Američki Stejt Department saopštio je da ima vjerodostojne izvještaje da bi Hamas mogao prekršiti primirje napadom na palestinske civile u Gazi.
- Ako se napad dogodi, to bi predstavljalo direktno i ozbiljno kršenje sporazuma postignutog u cilju okončanja dvogodišnjeg rata između Izraela i Hamasa - navodi se u saopštenju, prenosi AP.
Nijesu objavljeni dodatni detalji o potencijalnom napadu.
- Ukoliko Hamas izvede ovaj napad, biće preduzete mjere radi zaštite stanovništva Gaze i očuvanja integriteta primirja - saopštio je Stejt Department.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SAD upozoravaju na mogući napad Hamasa na civile u Gazi

Ministarstvo unutrašnjih poslova je sa posebnom pažnjom primilo godišnji izvještaj State Departmenta o stanju na planu borbe protiv trgovine ljudima, u kojem je potvrđeno da Crna Gora i ove godine zadržava status u Grupi 2, saopšteno je iz MUP-a.
U izvještaju se navodi da je „Vlada pokazala generalno veće napore u odnosu na prethodni izvještajni period; stoga je Crna Gora ostala na nivou 2.“ 
Ova ocjena potvrđuje, kako kažu u MUP-u, da Crna Gora ostvaruje značajne rezultate i da međunarodni partneri prepoznaju kontinuirane pomake u borbi protiv trgovine ljudima.
Izvještaj posebno ističe da je u prethodnom periodu identifikovan veći broj žrtava i da je otvoreno i u potpunosti finansirano prvo državno sklonište za djecu žrtve trgovine ljudima. 
Takođe, pohvaljena je reorganizacija policijskog Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima, što je omogućilo imenovanje specijalizovanih službenika i kontakt tačaka na lokalnom nivou, kao i povećanje sredstava za rad Odjeljenja za borbu protiv trgovine ljudima. Prepoznati su, ističu u MUP-u, i dodatni napori u prevenciji, uključujući grantove nevladinim organizacijama za podizanje javne svijesti i sredstva za unapređenje položaja romske zajednice, koja spada među najranjivije grupe.
- Ocjene iz izvještaja potvrđuju da Crna Gora ide u pravom smjeru. Ministarstvo unutrašnjih poslova ostaje u potpunosti posvećeno daljem jačanju institucionalnih kapaciteta, zaštiti žrtava i sprovođenju međunarodnih preporuka, kako bi sistem borbe protiv trgovine ljudima bio još efikasniji - navodi se u saopštenju Stejt departmenta.
Ministarstvo podsjeća da je u toku procedura usvajanja Strategije za borbu protiv trgovine ljudima 2025–2028, kroz čije akcione planove će se implementirati preporuke date u izvještaju i obezbijediti, ističu u tom resoru, jasan okvir za dalje jačanje resursa, proaktivnu identifikaciju žrtava, adekvatno gonjenje počinilaca i unapređenje saradnje sa nevladinim i međunarodnim partnerima.
- Crna Gora će nastaviti da, kroz zajedničke napore institucija, civilnog društva i međunarodne zajednice, gradi sveobuhvatan sistem prevencije, zaštite i pravne odgovornosti, šaljući jasnu poruku da trgovina ljudima nema i neće imati mjesto u našem društvu - poručuju u MUP-u.

MUP: Crna Gora zadržala status u Grupi 2 u godišnjem izvještaju Stejt departmenta o trgovini ljudima

