
O svemu je resor za prosvjetu, nauku i inovacija izvijestilo Viadu, koja se saglasila sa načinom rješavanja ovog pitanja kroz kupovinu objekta.
Dostavljeno je i, kako je precizirano, mišljenje Ministarstva finansija, koje je iskazalo da je saglasno sa inicijativom, te da je za ovu namjenu mogućnost da u toku 2024. godine obezbijedi sredstva u iznosu od 3,6 miliona eura, koja se nalaze na tekućoj budžetskoj rezervi, dok je sredstva za narednu godinu potrebno obezbijediti budžetima za narednu godinu.
- Zakonom o javnim nabavkama u članu 14 stav 1 definisano je izuzeće za nabavke specifičnih predmeta. Ovaj zakon ne primjenjuje se na: 1) kupovinu ili zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine kao i prava koja se na njih odnose" - precizirali su iz Vlade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada odobrila kupovinu nepokretnosti za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta za studente

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović je saopštila da je Vlada na današnjoj sjednici usvojila informaciju koja se odnosi na kupivinu novog studentskog doma od kompanije Čelebic.
- Na zahtjev Studentskog parlamenta pokrenuli smo sve procedure kako bi riješili jedan od gorućih problema u Podgorici - kazala je ona.
Dodala je da će novi studenti ove godine moći da se usele u dom, te da će za useljenje biti funkcionalan u narednih 10 do 15 dana.
- Četiri hiljade kvadrata je prostor budućeg doma, za 110 soba - kazala je ona.
Cijena je, dodaje, oko 6.3 miliona eura.
- Ovi kapaciteti će nam narednih dana biti na raspolaganju. U okviru tog objekta su kuhinja i trpezarija. Potrebno je da uložimo novac da je prilagodimo potrebama najmanje 230 studenata koji će boraviti u ovom domu. Imaćemo i menzu. Ali, za sve to treba malo vremena - poručila je Jakšić-Stojanović.
Generalni sekretar Univerzitetskog parlamenta Vedran Vujisić je kazao da je smještaj jedno od ključnih pitanja studentskog standarda.
- U novembru prošle godine smo uputili inicijativu da se to riješi - istakao je Vujisić.

Jakšić-Stojanović: Novi studentski dom biće funkcionalan za useljenje u narednih 10-15 dana

Viši sud u Bijelom Polju danas je oslobodio optužbi bivšeg načelnika ginekologije u Opštoj bolnici u Bijelom Polju dr Zvonka Puletića i neonatologicu u ovoj zdravstvenoj ustanovi dr Haku Tahirović u predmetu zbog infekcije pet beba, od kojih je jedna preminula, jer nije dokazano da su izvršili krivično djelo koje im se stavlja na teret.
Oni su se teretili zato što nijesu spriječili izbijanje infekcije u porodilištu u novembru 2014.
Presudom, koja je, kako se navodi u saopštenju, objavljena 7. novembra u 12.30 sati, ljekari su oslobođeni optužbi da su izvršili kivično djelo teška djela protiv zdravlja ljudi iz Krivičnog zakonika Crne Gore u vezi sa krivičnim djelom nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti iz Krivičnog zakonika Crne Gore.
- Prilikom donošenja odluke ovaj sud je imao u vidu da krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti je blanketno krivično djelo za čije postojanje je potrebno da učinilac ne postupa po propisima, odlukama i naredbama ili nalazima kojima su određene mjere za lokalizaciju, eliminaciju ili nepoštovanje mjera za sprečavanje opasne zarazne bolesti. Tumačenjem propisa u vrijeme izvršenja djela proizilazi da epidemiju utvrđuje i proglašava Ministarstvo zdravlja, a ne ljekari zdravstvene ustanove. Nije bilo propisano koje bolničke infekcije se prijavljuju, niti na osnovu kojih kriterijuma se postavlja dijagnoza bolničke infekcije, te da je stručno metodološko upustvo, kojim se to bliže propisuje, stupilo na snagu tek 2015. godine, a da je djelo stavljeno na teret optuženima izvršeno novembra 2014. godine - ističu iz Višeg suda u Podgorici.
Osim toga, kako dodaju, tokom postupka je utvrđeno da je okrivljeni P. Z, kao načelnik ginekološko-akušerskog odjeljenja Opšte bolnice u Bijelom Polju, naložio bakteriološku kontrolu bolničkih prostorija u aprilu i novembru 2014, te da su nalazi bili uredni i sterilni, kao i da on nije imao obavezu za uzimanje vaginalnog brisa od porodilja neposredno prije porođaja.&nbsp;
- Detaljni razlozi presude biće napisani u pisanom otpravku, protiv koje se može izjaviti žalba Apelacionom sudu u roku od 15 dana od dana prijema, a preko ovog suda - navodi se u saopštenju.
Dodaju da su oštećeni K. S, R. V, K. P, S. E. i I. I. radi ostvarivanja imovinsko-pravnog zahtjeva upućeni na parnicu.
- Optužnicom Višeg državnog tužilaštva od 28. maja 2015. optuženi J. T, P. Z, T. H. i C. J. terete su da su izvršili krivično djelo teška djela protiv zdravlja ljudi iz Krivičnog zakonika Crne Gore u vezi sa krivičnim djelom nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti iz Krivičnog zakonika Crne Gore. Pred ovim sudom donešena je presuda kojom su optuženi oglašeni krivim i osuđeni na zatvorske kazne. Presudom Apelacionog suda preinačena je ova presuda u pogledu odluke o kazni, na način što su okrivljenima zatvorske kazne povećane na po jednu godinu. Presudom Vrhovnog suda Crne Gore od 14. novembra 2018. godine usvojen je zahtjev za zaštitu zakonitosti i ukinute su presude Višeg i Apelacionog suda i naređeno održavanje glavnog pretresa pred prvostepenim sudom. U ponovnom postupku pred ovim sudom okrivljeni su oslobođeni od optužbe, a presudom Apelacionog suda presuda je ukinuta iz procesnih razloga. Postupak protiv okrivljenih J. T. i C. J. je obustavljen zbog smrti, dok je u odnosu na okrivljene P. Z. i H. K .nastavljen - podsjećaju iz bjelopoljskog Višeg suda.

