Američki Stejt Department saopštio je da ima vjerodostojne izvještaje da bi Hamas mogao prekršiti primirje napadom na palestinske civile u Gazi.
- Ako se napad dogodi, to bi predstavljalo direktno i ozbiljno kršenje sporazuma postignutog u cilju okončanja dvogodišnjeg rata između Izraela i Hamasa - navodi se u saopštenju, prenosi AP.
Nijesu objavljeni dodatni detalji o potencijalnom napadu.
- Ukoliko Hamas izvede ovaj napad, biće preduzete mjere radi zaštite stanovništva Gaze i očuvanja integriteta primirja - saopštio je Stejt Department.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SAD upozoravaju na mogući napad Hamasa na civile u Gazi

Ministarstvo unutrašnjih poslova je sa posebnom pažnjom primilo godišnji izvještaj State Departmenta o stanju na planu borbe protiv trgovine ljudima, u kojem je potvrđeno da Crna Gora i ove godine zadržava status u Grupi 2, saopšteno je iz MUP-a.
U izvještaju se navodi da je „Vlada pokazala generalno veće napore u odnosu na prethodni izvještajni period; stoga je Crna Gora ostala na nivou 2.“ 
Ova ocjena potvrđuje, kako kažu u MUP-u, da Crna Gora ostvaruje značajne rezultate i da međunarodni partneri prepoznaju kontinuirane pomake u borbi protiv trgovine ljudima.
Izvještaj posebno ističe da je u prethodnom periodu identifikovan veći broj žrtava i da je otvoreno i u potpunosti finansirano prvo državno sklonište za djecu žrtve trgovine ljudima. 
Takođe, pohvaljena je reorganizacija policijskog Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima, što je omogućilo imenovanje specijalizovanih službenika i kontakt tačaka na lokalnom nivou, kao i povećanje sredstava za rad Odjeljenja za borbu protiv trgovine ljudima. Prepoznati su, ističu u MUP-u, i dodatni napori u prevenciji, uključujući grantove nevladinim organizacijama za podizanje javne svijesti i sredstva za unapređenje položaja romske zajednice, koja spada među najranjivije grupe.
- Ocjene iz izvještaja potvrđuju da Crna Gora ide u pravom smjeru. Ministarstvo unutrašnjih poslova ostaje u potpunosti posvećeno daljem jačanju institucionalnih kapaciteta, zaštiti žrtava i sprovođenju međunarodnih preporuka, kako bi sistem borbe protiv trgovine ljudima bio još efikasniji - navodi se u saopštenju Stejt departmenta.
Ministarstvo podsjeća da je u toku procedura usvajanja Strategije za borbu protiv trgovine ljudima 2025–2028, kroz čije akcione planove će se implementirati preporuke date u izvještaju i obezbijediti, ističu u tom resoru, jasan okvir za dalje jačanje resursa, proaktivnu identifikaciju žrtava, adekvatno gonjenje počinilaca i unapređenje saradnje sa nevladinim i međunarodnim partnerima.
- Crna Gora će nastaviti da, kroz zajedničke napore institucija, civilnog društva i međunarodne zajednice, gradi sveobuhvatan sistem prevencije, zaštite i pravne odgovornosti, šaljući jasnu poruku da trgovina ljudima nema i neće imati mjesto u našem društvu - poručuju u MUP-u.

MUP: Crna Gora zadržala status u Grupi 2 u godišnjem izvještaju Stejt departmenta o trgovini ljudima

