Ekonomska redakcija STEGA, u saradnji sa stručnjacima za ekologiju, upozorila je da će Termoelektrana Pljevlja u narednim godinama, najkasnije do kraja 2030, morati da prestane sa radom zbog novih evropskih klimatskih propisa i ekonomskih ograničenja.
Kako navode, od 1. januara 2026. godine EU uvodi mehanizam CBAM, što znači da emisije ugljen-dioksida iz termoelektrana više neće biti besplatne.
– TE Pljevlja godišnje ispusti više od milion tona CO₂. Ako cijena po toni bude 70–80 eura, Crna Gora će morati da plati oko 100 miliona eura godišnje samo zbog zagađenja iz termoelektrane – ističu iz STEGE.
Zbog toga bi, kažu, proizvodnja struje iz uglja postala najskuplja opcija u energetskom sistemu Crne Gore.
Propali efekti ekološke rekonstrukcije
Organizacija podsjeća da je u ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja uloženo oko 70–80 miliona eura, uz obećanje da će elektrana biti modernizovana i bez štetnih emisija.
– Taj projekat nije smanjio emisije CO₂, a postoje i ozbiljne sumnje da rekonstrukcija nije urađena kvalitetno. Javnost i dalje svjedoči istim problemima – navode u saopštenju, uz očekivanje hitne reakcije ekološke inspekcije zbog nedavnih snimaka prašine i otpada na prostoru termoelektrane.
Takođe upozoravaju da Direktiva o industrijskim emisijama, čije poštovanje je garantovano, i dalje nije ispunjena.
Iz STEGE ističu da bi gašenje termoelektrane imalo najteže posljedice upravo u Pljevljima – gradu čiji su radnici, privreda i javne finansije direktno zavisni od energetskog i rudarskog sektora.
– Čitave porodice decenijama su vezane za taj sistem: neko radi u elektrani, neko u rudniku, neko u firmama za održavanje, neko u transportu, neko u opštini koja se puni prihodima od uglja – poručuju.
U saopštenju se navodi da, uprkos jasnim rokovima i troškovima, Vlada još nema plan za pravednu tranziciju i dekarbonizaciju energetskog sektora, niti program podrške Pljevljima.
– Iako Reformskom agendom EU obezbjeđuje više od 20 miliona eura, nema plana za zapošljavanje i prekvalifikaciju radnika, niti pripreme novih investicija u obnovljive izvore energije. Nema ni razgovora sa lokalnom zajednicom o onome što slijedi – navodi STEGA.
Upozoravaju da se i dalje insistira na roku 2041. godine za zatvaranje TE Pljevlja, „uprkos činjenici da je ekonomski i regulatorno nemoguće održati rad do tada“.
Zahtjevi STEGE
Iz ove organizacije traže:
- Transparentno obavještavanje građana o stvarnom stanju i rokovima
- Istraživanje odgovornosti za propuste u rekonstrukciji
- Zaštitu građana od pokrivanja troškova lošeg nadzora i upravljanja
- Plansku i pravednu tranziciju za Pljevlja
Poručuju da je neophodno je spriječiti da Pljevlja sama plate cijenu tranzicije koju država nije pripremila.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

STEGA: Termoelektrana Pljevlja pred zatvaranjem, potreban hitan plan za pravednu tranziciju

Crna Gora se ponovo zadužila, ovoga puta za punih 500 miliona eura. Od tog iznosa, 450 miliona eura pozajmljeno je na međunarodnom tržištu, dok je 50 miliona eura prikupljeno emisijom obveznica na domaćem tržištu, od građana i privrede. U 2025. godini, zaduženje Crne Gore dostiglo je zastrašujućih 1,45 milijardi eura - poručili su u ekonomskoj redakciji Strategije za evropsku Crnu Goru (STEGA).
To, kažu, u prevodu znači da se svakog dana ove godine država u prosjeku zaduživala za 4,4 miliona eura.
- Kada se ovogodišnje zaduženje rasporedi na sve stanovnike Crne Gore, dolazimo do podatka koji bi morao uznemiriti svakog mislećeg čovjeka: svaki građanin, od novorođenčeta do penzionera, opterećen je sa dodatnih 2.340 eura duga samo u ovoj godini - naveli su u STEGA.
To je, podvlače oni, teret koji će građani plaćati godinama, decenijama i generacijama koje dolaze.
- Ono što zabrinjava više od samih brojki jeste potpuno odsustvo promjene kursa. Vlada nastavlja da koristi zaduživanje kao osnovni mehanizam finansiranja tekuće potrošnje, umjesto da sprovodi strukturne reforme koje bi omogućile održivi ekonomski razvoj. Vlada nema namjeru da mijenja ekonomski model a zaduživanje je postalo sistemski pristup vođenju države - istakli su oni.
Postavlja se, ukazuju, ključno pitanje: za što se zadužujemo? Da li gradimo infrastrukturu koja će generisati povrat? Da li ulažemo u proizvodne kapacitete?&nbsp;
- Ne, zadužujemo se da bismo platili kamate te pokrili rupe u budžetu nastale neodgovornom potrošnjom, partijskim zapošljavanjem i projektima upitne ekonomske logike - naveli su u STEGA.
Svaki novi nepovoljni kredit dodatno, upozoravaju oni, sužava prostor za vođenje samostalne ekonomske politike.
- Država koja je prezadužena nema pregovaračku moć, nema mogućnost strateškog planiranja, nema kapacitet da odgovori na ekonomske šokove. Umjesto da gradi temelje prosperiteta, Vlada gura Crnu Goru u finansijski bezdan. Gradi se piramida duga čiji će vrhunac biti, neminovno, neodrživost javnog duga - naveli su u STEGA.
Ekonomski model je, cijene oni, jasan.
- Kratkoročna politička računica nauštrb dugoročne ekonomske stabilnosti. Oni koji danas potpisuju ugovore o zaduživanju neće biti ti koji će vraćati dugove. Tu „privilegiju" i teret oni ostavljaju građanima i budućim generacijama. Stoga, pola milijarde eura novog duga nije nikakva vijest o uspješnom finansiranju. To je vijest o produbljavanju krize; što prije to shvatimo, prije možemo početi da tražimo odgovorne i odgovornost za neučinjeno - zaključili su u saopštenju.

STEGA: Država se svakog dana ove godine u prosjeku zaduživala za 4,4 miliona eura