Puletić i Tahirović oslobođeni optužbi u predmetu zbog infekcije beba u Opštoj bolnici u Bijelom Polju

Službenici Sektora za borbu protiv kriminala uhapsili su turske državljane Y. Y. (58) i M. D. (42), ovlašćena lica u pravnom licu "Iron Hill" Podgorica, zbog sumnje da su izvršili krivična djela utaja poreza i doprinosa, čime su ostvarili protivpravnu imovinsku korist i oštetili budžet za iznos veći od 366.000 eura, saopšteno je iz Uprave policije.
Protiv njih i ovog pravnog lica podnešene su krivične prijave Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, a nakon višemjesečnih aktivnosti Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga, službenika Poreske uprave i Sektora za finansijsko obavještajne poslove.
- U postupku do podnošenja krivične prijave je utvrđeno da su prijavljeni Y. Y, kao suosnivač i izvršni direktor, i M. D kao suosnivač, krivična djela počinili na način što su postupajući u ime i za račun prijavljenog pravnog lica “Iron Hill” doo kontinuirano tokom 2022. i 2023. godine sa ciljem izbjegavanja plaćanja poreskih dažbina podizali novac u gotovini sa računa prijavljenog pravnog lica bez adekvatne poslovne dokumentacije i izdavali fakture za koje nijesu predavali mjesečne PDV prijave Poreskoj upravi Crne Gore, suprotno Zakonu o porezu na dodatu vrijednost - naveli su iz Uprave policije.
U okviru projekta “Evazija” koji se odnosi na krivična djela utaje poreza i doprinosa izvršenih od crnogorskih državljana i državljana drugih država, kako se navodi u saopštenju, službenici Sektora za borbu protiv kriminala tokom 2024. godine podnijeli su 22 krivične prijave protiv 31 fizičkog lica i 32 pravna lica, čijim nezakonitim radnjama je pričinjena šteta po budžet u iznosu većem od pet miliona eura.
- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala kroz multisektorsku saradnju i nacionalni projekat trajnog karaktera, kodnog naziva “Evazija”, nastavljaju sa prioritetnim i intezivnim policijsko-tužilačkim mjerama i radnjama, na otkrivanju i procesuiranju odgovornih lica u privrednim aktivnostima čije kriminalne radnje podrivaju ekonomski sistem, a sve u cilju zaštite građana i budžeta Crne Gore - poručili su iz Uprave policije.