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica i nekadašnji poslanik i čelnik Opštine Budva Milo Božović stavljeni su na listu sankcija američkog Stejt department zbog značajne korupcije koja je omogućila krijumčarenje narkotika, saopšteno je 10. septembra.
U saopštenju se navodi da je Božović zloupotrebljavao javne funkcije za podršku organizovanom kriminalu i međunarodnoj trgovini drogom, dok je Medenica posredovala u sudskim odlukama i primala mito kako bi podržala kriminalnu organizaciju.
Odluka obuhvata i njihove članove uže porodice Božoviće – Draganu, Balšu i Pavla, kao i Medenice – Miloša i Mariju.
Iz Stejt departmenta navode da ovakve mjere potvrđuju posvećenost SAD borbi protiv transnacionalnog kriminala i odgovornosti pojedinaca uključenih u krijumčarenje droge.
Vesna Medenica bila je jedna od najuticajnijih ličnosti crnogorskog pravosuđa u posljednje dvije decenije, podsjeća Radio Slobodna Evropa.&nbsp;
Na sudijskim funkcijama provela je 17 godina, a tri puta je birana za predsjednicu Vrhovnog suda, iako Ustav Crne Gore dozvoljava najviše dva mandata.
Prije toga obavljala je i funkciju vrhovne državne tužiteljke.
Medenica je uhapšena aprila 2022. nakon objave transkripta Europola, presretnutih telefonskih razgovora sa aplikacije Skaj njenog sina Miloša i tjelohranitelja, policajca Darka Lalovića, u kojima su dogovarali krijumčarenje droge i šverc cigareta
Iz transkripata je proizašlo da je Medenica bila upoznata sa njihovim kriminalnim aktivnostima i navodno spremna da ih štiti.
Specijalno tužilaštvo je tereti da je, koristeći položaj u periodu od 2019. do 2021. godine, posredovala u rješavanju sudskih predmeta u korist određenih privrednih društava uz primanje mita.
Takođe, optužena je da je vršila pritisak na sudije da donesu presude suprotne zakonu.
Prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva iz oktobra 2022. godine, Miloš Medenica se, između stalog, tereti da je 2019. godine stvorio kriminalnu organizaciju u cilju krijumčarenja cigareta i protivzakonitog uticaja na sudsku vlast.
Na suđenju pred Višim sudom u Podgorici, Medenica je negirala sve optužbe, tvrdeći da je žrtva političke odmazde.
Naime, Vesna Medenica je dugo važila za ključnu figuru pravosudnog sistema pod uticajem tadašnje vlasti, predvođene Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića. Njen rad na čelu Vrhovnog suda izazivao je kritike domaće i međunarodne zajednice zbog problema u vladavini prava i korupciji.
S druge strane, Milo Božović, bivši gradonačelnik Budve, uhapšen je u aprilu 2023. godine pod sumnjom za stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćenu proizvodnju i promet opojnih droga.
Protiv Božovića je Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu zbog krivičnih djela koja se odnose na stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje kokaina.
U februaru ove godine za novog predsjednika Opštine Budva izabran je Nikola Jovanović.
Time je okončan mandat dotadašnjeg predsjednika Mila Božovića koji je 22 mjeseca iz zatvora upravljao gradom, potpisivao plate zaposlenima, odlučivao o investicijama, javnim nabavkama...
Božović je kadar jedne od stranaka rasformiranog sproruskog Demokratskog fronta predsjednika parlamenta Andrije Mandića.
<h2>Od ranije na listama nekoliko crnogorskih građana</h2>
Ranije, 2023. Američka Agencija za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija je na listu sankcionisanih kompanija i pojedinaca iz Crne Gore stavila i Branislava- Brana Mićunovića i Miodraga- Daku Davidovića, zbog korupcije i zlonamjernih aktivnosti u korist Rusije.
Mićunovića, koji je u međuvremenu preminuo, američki Stejt Dipartment je označio vodećom ličnošću u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori još iz perioda bivše Jugoslavije.
"Najpoznatiji je po ilegalnom švercu cigareta, te je korumpirao i podrio nezavisnost crnogorskih nezavisnih institucija", navodi se u dokumentu.
Za Miodraga Davidovića se, u odluci američkih vlasti, navodi, da je decenijama prao novac za kriminalne organizacije, jačajući svoj uticaj i učestvujući u švercu cigareta, nafte i oružja u Crnoj Gori:
"Njegove koruptivne aktivnosti omogućile su napore Rusije da ugrozi nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa u zemlji, uključujući napore da utiče na izborne rezultate."
Američko Ministarstvo finansija objavilo je 11. aprila 2022. listu sankcija za djela korupcije među kojima je i Svetozar Marović nekadašnji visoki funkcioner Demokratske partije socijalist Mila Đukanovića i posljednji predsjednik Državne zajednice Srbije i Crne Gore.
Svetozar Marović osuđen je 2016. godine zbog višemilionskih malverzacija u Budvi, dok je ta partija bila na vlasti.
Marović je uhapšen u decembru 2015. godine. U maju sljedeće je pušten iz pritvora nakon što je priznao krivicu.
Nakon toga, otišao je u Beograd, a Crnoj Gori do danas nije izručen i pored raspisane potjernice.
Apsolutna zastara kazne na koju je osuđen Marović, od tri i po godine zatvora, nastupa u oktobru 2026. godine.

Medenica i Božović na listi sankcija SAD

Ljudi koji apliciraju za život ili rad u SAD-u sada će biti provjeravani i zbog mogućeg “antiamerikanizma”, uključujući provjeru njihovih profila na društvenim mrežama, saopštile su vlasti, u sklopu pooštravanja restrikcija koje su zabrinule zagovornike imigracije i advokate.
Imigracioni službenici moći će provjeravati da li su podnosioci zahtjeva imali “bilo kakvo učešće u antiameričkim ili terorističkim organizacijama” ili da li postoji “dokaz o antisemitskoj aktivnosti”, navodi se u ažuriranoj politici Američke službe za državljanstvo i imigraciju (USCIS), piše N1.
Provjere društvenih mreža, koje je administracijaDonalda Trampaveć uvela u proces imigracione provjere u junu, bit će proširene kako bi obuhvatile i traganje za bilo kakvom “antiameričkom aktivnošću”, stoji u saopštenju.
Stejt Department je ove godine poništio više od 6.000 studentskih viza, rekao je u ponedjeljak jedan zvaničnik.
A u junu je Stejt Department saopštio da ambasade i konzularna predstavništva moraju provjeravati aplikante za studentske vize zbog “neprijateljskih stavova prema našim građanima, kulturi, vladi, institucijama ili temeljnim principima.”
- Američke beneficije ne bi trebale biti date onima koji preziru ovu zemlju i promovišu antiameričke ideologije - rekao je glasnogovornik USCIS-aMathju Trageseru saopštenju za javnost.
On je dodao da je imigraciona agencija “posvećena implementaciji politika i procedura koje iskorjenjuju antiamerikanizam i podržavaju sprovođenje rigoroznih mjera provjere i nadzora u najvećoj mogućoj mjeri.”
Ažurirana politika nije dala tačnu definiciju “antiamerikanizma,” već je samo navela da se to odnosi na one koji podržavaju “antisemitski terorizam, antisemitske terorističke organizacije i antisemitske ideologije.”
Međutim, ukazala je na jedan dio Zakona o imigraciji i državljanstvu iz 1952. godine (INA) kao primjer “antiameričkih” ideologija.
Taj dio zakona, koji predstavlja glavni pravni okvir SAD-a za imigraciju, zabranjuje određenim osobama da postanu naturalizirani državljani, uključujući članove različitih komunističkih partija, one koji se zalažu za “svjetski komunizam”, one koji pišu ili distribuiraju materijale protiv “svake organizovane vlade”, ili one koji žele nasilnim putem srušiti američku vladu.
Ova objava odmah je izazvala zabunu i uzbunu, a na online forumima povela se rasprava o tome šta se zapravo smatra “antiamerikanizmom”.
Mnogi su izrazili zabrinutost da bi nejasna formulacija i izostanak jasne definicije mogli imigracionim službenicima dati ovlasti da dodatno pooštre imigraciju, bez obzira na postojanje stvarne prijetnje.