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) želi da gradi inkluzivnu, jedinstvenu i evropski orijentisanu državu, zasnovanu na dijalogu, raskidu sa lošim praksama i udruživanju progresivnih snaga, a Strategija koju priprema biće zajednički, promišljen i otvoren dokument nastao kroz široko učešće građana i stručnjaka. To je poručeno na drugoj godišnjoj sesiji STEGA-e, na kojoj je predstavljen inovirani dokument te organizacije i usvojen novi sastav redakcija. Predstavnik Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru STEGA Vladimir Nikaljević istakao je da je STEGA skrenula &nbsp;pažnju &nbsp;javnosti, ali i stvorila očekivanja.&nbsp; - Ideje i ciljevi za koje se STEGA bori su važniji od pobjeda nad partijama ili pojedincima. Postavili smo načela po kojima ćemo napisati Strategiju i živjeti Stegu, a to su: načelo jedinstvenosti i nedjeljivosti Crne Gore, načelo inkluzivnosti - kao državni i evropski princip, načelo dijaloga-na sva otvorena pitanja odgovore moramo tražiti i naći u Crnoj Gori, načelo diskontinuiteta-raskid sa lošim praksama, objedinjavanje progresivnih snaga i okretanje budućnosti - rekao je Nikaljević. Ukazao je da su postavili i načelo policentričnosti akcije-autonomno djelovanje pojedinaca i grupa, ali isti smjer i zajednički cilj i načelo koherentnosti - sve &nbsp;osmišljeno i uvezano. - U izradi Strategije, kako bismo obezbijedili inkluzivnost i promišljene stavove po najvažnijim oblastima, organizovaćemo okrugle stolove. Ovim današnjim zasijedanjem započinjemo izradu zajedničkog dokumenta - najavio je Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112620118_7b12918e98c3c8604afd1b8f0317cafb70f33c860e4f0dbafb7c5dcb84e7e440.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112620118_7b12918e98c3c8604afd1b8f0317cafb70f33c860e4f0dbafb7c5dcb84e7e440" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Sa današnjeg događaja"> <figcaption>Sa današnjeg događaja(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  U ime redakcije za nauku i obrazovanje prof. dr Miomir Jovanović kazao je da je dinamika društvenih procesa u Crnoj Gori dovela u pitanje funkcionisanje obrazovnog sistema kao osnovnog stuba svakog društva. - Osnovno i srednje obrazovanje je nekonkurentno ( međunarodne evaluacije) , dok je polovina mladih funkcionalno nepismena. Izražen je deficit radnih mjesta u zanatstvu i uslužnim djelatnostima. Visoko obrazovanje ne školuje dovoljno mladih za potrebe razvoja Crne Gore i poslove budućnosti u EU (IT,AL, genetika, turizam, ekologija i dr) - rekao je Jovanović. Smatra da tržište rada ukazuje na duboke strukturne probleme u Crnoj Gori usljed nedostatka prilika za prvo zaposlenje, neadekvatne povezanosti obrazovanja i privrede i dr. - Stopa nezaposlenosti mladih u Crnoj Gori i dalje je među najvišima u regionu Zapadnog Balkana (SB, MONSTAT), tako da sve veći broj mladih ljudi napušta zemlju u potrazi za boljim platama i stabilnim radnim uslovima. Brojni izazovi u oblasti obrazovanja i nauke, zahtijevaju sistemski odgovor, kao rezutat sveobuhvatne reforme kako bi stvorili podsticajan ambijent koji će doprinijeti društvenom i ekonomskom razvoju društva - kazao je Jovanović. Reditelj Danilo Marunović ispred Redakcije za kulturu podsjetio je da je STEGA u proteklim mjesecima, po prvi put u okviru opšte društvene paradigme, uspjela da teme iz kulture lansira kao glavne, goruće i prioritetne društvene teme. - I to u ambijentu ekonomskog i svakog drugog populizma, masovne devalvacije svih mogućih vrijednosti, i kulturnog ambijenta koji je postao partitokratski teren za nagradjivanje podobnih. Nakon sto smo kroz svoje "akcije" ispod Vile Gorica, na Gorici, u Brcelima, ispred Dvorca Petrovića u Podgorici, i posljednje na Lovćenu, uspjeli da stvorimo novu građansku energiju na temama iz kulture, po toj inerciji ćemo nastaviti djelovanje - najavio je Marunović. Poručio je da će zahtjevati i boriti se za bolje drustvo, za kulturnije društvo, modernije, progresivnije i probuđeno drustvo, „čiju su istoriju gradili vladari pjesnici, a čiju ce budućnost graditi kreativci, a ne partijski vojnici“ Mr Dragan Marković ispred Redakcije za planiranje i uređenje prostora smatra da je za nužnu, korjenitu promjenu pogubne prakse planiranja i uređenja prostora neophodno obezbijediti preduslove za kvalitetno – stručno i odgovorno planiranje. - S aspekta razvoja, za koji se rade planovi i uređuje prostor, nužno je utvrditi koje i kakve investicije su održive i društveno korisne u odnosu na one koje nepovratno troše prostor i umanjuju priliku za održivi razvoj pa čak i opstanak društvene zajednice na prostoru Crne Gore - smatra Marković. Ocijenio je da je na najvišem nivou vlasti potrebno utvrditi što je razvojna investicija, a šta manipulacija- „tržišna špekulacija sa izuzetno atraktivnim prostorom koji bi trebao biti osnov za održivi razvoj.“ - Potrebno je razviti opštu društvenu svijest o tome kako racionalno koristiti prostor, a prema čemu biti krajnje oprezan pa i restriktivan – stanovi za tržište: investicije u hotele i aktiviranje poljoprivrednog i potencijalno poljoprivrednog zemljišta. Takođe, važno je utvrditi jasna razvojna opredjeljenja i obezbijediti njihovu dosljednu realizaciju kroz regulatorni okvir i ukupnu politiku, naročito poreski sistem - kazao je Marković. Istakao je da je u novom društvenom ambijentu, formalističko prostorno planiranje &nbsp;potrebno zamijeniti stručnim i odgovornim prostornim planiranjem. U ime redakcije za pravo i politički sistem prof.dr Branislav Radulović kazao je da u trenutku kada nema neophodnog dijaloga i kada su institucije dovedene do minimuma povjerenja, STEGA ima obavezu da proširi polje onih koji znaju da u EU ne ulazi Crna Gora kao teritorija, niti Vlada ili politička vođstva, već kompletno društvo. - Upravo zato neophodno je da se na setu resornih politika: pravo, ekonomija, nauka, obrazovanje, kultura, odbrana, zdravstvo daju pravi odgovori na čitav niz otvorenih pitanja na koje se u tekućem procesu EU gleda kao formalne kriterijume, a u suštini dolazi do ozbiljne erozije i devastacije - naveo je Radulović. Ukazao je da se to posebno odnosi na pregovaračka polja 23 i 24 u kojima se čak, kako je ocijenio, nazaduje u odnosu na prethodni period. - To je posljedica "fingiranja" reformi i zalaganja za vladavinu prava, a zapravo se uspostavlja pravo na vladavinu uz prenaglašenu partitokratiju i drastičan pad kredibiliteta institucija usljed nekopentencije u izboru nosioca funkcija i masovnom partijskom zapošljavanju. Upravo to podriva evropski put Crne Gore i kod građana umanjuje povjerenje u institucije i pravni poredak - smatra Radulović. Mr Miloš Vuković, koji se obratio u ime redakcije za ekonomiju i privredni razvoj, upozorio je da je poslednjih nekoliko mjeseci donijelo niz alarmantnih pokazatelja koji razotkrivaju duboku krizu u upravljanju državnim finansijama i urušavanje kredibiliteta ekonomske politike. - Oktobarsko šesto uzastopno negativno mišljenje Državne revizorske institucije na budžetsku reviziju predstavlja istorijski rekord neuspjeha fiskalne discipline. Novembarski debakl emisije državnih obveznica – kada je od ciljanih 50 miliona eura prikupljeno tek 20 miliona – nedvosmisleno je pokazao da građani više nemaju povjerenja u ekonomsku politiku i fiskalnu stabilnost države - rekao je Vuković. Ukazao je i da je Zakon o budžetu objavljen sa zakašnjenjem i suprotno zakonskim