<p>Odluka Vlade Crne Gore da ne odobri upis za 40 studenata prve godina na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju presedan je koji niti jedna Vlada Crne Gore ranije nije uradila - ocijenili su iz nevladine organizacije Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA).</p>
<p>U demokratskim društvima, a posebno onima koji pretenduju “EU Agendu”, kako ističu, obrazovanje i nauka moraju biti zaštićeni od politički motivisanih odluka, koje potkopavaju temeljne slobode i akademsku autonomiju.</p>
<p>- Vlada je dužna da ukupnoj crnogorskoj javnosti pruži jasan odgovor o razlozima donošenja ove, više nego sporne, odluke. U protivnom ova “mjera” će neupitno biti doživljena kao anticivilizacijski obračun sa jednom visokoškolskom inistiucijom, njenim profesorima i studentima - navodi se u saopštenju,&nbsp;</p>
<p>Dodatno, ovim činom bez presedana, kako su rekli, demonstriran je neprimjereno loš odnos prema ustavno utvrđenom zvaničnom jeziku i crnogorskim državljanima koji govore crnogorskim - službenim jezikom.&nbsp;</p>
<p>- Zato STEGA i njena Redakcija za nauku i obrazovanje, ovaj potez Vlade doživljava duboko “nazadnim” sa očitom namjerom gašenja jedne naučno - obrazovne visokoškolske insitucije na Cetinju, posebno u u trenutku kada Vlada izdvaja ogromna budžetska sredstva za nelegalne vjerske škole - ocijenili su u saopšteju.</p>
<p>Vrijedi naglasiti da ovakvo postupanje koje implicira političku represiju i potkopavanje akademskih sloboda, nije dozvolio sebi čak ni srbijanski predsjednik u obračunu sa Univerzitom u Beogradu i pobunjenim studentima.&nbsp;</p>
<p>- Ukoliko se ova “odluka” ne povuče, onda se ona jedino može uporediti sa odlukom vlade u Nikaragvi iz avgusta 2023 diktatora Danijela Ortega koji je zatvorio Univerzitet “Centroamericana” (UCA), koji je bio jedan od posljednjih centara nezavisnog mišljenja i aktivizma protiv autoritativnog režima što je izazvalo opštu međunarodnu osudu - zaključili su u saopštenju.&nbsp;</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Stega o odluci da se ne odobri upis na FCJK: Presedan koji niti jedna izvršna vlast ranije nije uradila

<p>Organizacija STEGA uputila je otvoreno pismo Vrhovnom državnom tužiocu (VDT) <b>Miloradu Markoviću</b>, pozivajući ga da preduzme radnje iz svoje nadležnosti povodom, kako navode, antiustavnog i nezakonitog postupanja sveštenika Srpske pravoslavne crkve (SPC) <b>Metodija Ostojića</b>.</p>
<p>- Cijenimo potrebnim, za slučaj da Vi ili vaši saradnici nijeste usljed Vaših redovnih profesionalnih obaveza identifikovali antiustavno, a samim tim i nezakonito postupanje sveštenika SPC Ostojića<b>,</b> upozoriti Vas na isto, koje bi, saglasno Krivičnom zakonu, trebao biti predmet Vašeg postupanja – navodi se u obraćanju Markoviću.</p>
<p>U pismu, STEGA ističe da je sveštenik Ostojić u svojim javnim objavama od 9. juna 2025. godine direktno povrijedio odredbe člana 14. stav 1. Ustava Crne Gore, koji se odnosi na odvojenost vjerskih zajednica od države, te da je svojim postupanjem ušao u zonu "izazivanja nacionalne, rasne, vjerske i druge mržnje i netrpeljivosti" iz člana 55. Ustava.</p>
<p>- Vjerujemo da Vama, nakon upoznavanja sa sadržajem inkriminisanog postupanja imenovanog, nije potrebno obrazlagati odredbe Krivičnog zakonika, te nadležnosti VDT koji bi tim povodom trebale biti aktivirane - navodi se u pismu.</p>
<p>STEGA naglašava da crnogorska javnost, vidno zabrinuta usljed, kako navode, "radikalnog porasta kleronacionalizma, negacije antifašizma i nenaučnog istorijskog revizionizma", očekuje od VDT-a da objasni kojim je naučnim "metodama" sveštenik Ostojić utvrdio da su partizanski pokret i njegov vrhovni komandant "najveći monstrumi", dok su direktni saradnici okupatora i kvislinzi "vitezovi i heroji". Iz organizacije ironično dodaju da su to možda saznanja "studenta ekonomije" koji se prekvalifikovao u svešteno lice ili je to posljedica bavljenja "padobranstvom", što mu omogućava da "visoko leti... vidi i ono što drugi – primarno relevantna istorijska nauka ne mogu vidjeti!"</p>
<p>U pismu se dalje ističe da veličanje kvislinških, profašističkih, okupatorskih vojski, pokreta i vođa nije u nadležnosti Crkve i popova, niti je u saglasju sa misijom hrišćanstva i služenja Bogu. STEGA podsjeća na 46 crnogorskih sveštenika koji su bili aktivni sudionici Narodnooslobodilačke borbe (NOB) i svojim životima i borbom dali nemjerljiv doprinos oslobađanju zemlje od fašističkog okupatora.</p>
<p>Osvrćući se na formulaciju sveštenika Ostojića o "titoističko-ustaškoj koaliciji", STEGA podsjeća da je 1944/45. nastala "četničko-ustaška" koalicija u NDH, usljed čijeg je "nefunkcionalnog djelovanja" i lošeg izbora partnera "vitez nad vitezovima" Pavle Đurišić izgubio život. Organizacija takođe dovodi u pitanje "stradalništvo" Đurišića u borbi protiv fašista, protiv kojih, kako navode, "od strane četnika u Crnoj Gori nema zabilježene bitke".</p>
<p>STEGA posebno podvlači imena četničkih koljača poput Milorada Vukojevića (popa Mace) i Josifa Babića, koji su odgovorni za stotine svirepih ubistava civila. </p>
<p>- Podsjetimo, četnički koljač iz Pljevalja Milorad Vukojević zavnani pop Maca, koji je na teritoriji opštine Pljevlja izvršio 57 svirepih ubistava klanjem, u istoriografiji ostaće samo bitanga, ubica i zlikovac, kao i njegov saborac Josif Babić koji je optužen za 512 žrtava. Ovaj “vitez i heroj” na sudu je hladnokvrno priznao i opisao 219 zločina nad civilima i ostalom nejači. Od noža ovih “vitezova” stradale su Pljevljakinje - Božana Mišović, Miladina Božović, Živka Kontić, Milica Janketić … Stanica Tasović – navodi se u pismu.</p>
<p>Pozivaju sveštenika Ostojića, "padobranca" u ovoj temi, da pročita ispovijest glumca Miša Janketića, zabilježenu u knjizi "Dželat sa oreolom sveca", o tome kako je Janketić kao dijete molio zlikovce za život svoje majke Milice. Iz STEGA-e vjeruju da će nakon čitanja te knjige, sveštenik Ostojić "u srcu osjetiti bol i duboko pokajanje i već sjutra dan umjesto zločincima, fašistima, koljačima i ostalim probisvjetima održati opijelo za nevino stradale žrtve ovih zlikovaca". Predlažu Kolašin, mjesto zloglasnog četničkog logora, kao pravo mjesto za to.</p>
<p>STEGA naglašava da su Tito i partizani "visina koju pop-padobranac nikada neće dostići" i da su "odavno svi skoro mrtvi i dobili svoje mjesto u naučnoj istoriografiji". Podsjećaju da su partizani 1956. godine donijeli odluku da "svako dijete bez obzira da li potiče iz partizanske ili četničke porodice" ima jednako pravo uživanja na školovanje i obrazovanje, čije benefite, kako navode, zasigurno i danas osjeća i nesuđeni ekonomista Ostojić.</p>
<p>Pismo završavaju pozivom VDT-u Markoviću da, kao prvi čovjek te značajne državne instance, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, preduzme sve radnje u cilju zaštite ustavnog poretka, pravnog sistema i zaštite ljudskih prava i sloboda, poručujući da je ovo njihovo obraćanje "više potreba da damo skroman doprinos da 'institucije rade svoj posao', jer u kući đe mačke nema miševi kolo vode."</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmetodije-uporedio-drazu-mihajlovica-sa-njegosem&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Duško Mihailović

1250x600

STEGA pisala VDT Markoviću: Metodije krši Ustav i zakone, preduzmite radnje iz svoje nadležnosti