Uhapšeni turski državljani: Osumnjičeni da su utajili porez i oštetili budžet za 366.000 eura

Nebojša Vujković i Srđan Vukčević, koji su osumnjičeni za ubistvo Gorice Medojević u Podgorici, osuđivani su pred Višim sudom u Podgorici, navodi se u odgovorima na pitanja TV E iz ove sudske instance.
Iz podgoričkog Višeg suda su za TV E kazali da G. M. nije osuđivana pred ovim sudom.
- N. V. je osuđen odlukom Višeg suda u Podgorici zbog krivičnog djela silovanje na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i šest mjeseci. S. V. je osuđen zbog krivičnog djela prinuda iz člana 165 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore na kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca - naveli su za TV E iz Višeg suda u Podgorici.
Podsjećamo, ranije su iz Uprave policije kazali identifikovali dvije osobe za koje sumnja da su preksinoć pola sata nakon ponoći počinili ubistvo 39-godišnje Gorice Medojević, u dvorištu porodične kuće na Zabjelu.
- Radi se o N. V. (44) i S. V. (50), oba iz Podgorice, za koje postoji sumnja da su izvršioci krivičnog djela teško ubistvo u saizvršilaštvu i krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - naveli su iz Uprave policije.
Sumnja se, kako su naveli u saopštenju, da su N. V. i S. V. izvršili teško ubistvo na način što su upotrebom vatrenog oružja nanijeli povrede Medojević od kojih je ona preminula.
- Nakon izvršenog krivičnog djela oni su se dali u bjekstvo u nepoznatom pravcu. Protiv njih je postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorci podnijeta krivična prijava, a policijski službenici preduzimaju intenzivne mjere i radnje na njihovom lociranju i lišenju slobode - navodi se u saopštenju.
Iz policije ističu da su svo troje registrovani u evidencijama Uprave policije kao izvršioci krivičnih djela.
- Osumnjičeni N. V. evidentiran je kao izvršilac krivičnih djela u vezi zloupotrebe narkotika, nedozvoljenog držanja vatrenog oružja, ugrožavanja sigurnosti, te krivičnih djela sa elementima nasilja i silovanje. S. V. je poznat policiji kao izvršilac krivičnih djela sa elementima nasilja, krivičnih djela iz oblasti imovinskih delikata i heterogenih krivičnih djela. G. M. je bila registrovana kao izvršilac krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga - precizirali su iz Uprave policije.

Viši sud u Podgorici: Vujović osuđen zbog silovanja, Vukčević zbog prinude, Medojević nije osuđivana

Osumnjičeni za dvostruko ubistvo u bjelopoljskom selu Sokola Alija Balijagić od 25. oktobra se više nalazi na teritoriji Srbije, nego Crne Gore - saopštio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. 
 
On je, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, kazao da je situacija sa Balijagićem pokazala sve posljedice nikada većeg kadrovskog deficita u Upravi policije. 
 
- Imajući u vidu stanje kadrovskih i materijalno-tehničkih sredstava u policiji, koje je nikad gore, nijesmo imali prostora da donesemo bilo kakvu drugu odluku osim da sva raspoloživa sredstva angažujemo na pretrazi 600 kilometara kvadratnih zahtjevnog planinskog predjela - naveo je Šaranović. 
 
Kako je kazao, to je urađeno da bi se obezbijedila sigurnost građana na tom području. 
 
- Postoje određeni operativni podaci kojima raspolažemo, koji nijesu za javno saopštavanje, a koji opravdavaju ocjenu da se ta osoba od dana kada je zvanično dobila status osumnjičenog, 25. oktobra, duže nalazi na teritoriji Srbije, nego Crne Gore - rekao je Šaranović.
On je, predstavljajući Izvještaj o radu i stanju u upravnim oblastima iz nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, kazao da su nedostatak kadra i veoma teški uslovi za rad najveći problemi Uprave policije.
Šaranović je rekao da je prošle godine stanje bezbjednosti bilo stabilno, sprovođenjem preventivnih i represivnih mjera i da je otkriven veliki broj krivičnih djela. 
 
- Stanje bezbjednosti u saobraćaju je ocijenjeno kao nezadovoljavajuće, što ukazuje na potrebu za dodatnim mjerama i to je jedna od oblasti koja je najgore funkcionisala - istakao je Šaranović. 
 
On je kazao da je stanje bezbjednosti državne granice bilo stabilno, uz efikasno sprovođenje mjera kontrole i nadzora. 
 
Kako je rekao Šaranović, prošle godine je registrovano povećanje krivičnih djela maloljetnih osoba, što je izazov u oblasti maloljetničke delikvencije. 
 
- Iz nadležnosti MUP-a realizovane su 364 aktivnosti, odnosno 74 odsto, a djelimično je realizovana 41 aktivnost, dok je nerealizovana 91 aktivnost - dodao je Šaranović. 
 
On je naveo da je iz nadležnosti policije realizovano 265 aktivnosti, ili 69 odsto, djelimično 25 ili sedam sedam odsto, dok su 92 aktivnosti odnosno 24 odsto ostale nerealizovane. 
 