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica i nekadašnji poslanik i čelnik Opštine Budva Milo Božović stavljeni su na listu sankcija američkog Stejt department zbog značajne korupcije koja je omogućila krijumčarenje narkotika, saopšteno je 10. septembra.
U saopštenju se navodi da je Božović zloupotrebljavao javne funkcije za podršku organizovanom kriminalu i međunarodnoj trgovini drogom, dok je Medenica posredovala u sudskim odlukama i primala mito kako bi podržala kriminalnu organizaciju.
Odluka obuhvata i njihove članove uže porodice Božoviće – Draganu, Balšu i Pavla, kao i Medenice – Miloša i Mariju.
Iz Stejt departmenta navode da ovakve mjere potvrđuju posvećenost SAD borbi protiv transnacionalnog kriminala i odgovornosti pojedinaca uključenih u krijumčarenje droge.
Vesna Medenica bila je jedna od najuticajnijih ličnosti crnogorskog pravosuđa u posljednje dvije decenije, podsjeća Radio Slobodna Evropa.&nbsp;
Na sudijskim funkcijama provela je 17 godina, a tri puta je birana za predsjednicu Vrhovnog suda, iako Ustav Crne Gore dozvoljava najviše dva mandata.
Prije toga obavljala je i funkciju vrhovne državne tužiteljke.
Medenica je uhapšena aprila 2022. nakon objave transkripta Europola, presretnutih telefonskih razgovora sa aplikacije Skaj njenog sina Miloša i tjelohranitelja, policajca Darka Lalovića, u kojima su dogovarali krijumčarenje droge i šverc cigareta
Iz transkripata je proizašlo da je Medenica bila upoznata sa njihovim kriminalnim aktivnostima i navodno spremna da ih štiti.
Specijalno tužilaštvo je tereti da je, koristeći položaj u periodu od 2019. do 2021. godine, posredovala u rješavanju sudskih predmeta u korist određenih privrednih društava uz primanje mita.
Takođe, optužena je da je vršila pritisak na sudije da donesu presude suprotne zakonu.
Prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva iz oktobra 2022. godine, Miloš Medenica se, između stalog, tereti da je 2019. godine stvorio kriminalnu organizaciju u cilju krijumčarenja cigareta i protivzakonitog uticaja na sudsku vlast.
Na suđenju pred Višim sudom u Podgorici, Medenica je negirala sve optužbe, tvrdeći da je žrtva političke odmazde.
Naime, Vesna Medenica je dugo važila za ključnu figuru pravosudnog sistema pod uticajem tadašnje vlasti, predvođene Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića. Njen rad na čelu Vrhovnog suda izazivao je kritike domaće i međunarodne zajednice zbog problema u vladavini prava i korupciji.
S druge strane, Milo Božović, bivši gradonačelnik Budve, uhapšen je u aprilu 2023. godine pod sumnjom za stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćenu proizvodnju i promet opojnih droga.
Protiv Božovića je Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu zbog krivičnih djela koja se odnose na stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje kokaina.
U februaru ove godine za novog predsjednika Opštine Budva izabran je Nikola Jovanović.
Time je okončan mandat dotadašnjeg predsjednika Mila Božovića koji je 22 mjeseca iz zatvora upravljao gradom, potpisivao plate zaposlenima, odlučivao o investicijama, javnim nabavkama...
Božović je kadar jedne od stranaka rasformiranog sproruskog Demokratskog fronta predsjednika parlamenta Andrije Mandića.
<h2>Od ranije na listama nekoliko crnogorskih građana</h2>
Ranije, 2023. Američka Agencija za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija je na listu sankcionisanih kompanija i pojedinaca iz Crne Gore stavila i Branislava- Brana Mićunovića i Miodraga- Daku Davidovića, zbog korupcije i zlonamjernih aktivnosti u korist Rusije.
Mićunovića, koji je u međuvremenu preminuo, američki Stejt Dipartment je označio vodećom ličnošću u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori još iz perioda bivše Jugoslavije.
"Najpoznatiji je po ilegalnom švercu cigareta, te je korumpirao i podrio nezavisnost crnogorskih nezavisnih institucija", navodi se u dokumentu.
Za Miodraga Davidovića se, u odluci američkih vlasti, navodi, da je decenijama prao novac za kriminalne organizacije, jačajući svoj uticaj i učestvujući u švercu cigareta, nafte i oružja u Crnoj Gori:
"Njegove koruptivne aktivnosti omogućile su napore Rusije da ugrozi nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa u zemlji, uključujući napore da utiče na izborne rezultate."
Američko Ministarstvo finansija objavilo je 11. aprila 2022. listu sankcija za djela korupcije među kojima je i Svetozar Marović nekadašnji visoki funkcioner Demokratske partije socijalist Mila Đukanovića i posljednji predsjednik Državne zajednice Srbije i Crne Gore.
Svetozar Marović osuđen je 2016. godine zbog višemilionskih malverzacija u Budvi, dok je ta partija bila na vlasti.
Marović je uhapšen u decembru 2015. godine. U maju sljedeće je pušten iz pritvora nakon što je priznao krivicu.
Nakon toga, otišao je u Beograd, a Crnoj Gori do danas nije izručen i pored raspisane potjernice.
Apsolutna zastara kazne na koju je osuđen Marović, od tri i po godine zatvora, nastupa u oktobru 2026. godine.