<p>U Upravnom odboru Plantaža nema nijednog stručnjaka iz vinskog svijeta, a to nije ni izvršni direktor <b>Igor Čađenović</b>. Izbor vrhunskih profesionalaca je prvi i najvažniji korak na početku oporavka Plantaža, poručili su iz udruženja STEGA.</p>
<p>Udruženje STEGA već duže vremena upozorava na izuzetno loše poslovanje Plantaža i nestručan rad njenog rukovodstva. </p>
<p>- Već više godina slušamo samohvalisenje rukovodstva Plantaza o „izuzetnim rezultatima“, a koje zaista teško bilo ko  iz struke može razumjeti. Široj javnosti se plasiraju informacije od izvršnog direktora Igora Ćađenovića koje prikrivaju činjenice i realno stanje, a odmah poslije toga i saopštenje Plantaža o navodnim netačnim podacima koje iznosi STEGA. Pritom, nema konkretnog demantovanja ni jednog podatka koje smo iznijeli. Na taj način se svjesno stvara lažna slika o poslovanju ove kompanije - navedeno je u saopštenju STEGE.</p>
<p>Poslije, kako su rekli, „uspješne“ 2022. i 2023. godine po mišljenju uprave Plantaža, i 2024. se završila sa „fenomenalnim i istorijskim rezultatima". Stoga, u STEGI su postavili nekoliko pitanja i iznijeli činjenice.</p>
<p>- Predstavili ste kao veliki uspjeh to što ste 2023. ostvarili negativno poslovanje od oko šest miliona eura, i da je to značajno manji gubitak od 12 miliona eura ostvarenih u 2022. godine. Pitamo da li ijedna firma na svijetu ovakve rezultate prestavlja kao istorijski uspjeh? Hvalite se da su Plantaže ostvarile u 2024. pozitivno poslovanje od oko 300 hiljada eura, pa nas interesuje da li je Bord direktora kao najveći organ upravljanja firme odobrio planove da poslujete sa milionskim gubicima, ili minimalnim pozitivnim rezultatom koji se ostvaruje prodajom zemljišta Plantaža, i da li i oni proslavljaju ovakve rezultate - pitaju u ovom udruženju.</p>
<p>Takođe, postavljaju pitanje da li je dobar rezultat poslovanja što Plantaže duguju državi poreze i doprinose u iznosu od 15,4 miliona eura da bi se namirivale kratkoročne obaveze koje se ne mogu redovnim poslovanjem pokrivati. </p>
<p>- Saopšteno je da ste naslijedili poreske dugove od stare uprave. Korektno i tačno bi bilo da su na kraju 2019. godine bila izmirena sva poreska dugovanja prema državi, i da je tada uslijedila korona i spriječenost u 2020. godini da se obaveze isplate, a koje su na kraju te godine iznosile oko 4,7 miliona eura. Trebalo je iznijeti i tačan podatak da su obaveze prema državi periodu 2021-2024. povećane za oko 11 miliona eura - naglašeno je u saopštenju.</p>
<h2><b>Proizvodnja</b></h2>
<p>STEGA konstatuje da su vinogradarski zasadi suština Plantaža, te da rezultat ne može biti dobar dok je vinogrdaima stanje loše. </p>
<p>- Ističete samo da je berba 2024. godine bolja od 2023, zaobilazeći podatak da je 2023. bila najgora berba u istoriji Plantaža kada se ubralo svega osam miliona kg grožđa, što je za devet miliona kg manje od nekadašnjeg prosjeka, a u 2024. šest miliona kg manje takođe od ranijeg prosjeka. Za vrijeme Vašeg upravljanja je iskrčeno, pripremljeno za krčenje i zapušteno na stotine hektara vinograda zahvaljujuću, prije svega, i izgubljenoj kvalifikovanoj radnoj snazi. Loše berbe su dovele i do najmanje proizvodnje vina u istoriji Plantaža, pa je tako u 2024. i 2023. u odnosu na 2019. godinu proizvedeno manje 2,5 miliona litara,m odnosno četiri miliona litara - ističe se u saopštenju.</p>
<h2><b>Prodaja</b></h2>
<p>STEGA podsjeća da su se Plantaže pohvalile istorijskom prodajom flaširanih proizvoda, a tačno je, navode, da prodaja količinski nije dostigla 2019. godinu. Prema informacijama tog udruženja, prodaja 2023. godine bila je manja oko 700 hiljada litara, a 2022. iznosila je oko 1,6 miliona litara. Konačno, kažu, i u količinski prodaja je manja.                                                                                                                                        </p>
<p>- Što se tiče finansijskih iznosa znamo, da je zbog ekonomskih kretanja prosječna vrijednost skoro svake robe porasla od 2019. do 2024. za nekih 50 odsto, pa su tako ii proizvodi Plantaža povećali cijene proizvoda u prosjeku za nekih 30 odsto. Zar ne bi bilo logično da je finansijski prodaja trebalo više da raste, pa tako od prihoda prodaje iz 2019. godine od 25 miliona eura , sa povećanjem cijena od oko 30 odsto, trebalo je biti barem oko 32 miliona eura, a ne oko 27 miliona eura koliko je ove godine ostvareno - konstatuje se u saopštenju.</p>
<p>Podsjećaju i da su u Plantažama rekli da je prodaja usmjerena ka profitabilnosti i većoj prodajnoj cijeni, a ne u količinskoj realizaciji. Međutim, STEGA obavještava da su proizvodi Plantaža od 2021. do polovine 2024. g. bili jeftiniji od vina mnogih proizvođača koji su u prethodnim godinama bili jeftiniji od Plantaža. </p>
<p>- Takođe su na mnogim tržištima prisutni popusti - akcije na Plantažina vina od punih 50 odsto, pa nas zaista čudi kako ste to vodili računa o većim prodajnim cijenama i profitabilnosti. Svakako je bilo lakše prodavati vina po bilo kojim cijenama kada vam je na zalihe ostalo preko 19 miliona litara, ili 42 miliona eura iz 2020. godine - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Kada Plantaže komentarišu „istorijsku“ prodaju u Crnoj Gori, treba da znaju, kažu u uddruženju STEGa, da je vrijednost uvoza vina u Crnu Goru u 2024. godini povećana u odnosu na 2019. za oko 7,5 miliona eura, dok su Plantaze u 2024. imale minimalno povećanje prodaje u Crnoj Gori u odnosu na 2019. To je, kažu, za brigu. </p>
<p>- Izvozna tržišta se posljednjih godina drastično gube, poput Kine koja bilježi veliki pad prodaje, kao i sveobuhvatno izvoz koji Plantaže ostvaruju mimo zemalja regiona - konstatuje se u saopštenju.</p>
<h2><b>Finansiijski rezulati</b></h2>
<p>STEGa se osvrnula i na tvrdnje Plantaža<b> </b>o istorijskom uspjehu kompanije sa prihodima od 35 miliona eura, ili za oko 1,5 miliona eura viši nego 2019. godine.</p>
<p>- Ali ne navodite da je u te prihode ušla všsemilionska prodaja zemljišta, pa bi bilo korektno da makar iznesete da vam je prodaja zemljišta obezbijedila pozitivan godišnji finansijski rezultat. Ne spominjete ni da je u 2023. i 2024. postignut baš istorijski rezultat, ali u povećanju troškova poslovanja, koji su inace u odnosu na 2019. veći za oko 5,5 miliona eura - navode iz tog udruženja.</p>
<p>Istaknuto je, podsjećaju, da je finansijski dug kompanije 2024. ggodine smanjen, i to prema bankama 3,6 miliona eura, a ukupni dug jedan milion eura.</p>
<p>STEGA pita zašto kompanija u analizi dugovanja firme ne navede da su povećali dugovanja na nekoj drugoj strani od 2,6 miliona eura, vjerovatno prema dobavljačima, ili državi.</p>
<p>- Navodite da ste posljednje četiri godine smanjili dug prema bankama sa 23,4 miliona na 16,5 miliona eura, a ne saopštavate da ste u tom periodu dug prema državi povećali za oko 11 miliona eura. Iznosite da je kompletan dug prema poslovnim bankama naslijeđen, iako treba da znate na koji način je potrošen taj kreditni novac. Tada su ostvarene značajne investicije: nova hladnjača, nova linija za flaširanje, podizanje vinograda itd. Za vrijeme Vašeg upravljanja prodato je više miliona eura zemljišta, a da nijedna ozbiljna investicija nije realizovana - naglašeno je u saopštenju.</p>
<p>Pošto se Čađenović, kažu u STEGI, pohvalio velikim uspjehom povećanjem investicija u 2024. od 1,5 miliona eura, ističu da su investicije zbirno gledajući za vrijeme njegovog upravljanja od tri godine iznosile oko 5,3 miliona eura, dok su investicije u periodu  2017-2019. iznosile oko 12,3 miliona eura. </p>
<p>- Tvrdnja da se ste finansirali investicije iz sopstvenih sredstava, a s obzirom da državi dugujete 15,4 miliona eura i da ste prihodovali od prodaje zemlje 5,4 miliona eura, upućuje da se ipak može zaključiti da se finansirate iz „tuđih izvora“ - navedeno je u saopštenju.</p>
<p>Navođenje kao rješenje za plaćanja obaveza državi kroz valorizaciju zemljišta koje se decenijama ne koristi je, kažu u STEGi, nedopustivo jer ni proslije upravljačke strukture blizu 60 godina nisu prodavale zemljište u desetinama miliona eura za plaćanje poreza i doprinosa državi.</p>
<p>- Da li je istina da ste na tenderima u 34 javna poziva od 2022. do 2024. godine dali na prodaju preko 250.000 metara kvadratnih sa početnom cijenom od oko 17,5 miliona eura. Za period 2023/2024. na prodaju je ponuđeno oko 13 miliona eura zemljišta. Da li je istina da ste u milionskom iznosu prodali zemljište Plantaža u 2024. godini što je uticalo na značajno povećanje prihoda u 2024. godini? Da li smatrate da se treba hvaliti istorijskim prihodima na račun prodaje Plantažine zemlje? Da li je istina da ste imali zahtjev prema ministru poljoprivrede da se 30 hektara Plantažinog zemljišta prebaci sa poljoprivrednog na građevinsko, i na taj način omogući prodaja zemljišta u više desetina miliona eura? O Vašoj izjavi „mi ne prodajemo nacionalno blago i želimo da ga sačuvamo u naslijeđe budućim generacijama“ je nešto o čemu ce šira javnost donijeti sud. Za nas je najgora vrsta manipulacije - ističe se u saopštenju.</p>
<p>Poručuju da je Plantažama potreban menadžment i Upravni odbor koji su vinski znalci i vrhunski profesionalci. </p>
<p>- U Upravnom odboru nema nijedan stručnjak iz vinskog svijeta, a nijeste to ni Vi. Izbor vrhunskih profesionalaca je prvi i najvažniji korak na početku oporavka Plantaža. Zato će  se STEGA i dalje boriti za bolje Plantaže - zaključeno je u saopštenju.</p>