Stejt Department će u aplikacijama za vizu pregledati društvene mreže zbog „antiameričkih poruka“

Američki Stejt department u svom novom izvještaju o stanju ljudskih prava u svijetu navodi da u Crnoj Gori tokom 2024. nije bilo značajnijih promjena.
Među glavnim problemima bili su izvještaji o mučenju ili okrutnom, nečovječnom i ponižavajućem postupanju, te ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i medijskih sloboda.
Navedeno je da su nevladine organizacije, uključujući Akciju za ljudska prava (HRA) i Građansku alijansu, kritikovali sporost vlasti u procesuiranju ratnih zločina, priznavanju žrtava i isplati odštete iz rata 1990-ih.
Istaknuto je da su novinari bili izloženi prijetnjama i napadima.
Izvještaj navodi i da je Agencija za elektronske medije proširila zabranu emitovanja ruskih državnih medija (Russia Today, Sputnik, Rossiya 1) kako bi se u potpunosti uskladila s mjerama EU protiv Rusije. Ipak, zabrana nije u potpunosti sprovedena jer su platforme i dalje dostupne, piše u izvještaju.
Zvaničnici su nastavili da ciljaju kritičke medije, a neriješeni napadi stvaraju atmosferu zastrašivanja, navedeno je.
- Novinari su tokom godine doživjeli prijetnje, napade i pritiske zbog izvještavanja o politici, etničkim, vjerskim pitanjima, korupciji i krijumčarenju - piše u izvještaju.
U izvještaju se zaključuje da iako ustav i zakon zabranjuju torturu i zlostavljanje, nevladine organizacije prijavile su zlostavljanje osumnjičenih u policiji i zatvorima širom zemlje. Vlada je procesuirala neke policajce i zatvorske čuvare, ali sudski postupci su kasnili.&nbsp;