Medenica i Božović na listi sankcija SAD

Ljudi koji apliciraju za život ili rad u SAD-u sada će biti provjeravani i zbog mogućeg “antiamerikanizma”, uključujući provjeru njihovih profila na društvenim mrežama, saopštile su vlasti, u sklopu pooštravanja restrikcija koje su zabrinule zagovornike imigracije i advokate.
Imigracioni službenici moći će provjeravati da li su podnosioci zahtjeva imali “bilo kakvo učešće u antiameričkim ili terorističkim organizacijama” ili da li postoji “dokaz o antisemitskoj aktivnosti”, navodi se u ažuriranoj politici Američke službe za državljanstvo i imigraciju (USCIS), piše N1.
Provjere društvenih mreža, koje je administracijaDonalda Trampaveć uvela u proces imigracione provjere u junu, bit će proširene kako bi obuhvatile i traganje za bilo kakvom “antiameričkom aktivnošću”, stoji u saopštenju.
Stejt Department je ove godine poništio više od 6.000 studentskih viza, rekao je u ponedjeljak jedan zvaničnik.
A u junu je Stejt Department saopštio da ambasade i konzularna predstavništva moraju provjeravati aplikante za studentske vize zbog “neprijateljskih stavova prema našim građanima, kulturi, vladi, institucijama ili temeljnim principima.”
- Američke beneficije ne bi trebale biti date onima koji preziru ovu zemlju i promovišu antiameričke ideologije - rekao je glasnogovornik USCIS-aMathju Trageseru saopštenju za javnost.
On je dodao da je imigraciona agencija “posvećena implementaciji politika i procedura koje iskorjenjuju antiamerikanizam i podržavaju sprovođenje rigoroznih mjera provjere i nadzora u najvećoj mogućoj mjeri.”
Ažurirana politika nije dala tačnu definiciju “antiamerikanizma,” već je samo navela da se to odnosi na one koji podržavaju “antisemitski terorizam, antisemitske terorističke organizacije i antisemitske ideologije.”
Međutim, ukazala je na jedan dio Zakona o imigraciji i državljanstvu iz 1952. godine (INA) kao primjer “antiameričkih” ideologija.
Taj dio zakona, koji predstavlja glavni pravni okvir SAD-a za imigraciju, zabranjuje određenim osobama da postanu naturalizirani državljani, uključujući članove različitih komunističkih partija, one koji se zalažu za “svjetski komunizam”, one koji pišu ili distribuiraju materijale protiv “svake organizovane vlade”, ili one koji žele nasilnim putem srušiti američku vladu.
Ova objava odmah je izazvala zabunu i uzbunu, a na online forumima povela se rasprava o tome šta se zapravo smatra “antiamerikanizmom”.
Mnogi su izrazili zabrinutost da bi nejasna formulacija i izostanak jasne definicije mogli imigracionim službenicima dati ovlasti da dodatno pooštre imigraciju, bez obzira na postojanje stvarne prijetnje.

Stejt Department će u aplikacijama za vizu pregledati društvene mreže zbog „antiameričkih poruka“

Američki Stejt department u svom novom izvještaju o stanju ljudskih prava u svijetu navodi da u Crnoj Gori tokom 2024. nije bilo značajnijih promjena.
Među glavnim problemima bili su izvještaji o mučenju ili okrutnom, nečovječnom i ponižavajućem postupanju, te ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i medijskih sloboda.
Navedeno je da su nevladine organizacije, uključujući Akciju za ljudska prava (HRA) i Građansku alijansu, kritikovali sporost vlasti u procesuiranju ratnih zločina, priznavanju žrtava i isplati odštete iz rata 1990-ih.
Istaknuto je da su novinari bili izloženi prijetnjama i napadima.
Izvještaj navodi i da je Agencija za elektronske medije proširila zabranu emitovanja ruskih državnih medija (Russia Today, Sputnik, Rossiya 1) kako bi se u potpunosti uskladila s mjerama EU protiv Rusije. Ipak, zabrana nije u potpunosti sprovedena jer su platforme i dalje dostupne, piše u izvještaju.
Zvaničnici su nastavili da ciljaju kritičke medije, a neriješeni napadi stvaraju atmosferu zastrašivanja, navedeno je.
- Novinari su tokom godine doživjeli prijetnje, napade i pritiske zbog izvještavanja o politici, etničkim, vjerskim pitanjima, korupciji i krijumčarenju - piše u izvještaju.
U izvještaju se zaključuje da iako ustav i zakon zabranjuju torturu i zlostavljanje, nevladine organizacije prijavile su zlostavljanje osumnjičenih u policiji i zatvorima širom zemlje. Vlada je procesuirala neke policajce i zatvorske čuvare, ali sudski postupci su kasnili.&nbsp;