obavezama, dok se njegov privid ravnoteže postiže kroz inflatorni pritisak i rast cijena što je klasičan primjer "fiskalne fasade" bez stvarne stabilnosti. - Međunarodni monetarni fond reagovao je oštrom kritikom fiskalne strategije, posebno programa "Evropa sad 2", sa jasnom porukom: hitna rekalibracija je neophodna. Svi ovi događaji otkrivaju sistemski kolaps: fiskalna disciplina rapidno propada, spoljašnji disbalansi se produbljuju, finansijski rizici se gomilaju, dok se ključna strukturna pitanja ignorišu. Reforme su zamrznute, fiskalna pravila se krše sistematski, nezavisne institucije se potiskuju, a dugoročna održivost se žrtvuje za trenutne političke potrebe - smatra Vuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112620118_8ef1c78fefe178bbde3ac08894b65ebbd1e3a5d6f4df67bb1d41e59e7bc6ded2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112620118_8ef1c78fefe178bbde3ac08894b65ebbd1e3a5d6f4df67bb1d41e59e7bc6ded2" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Sa današnjeg događaja"> <figcaption>Sa današnjeg događaja(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, ova konstelacija problema nije slučajna već pokazuje fundamentalne mane u vođenju javnih finansija. - Negativan primarni deficit znači da se država zadužuje samo da pokriva kamate, rast ekonomije zavisi od duga umjesto od produktivnosti, dok ključni sektor turizma, koji čini 30 odsto BDP-a, bilježi usporavanje. Manevarski prostor se dramatično sužava, što objašnjava zašto građani i investitori masovno gube povjerenje u državnu ekonomsku politiku - naveo je Vuković. Ocijenio je da će bez hitnih i suštinskih korekcija, javne finansije Crne Gore ostati na ivici održivosti, dok će se erozija povjerenja nastaviti a što potvrđuju i katastrofalni rezultati emisije obveznica i sve oštrije poruke međunarodnih institucija. Ispred Redakcije za zaštitu kulturne baštine dr Anastazija Miranović istakla je da suštinsku, značenjsku okosnicu identitetske vertikale crnogorskog društva i države Crne Gore predstavlja bogata, slojevita i raznovrsna kulturna baština. - Već duži vremenski period ona je ugrožena i u permanentnoj opasnosti od daljih devastacija, neadekvatnih sanacija i neutemeljenih revizionističkih prisvajanja. STEGA će se argumentovano boriti za za zaštitu, očuvanje i unaprijeđenje pravnog i materijalnog statusa kulturnog nasljeđa Crne Gore, donošenjem odgovarajućih strateških-programskih dokumenata, kao i proaktivnim učešćem – promišljenim aktivizmom u javnom prostoru - navela je Miranović. Ispred Redakcije za zdravstvo i socijalnu politiku dr Zoran Jovančević, smatra da Crna Gora do zdravstvenog sistema „po mjeri građanina“ može doći tek nakon donošenja novog strateškog dokumenta usklađenog sa EU politikama i završetka započetih reformi. Kako je istakao, potrebno je obezbijediti jednak pristup zdravstvenim uslugama i preventivnim mjerama, jer „jednakost i dostupnost zdravstvene zaštite moraju biti garantovane svakom građaninu“. Prema njegovim riječima, ključno je stabilno finansiranje, jačanje primarne zaštite i bolja povezanost javnog i privatnog sektora. „Privatne zdravstvene ustanove su ogroman resurs i racionalno je voditi politiku koja omogućava da pacijenta prati novac“, kazao je Jovančević. On ukazuje na potrebu usklađivanja zakonodavstva sa EU, modernizacije obrazovanja zdravstvenih radnika i jačanja preventivnih programa. Posebno je važno, kako je rekao, da se „obezbijedi zdravo okruženje – ispravna voda, hrana, vazduh i prostor“, te da se programi imunizacije i ranog otkrivanja raka sprovedu u potpunosti. Jovančević naglašava i da primarna zaštita mora biti osnažena tako da zbrine do 80 odsto potreba pacijenata, dok sekundarni i tercijarni nivo treba racionalizovati, uključujući i rješavanje kapaciteta i statusa Instituta Igalo. Modernizacija sistema, dodaje, zahtijeva i bolji informacioni sistem. „Potrebno je omogućiti prednosti IT tehnologija – telemedicine, vještačke inteligencije i brze dostupnosti podataka“, poručio je, naglašavajući važnost rješavanja snabdijevanja ljekovima i racionalne potrošnje. - Neophodno je donijeti protokole za najčešće bolesti, obezbijediti racionalnu upotrebu resursa i smanjiti korupciju u zdravstvu - zaključio je Jovančević. U Drugom dijelu druge godišnje Sesije je predstavljena forma inoviranog dokumenta STEGA te su predloženi i usvojeni inovirani sastavi redakcija. Nakon toga, u diskusiju vezano za planiranje i oblike daljeg djelovanja STEGA-e svojim prijedlozima, učestvovali su: Prof.dr Rade Ratković, Vesna Maraš, Željko Vidaković, mr Radoje Cerović, Bosiljka Kankaraš, Purko Ivančević, Predrag Boljević, Slavica Jurišević, Alek Barović, Zoran Vujošević, Nikola Vujačić, Dragan Žarković. REDAKCIJE STEGA 2025: Pravo i politički sistem <ol> <li>Doc.dr Nikoleta Đukanović - koordinator</li> <li>Prof. dr Branislav Radulović</li> <li>Prof. dr Miloš Vukčević&nbsp;</li> <li>Prof. dr Čedomir Čupić</li> <li>Prof.dr Časlav Pejović</li> <li>Prof.dr Vesna Ratković</li> <li>Prof. dr Dražen Cerović</li> <li>Prof.dr Goran Kaluđerović</li> <li>Doktorant mr Alek Barović</li> <li>Vlado Vuković - advokat</li> <li>Anton Markić – advokat</li> <li>Veselin Raspopović – advokat</li> <li>Gordana Mitrovi</li> </ol> Ekonomija i privredni razvoj <ol> <li>Mr Miloš Vuković – koordinator</li> <li>Dipl.ecc Vladimir Nikaljević</li> <li>Prof.dr Rade Ratković</li> <li>Prof.dr Gordana Đurović</li> <li>Prof. dr Vesna Maraš</li> <li>Mr Branko Kažanegra</li> <li>Dipl.ecc Džavid Kahari</li> <li>Radojica Dakić – privrednik</li> <li>Željko Vidaković</li> </ol> Nauka I obrazovanje <ol> <li>Prof.dr Miomir Jovanović – koordinator</li> <li>Slobodan Backović – akademik</li> <li>Đorđe Borozan – akademik</li> <li>Prof. dr Aleksandar Radoman</li> <li>Prof. dr Veselin Ivanović</li> <li>Doc.dr Adnan Prekić</li> <li>Doc.dr Jasmina Nikčević</li> <li>Doc.dr Dragan Žarković</li> <li>Mr Neven Pajović</li> <li>Igor Radulović – profesor istorije Podgorica</li> </ol> Međunarodni odnosi i bezbijednost <ol> <li>Zoran Lazarević – general u penziji - koordinator</li> <li>Dragan Samardžić – admiral u penziji</li> <li>Prof. dr &nbsp;Boro Vučinić</li> <li>Mr Luka Mitrović</li> <li>Mr Vlado Ražnatović</li> <li>Željko Perović - diplomata</li> <li>Ramiz Bašić - diplomata</li> <li>Nikola Janjušević</li> </ol> Kultura <ol> <li>Danilo Marunović – reditelj - koordinator</li> <li>Andro Martinović – reditelj</li> <li>Branko Baletić - reditelj</li> <li>Vanja Vukčević – teoretičarka muzike</li> <li>Ivan Jovović – pravnik i publicista</li> <li>Slobodan Marunović – glumac prvak CNP</li> <li>Milica Kankaraš Berber – diplomirana harfistkinja</li> <li>Slaven Knezović - kantautor</li> </ol> Zaštita kulturne baštine <ol> <li>Dr. Anastazija Miranović - koordinator</li> <li>Prof.dr Goran Radović&nbsp;</li> <li>Mr Jadranka Selhanović</li> <li>Mr Magdalena Radunović</li> <li>Mr Božena Miljić</li> <li>Miodrag Bole Bošković – kompozitor i filmski stvaralac</li> </ol> Urbanizam i zaštita prostora <ol> <li>Mr Dragan Marković - koordinator</li> <li>Veselin – Bato Radulović – arhitekta</li> <li>Slobodan-Bobo Mitrović – arhitekta</li> <li>Dragana Čenić – arhitekta</li> </ol> Zdravstvo i socijalna politika <ol> <li>Dr Zoran Jovančević - koordinator</li> <li>Prof. dr Boban Mugoša</li> <li>Prof. dr Goran Kaluđerović</li> <li>Mr Radoje Cerović</li> <li>Mr Sead Čirgić</li> </ol> Koordinator redakcija dipl.menadž Dragana Sekulić