STEGA: "Plantaže" obmanjuju javnost, Čađenović svjesno stvara lažnu sliku o poslovanju kompanije

<p>Ekonomska redakcija Stege u sastavu <b>Vladimir Nikaljeviš</b> dipl ecc i prof. dr <b>Vesna Maraš</b>, danas je upoznala ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede <b>Vladimira Jokovića</b> sa rezultatima poslovanja AD Plantaže i izrazili zabrinutost za budućnost ove kompanije kao nosioca vinogradarskog sektora u Crnoj Gori i našeg najznačajnijeg brenda, navedeno je u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Ukazano je, ističu, i na aktivnosti Stege, kojima je upozoravana Vlada, da uvođenjem akciza na mirna vina za domaća vina, čine manje konkurentnom njihovu ponudu, tim prije što ni jedna država u okruženju nema akcize.&nbsp;</p>
<p>Joković je izjavio da sagledavajući podatke i suprostavljene zaključke da će se direktno upoznati u Plantažama o ukupnim podacima konstatujući da je u pitanju teško stanje i da se traži pravi model prevazilaženja stanja pozivajući i Stegu da da doprinos.&nbsp;</p>
<p>Stega, cijeneći značaj vinogradarstva za ukupnu ekonomiju Crne Gore poziva Skupštinu Crne Gore da na temu: Budućnost crnogorskog vinogradarstva, shodno članu 108 Ustava, pokrene postupak interpelacije o radu Vlade u ovoj oblasti.&nbsp;</p>
<p>Oni će, kako su saopštili, povodom reakcije menadžmenta Plantaža, objavljene u medijima izaći sa novim podacima narednog dana.&nbsp;</p>

Stega upoznala Jokovića sa rezultatima poslovanja Plantaža, u pitanju loše stanje

<p>Prinosi grožđa „Plantaža“ su na istorijskom minimumu od 2021. godine – pošto su u prosjeku, za posljednje četiri godine od kad je došla „nova uprava“, godišnje manji za 5.1 milion kilograma – ili 40 odsto od prethodnog prosječnog četvorogodišnjeg prinosa za period prije njihovog dolaska.</p>
<p>To su ukazali u ekonomskoj redakciji STEGA napominjući da su ministru poljoprivrede Vladimiru Jokoviću pisali o alarmantnom stanju jednog od najvećih crnogorskih brendova.</p>
<p>Kažu da je proizvodnja vina manja u višemilionskim iznosima - u prosjeku godišnje za oko četiri miliona litara.</p>
<p>- Došlo je do krčenja i uništavanja nekoliko stotina hektara vinograda. Prodaja vina u 2023. godini pada količinski na svim tržištima u odnosu na 2019. godnu, a pored povećanja cijena proizvoda prodaja 2023. još nije finansijski dostigla 2019. godinu – navode oni.</p>
<p>Dolazi, kažu, do sve veće prodaje jeftinih vina u strukturi vina - a u padu je prodaja premijum vina 2023. je u odnosu na 2019. godinu.</p>
<p>- Izvoz vina „Plantaža“ količinski pada - i to na svim tržištima, a uvoz inostranih vina u Crnoj Gori drastično raste. Tako se u Crnoj Gori 2024. u odnosu na 2019. godinu uvoz vina povećao za oko 90 odsto - ili za 6.5 miliona eura - dokle je izvoz vina „Plantaža“ 2023. u odnosu na 2019. godinu manji za 400 hiljada eura i pored značajnog povećanja cijena proizvoda – istakli su u STEGA.&nbsp;</p>
<p>Količinski je, kažu, pad prodaje vina „Plantaža“ u izvozu oko 10 odsto.</p>
<p>- Tako je 2019. godine uvoz vina u Crnoj Gori bio oko sedam miliona eura, a izvoz 13.6 - dokle je 2024 uvoz oko 13.4 miliona eura, a izvoz 16.3 - što je zaista zabrinjavajući trend – ocijenili su u STEGA.</p>
<p>Ocijenili su i da je drastično manji broj nagrada na tri najprestižnija svjetska takmičenja (Decanter, Mundus Vini, Decanter Asia).</p>
<p>- 2017-2020 broj nagrada 60, 2021-2024 broj nagrada 23 – naveli su oni.</p>
<p>Podvlače da obaveze prema državi za poreze i doprinose sve više rastu i da su dostigle oko 15 miliona eura.</p>
<p>- Novo rukovodstvo sve više prodaju zemljište „Plantaža“ i iz te prodaje finansiraju kratkoročne obaveze koje ne mogu pokrivati iz redovnog poslovanja. Posljednje četiri godine su prodali oko 15 miliona vrijednosti zemljišta, i to visoko potencijalnog i važnog za buduće poslovanje ove firme – naveli su u STEGA.</p>
<h2><b>TJERAJU KADROVE, A TROŠKOVI ZA PLATE RASTU</b></h2>
<p>Cijene i da rukovodstvo „Plantaža“ protjeruje, degradira i omalovažava iskusne kadrove koji su desetinama godina radili u ovoj kompaniji.</p>
<p>- „Plantaže“ je napustio veliki broj stručnih kadrova, koje će biti teško nadomjestiti. Njihov nedostatak se manifestuje kroz negativne rezultate kompanije. Pored dosta datih otkaza radnicima i njihovih odlazaka zbog nezadovoljstva iz firme, ne smanjuju se broj zaposlenih, već je sve više partijskih zapošljavanja i to većinom onih bez iskustva i potrebnog znanja – kazali su u STEGA ukazujući da tako rastu troškovi za plate. Za primjer su dali 2023. godinu kad je u odnosu na prethodnu u pitanju bilo 1.3 miliona eura iako se, kako su kazali, rezultati poslovanja iskazuju visemilionskim gubicima poslednjih godina.</p>
<p>Ističu da rukovodstvo „Plantaža“ i pored takvih gubitaka (samo 2022/2023 oko 19 miliona eura) prima redovne plate i to u vrijednostima nekoliko hiljada eura.</p>
<p>- A izvršni direktor jednu od najvećih plata koje se daju u firmama sa većinskim državnim vlasništvom - preko 3.000 eura – dodali su u STEGA.</p>
<h2><b>BUNAR BEZ DNA</b></h2>
<p>Navode i da investicija posljednje četiri godine skoro i da nema.</p>
<p>- I pored velike prodaje zemljišta, tako da su manje godišnje u prosjeku za oko tri miliona eura u odnosu na period prije dolaska nove uprave. Novoj upravi je u momentu odlaska stare uprave na zalihe ostalo 20 miliona litara vina ili oko 43 miliona eura vrijednosti početkom 2021. godine - koje je nova uprava posljednje četiri godine poprilično rasprodavala – ocijenili su u STEGA.</p>
<p>Tako su, kažu, prinosi u milionima kilograma manji, proizvodnja vina u milionima litara manja, a ukupni troškovi značajno rastu.</p>
<p>- 2023. u odnosu na 2019 godinu plus 2,4 miliona eura, gdje troškovi plata u 2023. rastu u odnosu na 2022.godinu plus 1.3 miliona eura. Na drugoj strani su 2023. godine prihodi smanjeni i pored povećanja cijena, i to prije svega zbog slabe prodaje vina i sve veće prodaje jeftinih vina. Onda je zaista teško povjerovati da ovakav način upravljanja i ovakve rezultate država kao većinski vlasnik podržava. Da li je moguće da ovakva uprava, koja godinama dovodi „Plantaže“ u ogromne milionske gubitke u poslovanju, prima plate u iznosima hiljada eura!? Da li prihvatljivo od države da se ovako loši rezultati nove uprave pokrivaju milionskom prodajom zemljišta (oko 15 miliona eura) i ujedno daje podrška firmi kroz mogućnost neplaćanja višemilionskih obaveza prema državi (oko 15 miliona eura)? - naveli su oni.</p>
<p>Kažu da je na ovaj način za četiri godine država omogućila podršku firmi &nbsp;za oko 30 miliona eura, a da se pritom ostvaruju katastrofalni rezultati.&nbsp;</p>
<p>- Ako na sve ovo dodamo i 42 miliona eura vrijednosti zaliha vina koje je nova uprava naslijedila, onda ne možemo reći da nova uprava nije imala značajne podrške u ovome četvorogodišnjem periodu – naveli su u STEGA.</p>
<p>I pored takve podrške došlo je, ukazuju, do uništavanja stotina hektara vinograda, gubljenja tržišta, neinvestiranja, protjerivanja kadrova i povećanja troškova.</p>
<p>- Očigledno da se bivši Demokratski front (DF), kome su dodijeljenje „Plantaže“ kao politički plijen, nije baš najbolje snašao. Najgore u svemu će biti što će se dalje poslovanje firme pokrivati iz već najavljene, i još veće, prodaje zemljišta „Plantaža“ - ili nekih kreditnih aranžmana koji se ne mogu otplaćivati sa ovakvim poslovanjem – ocijenili su oni.</p>
<p>Tako će, dodaju, „Plantaže“ nažalost i dalje biti „bunar bez dna“ koji će finansirati država sve dok ne postavi dorasli - stručni i profesionalni menadžment.</p>
<p>- Radujemo se zlatnim medaljama koje su „Plantaže“ na posljednjem ocjenjivanju Mundus vini ostvarile, ali s obzirom da su četiri vina od sedam - i to iz najvišeg cjenovnog ranga, stvarana u periodu prethodne upravljačke strukture, nadamo se da će i ovo novo rukovodstvo imati što da ostavi budućim vremenima. Na kraju, dobronamjerna sugestija marketingu Plantaža je da kada obavještavaju javnost o priznanjima, kako na svom sajtu - tako i svim drugim kanalima za oglašavanje, napišu i godine berbi vina - što je elementarno vinsko pravilo – zaključili su u STEGA.</p>