Stejt department: Ozbiljna ograničenja slobode izražavanja u Crnoj Gori

Sjedinjene Američke Države zabrinute su zbog izvještaja o saradnji Univerziteta Crne Gore (UCG) s kineskim Nacionalnim superračunaskim centrom Đinan, saopšteno je Radiju Slobodna Evropa iz Stejt departmenta.
- Ovu instituciju vodi kineski Nacionalni univerzitet odbrambene tehnologije, koji je pod sankcijama Ministarstva trgovine SAD - navodi se u odgovorima.
Državni Univerzitet je 18. jula potpisao Memorandum o saradnji sa ovim centrom u oblastima kriptografije, vještačke inteligencije (AI) i sajber bezbjednosti.
Iz Vašingtona napominju da je Crna Gora saveznica u NATO i lider u -izgradnji regionalnih sajber kapaciteta.
- Njena partnerstva u osjetljivim područjima poput AI i sajber bezbjednosti trebalo bi da budu usklađena sa zajedničkim bezbjednosnim prioritetima NATO-a i da izbjegavaju omogućavanje ili saradnju sa subjektima povezanim s naporima za modernizaciju kineske vojske - navode.
Dodaju da je važno da "akademske i istraživačke institucije usvoje snažne bezbjednosne mjere, uključujući, ali ne ograničavajući se na, provjeru njihove potencijalne saradnje i veza sa subjektima koji izazivaju zabrinutost".
Inače, potpisnik Memoranduma, rektor UCG Vladimir Božović, doktorirao je u SAD upravo u oblasti matematike i kriptografije, nauke o metodama i principima šifrovanja.
Tokom studija, radio je i kao istraživač u Centru za kriptologiju i informacionu sigurnost (Center for Cryptology and Information Security - CCIS).
Kabinet rektora nije odgovorio RSE-u da li smatraju problematičnim to što je memorandum potpisan sa kompanijom pod sankcijama, imajći u vidu da je Crna Gora članica NATO i sjedište Regionalnog centra za sajber kapacitete.
Inače, ovo nije jedina kineska kompanija ili institucija sa kojom UCG jača saradnju a koja je pod američkim sankcijama.
<h2>Saradnja sa kineskim IT kompanijama</h2>
Naime, delegacija UCG predvođena rektorom Božovićem decembra prošle godine posjetila je Kinu, gdje je osim tamošnjih univerziteta obišla i kompanije Alibaba Cloud i Hikvision.
Kako je saopšteno sa UCG, one su predstavile svoje proizvode u oblasti cloud tehnologije i vještačke inteligencije.
Alibaba Cloud je najveća kompanija u ovoj oblasti u Aziji i četvrta u svijetu.
Druga, Hikvision - koja se u saopštenju UCG naziva globalnim liderom u video nadzoru - od 2019. na crnoj trgovinskoj listi a od 2021. pod sankcijama a njihova oprema uvršena na listu onih koji predstavljaju rizik po nacionalnu bezbjednost SAD.
Pored toga, Evropski parlament je 2021. uklonio njihove kamere, a više evropskih zemalja zabranilo korištenje njihove opreme u državnoj administraciji.
Kompanija je tada saopštila da su njene kamere "u skladu sa važećim pravilima i propisima zemalja u kojima poslujemo i podliježu strogim bezbjednosnim zahtjevima".
<h2>Crna Gora - regionalni centar za sajber kapacitete</h2>
Inače, istog mjeseca kada je delegacija UCG boravila u Kini, u kompleksu Univerziteta otvoren je Regionalni centar za sajber kapacitete (WB3C).
Osnivanje Centra inicirale su Francuska i Slovenija, članice Evropske unije i NATO.
- U eri kada sajber prijetnje postaju sve sofistiriranije i prisutnije, imperativ je da ovaj region opremimo potrebnim alatima za efikasnu borbu protiv ovih izazova - rekla je na otvaranju vicepremijerka Slovenije Tanja Fajon.
Naime, slovenački, francuski i eksperti iz regiona učestvuju u izvođenju obuka u tri oblasti – sajber bezbjednosti, sajber kriminaliteta i sajber diplomatije.
Tako Centar, između ostalog, organizuje jednogodišnju obuku iz oblasti digitalne forenzike za policijske istražitelje.
Iz UCG ističu da su imali ključnu ulogu u donošenju odluke da sjedište WB3C bude upravo u Crnoj Gori.
Prije nego što su osposobljene vlastite prostorije, WB3C je izvodio obuke u prostorijama Rektorata UCG.
Slovenačko Ministarstvo vanjskih poslova odbilo je da komentariše memorandum UCG i kineskog centra, dok iz francuske amabasade nisu odgovorili na upit RSE.
<h2>Usaglašenost sa sankcijama EU</h2>
Osim članica poput Slovenije i Francuske, podršku Crnoj Gori u oblasti sajber bezbjednosti pruža i sama EU.
Evropska komisija (EK) ranije je objavila da je Crna Gora sajber bezbjednost postavila za prioritet 2023. godine. Godinu ranije, crnogorska država IT infrastruktura bila je meta velikih sajber napada.
Crna Gora je, prema izvještaju EK za 2024, postigla značajan napredak na prevenciji i suzbijanju sajber kriminala, uključujući i dvije optužnice Specijalnog tužilaštva u ovoj oblasti.
Kao pozitivan korak navodi se i pridruživanje Crne Gore sankcijama Savjeta Evrope zbog sajber napada koji su prijetnja EU. Među sankcionisanima ima i kineskih državljana i kompanija.
Sa ciljem podrške sajber bezbjednosti Crne Gore, predsjednica EK Ursula fon def Lajen je oktobra 2024. u Podgorici otvorila Vladin Bezbjednosno-operativni centar, koji je finansiran i sredstvima EU.
Crna Gora je takođe članica NATO Centra izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu, čije je sjedište u Talinu, Estoniji.
Iz Evropske komisije i NATO nisu odgovorili na zahtjev RSE-a da prokomentarišu saradnju crnogorskog državnog Univerziteta sa kineskim kompanijama koje su pod sankcijama SAD-a.
Sa Univerziteta je na pitanja RSE-a stigao automatski, povratni mail da su na odmoru do druge polovine avgusta.
RSE je poslao pitanja na adrese dva ministarstva u Vladi Crne Gore - Ministarstva prosvjete u čijem je resoru rad Univerziteta, i Ministarstva javne uprave, koje je zaduženo za informacionu bezbjednost.
Odgovor su u RSE dobili samo iz Ministarstva javne uprave.
<h2>Saradnju razmatrati kroz prizmu bezbjednosnih rizika</h2>
Ministarstvo nema institucionalnu ingerenciju nad državnim Univerzitetom, ali pažljivo prati sve pojave koje mogu imati bezbjednosni ili strateški uticaj na digitalni prostor Crne Gore, kazao je za RSE pomoćnik ministra Dušan Polović.
On je u Ministarstvu javne uprave zadužen za oblast informacione bezbjednosti.
- U tom kontekstu, svaka saradnja – a posebno u osjetljivim oblastima kao što su sajber bezbjednost i vještačka inteligencija (AI) – mora biti razmotrena kroz prizmu potencijalnih bezbjednosnih rizika i strateškog usklađivanja sa vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore - kaže Polović.
Crna Gora je, ističe, kao članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU jasno opredijeljena za saradnju sa saveznicima i partnerima koji dijele demokratske vrijednosti, standarde i principe u oblasti sajber bezbjednosti i AI.
Naglasio je da NATO sajber bezbjednost tretira kao dio nacionalne bezbjednosti, na koji se odnosi i član 5, koji predviđa kolektivnu odbranu u slučaju napada na jednu članicu.
Polović ukazuje na oprez neophodan u uspostavljanju međunarodnih partnerstava u oblast vještačke inteligencije, zbog njene primjenjivosti u odbrani, obradi osjetljivih podataka, mogućeg uticaja na ljudska prava...
- Stoga očekujem da sve relevantne institucije pri uspostavljanju tih vidova saradnje uzmu u obzir moguće posljedice po nacionalne interese i digitalnu bezbjednost države - naveo je Polović.
Dodaje da je Crna Gora Zakonom o elektronskim komunikacijama uredila ograničavanje nabavke i upotrebe opreme određenog proizvođača za koju se smatra da može imati štetne posljedice po nacionalnu bezbjednost.
Crna Gora trenutno radi na izradi Strategiji vještačke inteligencije, na kojoj će imati pomoć SAD.