500x500

STEGA najavila izradu inkluzivne i evropski orijentisane strategije uz široko učešće građana i stručnjaka

Ekonomska redakcija STEGA-e ocijenila je da predloženi budžet Crne Gore za 2026. godinu predstavlja nastavak politike, koja državu svjesno vode u fiskalnu nestabilnost.
Umjesto razvojne vizije, kako su istakli u analizi, dobijamo još jedan populističke dokument pred izbornu godinu, dok strukturni problemi crnogorske ekonomije ostaju netaknuti.
U STEGA-i kažu da je javni dug koji galopira ka 70 odsto BDP-a alarm koji zahtijeva hitnu fiskalnu konsolidaciju.
- Vlada nastavlja da se zadužuje bez jasne strategije otplate, prebacujući teret na buduće generacije. Ovakav tempo zaduživanja nije održiv, a svaki ozbiljan ekonomski šok mogao bi zemlju gurnuti u dužničku krizu. Produktivnost rada stagnira i nastavlja eroziju konkurentnosti - navedeno je u saopštenju STEGA-e.
Javni sektor, ocjenjuju, ostaje naduvan, mahom neproduktivan i opterećujući za privredu, umjesto da bude njen pokretač.&nbsp;
Podsjećaju da Međunarodni monetarni fond (MMF) jasno upozorava da veza između rasta plata i produktivnosti mora biti hitno uspostavljena, ali Vlada ignoriše.&nbsp;
- Kapitalne investicije su mizerne u odnosu na potrebe i bez jasnog prioriteta. Crna Gora i dalje nema strategiju kako da izađe iz opasne turističko-građevinske zamke i izgradi ekonomiju 21. vijeka. Inovacije, digitalizacija, zelena ekonomija su ostale samo floskule u budžetskim dokumentima bez stvarnih alokacija i implementacionih planova. MMF insistira na poboljšanju upravljanja javnim investicijama, ali novi budžet ne pokazuje nikakav napredak, navode pored ostalog u STEGA-i.
Posebno je alarmantno, napominju, što Vlada ignoriše oštra upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda.&nbsp;
- MMF je nedavno objavio zabrinjavajuću sliku crnogorske ekonomije: rast usporava, inflatorni pritisci se vraćaju, fiskalna pozicija slabi nakon perioda poboljšanja, a budžetski deficit se projektivuje na 3,6 odsto BDP-a u 2025. godini. Tekući račun je značajno oslabio jer je turizam dostigao maksimalni nivo - dodaje se u saopštenju.
U STEGA-i kažu da poboljšanje neto međunarodne investicione pozicije erodira, a MMF ocjenjuje da je tekući račun "značajno slabiji" od nivoa opravdanog ekonomskim fundamentima.
Naglašavaju i da Vlada uporno krši sopstveni Zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji MMF opisuje kao "nedosledno primjenjivan u praksi".&nbsp;
- Umjesto operacionalizacije nezavisnog Fiskalnog savjeta i jačanja fiskalnog okvira, kako MMF urgentno preporučuje, dobijamo budžet koji nastavlja da ignoriše osnovna fiskalna pravila. Analiza održivosti duga jasno ukazuje na potrebu da se dugoročni pritisci na rashode adresiraju - ističe se u saopštenju.
Podsjećaju da MMF upozorava i na egzistencijalne prijetnje: ekstremni vremenski događaji usljed klimatskih promjena mogu dovesti do ogromnih ekonomskih gubitaka, divljanje cijena nekretnina zahtijeva pojačan monitoring i analitičke kapacitete I novu politiku oprezivanja nekretnina.&nbsp;
- Nova razvojna banka potrebuje rigorozno upravljanje, a moguće uvođenje skraćenog radnog dana moglo bi dodatno smanjiti ponudu rada i ograničiti rast produktivnosti. Nijedan od ovih rizika nije adekvatno označen u budžetu - navedeno je u saopštenju.
Posebno je cinično, dodaju u STEGA-i, što Vlada planira povećanja rashoda u momentu kada MMF jasno naglašava potrebu za "rekalibraciju fiskalne politike" koja mora biti usklađena sa cikličnom pozicijom ekonomije. Poruka MMF-a je, ističu, kristalno jasna, ali je Vlada svjesno ignoriše.
- Ovaj budžet jeste parapolitički pamflet koji žrtvuje dugoročnu državnu stabilnost. Crna Gora treba bolju Vladu od ove, koja kamuflira ekonomsku realnost, ignoriše oštra međunarodna upozorenja, ne poštuje I ne radi po sopstvenim zakonima - ocijenili su.
STEGA zahtijeva hitnu reviziju budžetskih prioriteta, poštovanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i transparentan proces konsultacija sa ekonomskom strukom i međunarodnim finansijskim institucijama, prije nego se budžet usvoji.