STEGA: Katastrofalni rezultati nove uprave „Plantaža“, prinosi grožđa na istorijskom minimumu, proizvodnja vina godišnje manja za četiri miliona litara...

<p>Ekonomska redakcija STEGE uputila je pismo premijeru <b>Milojku Spajiću </b>u kome ukazuje da su potrebne nove hitne i snažne mjere za fiskalnu konsolidaciju sa ambicioznijim ciljevima i dinamikom implementacije od onih navedenih u neusvojenoj Fiskalnoj strategiji 2024-2027. godinu. </p>
<p>U otvorenom pismu premijeru STEGA nudi i konkretne prijedloge za fiskalnu konsolidaciju i reforme, poručujući da ostaju otvoreni da u domenu svoje moći, znanja i uticaja, daju doprinos kako bi Crna Gora realizacijom “Agende 2028” ostvarila generacijski cilj – punopravno </p>
<h2><b><i>Pismo ekonomske redakcije Stega prenosimo integralno:</i></b></h2>
<p>Poštovani predsjedniče Vlade,</p>
<p>Obraćamo Vam se povodom najvažnijih fiskalnih izazova i rizika pred kojima se Crna Gora nalazi, koji su posljedica tekuće fiskalne politike, uz naše konkretne preporuke usmjerene ka neophodnim, snažnim zaokretom u ekonomskoj politici države .</p>
<p>Odgovorna fiskalna politika treba da ima za cilj jačanje fiskalne snage zemlje, eliminaciju/smanjenje budžetskog deficita, smanjenje javnog duga i dostizanje investicionog kreditnog rejtinga. Sve to bi imalo višestruke pozitivne efekte na dinamiku i kvalitet domaćih i stranih investicija i kapacitet i otpornost zemlje da izdrži neizbježne ekonomske šokove.</p>
<p>U ovom javnom obraćanju, kao naš prilog za javnu diskusiju o ovim važnim pitanjima, naglašavamo trenutni rizični i negativan fiskalni kontekst i trend. Dajemo i odredjene preporuke za hitnu fiskalnu konsolidaciju i fiskalne reforme, kao i neke ciljne fiskalne parametre, kojima smatramo da bi Crna Gora trebalo da teži, kako bi u skoroj budućnosti postala fiskalno i finansijski snažna država sa visokim kapacitetom za otpornost na spoljne ekonomske šokove u nadolazećem periodu velike neizvjesnosti globalne i evropske ekonomije.</p>
<h2><b>Trenutni fiskalni kontekst</b></h2>
<p>Visok budžetski deficit i visoka (neracionalna) javna trošenja, dugogodišnji su problem koji ozbiljno ugrožavaju fiskalnu stabilnost zemlje. Nakon kratkotrajnog suficita ostvarenog u 2023 godine zbog postpandemijskog oporavka, u 2024. budžet je ponovo bio u deficitu. Prema  izvještaju MMFa o Crnoj Gori za 2024 godinu, pogoršanje ukupnog budžetskog deficita od 2023. do 2024. godine je bilo četiri procentna poena BDP i to prije najnovijih povećanja plata i penzija! MMF projektuje deficit za 2025. na 3,5 odsto BDP! Nakon povećanja plata i penzija uz podbacivanje prihoda i mogućih novih spoljnih udara ili podbacivanja privredne aktivnosti i turističke sezone ove godine, deficit bi mogao da bude puno veći, uvećavajući time javni dug. Kamatna plaćanja iz državnog budžeta iznose već nekoliko procentnih poena, što je već upozoravajući crveni alarm.</p>
<p>Visoka izdvajanja na plate, penzije i kamate ostavljaju malo prostora za veća, a neophodna ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, produktivne javne investicije usmjerene na razvoj privrede i inovacije.</p>
<p>Visok javni dug raste uz visoke troškove pozamljivanja: već sada prelazi 60% BDP-a, što predstavlja izazov za održivo zaduživanje. MMF projektuje povećanje bruto javnog duga ka 65 odnosno 66% u srednjemroku i to u scenariju bez novih udara i povećanja plata i penzija i drugih troškova, od kojih su se neka već materijalizovala. Mala, otvorena, izuzetno ranjiva privreda, kao što je crnogorska, treba da ima niži ciljni nivo javnog duga da bi imala marginu sigurnosti u odnosu na nove spoljne udare i da bi poboljšala svoj kreditni rejting i znatno oborila svoje kamatne troškove za pozajmljivanja na srednji rok. Upozoravnamo da postoje države koje su bankrotirale i sa nivom duga ispod 60%, posebno uz značajan rast kamata na dug.</p>
<p>Deficit tekućeg računa: znatno povećanje plata i penzija je povećalo jedinični trošak rada crnogorskih proizvoda i time ih učinili manje konkurentnim u odnosu na okruženje i konkurentne privrede. To se odrazilo i na konkuretnost turizma protekle godine i ove godine. Uvoz konstantno i visestruko premašuje izvoz, što je sada alarmantno.</p>
<p>Kreditni rejting države je vrlo nizak, ispod minimalnog investicionog nivoa, što ograničava i značalno poskupljuje pristup povoljnim finansijskim izvorima. Sa rejtingom Ba3 Moody’s i B+ S&amp;P i Fitch, Crna Gora se nalazi u donjoj trećini svih država koje imaju rejting, u društvu Senegala i Ruande. Rejting odražava percepciju globalnih investitora o sposobnosti zemlje da vraća dug i odgovorno upravlja svojim javnim finansijama.</p>
<p>Sadašnja praksa zaduživanja, u dobroj mjeri radi vraćanja starih dugova je znak  pogoršanja finansijske situacije zemlje i ako se nastavi, može voditi ka potencijalnoj nesolventnosti države. Ustvari, novo zaduživanje radi vraćanja starih kredita već predstavlja ranu fazu nesolventnosti i snažan signal krize. To pokazuje i nizak kreditni rejting zemlje koji se ocjenjuje u velikoj mjeri prema rizicima otplate i održivosti javnog duga i opšte fiskalne situacije i kredibilnosti makroekonomske politike.</p>
<p>Stoga, već sada su potrebne nove hitne i snažne mjere za fiskalnu konsolidaciju sa ambicioznijim ciljevima i dinamikom implementacije od onih  navedenih u (neusvojenoj) Fiskalnoj strategiji 2024-2027. g. Ovo je neophodno kako bi Crna Gora ušla u Evropsku Uniju s pozicije “fiskalne snage, a ne slabosti”. To, po sebi, doprinosti kredibilnosti crnogorskog puta u EU jer pokazuje da je država sposobna da odgovorno i održivo upravlja svojim javnim finansijama, ključnom polugom ekonomske politike.</p>
<p>Novi međunarodni ekonomski kontekst i rizici: svijet ulazi u novu eru deglobalizacije, slabljenja ključnih međunarodnih organizacija i vraćanja ekonomskih ratova carinama. Eskalacija i rast nivoa carina na globalnom nivou će imati reperkusije i na evropsku privredu i tempo njenog oporavka sa ivice recesije. Imaće moguće, sporiji oporavak i privredni rast nego što je to očekivano samo par mjeseci ranije. Velika je neizvjesnost u ovom trenutku o veličini i dinamici ovih negativnih efekata, ali ono što je sigurno jeste da oni dolaze veoma brzo. To će se nepovoljno odraziti na privrede Zapadnog Balkana, do te mjere, da će biti neophodno da Crna Gora u narednih nekoliko mjeseci iznova razmotriti srednjoročne perspektive i okvir makroekonomske politike i moguće, uraditi rebalans budžeta u svjetlu promjena u ekonomskom okruženju zemlje. Ovakvim nepovoljnim trendovima, treba dodati rizik odliva kapitala i migracije. Stoga je potrebno već sada, hitno i preventivno jačati fiskalnu snagu zemlje da bi mogla da odgovori novim izazovima koji neminovno dolaze.</p>
<h2><b>Preporuke za fiskalnu konsolidaciju i reforme</b></h2>