Stejt department zabrinut zbog saradnje Univerziteta Crne Gore i kineskog centra u oblasti sajber bezbjednosti

Privremena vlada Kosova potvrdila je za Radio Slobodna Evropa da je izrazila spremnost da sarađuje sa Sjedinjenim Državama u vezi sa prihvatanjem i privremenim smještajem državljana trećih zemalja na Kosovu, "u skladu sa utvrđenim uslovima".
- Tokom jednogodišnjeg perioda, do 50 osoba može biti privremeno premješteno, s ciljem olakšavanja njihovog bezbjednog povratka u zemlju porijekla. Vlada je izrazila spremnost da se angažuje, uz mogućnost odabira pojedinaca sa predložene liste, pod uslovom da ispunjavaju određene kriterijume u vezi sa vladavinom prava i javnim redom - izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparol privremene vlade Kosova Prparim Krueziju.
On je dodao da će dodatne informacije biti objavljene naknadno.
Američki Stejt department potvrdio je za RSE 6. juna da su zemlje Balkana uključene u kontakte u okviru šire strategije SAD za deportaciju stranih državljana bez regulisanog statusa.
- Američki partneri i regionalni lideri blisko sarađuju s nama kako bi okončali krizu ilegalne i masovne migracije - naglasio je Stejt department, dodajući da je sprovođenje migracione politike administracije predsjednika Donalda Trampa jedan od njegovih glavnih prioriteta.
- Protjerivanje stranaca iz SAD-a, za koje postoje konačna rješenja o deportaciji, kao i protjerivanje ilegalnih migranata, štiti Sjedinjene Države od stranih terorista i drugih prijetnji po nacionalnu bezbjednost i javni red - navedeno je u odgovoru.
Stejt department je takođe istakao da je kontinuirana saradnja sa stranim vladama ključna za sprečavanje ilegalne i masovne migracije, kao i za bezbjednost granica.
Privremena vlada Kosova je navela da Sjedinjene Države ostaju nepokolebljiv saveznik Republike Kosovo.
- Naše uzajamno partnerstvo, izgrađeno decenijama, zasniva se na zajedničkim vrijednostima i saradnji. Visoko cijenimo njihovu podršku, naročito na našem putu ka integraciji u evroatlantske institucije - navela je Vlada Kosova.
Agencija Rojters, pozivajući se na Blumberg njuz, izvijestila je 5. juna da administracija predsjednika Trampa vrši pritisak na Srbiju i druge zemlje Balkana da prihvate migrante koje će Sjedinjene Države da protjeraju.
Prošlog mjeseca, američki Vrhovni sud dozvolio je Trampovoj administraciji da ukine privremeni legalni status za stotine hiljada migranata iz Venecuele, Kube, Haitija i Nikaragve koji žive u SAD, čime su pojačani napori republikanskog predsjednika ka povećanju broja deportacija.
Prema pisanju Blumberga, Trampova administracija traži potencijalne destinacije za migrante koji bi mogli biti deportovani kao rezultat ove odluke.
<h2>Vlada spremna razgovarati s Britanijom o migrantskim centrima</h2>
Privremena vlada Kosova je 26. maja izrazila spremnost da razgovara i sa Velikom Britanijom o prijedlogu za uspostavljanje "centara za povratak" na Kosovu za tražioce azila koji su odbijeni na britanskom ostrvu.
Prijedlog za uspostavljanje centara za povratak dio je šire strategije Velike Britanije za rješavanje sve većeg broja migranata koji dolaze na britansko ostrvo ilegalnim putevima.
Međutim, međunarodna organizacija Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) izrazila je zabrinutost da bi korišćenje zemalja Balkana kao prijemnih destinacija za migrante moglo da naruši njihova prava i stvori nove izazove za zemlje domaćine.
U sličnom sporazumu koji je takođe izazvao kritike, Kosovo i Danska su se 2022. godine saglasile o iznajmljivanju 300 zatvorskih ćelija u Kazneno-popravnoj ustanovi u Gnjilanu za smještaj stranih zatvorenika koji se očekuje da će biti deportovani iz Danske nakon što odsluže kazne.
Zauzvrat, Kosovo bi trebalo da dobije više od 200 miliona eura, koji će biti uloženi u Kazneno-popravnu službu i projekte obnovljive energije.
Ovaj sporazum izazvao je reakcije međunarodnih organizacija i civilnog društva, koje su izrazile zabrinutost zbog mogućih kršenja ljudskih prava i izazova koje bi upravljanje stranim zatvorenicima moglo donijeti Kosovu.
Kosovo je ranije primilo oko 1.900 avganistanskih državljana, koji su evakuisani iz Avganistana nakon povratka talibana na vlast 2021. godine.
Nakon dvije godine funkcionisanja, kamp Lija u američkoj vojnoj bazi Bondstil u Uroševcu je zatvoren.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Kosova, većina Avganistanaca je već premještena u zemlje domaćine, dok je mali broj njih i dalje ostao na Kosovu.
Prema sporazumu između Kosova i Sjedinjenih Država, Avganistanci su trebali da ostanu na Kosovu dok ne prođu proces bezbjednosne provjere, kako bi potom bili preseljeni u SAD ili neku drugu zapadnu zemlju.