Stejt department: Ozbiljna ograničenja slobode izražavanja u Crnoj Gori

Sjedinjene Američke Države zabrinute su zbog izvještaja o saradnji Univerziteta Crne Gore (UCG) s kineskim Nacionalnim superračunaskim centrom Đinan, saopšteno je Radiju Slobodna Evropa iz Stejt departmenta.
- Ovu instituciju vodi kineski Nacionalni univerzitet odbrambene tehnologije, koji je pod sankcijama Ministarstva trgovine SAD - navodi se u odgovorima.
Državni Univerzitet je 18. jula potpisao Memorandum o saradnji sa ovim centrom u oblastima kriptografije, vještačke inteligencije (AI) i sajber bezbjednosti.
Iz Vašingtona napominju da je Crna Gora saveznica u NATO i lider u -izgradnji regionalnih sajber kapaciteta.
- Njena partnerstva u osjetljivim područjima poput AI i sajber bezbjednosti trebalo bi da budu usklađena sa zajedničkim bezbjednosnim prioritetima NATO-a i da izbjegavaju omogućavanje ili saradnju sa subjektima povezanim s naporima za modernizaciju kineske vojske - navode.
Dodaju da je važno da "akademske i istraživačke institucije usvoje snažne bezbjednosne mjere, uključujući, ali ne ograničavajući se na, provjeru njihove potencijalne saradnje i veza sa subjektima koji izazivaju zabrinutost".
Inače, potpisnik Memoranduma, rektor UCG Vladimir Božović, doktorirao je u SAD upravo u oblasti matematike i kriptografije, nauke o metodama i principima šifrovanja.
Tokom studija, radio je i kao istraživač u Centru za kriptologiju i informacionu sigurnost (Center for Cryptology and Information Security - CCIS).
Kabinet rektora nije odgovorio RSE-u da li smatraju problematičnim to što je memorandum potpisan sa kompanijom pod sankcijama, imajći u vidu da je Crna Gora članica NATO i sjedište Regionalnog centra za sajber kapacitete.
Inače, ovo nije jedina kineska kompanija ili institucija sa kojom UCG jača saradnju a koja je pod američkim sankcijama.
<h2>Saradnja sa kineskim IT kompanijama</h2>
Naime, delegacija UCG predvođena rektorom Božovićem decembra prošle godine posjetila je Kinu, gdje je osim tamošnjih univerziteta obišla i kompanije Alibaba Cloud i Hikvision.
Kako je saopšteno sa UCG, one su predstavile svoje proizvode u oblasti cloud tehnologije i vještačke inteligencije.
Alibaba Cloud je najveća kompanija u ovoj oblasti u Aziji i četvrta u svijetu.
Druga, Hikvision - koja se u saopštenju UCG naziva globalnim liderom u video nadzoru - od 2019. na crnoj trgovinskoj listi a od 2021. pod sankcijama a njihova oprema uvršena na listu onih koji predstavljaju rizik po nacionalnu bezbjednost SAD.
Pored toga, Evropski parlament je 2021. uklonio njihove kamere, a više evropskih zemalja zabranilo korištenje njihove opreme u državnoj administraciji.
Kompanija je tada saopštila da su njene kamere "u skladu sa važećim pravilima i propisima zemalja u kojima poslujemo i podliježu strogim bezbjednosnim zahtjevima".
<h2>Crna Gora - regionalni centar za sajber kapacitete</h2>
Inače, istog mjeseca kada je delegacija UCG boravila u Kini, u kompleksu Univerziteta otvoren je Regionalni centar za sajber kapacitete (WB3C).
Osnivanje Centra inicirale su Francuska i Slovenija, članice Evropske unije i NATO.
- U eri kada sajber prijetnje postaju sve sofistiriranije i prisutnije, imperativ je da ovaj region opremimo potrebnim alatima za efikasnu borbu protiv ovih izazova - rekla je na otvaranju vicepremijerka Slovenije Tanja Fajon.
Naime, slovenački, francuski i eksperti iz regiona učestvuju u izvođenju obuka u tri oblasti – sajber bezbjednosti, sajber kriminaliteta i sajber diplomatije.
Tako Centar, između ostalog, organizuje jednogodišnju obuku iz oblasti digitalne forenzike za policijske istražitelje.
Iz UCG ističu da su imali ključnu ulogu u donošenju odluke da sjedište WB3C bude upravo u Crnoj Gori.