1250x600

1084x550

STEGA o Prijedlogu budžeta: Populistički dokument pred izbornu godinu, treba nam bolja Vlada od one koja kamuflira ekonomsku realnost

Brojni građani danas su na Lovćenu uglas pjevali himnu Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLy8tm6JZIdc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Time je Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), <a href="https://etv.me/drustvo/bio-i-ostao-crnogorski-stega-obiljezila-njegosev-dan-na-lovcenu">u okviru konceptualnog događaja pod nazivom „Bio i ostao crnogorski“</a>, obilježila Njegošev dan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAovbCQz4NUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Nosili su i transparente sa porukama poput „neka bude borba neprestana“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZ7EPMe0hgwY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Sa Lovćena odjekivala himna Crne Gore

Polaganjem vijenca na spomenik Petru II Petroviću Njegošu na Lovćenu i konceptualnim događajem pod sloganom „Bio i ostao crnogorski“, danas je obilježen Njegošev dan u organizaciji Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA). U prigodnom programu učestvovali su Dušan Perišić iz Cuca, koji je kazivao stihove posvećene Njegošu, te Rajo Čelebić i režiser Danilo Marunović, koji se u ime STEGE obratio okupljenima snažnom porukom: – Neka bude borba neprestana!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251113221148_374701ed6d0edfb26b06520a6ff50937dca1ab660d5bcad6e6c678c9c646e4c3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251113221148_374701ed6d0edfb26b06520a6ff50937dca1ab660d5bcad6e6c678c9c646e4c3" data-rendition-name="original" width="1066" height="1600" loading="lazy" alt="marunović"> <figcaption>Foto: STEGAStega</figcaption> </figure>  Na kraju događaja, u ime organizatora, prisutnima se zahvalio Vladimir Nikajljević, istakavši da je okupljanje na Lovćenu prošlo u izuzetnoj atmosferi i uz veliko prisustvo građana. Iz STEGE su poručili da je ovom prilikom poslata jasna i snažna poruka – da je Njegoš crnogorski vladar, mitropolit, pisac i filozof, univerzalna ličnost koja se ne može svesti na „učmale nacionalističke kalupe“, već vizionar i mislilac čije ideje i djelo i danas trasiraju put ka modernoj, prosvijećenoj i evropskoj Crnoj Gori. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-sa-lovcena-odjekivala-himna-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Marunović: „Jedna istina je samo – Njegoš je bio i ostao crnogorski“</h2> Obraćanje režisera Danila Marunovića okupljenima na Lovćenu prenosimo integralno: – Dragi prijatelji, prijateljice, saborci, evo nas na svetoj planini, na kršu, đe je čovjek podjednako blizak i zemlji i nebu. Đe je inspiracija za svakog Crnogorca i Crnogorku toliko velika, da je odavde uvijek sve počinjalo i ovđe se uvijek sve završavalo. – Tu smo na grobu našeg gospodara, pjesnika, mitropolita, metafizičara, najvećeg od svih Crnogoraca – Rada Tomova. Danas je dan kad je naš gospodar rođen. Zato je jako važno da se danas ovđe okupimo, pogledamo u oči, podružimo, rukujemo, zagrlimo pod našim barjakom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251113221148_aec4abf609c88d655c34c739db1038b2885961282f99793cbe1241a8ef1af52c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251113221148_aec4abf609c88d655c34c739db1038b2885961282f99793cbe1241a8ef1af52c" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Lovćen"> <figcaption>Foto: STEGASTEGA</figcaption> </figure>  – I kao što su to Crnogorci uvijek radili – kad neko posustane, da mu pomognemo; kad se neko prepane, da ga ohrabrimo; kad se neko pokoleba, da ga učinimo odlučnim. Jer je ovo vrijeme za odlučnost, da branimo Crnu Goru kao što smo je vazda znali odbraniti. – Jedna stvar je samo istina – da je Petar Drugi Petrović Njegoš bio i ostao crnogorski. Zato, u duhu njegovog djela, ja samo imam da vam poručim: neka bude borba neprestana!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251113121140_f8047338e6d40051edfce2f738df39562aaf8edd95fe46eb3fa8f62bede26f88.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251113121140_f8047338e6d40051edfce2f738df39562aaf8edd95fe46eb3fa8f62bede26f88" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="stega"> </figure>  Organizatori su poručili da Njegošev dan obilježavaju civilizacijskom superiornošću pronijetom kroz vjekove, uz odavanje počasti Njegošu kao vanvremenskoj ličnosti svjetskog kalibra. - Na ovaj način želimo pokazati da ne dozvoljavamo mit stavljanja Njegoša kao najprogresivnijeg Crnogorca u istoriji u bilo kakve &nbsp;kalupe! Njegoš- vladar, filozof, istraživač, književnik, državnik – Crnogorac! - naveli su u STEGA.

„Bio i ostao crnogorski“: Stega obilježila Njegošev dan na Lovćenu

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) simbolično će obilježiti Njegošev dan na Lovćenu 13. novembra organizovanjem konceptualnog događaja pod nazivom „bio i ostao crnogorski“.
Okupiće se, kako su saopštili, u 11 sati u Lovćenskoj ulici na Cetinju (kod crkve), odakle će kolona krenuti ka Jezerskom vrhu. Tom prilikom će, kako su dodali, položiti vijenac gospodaru Crne Gore vladici Radu u Mauzoleju na Lovćenu.
- Njegošev dan obilježavamo civilizacijskom superiornošću pronijetom kroz vjekove, uz odavanje &nbsp;počasti Njegošu kao vanvremenskoj ličnosti svjetskog kalibra. Na ovaj način želimo pokazati da ne dozvoljavamo mit stavljanja Njegoša kao najprogresivnijeg Crnogorca u istoriji u bilo kakve &nbsp;kalupe! Njegoš- vladar, filozof, istraživač, književnik, državnik – Crnogorac! – naveli su u STEGA.
Neka bude, kako su zaključili, „borba neprestana“.