<p>Fiskalna disciplina i održivost duga:</p>
<ul><li><b>Kontrola rashoda</b>: neophodno je smanjenje i kontinuirani monitoring, kontrola neesencijalne potrošnje. Primjeri: smanjenje broja službenih vozila i smanjenje nepotrebnih putovanja i velikih delegacija. Uvodjenje ekonomske klase za službena putovanja avionom za sve delegacije iz Crne Gore, osim za predsjednika Države i premijera, za letove preko četiri sata. Time bi se poslao signal ozbiljne, odgovorne i skromne, a ne rasipničke države i uveo novi standard ponašanja i upravljanja javnim sredstvima. Smanjenje diskrecionih, režijskih rashoda u svim ministarstvima i agencijama za 20 posto i inspekcijski pregled nemandatornih rashoda i ugovora u svim ministarstvima i agencijama radi obaranja nepotrebnih i neproduktivnih troskova tokom 2025 i još dodatnih 10 posto, tokom 2026. godine. Pošto ovi troškovi predstavljaju rasipanje, a ne produktivnu potrošnju koja za rezultat ima uslugu javnog sektora, njihovo rezanje neće imati negativan efekat na ukupnu potrošnju i privrednu aktivnost. Na sličan način uvesti red i u jedinicama lokalne samouprave radi artikulacije i primjene sličnog programa “kresanja” nepotrebne potrošnje.</li><li>Posebnu pažnju bi trebalo fokusirati na oporezivanje vezano za korišćenje <b>poslovnog i stambenog prostora</b>, naravno, usklađeno sa socijalnom i pravnom regulativom i praksama u EU. Adekvatna fiskalna politika, osim finansijskih efekata, mogla bi imati presudan značaj na smanjenje pritiska stambene gradnje, na turizam, negativne posljedice na demografiju, na prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, na sive tokove novca itd. Stoga treba razmotriti uvođenje progesivnog poreza na imovinu na neaktivne nekretnine, ekstra rentu na ekskluzivne lokacije i luksuzne nekretnine.</li><li><b>Unapređenje naplate prihoda</b>: digitalizacija i modernizacija Poreske uprave uz podršku eksperata Svjetske banke. Unapredjenje sistema PDV i uključivanje u njega svih privrednih aktera od malih do velikih, sa jedinstvenom nižom opštom stopom i bez, ili samo minimalnim brojem izuzeća.</li><li><b>Strateško razduživanje</b>: ograničavanje novih kredita na projekte s visokim povratom ulaganja i produženje rokova otplate postojećih dugova.</li><li><b>Unapređenje planiranja, ocjene i selekcije produktivnih javnih investicija</b>: unaprijediti sistematsku upotrebu cost benefit analiza i studija i domaćih kapaciteta za ocjenu i selekciju javnih investicija. Investicije fokusirati na “uska grla” privrede i infrastrukture sa nižim troškovima, a velikim benefitima uz naglasak na razvoj sjevera i konektivne infrastrukture unutar same Crne Gore. Javne investicije u socijalnu infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje, kao i nauku i tehnologiju i produktivno usvajanje i aplikacije vještačke inteligencije. Izbjegavati mega projekte koji se često pretvaraju u neproduktivne projekte koji nose ogromne troškove, sada i neizvjesne benefite u daljoj budućnosti i koji odvlače resurse od uskih grla i nose velike rizike zaduživanja i eskalacije troškova.</li><li><b>Inovativni mehanizmi zaduživanja i </b><b><i>razduživanja</i></b>: u saradnji sa Svjetskom bankom razmotriti mogućnost tzv. <i>Green bonds</i>, t.j. zelenih obveznica koje mogu imati odredjeni diskont kamatne stope u odnosu na tradicionalne medjunarodne obveznice. Ispitati mogućnost tzv. <i>CAT DDO, catastrophic deferred drawdown option, </i>odnosno uslovne kreditne linije koja se stavlja na raspolaganje odmah nakon katastrofalnih dogadjaja, čime se obezbedjuje trenutna likvidnost za potrebe države <i>u takvim vanrednim okolnostima</i>. Razmotriti koristi i troškove i <i>mogućnost debt for nature swaps ili debt for development operations</i> sa zainteresovanim bilateralnim kreditorima i partnerima.</li></ul>
<p><b>Postizanje uravnoteženog platnog prometa</b></p>
<ul><li><b>Diversifikacija izvoza</b>: razvoj sektora IT-a, poljoprivrede i industrijske proizvodnje.</li><li><b>Zamjena uvoza</b>: podsticanje domaće proizvodnje prehrambenih i industrijskih proizvoda.</li><li><b>Podsticaj stranih investicija</b>: pojednostavljenje administrativnih procedura i pružanje podsticaja za izvozno orijentisane investicije, nova radna mjesta, nove tehnologije, povecanje produktivnosti i td.</li><li><b>Turistička diverzifikacija</b>.</li></ul>
<p><b>Za dostizanje investicionog kreditnog rejtinga potrebno je :</b></p>
<ul><li><b>Makroekonomska stabilnost</b>: održavanje niske inflacije i stabilnih cijena kroz sinergiju čvršće fiskalne i razvojne politike, razduživanje odnosno smanjenje javnog duga .</li><li><b>Institucionalne reforme:</b> osnivanje nezavisnog fiskalnog savjeta sa visoko stručnim predsjednikom i članovima za praćenje, analize i javne ocjene fiskalne politike.</li><li><b>Ekspertiza:</b> šire uključivanje domaćih i međunarodnih stručnjaka za implementaciju programa fiskalne konsolidacije. Pored domaćih stručnjaka iz akademske zajednice i privrede, stručnjaci iz regiona, mogu doprinijeti dragocjenim znanjem i teničkim savjetima u pripremi i implementaciji fiskalnih i strukturnih reformi.</li><li><b>Saradnja sa Svjetskom bankom i MMF-om</b>: formiranje stalnog tima za izradu dugoročnog plana fiskalne odgovornosti, koji uključuje i razmatranje čvršćih fiskalnih pravila koja bi pomogla dugoročnu fiskalnu održivost zemlje.
</li></ul>
<p><b>Kritike i izazovi</b></p>
<ol><li><b>Politička volja</b>: neophodna je snažna i kontinuirana politička posvećenost za sprovođenje reformi.</li><li><b>Efikasna implementacija</b>: jačanje tehničkog kadra i kapaciteta institucija za sprovođenje reformi.</li><li><b>Vanjski šokovi</b>: planiranje za nepredviđene globalne ekonomske fluktuacije.</li><li><b>Troškovi bankarskog sektora</b>: smanjenje visokih troškova kredita i kartičarskih usluga za građane.</li></ol>
<p>Usvajanjem sveobuhvatnog programa fiskalne konsolidacije, Crna Gora može:</p>
<ol><li>Dostignuti a potom održavati uravnoteženi budžet, odnosno nulti deficit i odredjeni suficit tokom naredne dvije do tri godine. Suficiti se mogu koristiti za jačanje fiskalnih rezervi i njihovu upotrebu u vanrednim situacijama.</li><li>Mjerama fiskalne konsolidacije ostvariti značajno smanjenje učešća javnog duga u BDP-u u srednjem roku, s ciljem smanjenja njegovog učešća u BDP-u na nivo ispod 50% u narednih pet godina</li><li>Postići investicioni kreditni rejting u roku od četiri do pet godina.</li></ol>
<p><b>Poštovani predsjedniče Vlade</b></p>
<p>Vaša predanost i posvećenost navedenim ciljevima biće ključna za dugoročnu ekonomsku stabilnost i prosperitet zemlje i stoga STEGA ostaje otvorena da u domenu svoje moći, znanja i uticaja, da svoj doprinos, kako bi Crna Gora realizacijom “Agende 2028” ostvarila generacijski cilj – punopravno članstvo u EU i status 28-članice ove zajednice država i naroda.</p>