Prije nego što su osposobljene vlastite prostorije, WB3C je izvodio obuke u prostorijama Rektorata UCG.
Slovenačko Ministarstvo vanjskih poslova odbilo je da komentariše memorandum UCG i kineskog centra, dok iz francuske amabasade nisu odgovorili na upit RSE.
<h2>Usaglašenost sa sankcijama EU</h2>
Osim članica poput Slovenije i Francuske, podršku Crnoj Gori u oblasti sajber bezbjednosti pruža i sama EU.
Evropska komisija (EK) ranije je objavila da je Crna Gora sajber bezbjednost postavila za prioritet 2023. godine. Godinu ranije, crnogorska država IT infrastruktura bila je meta velikih sajber napada.
Crna Gora je, prema izvještaju EK za 2024, postigla značajan napredak na prevenciji i suzbijanju sajber kriminala, uključujući i dvije optužnice Specijalnog tužilaštva u ovoj oblasti.
Kao pozitivan korak navodi se i pridruživanje Crne Gore sankcijama Savjeta Evrope zbog sajber napada koji su prijetnja EU. Među sankcionisanima ima i kineskih državljana i kompanija.
Sa ciljem podrške sajber bezbjednosti Crne Gore, predsjednica EK Ursula fon def Lajen je oktobra 2024. u Podgorici otvorila Vladin Bezbjednosno-operativni centar, koji je finansiran i sredstvima EU.
Crna Gora je takođe članica NATO Centra izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu, čije je sjedište u Talinu, Estoniji.
Iz Evropske komisije i NATO nisu odgovorili na zahtjev RSE-a da prokomentarišu saradnju crnogorskog državnog Univerziteta sa kineskim kompanijama koje su pod sankcijama SAD-a.
Sa Univerziteta je na pitanja RSE-a stigao automatski, povratni mail da su na odmoru do druge polovine avgusta.
RSE je poslao pitanja na adrese dva ministarstva u Vladi Crne Gore - Ministarstva prosvjete u čijem je resoru rad Univerziteta, i Ministarstva javne uprave, koje je zaduženo za informacionu bezbjednost.
Odgovor su u RSE dobili samo iz Ministarstva javne uprave.
<h2>Saradnju razmatrati kroz prizmu bezbjednosnih rizika</h2>
Ministarstvo nema institucionalnu ingerenciju nad državnim Univerzitetom, ali pažljivo prati sve pojave koje mogu imati bezbjednosni ili strateški uticaj na digitalni prostor Crne Gore, kazao je za RSE pomoćnik ministra Dušan Polović.
On je u Ministarstvu javne uprave zadužen za oblast informacione bezbjednosti.
- U tom kontekstu, svaka saradnja – a posebno u osjetljivim oblastima kao što su sajber bezbjednost i vještačka inteligencija (AI) – mora biti razmotrena kroz prizmu potencijalnih bezbjednosnih rizika i strateškog usklađivanja sa vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore - kaže Polović.
Crna Gora je, ističe, kao članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU jasno opredijeljena za saradnju sa saveznicima i partnerima koji dijele demokratske vrijednosti, standarde i principe u oblasti sajber bezbjednosti i AI.
Naglasio je da NATO sajber bezbjednost tretira kao dio nacionalne bezbjednosti, na koji se odnosi i član 5, koji predviđa kolektivnu odbranu u slučaju napada na jednu članicu.
Polović ukazuje na oprez neophodan u uspostavljanju međunarodnih partnerstava u oblast vještačke inteligencije, zbog njene primjenjivosti u odbrani, obradi osjetljivih podataka, mogućeg uticaja na ljudska prava...
- Stoga očekujem da sve relevantne institucije pri uspostavljanju tih vidova saradnje uzmu u obzir moguće posljedice po nacionalne interese i digitalnu bezbjednost države - naveo je Polović.
Dodaje da je Crna Gora Zakonom o elektronskim komunikacijama uredila ograničavanje nabavke i upotrebe opreme određenog proizvođača za koju se smatra da može imati štetne posljedice po nacionalnu bezbjednost.
Crna Gora trenutno radi na izradi Strategiji vještačke inteligencije, na kojoj će imati pomoć SAD.