„Bio i ostao crnogorski“: STEGA obilježava Njegošev dan

Socijalistička narodna partija je prepoznata kao partija izrazito staljinističkog šmeka i duha, ali se dokazala i u rušenju temelja crnogorske državnosti i samobitnosti, pa ne iznenađuje &nbsp;prijedlog da se iz Zakona o dinastiji Petrović Njegoš izbriše termin "nasilna aneksija" i zamijeni izrazom "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" - ocijenio je za Televiziju E reditelj Danilo Marunović.
On je, u informativnoj emisiji "24 sata", kazao da svi Crnogorci imaju pamćenje, te da znaju šta se sve desilo tih godina srpske okupacije.
- &nbsp;Imamo fotografije, imamo faktografske zapise, imamo svaku vrstu dokaza, zato što je uvijek velikosrpski projekat bio dosta aljkav u svojoj propagandi. Oni su to silom rješavali - vojskom, a zapravo nikad nijesu vodili računa da će ljudi to zapamtiti. To je još vrlo svježe. To neće proći, ako krenu na to naići će na snažan otpor - poručio je Marunović.
Smatra da je princip o odabiru tema onaj koji "sluđuje ovaj narod".&nbsp;
- Ako vi u 21.vijeku vadite te teme kao dominantne, u odsustvu bilo kojeg drugog koncepta, jasno je svakome ko razumije logiku politike i logiku političkog djelovanja o čemu se tu radi. Mi smo potomci onih koji su se borili protiv te vrlo nasilne aneksije, da je to bio proces jednog brutalnog razaranja otpora u Crnoj Gori. Moj prađed je bio učesnik Božićnog ustanka, svi znamo šta se tu dogodilo, svi znamo da su najnoviji rezultati svih istraživanja i popisa pokazali da je oko 10.000 žrtava te nasilne aneksije - istakao je Marunović.&nbsp;
Dodaje da ne misli samo na poginule, već i na one koji su nasilno preseljeni, mučeni, ponižavani, te na one kojima je oteto dostojanstvo.
- Znamo i primjere kad su spaljene kuće porodicama, sa članovima porodica unutra, kad je ta vrsta egzekucije dovela do antičkih primjera patnje. I vi sad treba nas da ubijedite da to nije bila nasilna aneksija, kad svi Crnogorci imaju pamćenje, znaju šta se sve desilo tih godina - naglasio je Marunović.
Smatra da su vrata SNP-u za takvu inicijativu otvorili poslanici Pokreta Evropa sad koji su prethodno predlagali da se umjesto nasilna aneksija stoji samo aneksija.
- Ne nego će ta politička klika da nas ubijedi da je njihova strast prema dobrim i tačnim formulacijama, jeziku, dijalektici, njima toliko stravstveno važna. Njima, koji su završili fakultete na starletijanskim kvazi univerzitetima poput Megatrenda, koji imaju fake diplome i kao takvi su fake profesionalci i intelektualci, i sad će oni da nas ubijede da je njihova strast prema dobrim i tačnim definicijama krucijalna. Naravno da nije, to je dio istog projekta, tako da danas kome to nije jasno, da ta pseudo centristička politička opcija u Crnoj Gori apsolutno nije pod najstrašnijom kontrolom službi u Beogradu, taj danas nema mnogo pameti - poručio je Marunović.
<h2>Uništenje milenijumske tradicije</h2>
Podsjeća da od "Načertanija" do danas postoji ista inercija, pa samim tim nije iznenađenje zahtjev za legalizaciju bespravno postavljene limene crkve na Rumiji.
Namjera im je, vjeruje Marunović, da unište milenijumsku tradiciju koju baštine tri konfesije u istom danu iznose krst na Rumiju, što je nestalo onog trenutka kad je ta limena crkva postavljena.
- To su teme gdje mi pobjeđujemo, to su teme na koje oni nemaju odgovor. Kad imate s jedne strane opciju da improvizovanu crkvu postavite na vrhu jedne svete planine, nasuprot toga da imate milenijumski tradiciju koja može biti UNESCO nematerijalna baština, da bi između ta dva kontra plana izaberete prvi - kakva je to onda Crna Gora kojoj mi pripadamo. To je Crna Gora koja u diskonekciji sa svim onim što Crna Gora oduvijek jeste bila, u tom žongliranju sa kulturama, sa konfesijama, sa civilizacijama, sa istokom, sa zapadom, to nije Crna Gora. To je jedna fašisoidna tvorevina koja je pod diktatom jedne političke elite iz jedne susjedne države i to je svakome do sad jasno. Mi trebamo da branimo one pozicije koje štite i promovišu Crnu Goru na koju smo navikli i na koju smo ponosni - istakao je Marunović.
<h2>Ozbiljan sukob</h2>
Kaže da u ekspozituri Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori postoji ozbiljan sukob između dva mitropolita - Joanikija i Metodija, što znači da je snažna fascinacija srpskih službi i srpskih pozicija moći u odnosu na plijen Crne Gore, pa imaju diferencijaciju u načinu pristupa.
- Njihovi pioni ovdje, poput ova dva pseudo duhovnika su direktan dokaz tako nečega, to su dva mitropolita koji se ne podnose i koji imaju podijeljeno stado. Može Joanikije da priča nešto, šta god hoće, ali to je jedna obavještajna ekipa namještenika u srpskoj crkvi koja ima cij da ovdje instalira neke narative. Te narative je nemoguće instalirati ako nastavimo našu borbu kao što smo je sprovodili u prethodnoj godini, a to je - kome vi pripadate, Bećiru Vukoviću ili Milošu Karadagliću, jeste li na strani fašista koji marširaju ulicama Podgorice da prebijaju Turke ili ste na strani civilizacije. Taj teren nama obezbjeđuje pobjedu i superiornost u svakom smislu, u svakom trenutku - poručio je Marunović.
<h2>Borba&nbsp;</h2>
U četvrtak će na Lovćenu biti obilježen Njegošev dani u organizaciji STEGE, a Marunović to vidi kao dio borbe na terenu na kom je nemoguće biti poražen - teren civilizacijske superiornosti, ističe on, pa će &nbsp;tog dana položiti vijenac na grob vladike Rada.&nbsp;
- Imaćemo poseban osvrt i koncept u odnosu na to ko je vladika Rade bio. To je najprogresivniji Crnogorac koji je ikad živio, ultra moderan koji je pripadao cijelom svijetu sa brilijantnim umjetničko istraživačkim filozofskim rezultatima, koje danas neki polusvijet koji ga nije ni čitao želi da predstavi kao nekog folklornog tipa u službi ne znam kakvih mitomanija, Crnogorci to neće dozvoliti. Nije poenta da se Njegoš ukalupi u nacionalističke priče, Njegoš treba da se vrati onamo đe mu je mjesto, kao jedan od najzanimljivijih stanovnika Evrope svog vremena i čovjek koji je vjerovatno najveći Crnogorac koji je ikad živio u onome što je njegov književni, filozofski, duhovni i državnički rezultat - zaključio je Marunović.

Marunović: SNP se dokazala i u rušenju temelja crnogorske državnosti i samobitnosti

Povodom 13. novembra - Njegoševog dana, organizacija STEGA organizovaće polaganje vijenca na spomenik Petru Drugom Petroviću Njegošu na Lovćenu.
- Pod sloganom "Bio i ostatao Crnogorski" okupljanje počinje 13-tog novembra (četvrtak) u 11h u Lovćenskoj ulici na Cetinju, kod crkve Ivana Crnojevića. Nakon toga krenućemo prema Lovćenu. Postojaće Crna Gora dok je Lovćena i Durmitora - poručili su iz organizacije STEGA.

Polaganje vijenca na Lovćenu

Evropska komisija je. u najnovijem izvještaju za Crnu Goru, jasno poručila ono što domaće institucije uporno kriju: Crna Gora je ušla u zonu ozbiljnih fiskalnih rizika, a javne finansije se vode kao partijski bankomat, kazali su iz Ekonomske redakcije STEGA-e.
- Deficit i dug rastu dok institucije koje bi trebalo da kontrolišu trošenje ne postoje ili ćute. Fiskalni savjet još nije formiran a nove milijarde zaduženja se koriste za plate i penzije umjesto za razvoj- navode u saopštenju.
Ističu da Evropska komisija otvoreno upozorava da su fiskalna pravila prekršena, a javna preduzeća su postala crne rupe budžeta.
Program “Evropa sad 2” i trošenje kapitalnog budžeta, dodaju, bez kontrole stvaraju kratkoročnu iluziju prosperiteta, dok država klizi u dugoročni fiskalni ponor.
- Dok Vlada slavi „rekordan" rast plata, Brisel piše da je Crna Gora ekonomski ranjiva, a fiskalno neodgovorna- upozorili su iz STEGA-e.
Ekonomska redakcija STEGA ocjenjuje da je ovo najteže upozorenje iz Brisela od početka pregovora, i da Vlada mora hitno prestati sa populističkim mjerama koje razaraju fiskalnu stabilnost.
- Bez stvarne kontrole potrošnje, transparentnosti i reforme javnih preduzeća, Crna Gora rizikuje da već 2026. ostane bez fiskalnog suvereniteta, ne zbog međunarodnih pritisaka, nego zbog sopstvene neodgovornosti- poručili su u saopštenju.