STEGA pisala Spajiću: Potrebne nove hitne i snažne mjere za fiskalnu konsolidaciju sa ambicioznijim ciljevima

<p>Povlači se amandman na predlog zakona o državnoj imovini koji se tiče pitanja groblja - saopštio je premijer <b>Milojko Spajić </b>nakon više urgencija Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) koja je o namjeri da groblja postanu crkvena i privatna imovina prije četiri dana obavijestila ambasadore Kvinte.</p>
<p>Prethodno su pisali upravo Spajiću koji nije odgovorio na njihovo otvoreno pismo sa zahtjevom da se &nbsp;crnogorskoj javnosti pruže odgovori u vezi izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovinim u dijelu promjene statusa grobalja i njihovog svojinsko-pravni režima.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fstega-obavijestila-ambasadore-kvinte-o-namjeri-da-se-dozvoli-da-groblja-postanu-crkvena-i-privatna-imovina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ovaj amandman uputila je Nova srpska demokratija (NSD) koju predvodi predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b>. STEGA je Spajiću još 17. januara ukazala da se prihvatanjem amandmana poslanika NSD <b>Velimira Đokovića </b>&nbsp;zaobilazi primjena Ustava i otvara mogućnost prepisivanja grobalja u svojinu vjerskih zajednica ili drugih privatno-pravnih lica.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fprihvacenim-amandmanom-nsd-a-groblja-moguce-upisivati-kao-crkvenu-imovinu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Spajić je danas poručio da će ovo pitanje biti uređeno kroz poseban zakon.</p>
<p>- U želji da doprinesemo postizanju najboljeg rješenja ovo pitanje biće uređeno kroz poseban Zakon o grobljima. Resorno ministartvo će poslati poziv svim zainteresovanim stranama i formirati RG koja će izraditi zakon do kraja godine - naveo je on.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1888194113847128391&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povlači se amandman NSD kojim je bi se omogućilo da groblja postanu crkvena i privatna imovina

<p>Neformalna građanska asocijacija STEGA, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila je na to da se u Crnoj Gori najavljuje izgradnja autoputa od Podgorice do Bara, iako takav projekat nije ekonomski ni ekološki opravdan. Oni smatraju da bi proširenje postojećih magistrala i izgradnja novih brzih saobraćajnica bile bolje rješenje.</p>
<p>- Autoput preko Skadarskog jezera, kroz Nacionalni park, je neprihvatljiva trasa jer kritično narušava prirodnu sredinu pretvarajući je u ambijent kojim dominira krupni građevinski objekat. Ista ili slična situacija je i sa trasom po zapadnom obodu jezera (R. Crnojevića, Ljubotinj i Crmnica) - naveli su oni.</p>
<p>Od kapitalnog značaja za određivanje ranga puta je, podvlače u STEGA, i činjenica da je prosječna frekvencija saobraćaja  po ovom pravcu oko 10.000 vozila na dan.</p>
<p>- U aktuelnim strategijama se ne planira porast broja stanovnika jugoistočnog dijela primorja a u Crnoj Gori je već dostignut prosječni evropski nivo motorizacije. Razvoj Luke Bar do optimalnog obima pretovara od oko 7 mil t /god., od čega bi oko 85 odsto prometa moralo biti vezano za željeznicu, ne bi izdigao frekventnost preko minimalnog praga isplativosti autoputa a to je 15-000 prolazaka na dan - istakli su oni.</p>
<p>Ukazuju da bi po bilo kojoj trasi - preko ili oko jezera - u ovoj zoni autoput morao imati mostove i tunele znatne dužine što, kako su kazali, značajno poskupljuje cijenu gradnje.</p>
<p>- Kroz Crmnicu, i eventualno Ljubotinj, autoput bi predstavljao barijeru za međusobnu komunikaciju okolnih naselja i uslovljavao čitavu mrežu novih puteva za izlaz na petlju koja bi svojom veličinom (površinom) višesturko bila veća od bilo kojeg naselja ove regije. Autoput bi više otežavao saobraćaj u lokalnom prostoru nego što bi povezivao ta naselja sa okruženjem - naveli su u STEGA.</p>
<p>U takvoj situaciji najlogičnije rješenje je, kažu oni, izgradnja dodatne dvije trake uz postojeću magistralu do Sozine i brze magistrale od Sozine do Bara.</p>
<p>- Prelaz dodatne dvije trake preko jezera moguć je na konstrukciji u širini postojećeg nasipa za put i prugu i proširenjem mosta. Alternativa bi bila kaseta po dnu jezera. Od Đurmana, Sozine sa primorske strane, brzu magistralu (četiri trake) bi trebalu izgraditi po visočijim kotama (iznad naselja) do Bara - ocijenili su u STEGA.</p>
<p>Tokovi drumskog saobraćaja od Podgorice ka primorju granaju se na, kako su kazali, dva podjednako frekventna pravca  -na jednoj strani ka Baru a na drugoj ka Cetinju, Budvi i Boki. S druge strane, saobraćaj iz Boke je dominantno usmjeren ka Podgorici (a ne ka Baru). </p>
<p>- Zato bi i po ovom pravcu trebalo poboljšati putnu mrežu dogradnjom dvije trake uz postojeću magistralu i izgradnjom novih dionica brze magistrale tamo đe su neophodna skraćenja. Brzu magistralu je moguće dobiti dogradnjom dvije trake uz sadašnju magistralu od Farmaka do Ulića, novom trasom od Ulića do Vrela, tunelom Vrela (700mnv) – Lapčići (600 mnv) dužine četiri kilometra pa “zaobilaznicom” Budve od Lapćića do Bratešića. <i>/Tunelom bi se izbjegao uspon na Obzovicu i zona Brajića koji danas čine jednu od najrizičnijih – najopasnijih, dionica na putevima CG</i> <i>i put skratio za cca osam km/ - naveli su oni.</i> </p>
<p>Za vezu po primorskom pravcu od Boke (Bratešići) ka Baru i Ulcinju bila bi, ističu u STEGA, dovoljna magistrala od Stanišića preko Paštrovića do Petrovca.</p>
<p>- Na ovaj put bi se lako uvezivali prostori Ceklina, Ljubotinja, Konaka, Grblja i Paštrovića. <i>Bilo bi neophodno pouzdano provjeriti da li je od Grblja (Bratešići) dovoljna magistrala preko Radovića (sjeverna padina Luštice) – Spilice – (kaseta po dnu mora) Zelenika. Ali to je posebna tema - dodali su oni.</i></p>
<p>Po zonama bi, kažu, trebalo poboljšati regionalne puteve i/ili postojeće lokalne izdići na viši rang.</p>
<p>- Ovakvom putenom mrežom dobila bi se dostupnos do 30 minuta putovanja u najvećem dijelu Zetske ravnice i primorja što otvara nove mogućnosti razvoja i organizacije prostora. Važna prednost ovako planirane putne mreže je mogućnost fazne realizacije dionica  pojedinih puteva  od kojih svaka dionica poboljšava protočnost po pravcu. Ovo znači da nije nužno čekati realizaciju cijelog puta da bi se prevazišli aktuelni problemi - naveli su oni.</p>
<p>Dinamiku realizacije pojedinih dionica na ova dva puta trebalo bi, zaključuju, odrediti prema značaju problema koji se njima rješavaju. </p>
<p>- Primjera radi, trasa od Bratešića do Lapčića bi značila zaobilaznicu Budve a time i bržu vezu Boke sa Podgoricom; dionica Đurmani - Bar bi konačno riješila “nepodnošljive” sezonske gužve duž barske rivijere - naveli su u STEGA.</p>