Stejt department zabrinut zbog saradnje Univerziteta Crne Gore i kineskog centra u oblasti sajber bezbjednosti

Privremena vlada Kosova potvrdila je za Radio Slobodna Evropa da je izrazila spremnost da sarađuje sa Sjedinjenim Državama u vezi sa prihvatanjem i privremenim smještajem državljana trećih zemalja na Kosovu, "u skladu sa utvrđenim uslovima".
- Tokom jednogodišnjeg perioda, do 50 osoba može biti privremeno premješteno, s ciljem olakšavanja njihovog bezbjednog povratka u zemlju porijekla. Vlada je izrazila spremnost da se angažuje, uz mogućnost odabira pojedinaca sa predložene liste, pod uslovom da ispunjavaju određene kriterijume u vezi sa vladavinom prava i javnim redom - izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparol privremene vlade Kosova Prparim Krueziju.
On je dodao da će dodatne informacije biti objavljene naknadno.
Američki Stejt department potvrdio je za RSE 6. juna da su zemlje Balkana uključene u kontakte u okviru šire strategije SAD za deportaciju stranih državljana bez regulisanog statusa.
- Američki partneri i regionalni lideri blisko sarađuju s nama kako bi okončali krizu ilegalne i masovne migracije - naglasio je Stejt department, dodajući da je sprovođenje migracione politike administracije predsjednika Donalda Trampa jedan od njegovih glavnih prioriteta.
- Protjerivanje stranaca iz SAD-a, za koje postoje konačna rješenja o deportaciji, kao i protjerivanje ilegalnih migranata, štiti Sjedinjene Države od stranih terorista i drugih prijetnji po nacionalnu bezbjednost i javni red - navedeno je u odgovoru.
Stejt department je takođe istakao da je kontinuirana saradnja sa stranim vladama ključna za sprečavanje ilegalne i masovne migracije, kao i za bezbjednost granica.
Privremena vlada Kosova je navela da Sjedinjene Države ostaju nepokolebljiv saveznik Republike Kosovo.
- Naše uzajamno partnerstvo, izgrađeno decenijama, zasniva se na zajedničkim vrijednostima i saradnji. Visoko cijenimo njihovu podršku, naročito na našem putu ka integraciji u evroatlantske institucije - navela je Vlada Kosova.
Agencija Rojters, pozivajući se na Blumberg njuz, izvijestila je 5. juna da administracija predsjednika Trampa vrši pritisak na Srbiju i druge zemlje Balkana da prihvate migrante koje će Sjedinjene Države da protjeraju.
Prošlog mjeseca, američki Vrhovni sud dozvolio je Trampovoj administraciji da ukine privremeni legalni status za stotine hiljada migranata iz Venecuele, Kube, Haitija i Nikaragve koji žive u SAD, čime su pojačani napori republikanskog predsjednika ka povećanju broja deportacija.
Prema pisanju Blumberga, Trampova administracija traži potencijalne destinacije za migrante koji bi mogli biti deportovani kao rezultat ove odluke.
<h2>Vlada spremna razgovarati s Britanijom o migrantskim centrima</h2>
Privremena vlada Kosova je 26. maja izrazila spremnost da razgovara i sa Velikom Britanijom o prijedlogu za uspostavljanje "centara za povratak" na Kosovu za tražioce azila koji su odbijeni na britanskom ostrvu.
Prijedlog za uspostavljanje centara za povratak dio je šire strategije Velike Britanije za rješavanje sve većeg broja migranata koji dolaze na britansko ostrvo ilegalnim putevima.
Međutim, međunarodna organizacija Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) izrazila je zabrinutost da bi korišćenje zemalja Balkana kao prijemnih destinacija za migrante moglo da naruši njihova prava i stvori nove izazove za zemlje domaćine.
U sličnom sporazumu koji je takođe izazvao kritike, Kosovo i Danska su se 2022. godine saglasile o iznajmljivanju 300 zatvorskih ćelija u Kazneno-popravnoj ustanovi u Gnjilanu za smještaj stranih zatvorenika koji se očekuje da će biti deportovani iz Danske nakon što odsluže kazne.
Zauzvrat, Kosovo bi trebalo da dobije više od 200 miliona eura, koji će biti uloženi u Kazneno-popravnu službu i projekte obnovljive energije.
Ovaj sporazum izazvao je reakcije međunarodnih organizacija i civilnog društva, koje su izrazile zabrinutost zbog mogućih kršenja ljudskih prava i izazova koje bi upravljanje stranim zatvorenicima moglo donijeti Kosovu.
Kosovo je ranije primilo oko 1.900 avganistanskih državljana, koji su evakuisani iz Avganistana nakon povratka talibana na vlast 2021. godine.
Nakon dvije godine funkcionisanja, kamp Lija u američkoj vojnoj bazi Bondstil u Uroševcu je zatvoren.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Kosova, većina Avganistanaca je već premještena u zemlje domaćine, dok je mali broj njih i dalje ostao na Kosovu.
Prema sporazumu između Kosova i Sjedinjenih Država, Avganistanci su trebali da ostanu na Kosovu dok ne prođu proces bezbjednosne provjere, kako bi potom bili preseljeni u SAD ili neku drugu zapadnu zemlju.

Vlada Kosova izrazila spremnost da prihvati migrante koje SAD deportuju

Ruski napadi na ukrajinske gradove moraju odmah prestati, izjavio je danas portparol američkog Stejt departmenta nakon što su ruske snage izvele jedan od najvećih vazdušnih udara na Kijev.
- Vidjeli smo ove izvještaje i pažljivo pratimo situaciju, uključujući napade na porodilište u Odesi - rekao je portparol i poručio da ruski napadi na ukrajinske gradove moraju odmah prestati, prenosi Rojters.
Rusija je u ranim jutarnjim časovima pokrenula masovni vazdušni napad na Kijev i druge ukrajinske gradove koristeći dronove, krstareće i balističke rakete.