Šaranović je naglasio da je prošle godine povećan broj saobraćajnih nesreća i prekršaja, što zahtijeva dodatne preventivne mjere i poboljšanje infrastrukture. 
 
On je saopštio da su prošle godine zabilježene 4.404 saobraćajne nezgode, u odnosu na 3.607 iz 2022. godine. 
 
- Saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom bilo je 62, u odnosu na 58 iz 2022 - rekao je Šaranović. 
 
Kako je kazao, u saobraćajnim nesrećema prošle godine poginulo je 78 osoba, što je pet više u odnosu na godinu ranije. 
 
- Godinama se ništa nije radilo u poboljšanju kontrolnih mehanizama policije kada je kontrola saobraćaja u pitanju i izuzetno je nezadovoljavajuće stanje - naglasio je Šaranović. 
 
On je istakao da je prošle godine zabilježeno pet slučajeva ubistava i teških ubistva, u odnosu na šest iz 2022. godine. 
 
Kako je rekao, postoji i problem u borbi protiv trgovine ljudima, gdje je od 65 aktivnosti realizovano 36, a 15 djelimično. 
 
- Nedovoljno su obrađene oblasti prevencije i zaštite žrtava trgovine ljudima, a problemi su i u upravljanju ljudskim resursima i imovinom - dodao je Šaranović. 
 
On je istakao da su izazovi kao što su nedostatak kadrovskih kapaciteta i komplikovana koordinacija aktivnosti otežavali realizaciju međunarodnih obaveza. 
 
- Pregovaračko poglavlje 24 koje je bilo jedno od ključnih je dominantno u nadležnosti MUP-a, ono što smo mi realizovali je na nivou onoga što se uspjelo u prethodnih deset godina - istakao je Šaranović. 
 
On je ukazao i na probleme u zakonitosti postupanja policisjkih službenika, gdje su od 67 sprovedenih kontorla u 27 slučajeva utvrđene nepravilnosti ili nezakonitosti u postupanju. 
 
Šaranović je istakao da u najvećem broju odjeljenja bezbjednosti (OB), zbog kadrovskog deficita, inspektori ne prate jednu liniju rada, već rade u više oblasti. 
 
- Ukoliko ne dobijemo podršku da riješimo taj problem, mi u većini OB nećemo imati saobraćajne policjace za nekoliko mjeseci - rekao je Šaranović. 
 
On je kazao da nijedan policijski službenik nije primljen u radni odnos u prethodnih godinu, a da u ovom trenutku ima više od 300 zahtjeva za odlazak u penziju. 
 
Predsjednik Odbora Miodrag Laković pitao je kakva je saradnja sa gradskim službama u oblasti bezbjednosti saobraćaja i da li će Zakon o bezbjednosti saobraćaja moći da to unaprijedi. 
 
Šaranović je odgovorio da, kada je u pitanju sektor bezbjednosti, uvijek u fokusu oblast borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. 
 
- Više osoba, naročito mladih, u toku jedne godine strada u saobraćajnim nezgodama nego u obračunu organizovanih kriminalnih grupa, koje su intenzivirale aktivnosti od 2012. godine kada je počeo rat klanova u Crnoj Gori - naveo je Šaranović. 
 
On je naglasio da je veliki problem što se godinama nije dovoljno ulagalo u kapacitet policije kada su u pitanju kontrola i sve što treba da rezultira poboljšanjem bezbjednosti saobraćaja. 
 
- Naši saobraćajni policajci su u jednom trenutku bili prinuđenu da privatnim vozilima vrše kontrolu saobraćaja i drago mi je da smo taj problem riješili - istakao je Šaranović. 
 
Kako je kazao, za poboljšanje bezbjednosti saobraćaja mora da se djeluje u nekoliko pravaca, a prvo je u pitanju saobraćajna infrastruktura, pa raduje to što je jedna od prioritetnih aktivnosti Vlade izgradnja velikog broja auto-puteva i brzih cesti. 
 
Šaranović je rekao da je radna grupa privela kraju izmjene i dopune Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, gdje će važna komponenta biti prepoznavanje kategorije mladih vozača koji će imati određene vrste ograničnenja u odnosu na pozitivne evropske prakse. 
 
Govoreći o vršnjačkom nasilju i maloljetničkoj delikvanciji, Šaranović je kazao da to nije prisutno samo u školama i da je put za rješavanje tog problema multidisciplinarni pristup, interoperabilnost i združeno djelovanje svih djelova sistema koji su važni za tu oblast. 
 