STEGA: Evropska komisija ogolila fiskalni haos u Crnoj Gori

Inicijativa DPS-a da EU vodi proces provjere biračkih spiskova država Zapadnog Balkana u potpunosti je u duhu onoga što već godinama CeMI predlaže sa srpskim nevladinim organizacijama CRTA i CeSID. Naša inicijativa, jasno ukazuje da se birački spiskovi moraju uparivati regionalno, jer je problem prekograničnog glasanja sistemski, organizovan i ne može ga riješiti nijedna država sama – kazao je za Pobjedu analitičar i predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović, pozivajući i druge partije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i širom regiona da podrže tu inicijativu i da kroz svoje političke i evropske kontakte insistiraju da ona postane dio obaveznih EU uslova u procesu integracija.
DPS je najavio da će početkom naredne godine pokrenuti inicijativu u Briselu koja se tiče provjere i uparivanja biračkih spiskova u državama Zapadnog Balkana, da će tražiti da eksperti EU rade na uparivanju biračkih spiskova, te da svaka država – Srbija, BiH i Crna Gora – treba da otvori svoje spiskove i omogući njihovu međusobnu razmjenu, kako bi se spriječio nastavak izbornog turizma.
Na pitanje koliko je najavljena inicijativa DPS-a slična onoj koju je ranije podnio CeMI sa organizacijama CRTA i CeSID, Vujović je kazao da je ta inicijativa u potpunosti u duhu onoga što već godinama predlažu te tri organizacije.
<h3>PROBLEM</h3>
- Nakon krađe lokalnih izbora u Srbiji i masovnog nezakonitog upisivanja birača, posebno na tromeđi Srbija – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, postalo je jasno da se radi o najvećem problemu integriteta izbora u regionu. I ne samo kada je riječ o ovim zemljama. Taj problem postoji, istina u manjem obimu i na tromeđi Albanija – Kosovo – Sjeverna Makedonija, ali i u Moldviji, Kakvkazu. To je postao dominantan trend kada je riječ o pokušajima prekrajanja izborne volje. Međutim, iako je ovakvih slučajeva bilo i decenijama unazad, niko to nije izveo u tolikom obimu, i uz angažovanje gotovo kompletne državne administracije kao srpske vlasti na lokalnim izborima u Srbiji. Tako da je problem dobio na vidljivosti i upalio alarm – kazao je Vujović.
Istakao je da njihova, zajednička inicijativa nevladinih organizacija, jasno ukazuje da se birački spiskovi moraju uparivati regionalno, jer je problem prekograničnog glasanja sistemski, organizovan i ne može ga riješiti nijedna država sama.
- U tom smislu, stav DPS-a vidim kao podršku inicijativi koju smo mi već pokrenuli, i dobro je što politički akteri prepoznaju njen značaj. Pozivam i druge partije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i širom regiona da je podrže i da kroz svoje političke i evropske kontakte insistiraju da ona postane dio obaveznih EU uslova u procesu integracija – istakao je Vujović.
Upitan kakav ishod inicijative DPS-a očekuje, Vujović je rekao da vjeruje da će inicijativa dati podsticaj za ozbiljniji dijalog na nivou EU, posebno ako je velike evropske partijske porodice podrže.
- Međutim, suštinski, ishod zavisi od toga da li će se više političkih aktera u regionu jasno izjasniti da žele transparentne biračke spiskove i da se prekogranične zloupotrebe iskorijene.
Prema njegovim riječima, ono što je važno razumjeti jeste da se inicijativa CeMI-ja, CRTA-e i CeSID-a mora posmatrati kao grudva snijega bačena sa vrha planine.
- Te tri organizacije same po sebi nemaju političku snagu da nametnu rješenje državama u regionu, ali smo svjesno pokrenuli proces – pustili smo grudvu u nadi da će, uz naše stalne podsticaje, analize i javni pritisak, pokrenuti lavinu koja treba da dovede do stvarne političke i institucionalne promjene. U tom kontekstu, dobro je što se sada i politički akteri, poput DPS-a, priključuju toj temi. To samo potvrđuje da je inicijativa prodrla u javni i politički prostor. Pozivam i druge partije da je podrže i da kroz svoje partnere u Evropskom parlamentu pomognu da se pitanje regionalne provjere biračkih spiskova nametne kao obavezan kriterijum u procesu evropskih integracija – istakao je Vujović.
Na pitanje što očekuje u pogledu saradnje Srbije, BiH i Crne Gore po tom pitanju, posebno imajući u vidu da do sada nije bilo volje Srbije da sarađuje, Vujović je rekao da je realno očekivati da se ovaj problem ne može riješiti bez obavezujuće uloge Evropske unije.
- Do sada nije bilo političke volje, posebno ne u Srbiji, da se otvore spiskovi i provjere nezakonito prijavljeni birači. Danas imamo situaciju da se hiljade autobusa birača dovozi na tromeđu Srbija – BiH – Crna Gora, gdje veliki broj njih ima nezakonito prijavljeno prebivalište, često na adresama na kojima nikada nijesu živjeli. To je direktan napad na integritet izbora u sve tri zemlje. Zato i insistiramo da EU preuzme inicijativu da proces regionalne provjere biračkih spiskova postane moguć, jer jedino tako možemo doći do rezultata. Pod pritiskom EU, vjerujem da će i Srbija morati da sarađuje – kazao je Vujović.
On je, na pitanje zašto MUP Crne Gore nije reagovao na podatke koje je CeMI dostavio o biračima koji glasaju u više država, rekao da je to pitanje za institucije, ali je, kako je kazao, jasno da je nedostajala politička volja da se problem riješi.
<h3>KONKRETNO</h3>
- CeMI je MUP-u dostavio konkretne slučajeve, više od 3.000, sa dokazima da isti birači glasaju u Crnoj Gori, Srbiji, a ponekad i u Bosni i Hercegovini, što je zakonski nemoguće i mora rezultirati brisanjem iz biračkog spiska Crne Gore, jer biračko pravo proizilazi iz državljanstva i prebivališta. U slučaju Crne Gore i Srbije ne postoji mogućnost posjedovanja dvojnog državljanstva, tako da svi oni koji su se našli u oba biračka spiska nezakonito posjeduju crnogorsko državljanstvo i nezakonito glasaju. U slučaju provjere biračkog spiska za opštinu Herceg Novi utvrđeno je da je čak 10,5 odsto birača nezakonito upisano u birački spisak, a da postoje 82 slučaja lica koja glasaju u sve tri zemlje. Umjesto da institucije iskoriste priliku da otkriju i procesuiraju masovne zloupotrebe, desilo se suprotno – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, Agencija za zaštitu ličnih podataka uključila se u proces na način koji je doveo do toga da naloži MUP-u da uništi dokumentaciju i dokaze o zloupotrebama biračkog prava i državljanstva.
- Prema informacijama koje smo dobili, MUP je taj nalog i izvršio. Na taj način su uništeni ključni dokazi o masovnim izbornim zloupotrebama i mogućem kriminalnom djelovanju, čime je nanesena ogromna šteta ne samo izbornom integritetu, već i mogućnosti da se ti slučajevi ikada do kraja istraže – rekao je Vujović.
Kazao je da su, istovremeno, i institucije u Srbiji doprinijele opstrukciji.
- Vlada Srbije je značajno otežala softversku provjeru prebivališta i biračkog prava, čime je praktično onemogućila istraživačima, organizacijama i zainteresovanoj javnosti da dođu do dokaza o postojanju ovih prekograničnih zloupotreba. Prema projekcijama iz studije CeMI-ja ukupan broj lica koja se bez pravnog osnova nalaze u biračkom spisku Crne Gore kreće se između 83.000 i 114.000 birača.
Do ove procjene dolazi se kombinovanjem dvije kategorije: prvo, između 21.000 i 22.000 crnogorskih državljana koji žive van države i čije je prebivalište „upitno“, odnosno faktički ne žive u Crnoj Gori, i drugo – 62.000 do 92.000 građana koji su nakon 3. juna 2006. godine stekli državljanstva Srbije, BiH, SAD ili država EU, a da, suprotno zakonu, nijesu brisani iz crnogorskog registra državljana. Studija jasno pokazuje da ukupni potencijalni uticaj ove kategorije na birački spisak iznosi do 114.000 upisa, što je razmjera koja duboko narušava zakonitost i integritet izbornog procesa u Crnoj Gori – istakao je Vujović.
Kazao je da je riječ o ogromnom problemu, a dosadašnja praksa, kako je istakao, pokazuje da institucije same od sebe neće riješiti problem, već da je potrebna spoljna, nezavisna kontrola – idealno kroz Evropsku uniju – kako bi se spriječile sistemske, organizovane manipulacije biračkog prava u regionu.
<h3>Čista politička kalkulacija</h3>
Na pitanje zašto godinama izostaje politička volja da se srede birački spiskovi, Vujović je rekao da je razlog vrlo jednostavan - radi se o čistoj političkoj kalkulaciji.
- Sve dok značajan broj birača može da glasa na osnovu fiktivnog ili nezakonitog prebivališta, postojala je procjena da takvo stanje ide u korist određenim političkim strukturama. Nekadašnja opozicija je godinama najglasnije zahtijevala da se ovaj problem riješi, ali od trenutka kada je postala vlast, to interesovanje je gotovo potpuno nestalo. Razlog je jasan: sada i nova vlast procjenjuje da joj ovakvo stanje može pomoći da zadrži ili ojača političku poziciju – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, analize CeMI-ja i operativne procjene sa terena, pokazuju da dominantna većina onih koji nezakonito glasaju u Crnoj Gori jesu lica koja, pored srpskog, imaju i nezakonito crnogorsko državljanstvo, uz veliki broj onih koji imaju ne manje od dva prebivališta.
- Samo u Srbiji živi najmanje 30.000 takvih birača koji redovno dolaze u Crnu Goru i koriste biračko pravo, dok se dodatno ne računaju oni koji žive u Crnoj Gori, ali su nezakonito nosioci crnogorskog državljanstva. Procjena dijela političkih struktura – i bivših i sadašnjih – jeste da ova grupa birača u velikoj mjeri može opredijeliti ishod izbora. Umjesto da se taj problem zaustavi, sve češće se čuju inicijative dijela vlasti o uvođenju dvojnog državljanstva Crne Gore i Srbije, što bi vjerovatno dovelo do dramatične eskalacije postojećeg problema. U tom slučaju govorili bismo o stotinama hiljada birača sa pravom glasa u Crnoj Gori, iako ne žive u državi. To bi u potpunosti obesmislilo birački spisak i izborni proces. Zbog toga je jasno da se ovaj problem ne može riješiti bez snažnog evropskog angažmana. Samo EU, kroz obavezujuće standarde i stroge kontrole, koje podrazumijevaju upoređenje biračkih spiskova, moguće i na EU nivou, može natjerati države regiona da prekinu praksu masovnih zloupotreba. Ulaskom Crne Gore u EU taj proces će se vjerovatno ubrzati – istakao je Vujović.