Stejt department: Ruski napadi na ukrajinske gradove moraju odmah prestati

Zemlje balkanskog regiona uključene su u kontakte u okviru šire američke strategije deportacije stranih državljana bez regulisanog statusa, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u Stejt departmentu.
Američko ministarstvo spoljnih poslova nije željelo da komentariše navode američkog Blumberga (Bloomberg) da administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pokušava da ubijedi balkanske zemlje da prihvate deportovane migrante, većinom iz Kube, Haitija, Nikaragve i Venecuele, kojima je ukinut privremeni pravni status u SAD.
SAD, rekli su u Stejt departmentu, ne komentarišu detalje diplomatske komunikacije sa drugim državama u okviru strategije deportacije stranih državljana bez regulisanog statusa.
Navodi se da je kontinuirana saradnja sa stranim vladama ključna za odvraćanje ilegalnih i masovnih migracija, kao i za bezbednost granica.
Agencija Blumberg prenijela je u četvrtak da Trampova administracija pritiska Srbiju i druge balkanske zemlje da primi migrante deportovane iz SAD.
Zahtjevi upućeni zemljama u regionu su u toku i dio su šire strategije da se nađu strane vlade spremne da prime migrante poslate iz SAD, uključujući neke koji su prvobitno ušli u SAD pod zaštitama važećim za vreme prethodnog predsjednika Džozefa Bajdena, prenijela je agencija.
Podsjeća se da je američki Vrhovni sud dozvolio Trampovoj administraciji da ukine legalni status za više hiljada venecuelanskih, kubanskih, haićanskih, nikaragvanskih migranata koji žive u SAD, podstičući napore republikanskog predsjednika SAD da poveća broj deportacija.
Blumberg je dodao da je Trampova administracija tražila moguće destinacije za imigrante koji bi mogli da budu deportovani na osnovu te odluke.

Stejt department o deportacijama: Zemlje Balkana uključene u kontakte u okviru šire strategije

Sjedinjene Američke Države više neće posredovati u mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije nakon što je Vladimir Putin odbio da pristene na prekid vatre, objavilo je američko Ministarstvo vanjskih poslova.
Stejt department poručio je da mijenja “metodologiju svog doprinosa” pregovorima i da više neće “letjeti širom svijeta na prvi poziv” zbog sastanaka.
- Nastavićemo da pomažemo, ali više nećemo letjeti po svijetu kao posrednici na sastancima. Sada je na dvije strane, došlo je vrijeme kada moraju da predstave i razviju konkretne ideje o tome kako da okončaju ovaj sukob. To će biti na njima - kazala je Temi Brus, portparolka Stejt departmenta.
Odluka dolazi neposredno nakon što su SAD i Ukrajina potpisale sporazum o mineralima pod, za Ukrajinu, povoljnijim uslovima nego što se ranije mislilo, a američki predsjednik Donald Tramp je odobrio prvu rundu isporuke oružja Kijevu otkad je njegova administracija ponovo preuzela vlast.
Donald Tramp, prema izvorima iz Vašingtona, sve je frustriraniji Putinovim ponašanjem, a američki obavještajni izvještaji objavljeni preko noći sugerišu da je ruski predsjednik sada oslabljen i da je promijenio neposredne ratne ciljeve, fokusirajući se na učvršćivanje dosad zauzete teritorije.
<h2>Vens: Malo vjerovatno da će se rat uskoro završiti</h2>
Potpredsjednik SAD Džej Di Vens upozorio je da je malo vjerovatno da će se rat u Ukrajini uskoro završiti, rekavši da je sada na Kijevu i Moskvi da postignu rješenje.
U razgovoru za Foks njuz, Vens je rekao da je Tramp doveo obije strane za pregovarački sto, ali da SAD više neće predvoditi napore za posredovanje u miru.
- To ne vodi nikuda... neće se uskoro završiti. Sada je na njima da postignu dogovor i zaustave ovaj brutalni, brutalni sukob - istakao je Vens.
Komentari dolaze nakon što je Kremlj izrazio spremnost za direktne pregovore, ali je odbacio nedavni američki mirovni prijedlog uz obrazloženje da ne daje međunarodno priznanje teritoriji koju su zauzele ruske snage.
Ukrajina je, sa svoje strane, dosljedno odbijala da prizna bilo kakve ruske aneksije, tvrdeći da predsjednik Vladimir Putin ne smuje biti nagrađen za invaziju na njenu suverenu teritoriju.
Ova objava označava značajnu promjenu u američkom pristupu ratu, nakon upozorenja da će se povući iz svoje posredničke uloge ako se ne postigne napredak.&nbsp;
Stejt department je u utorak saopštio da će odustati ukoliko ne vidi „konkretne predloge“ i od Kijeva i od Moskve o tome kako okončati rat.

SAD se povlače iz mirovnih pregovora: "Na Ukrajini i Rusiji je da nađu rješenje"