Vlada Kosova izrazila spremnost da prihvati migrante koje SAD deportuju

Ruski napadi na ukrajinske gradove moraju odmah prestati, izjavio je danas portparol američkog Stejt departmenta nakon što su ruske snage izvele jedan od najvećih vazdušnih udara na Kijev.
- Vidjeli smo ove izvještaje i pažljivo pratimo situaciju, uključujući napade na porodilište u Odesi - rekao je portparol i poručio da ruski napadi na ukrajinske gradove moraju odmah prestati, prenosi Rojters.
Rusija je u ranim jutarnjim časovima pokrenula masovni vazdušni napad na Kijev i druge ukrajinske gradove koristeći dronove, krstareće i balističke rakete.

Stejt department: Ruski napadi na ukrajinske gradove moraju odmah prestati

Zemlje balkanskog regiona uključene su u kontakte u okviru šire američke strategije deportacije stranih državljana bez regulisanog statusa, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u Stejt departmentu.
Američko ministarstvo spoljnih poslova nije željelo da komentariše navode američkog Blumberga (Bloomberg) da administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pokušava da ubijedi balkanske zemlje da prihvate deportovane migrante, većinom iz Kube, Haitija, Nikaragve i Venecuele, kojima je ukinut privremeni pravni status u SAD.
SAD, rekli su u Stejt departmentu, ne komentarišu detalje diplomatske komunikacije sa drugim državama u okviru strategije deportacije stranih državljana bez regulisanog statusa.
Navodi se da je kontinuirana saradnja sa stranim vladama ključna za odvraćanje ilegalnih i masovnih migracija, kao i za bezbednost granica.
Agencija Blumberg prenijela je u četvrtak da Trampova administracija pritiska Srbiju i druge balkanske zemlje da primi migrante deportovane iz SAD.
Zahtjevi upućeni zemljama u regionu su u toku i dio su šire strategije da se nađu strane vlade spremne da prime migrante poslate iz SAD, uključujući neke koji su prvobitno ušli u SAD pod zaštitama važećim za vreme prethodnog predsjednika Džozefa Bajdena, prenijela je agencija.
Podsjeća se da je američki Vrhovni sud dozvolio Trampovoj administraciji da ukine legalni status za više hiljada venecuelanskih, kubanskih, haićanskih, nikaragvanskih migranata koji žive u SAD, podstičući napore republikanskog predsjednika SAD da poveća broj deportacija.
Blumberg je dodao da je Trampova administracija tražila moguće destinacije za imigrante koji bi mogli da budu deportovani na osnovu te odluke.

Stejt department o deportacijama: Zemlje Balkana uključene u kontakte u okviru šire strategije

Sjedinjene Američke Države više neće posredovati u mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije nakon što je Vladimir Putin odbio da pristene na prekid vatre, objavilo je američko Ministarstvo vanjskih poslova.
Stejt department poručio je da mijenja “metodologiju svog doprinosa” pregovorima i da više neće “letjeti širom svijeta na prvi poziv” zbog sastanaka.
- Nastavićemo da pomažemo, ali više nećemo letjeti po svijetu kao posrednici na sastancima. Sada je na dvije strane, došlo je vrijeme kada moraju da predstave i razviju konkretne ideje o tome kako da okončaju ovaj sukob. To će biti na njima - kazala je Temi Brus, portparolka Stejt departmenta.
Odluka dolazi neposredno nakon što su SAD i Ukrajina potpisale sporazum o mineralima pod, za Ukrajinu, povoljnijim uslovima nego što se ranije mislilo, a američki predsjednik Donald Tramp je odobrio prvu rundu isporuke oružja Kijevu otkad je njegova administracija ponovo preuzela vlast.
Donald Tramp, prema izvorima iz Vašingtona, sve je frustriraniji Putinovim ponašanjem, a američki obavještajni izvještaji objavljeni preko noći sugerišu da je ruski predsjednik sada oslabljen i da je promijenio neposredne ratne ciljeve, fokusirajući se na učvršćivanje dosad zauzete teritorije.
<h2>Vens: Malo vjerovatno da će se rat uskoro završiti</h2>
Potpredsjednik SAD Džej Di Vens upozorio je da je malo vjerovatno da će se rat u Ukrajini uskoro završiti, rekavši da je sada na Kijevu i Moskvi da postignu rješenje.
U razgovoru za Foks njuz, Vens je rekao da je Tramp doveo obije strane za pregovarački sto, ali da SAD više neće predvoditi napore za posredovanje u miru.
- To ne vodi nikuda... neće se uskoro završiti. Sada je na njima da postignu dogovor i zaustave ovaj brutalni, brutalni sukob - istakao je Vens.
Komentari dolaze nakon što je Kremlj izrazio spremnost za direktne pregovore, ali je odbacio nedavni američki mirovni prijedlog uz obrazloženje da ne daje međunarodno priznanje teritoriji koju su zauzele ruske snage.
Ukrajina je, sa svoje strane, dosljedno odbijala da prizna bilo kakve ruske aneksije, tvrdeći da predsjednik Vladimir Putin ne smuje biti nagrađen za invaziju na njenu suverenu teritoriju.
Ova objava označava značajnu promjenu u američkom pristupu ratu, nakon upozorenja da će se povući iz svoje posredničke uloge ako se ne postigne napredak.&nbsp;
Stejt department je u utorak saopštio da će odustati ukoliko ne vidi „konkretne predloge“ i od Kijeva i od Moskve o tome kako okončati rat.