STEGA: Autoput Podgorica – Bar nepotreban, proširenja postojećih magistrala bolje rješenje

<p>Lider Crnogorske evropske partije, <b>Novak Adžić</b>, poručio je da su groblja u Crnoj Gori svojina države.&nbsp;</p>
<p>On je kazao i da se iz njegove partije protive da se svojina nad grobljima dodijeli SPC.&nbsp;</p>
<p>- Podržavamo reakciju NVO STEGA u pogledu zakonskog otpora namjeravanoj otimačini svojine nad grobljima u Crnoj Gori, kojim ovaj režim namjerava, izmjenama Zakona o državnoj imovini, svojinu ili državinu nad našim grobljima prenijeti na crkvu Srbije. Groblja su svojina države Crne Gore- poručio je Adžić u objavi na društvenoj mreži X.</p>
<p>Podsjećamo, iz STEGE su juče saopštili da predsjednik Vlade Crne Gore nije odgovorio na otvoreno pismo koje je i službeno predato, povodom izmjene Zakona o državnoj imovini u dijelu promjene pravnog režima na grobljima.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1885621558674174275&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Režim namjerava da izmjenama Zakona svojinu nad grobljima prenese na crkvu Srbije

<p>Premijer <b>Milojko Spajić </b>nije odgovorio na otvoreno pismo koje je i službeno predato povodom izmjene Zakona o državnoj imovini u dijelu promjene pravnog režima na grobljima - saopštila je STEGA poručujući da žale što Spajić nije shvatio da, u već veoma konfrotiranoj političkoj atmosferi, ovo pitanje može da dovede do ozbiljnog sukoba i dalje polarizacije društva.<br/>
<br/>
U otvorenom pismu, STEGA je, nakon opsežne pravne analize i konsultacija sa vodećim pravnim ekspertima, ukazala da se predloženim amandmanom i terminom: ,,groblja u u imovini opštine” prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine, te da se time stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj. Time se, kako su ukazali, žele osnažiti raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fprihvacenim-amandmanom-nsd-a-groblja-moguce-upisivati-kao-crkvenu-imovinu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Žalimo što predsjednik Vlade nije shvatio da, u već veoma konfrotiranoj političkoj atmosferi, ovo pitanje može da dovede do ozbiljnog sukoba i dalje polarizacije društva. Skretanjem pažnje na druge teme, budžet priije svega, upozoravamo da neće uspjeti da prevari crnogrske građane i “neprimijetno” podrži &nbsp;amandman kojim se omogućava legalizacija nezakonitih upisa grobalja na crkvu. Umjesto da brani ustavni poredak i sekularnu državu, “ćutanjem” očigledno želi da odgovorni za te nezakonite upise ne odgovaraju pred sudom - naglasili su u saopštenju .<br/>
<br/>
Kako dodaju, umjesto da se poslušaju poruke evropskih partnera, da se fokusiramo na ispunjavanje pristupnih obaveza, premijer očito podržava otvaranja tema oko kojih je društveni sukob neizbježan.<br/>
<br/>
- Stoga će STEGA obavijestiti Evropsku komisiju i ambasadore KVINTA-e o ugrožavanju osnovnijih građanskih prava i da će STEGA učiniti sve da groblja ostanu opšte dobro i državno vlasništvo. U protivnom, ako se nastavi dalja klerikalizacija i prevođenje grobalja u crkveno vlasništvo premijer može računati da će pored studentskih dobiti i nove proteste koji će jasno tražiti njegovu odgovornost - zaključili su u saopštenju.</p>
<p>STEGA, NVU Komunica NG i Udruženje pravnika Crne Gore održali su 23. januara pres konferenciju na kojoj su ukazali da su groblja su državna svojina i da se ne može dozvoliti da postanu privatna i crkvena.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgroblja-su-drzavna-svojina-i-ne-moze-se-dozvoliti-da-postanu-privatna-i-crkvena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić nije odgovorio na otvoreno pismo, ne shvata da pitanje grobalja može da dovede do ozbiljnog sukoba i dalje polarizacije društva

<p>Nacionalna avio kompanija Air Montenegro nabavila je i treći avion. Baš kako je Portal ETV i najavio, večeras je u Podgoricu sletio avion tipa “Embraer E195”, koji je prethodno dobio potrebne potvrde u Poljskoj, a u Crnoj Gori po dolasku, kako je potvrđeno iz Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV), stručni timovi će izvršiti detaljan pregled aviona.</p> <p>- Stiže pojačanje floti nacionalnog avioprevoznika AirMontenegro. Još jedan avion znači više destinacija i putnika što će doprinijeti boljem povezivanju sa turističkim tržištima i jačanju crnogorske &nbsp;privrede. Posadi i putnicima želim mnogo uspješnih letova, mirno nebo i sigurna slijetanja. Neka Air Montenegro nastavi da širi krila, povezujući ljude, ideje i mogućnosti, na ponos svih građana Crne Gore - napisao je premijer<b> Milojko Spajić </b>na mreži X.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620230648_90533ed0af46f2efeefd828a8a2a78ef3bb954025e41224c3e5770061941f063.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250620230648_90533ed0af46f2efeefd828a8a2a78ef3bb954025e41224c3e5770061941f063" data-rendition-name="original" width="1286" height="788" loading="lazy" alt="avion Air Montenegro "> </figure>  <p>Nakon nedavnih medijskih spekulacija u vezi sa tehničkom ispravnošću ovog aviona, Air Montenegro se nedavno oglasio saopštenjem, u kojem odbacuju navode o bilo kakvim bezbjednosnim propustima.</p> <p>Mediji su ranije pisali da se avion &nbsp;prethodno nalazio na beogradskom aerodromu, gdje je mjesecima čekao eventualno uključivanje u flotu srpske nacionalne avio-kompanije Air Serbia. Iako su postojale najave da će srpski nacionalni prevoznik preuzeti avion, ta opcija je naprasno odbačena – iz, kako se nezvanično navodi, "nepoznatih razloga". Avion je potom prebačen u Poljsku, u servisni centar WYZL-2, specijalizovan za održavanje Embraerove E170/190 serije.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1936112977746293060&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Iz Poljske sletio treći avion za Air Montenegro, slijedi provjera ACV-a; Spajić: Želim mirno nebo i sigurna slijetanja