Estonija je započela postavljanje prvih betonskih bunkera duž jugoistočne granice s Rusijom, čime ulazi u ključnu fazu izgradnje Baltičke odbrambene linije. Iako projekat kasni godinu dana, cilj je da do kraja ove godine bude postavljeno 28 od ukupno planiranih 600 bunkera, prenosi Defense News.
Kašnjenje je uzrokovano problemima u javnim nabavkama, jer je prvobitni tender propao nakon što su ponuđene cijene premašile zakonske limite. Prema navodima Estonskog centra za odbrambena ulaganja, građevinske kompanije nijesu mogle precizno procijeniti troškove bez informacija o tačnim lokacijama bunkera, koje su iz bezbjednosnih razloga bile povjerljive.
Problem je privremeno riješen pokretanjem pilot-projekta, u okviru kojeg su ponuđačima date okvirne lokacije za izgradnju prvih 28 objekata. Tender za preostalih 572 bunkera očekuje se do kraja godine.
Bunkeri, površine oko 35 kvadratnih metara, projektovani su da izdrže artiljerijske udare i predstavljaju dio višeslojnog sistema odbrane, uz prepreke poput bodljikave žice i protivtenkovskih zapreka, koje su već pripremljene za brzo postavljanje u slučaju potrebe.
Izgradnju dodatno usporavaju logistički i administrativni izazovi, jer se projekat sprovodi u mirnodopskim uslovima, uz obavezna odobrenja vojnih, policijskih i lokalnih vlasti.
Uprkos kašnjenjima, Estonija je trenutno najdalje odmakla u realizaciji Baltičke odbrambene linije u poređenju s Latvijom i Litvanijom. Za projekat je izdvojeno 60 miliona eura, a manji budžet u odnosu na susjede opravdava se kraćom granicom i prirodnim preprekama poput jezera Peipus i močvara.

Estonija gradi bunkere na granici s Rusijom

Građani Zete glasaće sjutra na referendumu o tome da li su za to da u toj opštini bude izgrađeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, prenosi TVCG.
Pravo glasa na referendumu ima 12.747 građana, a tim povodom Ministarstvo unutrašnjih poslova je oformilo kol centar sa jedinstvenim brojem 19820, putem kojeg građani Zete mogu da se informišu o tome da li su upisani u birački spisak i na kojem biralištu glasaju.
U Botunu, mjestu gdje je predviđeno da bude izgrađeno postrojenje, organizovano je više protesta u znak protivljenja gradnji.
Dio građana u Botunu prije mjesec dana postavio je šatore koje je Komunalna inspekcija više puta uklanjala.
Botunjani su nekoliko puta poručili da izgradnje postrojenja neće biti i da će i životima, ako treba, braniti taj stav.
Iz Glavnog grada saopštili su da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda znači manje zagađenja Morače i Skadarskog jezera, veću bezbjednost, savremeniji sistem i ispunjavanje evropskih standarda u oblasti životne sredine.
Vlada Crne Gore u srijedu je dala garancije Botunjanima, u kojima se, između ostalog, navodi da će postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda biti pušteno u pogonu nakon sanacije bazena crvenog mulja.

Zeta: Sjutra referendum o kolektoru, pravo glasa ima 12.747 građana

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće na 11. Globalnom forumu Alijanse civilizacija Ujedinjenih nacija (UNAOC), koji će sjutra biti održan u Rijadu, saopšteno je iz resornog ministarstva.
Iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova (MVP) kazali su da se ovogodišnji Forum, kojim se obilježava dvadesetogodišnjica osnivanja Alijanse civilizacija, održava na temu „Dvije decenije dijaloga za čovječanstvo: unapređenje novog doba međusobnog poštovanja i razumijevanja u multipolarnom svijetu“.&nbsp;
Ibrahimović će, kako je najavljeno, učestvovati u plenarnoj sesiji – generalnoj debati, kao i na sastanku Grupe prijatelja Alijanse civilizacija na visokom nivou.
- To će biti prilika za dodatnu potvrdu dugogodišnje posvećenosti Crne Gore ciljevima i vrijednostima Alijanse civilizacija, multilateralizmu i saradnji u okviru sistema Ujedinjenih nacija- navodi se u saopštenju.

Ibrahimović sjutra na Globalnom forumu Alijanse civilizacija UN-a u Rijadu

Izraelske odbrambene snage (IDF) danas su napale grad Gazu, a meta je bio "ključni" komandant paletinskog oružanog pokreta Hamas, javlja list Tajms of Izrael.
Vojska Izraela je u saopštenju navela da je meta napada, na strani linije prekida vatre u Gazi pod kontrolom Hamasa, bio visoko rangirani komandant oružanog krila Hamasa Rad Sad.
IDF navodi da je posljednjih mjeseci Sad učestvovao u "obnovi i proizvodnji naoružanja" Hamasa.
Palestinski mediji navode da su u napadu ubijene najmanje tri osobe.
Sad se smatra jednim od rijetkih preostalih članova vrhovnog vojnog rukovodstva Hamasa u Pojasu Gaze.
Ranije je bio načelnik operativnog odsjeka Hamasa.
IDF je u martu 2024. izvršio raciju na bolnicu Šifa u gradu Gazi, verujući da se Sad nalazi u njoj, ali je on ranije uspio da pobegne.
Do sada je preživio nekoliko izraelskih pokušaja atentata tokom rata, uključujući i onaj u junu 2024. godine.

Vojska Izraela napala grad Gazu, meta bio komandant Hamasa

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Tag: stejt-department