Vujović: Proces regionalne provjere biračkih spiskova da bude obavezan kriterijum u procesu evropskih integracija

Bukurešt je na jučerašnjim lokalnim izborima izabrao liberalnog gradonačelnika, pokazali su djelimični rezultati, čime je premijer Ilije Boložan ojačao svoju poziciju unutar krhke proevropske vladajuće koalicije, dok je poraz doživio kandidat krajnje desnice koji je važio za favorita.
Uticajna funkcija bila je upražnjena od maja, kada je nezavisni centristički kandidat Nikušor Dan pobijedio na ponovljenim predsjedničkim izborima, godinu dana nakon što je započeo drugi mandat na mjestu gradonačelnika. Istraživanja su ranije pokazivala da Bukurešt prijeti da postane prva prijestonica Evropske unije koju vodi političar krajnje desnice.
Umjesto toga, Dana će zamijeniti Ciprijan Ćuku, blizak saveznik liberalnog premijera Boložana, koji je osvojio 35,4 odsto glasova, prema zvaničnim preliminarnim rezultatima zasnovanim na prebrojanih 90 odsto glasova.
Anka Aleksandresku, koju je podržala opoziciona krajnje desničarska Alijansa za ujedinjenje Rumuna (AUR), zauzela je drugo mjesto sa 22,35 odsto, što je i dalje značajan rezultat za najveći grad u zemlji koji ne važi za uporište krajnje desnice.
Stranka AUR, koja se prema anketama nalazi na prvom mjestu po popularnosti, protivi se vojnoj pomoći susjednoj Ukrajini, kritična je prema rukovodstvu Evropske unije i podržava politike američkog predsjednika Donalda Trampa, uključujući one u vezi sa energentima i imigracijom.
Naredni parlamentarni izbori u Rumuniji zakazani su za 2028. godinu.
Aleksandresku je tijesno nadmašila ljevičara Danijela Balutu, kandidata Socijaldemokratske partije, koja je najveća u vladajućoj koaliciji i koja je kritikovala Boložanove planove za smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru i budžetske potrošnje.
„Doći će do promjene odnosa snaga unutar vladajuće koalicije“, rekao je Sergiju Miškoj, profesor političkih nauka na Univerzitetu Babeš-Boljai. „Ova pobjeda… daje novi zamah Liberalnoj partiji i obezbjeđuje da vladajuća koalicija nastavi dalje svojim putem“.
Očekuje se da će vlada preživjeti glasanje o nepovjerenju kasnije ovog mjeseca povodom reforme sudijskih penzija, a pobjeda Ćukua dala je Boložanu dodatno oružje protiv budućih otpora.
- Osim ove pobjede, vjerujem da je dobro da se ova koalicija nastavi, jer je vlada obećala reforme i vrijeme je da se one sprovedu - rekao je Ćuku sinoć. „Sa svoje pozicije ću na političkom nivou pomoći da se te reforme ostvare“.
Jučerašnje glasanje održano je godinu nakon što je Rumunija poništila predsjedničke izbore zbog sumnje u rusko miješanje koje je išlo u korist krajnje desničarskom kandidatu.
Poništavanje izbora gurnulo je Rumuniju u najtežu političku krizu u posljednjih nekoliko decenija, otkrilo njenu duboku ranjivost na hibridne napade i dezinformacije, podijelilo birače, uzdrmalo tržišta i ugrozilo kreditni rejting zemlje.
- Glasao sam da se stvari ne promijene na gore. Čini se da je talas ekstremizma veoma opasan i da moramo učiniti sve što je moguće da ga zaustavimo - , rekao je 46-godišnji turistički vodič Šerban Riga.

Liberal pobijedio kandidata krajnje desnice i postao gradonačelnik rumunske prijestonice

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru mjestimično magla ili povećana niska oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana se i na sjeveru očekuje djelimično razvedravanje.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno i pojačan, najčešće sjevernih smjerova.&nbsp;
Jutarnja temperatura od nula do deset, najviša dnevna od pet do 18 stepeni.

Danas pretežno sunčano, temperatura do 18 stepeni

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: stega