SAD se povlače iz mirovnih pregovora: "Na Ukrajini i Rusiji je da nađu rješenje"

Prvi solistički koncert talentovanog mladog gitariste Petra Nikolića biće održan u okviru desetog Međunarodnog festivala Dani gitare u Podgorici u utorak, 9. decembra, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović”, u 20 sati. Program koncerta za solo gitaru činiće djela poznatih kompozitora među kojima su Heitor Villa-Lobos (Etude No. 11 i 7), Ángel Villoldo (arr. Dyens - El Choclo), Johann Sebastian Bach (Preludium-Presto from Suite BWV 996), Francisco Tárrega (Recuerdos de la Alhambra), Vittorio Monti (Czardas), Astor Piazzolla (Libertango), Isaac Albéniz (Asturias, Sevilla) i Anonimo (Spanish Romance). Petar Nikolić (2009) iz Crne Gore jedan je od najperspektivnijih mladih gitarista u Evropi. Gitaru svira od ranog djetinjstva, a trenutno je učenik drugog razreda Srednje muzičke škole ‚,Vasa Pavić“ u Podgorici, u klasi profesora Marka Prentića.&nbsp; Godine 2025. Petar je predstavljao Crnu Goru na međunarodnom takmičenju „Virtuosos Talent Show” u Budimpešti, gdje je osvojio specijalnu nagradu žirija. Njegove nastupe ocjenjivali su Plácido Domingo, José Carreras, Hauser, Dimash i druge svjetske zvijezde klasične muzike. U aprilu 2025. godine učestvovao je na svečanom „Virtuosos Gala Concertu” u koncertnoj sali ‚,Franz Liszt“ u Budimpešti, gdje je kao solista svirao sa Simfonijskim orkestrom Mađarskog radija, dobijajući ovacije publike. Tim nastupom postao je najmlađi crnogorski gitarista koji je ikada svirao sa simfonijskim orkestrom. U avgustu iste godine nastupio je i kao solista sa Južnočeškom filharmonijom na festivalu u Češkom Krumlovu.&nbsp; Tokom protekle godine Petar je osvojio 14 nagrada na međunarodnim i domaćim takmičenjima u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Grčkoj i Mađarskoj. Zahvaljujući brojnim nagradama, međunarodnim priznanjima i impresivnim koncertima, Petar Nikolić već sada se izdvaja kao jedan od najtalentovanijih mladih gitarista u Evropi. U drugom dijelu večeri, tačnije od 20:45 koncert će prirediti ugledni španski gitarista Huan &nbsp;Lorenco (Juan Lorenzo) i poznata flamenko plesačica An Sinel (Anna Sinel). Program koncerta donosi spoj gitarskog recitala posvećenog flamenko velikanima i plesnog segmenta ispunjenog ritmovima snažnog izraza. Huan Lorenco (Juan Lorenzo) flamenko gitarista zauzeo je istaknuto mjesto na evropskoj koncertnoj sceni. Tokom više od dvije decenije intenzivnog umjetničkog rada upriličio je oko 2.000 koncertni hnastupa, sarađujući sa nekim od najznačajnijih imena međunarodnog flamenka - gitaristima José Luis Postigo, Víctor Monge „Serranito”, Manitas de Plata, Merengue de Córdoba, Manolo Franco, Óscar Herrero; pjevačima José de la Tomasa, Segundo Falcón, Carmen Sánchez, Feliz de Lola, Javier Hidalgo; kao i plesačima José Greco, Antonio Márquez, Manolo Marín, Joaquín Grilo, El Junco, Juan Ortega, Joaquín Ruiz, Miguel Ángel Espino, Antonio Castro, Carmen Reina i drugima. Sa grupom „Flamenco Libre” koju je osnovao 1996. nastupao je u Italiji, Španiji, Francuskoj, Njemačkoj, Švajcarskoj, bivšoj Jugoslaviji, Tunisu, SAD i Rusiji. Godine 1997. učestvovao je u snimanju video projekta „La Feria de Abril” u flamenko instituciji „Fundación Cristina Heeren” u Sevilji, odakle je krenula velika evropska turneja. Realizovao je 2010. godine za „Guitart International Flamenco Edition” revolucionarni projekat - novu ediciju, reviziju i transkripciju prvog koncertnog repertoara za flamenko gitaru, originalno snimljenog 1936. godine, koji je označio početak flamenko koncertnog izvođenja. Tom prilikom dobio je originalnu gitaru Ramóna Montoye, najvećeg flamenko gitariste svih vremena, korišćenu za to istorijsko snimanje. Aprila 2013. godine izveo je ovaj repertoar na Univerzitetu u Sevilji, održavši koncert u sjedištu „Cátedra de Flamencología”, najprestižnije institucije na svijetu posvećene flamenko studijama. Koncert u „Casa de la Guitarra Auditorium” u Sevilji, u okviru festivala „Homenaje a losgrandes maestros de la Historia de la Guitarra Flamenca”, značajne manifestacije na kojoj nastupaju najistaknutiji flamenko gitaristi održao je 2013. godine. Trenutno je profesor na Konzervatorijumu u Terniju, gdje drži prvu službeno priznatu katedru za flamenko gitaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207091232_56a4d6221dc49a1af6c320b6ddcea7d9509193a8099a402ca86c31a86ebe2373.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207091232_56a4d6221dc49a1af6c320b6ddcea7d9509193a8099a402ca86c31a86ebe2373" data-rendition-name="original" width="964" height="643" loading="lazy" alt="Huan Lorenco"> <figcaption>Huan Lorenco(Photo: KIC "Budo Tomović")</figcaption> </figure>  An Sinel (Anna Sinel) je španski ples studirala kod nekih od najpoznatijih majstora, među kojima su Reyes Orozco, Alicia Márquez, Ángeli Olga Pericet, Christian Lozano, Aida Gómez, Isabel Quintero, Dolores Giménez, Paloma Gómez, Mercedes Ruiz, Lucía Díez, Pastora Galván, Tamara López, Úrsula López, Belén Maya, Ana Morales i Maripaz Lucena, na školama „Amor de Dios” i „Conservatorio Superior de Danza de Madrid”. Dobitnica je stipendije Akademije Sociedad de Baile Español. Zahvaljujući saradnji sa Sherrill Wexler, Conchitom del Campo i Theom Dantesom, diplomirala je sa najvišim ocjenama kao instruktorka plesa, specijalizovana za španski ples. U Rimu je bila članica španske plesne grupe „La Cueva” pod vođstvom Marie Ire, gdje je takođe radila kao asistentkinja koreografa. Sa ansamblom je nastupala u više rimskih pozorišta, uključujući „Sala Umberto” i „Teatro dell’Angelo”, u predstavama kao što su „Todo cambia”, „Sami e gitani”, „Fantasia” i „Gracias a la Vida”. Kasnije je angažovana u predstavi „Os Quiero” u režiji Antonija Márqueza.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207091236_0aea5aa2dfb345c3468a94a037652856c222ff866dcf4fca96a5b2e23110a37f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207091236_0aea5aa2dfb345c3468a94a037652856c222ff866dcf4fca96a5b2e23110a37f" data-rendition-name="original" width="639" height="963" loading="lazy" alt="An Sinel"> <figcaption>An Sinel(Photo: KIC "Budo Tomović")</figcaption> </figure>  Festival „Dani gitare u Podgorici” organizuju NVO Gitara i Aspekt Medija d.o.o. uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, Ambasade Italije, Italijanskog kulturnog centra, Ambasade Španije, apoteke Gušmirović i KIC-a „Budo Tomović”. Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti svakog radnog dana na biletarnici KIC-a (od devet do 20 sati), a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237.