Direktor Uprave policije Zoran Brđanin rekao je da je suština da policija radi u teškim uslovima. 
 
- U uslovima ograničene zakonske operativne nezavisnosti, u nikad gorim kadrovskim uslovima, mi imamo u zadnje tri godine manje hiljadu ljudi, niko iz policije tome nije doprinio - naveo je Brđanin. 
 
Upitan šta se planira kada je u pitanju suzbijanje maloljetničke delikvencije, Brđanin je rekao da to nije pitanje za njega jer Uprava policije nema resurse da planira i nije odgovorna za to. 
 
- Mi jedino možemo odgovoriti na to drugačijom postavkom, brojem ljudi, ali to nije nadležnost Uprave policije niti direktora policije, mi samo možemo da predlažemo - dodao je Brđanin. 
 
Vršilac dudžnosti pomoćnika direktora policije Lazar Šćepanović rekao je da, kada je u pitanju vršnjačkog nasilje, ono ne postoji kao zasebno djelo u Krivičnom zakoniku. 
 
- Uprava policije preduzima određene mjere i radnje kada je u pitanju vršnjačko nasilje i maloljetnička delikvencija - istakao je Šćepanović. 
 
On je istakao da Uprava policije, kao jedna od karika u lancu odgovorsti, ne bježi od odgovornosti, već su preduzeli brojne aktivnosti i preporuke koje će dostaviti MUP-u. 
 
- Prva je porodica, genetska predispozicija i otkrivanje ranog uzroka maloljetničke delikvencije, škola, roditelji, nastavničko vijeće, Savjet roditelja, udruženje roditelja, ministarstva kulture i prosvjete, svi moramo da damo odgovor - naveo je Šćepanović. 
 
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović rekao je da bi možda trebalo da se Odbor sastaje svakih 15 dana, da bi sve aktuelne teme prealizili češće. 
 
- Očigledno da ima mnogo tema o kojima treba da se razgovara - dodao je Janović. 
 
On je kazao da svi treba da urade sve što mogu kada su u pitanju uslovi za rad policije. 
 
Janović je kazao da je vlast promijenjena skoro prije pet godina i da izgovori za sve što se dešava više ne stoje. 
 
- Umjesto onih silnih reprezentacija i službenih putovanja u Vladi, mislim da je zlouputreba službenih vozila takođe na istorijskom maksimumu, hajde da se tu smanje izdaci i da se pomogne policijskim službenicima u tom smislu - naveo je Janović. 
 
On je pitao da li MUP ima uvid i evidenciju ko sve koristi vozila pod rotacijom. 
 
Šaranović je odgovorio da MUP ima oko 1.150 vozila, od kojih je najmanje pola u neoperativnom stanju. 
 
- A ostalo bolje da ih nemamo, nego što ih imamo, čast rijetkim izuzecima - dodao je Šaranović. 
 
On je kazao da se vozi u vozilu tržišne vrijednosti četiri hiljade eura, u koje je uloženo 15.000 eura da bi moglo da se vozi. 
 
Šaranović je rekao da je predložio da sva službena vozila u vlasništvu države budu prodata jer, zbog prisutne korupcije po dubini sistema, servisiranje višestruko premašuje plaćanje operativnog lizinga koji bi se plaćao za nova vozila. 
 
Govoreći o vozilima pod rotacijom, on je kazao da je jasno definisano koja vozila tako mogu ići i da policija mjesecima sprovodi akciju u odnosu na neovlašćeno korišćenje signalizacije. 
 
- O kome god da se radi, svaka od tih osoba je bila sankcionisana, jer u svakom segmentu želimo da napravimo razliku u odnosu na prethodni period - dodao je Šaranović. 
 
Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović rekla je da pitanje nedostatka policijskih službenika na ključnim pozicijama traje zadnjih deset godina. 
 
- Nije postojao sistem i vizija da se razmišllja o tome da se ne dođe u situaciju u kojoj smo sada - navela je Nedović. 
 
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da je definitivno kadrovska politika najveći problem. 
 
- To je problem koji su i raniji ministri naslijedili i mislim da bi trebalo sprovesti ozbiljnu analizu kako taj problem da riješimo - kazao je Zirojević. 
 
On je naveo da su u prethodnih 20 godina zarade policijskih službenika nedopustivo male. 
 
- Za onaj posao koji rade zarade su nedopustivo male i mislim da svake godine moramo svi zajedno da insistiramo na povećanju plata u bezbjednosnom sektoru i Upravi policije i za to ćete uvijek od mene imati podršku - istakao je Zirojević.

Šaranović: Balijagić više na teritoriji Srbije nego Crne Gore

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.