Petar Nikolić i flamenko duo Lorenzo-Sinel u utorak u KIC-u

Sjedinjene Američke Države neće slati trupe u Ukrajinu, izjavio je specijalni izaslanik američkog predsjednika Kit Kelog na forumu koji je organizovala Predsjednička fondacija Ronalda Regana u Kaliforniji.
- Nećemo slati trupe - odgovorio je Kelog na pitanje o naporima da se izvrši pritisak na Rusiju da okonča ukrajinski sukob.
Podsjećamo, američki predsjednik Donald Tramp želi da se rat okonča u što kraćem roku.

Kelog: SAD neće slati svoje trupe u Ukrajinu

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

U požaru koji je u subotu kasno uveče izbio u noćnom klubu "Birč" u mjestu Arpora u indijskoj saveznoj državi Goa poginulo je 25 osoba, a šest osoba je povrijeđeno, saopštile su lokalne vlasti.
Indijske vlasti su naredile istragu o uzroku požara, i ponudile su odštetu žrtvama, prenosi Rojters.
- Naložio sam sudsku istragu o cijelom incidentu kako bi se utvrdio uzrok i odgovornost za požar u selu Arpora - kazao je glavni ministar Goe Pramod Savant u objavi na platformi X.
On je dodao da je šest povređenih osoba u stabilnom stanju, i da primaju medicinsku njegu.
Indijski premijer Narendra Modi objavio je na platformi X da će njegova kancelarija ponuditi odštetu do 200.000 rupija (1.889 eura) svakoj porodici žrtava i 50.000 rupija povrijeđenima.
Policija je saopštila da je o požaru u klubu "Birč" dobila dojavu u 00:04 sati po lokalnom vremenu.
Tokom cijele noći trajalo je gašenje požara u klubu, a tijela svih stradalih su pronađena. Najmanje četvoro poginulih su bili turisti, a 14 su bili zaposleni u klubu, saopštila je lokalna policija.

Indija: U požaru u noćnom klubu poginulo 25 osoba

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: stejt-department