<p>Ruski predsjednik<b> Vladimir Putin </b>uputio je ozbiljno upozorenje Ukrajini, poručivši da bi svaki pokušaj upotrebe nuklearnog oružja protiv Rusije izazvao refleksni odgovor Moskve i imao katastrofalne posljedice po Kijev.</p>
<p>Govoreći na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Petersburgu, Putin je kazao da bi eventualno korištenje takozvane prljave bombe, oružja koje kombinuje konvencionalnu eksploziju s radioaktivnim materijalom, bila kolosalna greška ukrajinskog rukovodstva.</p>
<p>- To bi vjerovatno bila njihova posljednja greška. Naš odgovor bi bio izuzetno oštar, možda i katastrofalan – ne samo za neonacistički režim u Kijevu, nego i za samu Ukrajinu - rekao je Putin.</p>
<p>Iako je priznao da Rusija trenutno ne posjeduje dokaze da Ukrajina planira nuklearni napad, upozorio je da bi takva ideja mogla nastati "u bolesnoj glavi".</p>
<p>U istom obraćanju, ruski lider je najavio stvaranje sigurnosne zone duž granice s Ukrajinom, kao odgovor na, kako tvrdi, sve češće napade na rusku teritoriju i nedavni upad u Kursku oblast. Zona bi, prema njegovim riječima, mogla biti duboka između osam i 12 kilometara.</p>
<p>Putin je dodatno rekao da Rusija ne planira zauzimanje grada Sumija, regionalnog centra na sjeveroistoku Ukrajine, ali to ne isključuje.</p>
<p>Komentarišući šire ciljeve ruske ofanzive, Putin je ponovo istakao stav da Rusi i Ukrajinci pripadaju istom narodu: "Cijela Ukrajina je naša. Gdje kroči ruski vojnik – to je naše."</p>

Putin: Cijela Ukrajina je naša, a gdje kroči ruski vojnik – to je naše

<p>Potpredsjednik Opštine Kolašin, <b>Vasilije Ivanović</b> i predsjednica odborničkog kluba u SO Kolašin, <b>Nada Selić </b>napustili su sastanak vladajuće koalicije u Kolašinu, zbog neslaganja sa dijelom vlasti oko načina funkcionisanja i vođenja buduće Agencije za planiranje prostora, kao i drugih preduzeća, koja bi trebalo da rade u interesu građana, navedeno je zajedničkom saopštenju medijima. </p>
<p>Ivanović i Selić dodaju da nijesu saglasni oko potrebe za organizovanim upravljanjem budućih sportskih objekata u zoni na Lugu. </p>
<p>- Vjerujemo da takvi projekti zahtijevaju jasnu viziju i dogovor, a ne improvizaciju i nerazumijevanje njihove važnosti za lokalnu zajednicu - ističu oni. </p>
<p>Ivanović i Selić su naglasili i da ih posebno zabrinjava što se, kako su kazali, suočavaju s otvorenim političkim opstrukcijama. </p>
<p>- Primjer toga je opštinski sekretar za finansije koji ne izdaje uvjerenja za zapošljavanje kandidatima koji ispunjavaju sve uslove, već na osnovu proizvoljnih pretpostavki o njihovoj političkoj pripadnosti. Na osnovu dosadašnjeg iskustva, uvjereni smo da takvo ponašanje nije slučajno, već dolazi uz podršku određenih političkih subjekata i bivših funkcionera - navodi se u njihovom zajedničkom saopštenju. </p>
<p>Ističu da su se više puta obraćali nadležnima u vezi sa infrastrukturnim problemima u gradu. </p>
<p>- Saobraćajnice su oštećene, trotoari zapušteni, a zelene površine obrasle. Komunalno preduzeće ne odgovara na potrebe građana i ne ispunjava svoju osnovnu funkciju - naveli su Ivanović i Selić. </p>
<p>Kako kažu, neće dozvoliti da razvoj Kolašina bude žrtva ličnih sujeta i političkih igara.</p>
<p>- Učešćem u vlasti i stupanjem na funkcije, preuzeli smo odgovornost da povjerenje koji su nam građani dodjelili na izborima pretočimo u napredak Kolašina. Zato, svi započeti i planirani projekti moraju da se nastave nesmetano. Kolašin zaslužuje dinamičan razvoj i jasnu podršku Vlade Crne Gore – ali bez blokada koje dolaze od manjeg dijela lokalnog rukovodstva - zaključuju u saopštenju. </p>

Odbornici PES-a Ivanović i Selić: Napustili smo koalicioni sastanak zbog nesuglasica oko rukovođenja opšinskim preduzećima

<p>Crnogorske košarkašice poražene su od Češke na startu Evropskog prvenstva, rezultat je bio 89-44. Naši omladinci izgubili su od Španije, u trećem kolu Prvenstva Evrope, &nbsp;bilo je 0-5. "U 20" vaterpolo reprezentacija Crne Gore poražena je od Španije u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva - 23:9.</p>
<p>Neko će reći, bio je to loš dan za crnogorski sport.</p>
<p>Reći i, bojim se, pogriješiti.</p>
<p>Jer, jučerašnji dan zapravo je slika stanja u našem sportu i najava još lošijih vremena koja čekaju i naše klubove i naše reprezentativne selekcije.</p>
<p>Tri debakla na velikoj sceni nijesu došli niotkuda, nijesu ničim izazavani, nijesu trenutak slabosti. Teški porazi naših sportista posljedica su sve težeg stanja u crnogorskom sportu. Kao što je takvo stanje u našem sportu gorak plod stanja u našem društvu i državi.</p>
<p>Sport je jedan od najbitnijih nacionalnih simbola i, kao takav, u državama koje drže do svog međunarodnog ugleda zbrinut je i njegovan kroz različite sistemske modele. Države regulišu obrasce za stvaranje uslova u kojima se razvijaju sportisti kadri da budu njihovi "najbolji ambasadori" na Olimpijskim igrama, svjetskim i kontinentalnim prvenstvima. Uspjesi sportista snažna su poluga za promociju države ali i moćna hemija za jačanje nacionalnog ponosa i osjećaja pripadanja svojoj zemlji.</p>
<p>Kod nas su te stvari okrenute tumbe. Sistem podrške vrhunskom sportu nikad nije zaokružen na pravi način. Zato ga je bilo relativno lako razbiti u komade. A razbijanje je počelo onoga trenutka kad su na njegovo čelo došli ljudi kojima su na Olimpijskim igrama važnije bile utakmice reprezentacije susjedne države, nego one o čijem su trošku otputovali u Pariz i, prije toga, Tokio. Oni koji su prljavom propagandom deceniju i po reprezentacije Crne Gore i nekoliko crnogorskih klubova kadrih da se ozbiljno nose sa najboljima u Evropi, prokazivali i etiketirali kao partijske ispostave.</p>
<p>Istina je da je u crnogorskom sportu oduvijek bilo previše političara. Istina je i da se nije bilo imuno na zloupotrebu sporta u političke, pa i partijske svrhe. Kao što je istina da je, do prije pet godina, ipak krovni cilj ulaganja u sport bila promocija Crne Gore pred svijetom.&nbsp;</p>
<p>Ovo čemu sada prisustvujemo je izdisaj crnogorskog sportskog potencijala. Inercija iz perioda kad se o sportu koliko toliko vodilo računa dolazi do krajnje tačke. A na viđelo izlaze rezultati politike koja mrzi sve što predstavlja nacionalni simbol i što je Crnoj Gori godinama donosilo ugled i simpatije kao, često, jedine zemlje sa manje od milion stanovnika koja učestvuje na najvećim svjetskim smotrama.</p>
<p>Srebrna medalja rukometašica na OI i zlatna sa PE, zlato vaterpolista iz Malage, srebro Srđana Mrvaljevića na SP... ponos i samopouzdanje mlade države podigli su nepodnošljivo visoko za one koji su sve uradili da te države uopšte ne bude. Da njeni sportisti nikad ne nastupe u dresu sa crnogorskim grbom.</p>
<p>E, u ruke takvih pala je i država i sport. Jučerašnji porazi naših selekcija njihova je slatka osveta za sve duševne bolove koje su im pričinile pobjede sportista u dresu Crne Gore. Njihova strategija je jasna: stigli su nas Gibraltar i Farani, još samo da nas preskoči Lihtenštajn i San Marino pa će biti sramota navijati za Crnu Goru.</p>
<p>Dovoljno je, uostalom, bilo pratiti reakcije na najavu da će država pomoći KK "Budućnost Voli". Jedini crnogorski klub koji još ima kvalitet da se ozbiljno takmiči na međunarodnoj sceni. Između svakoga reda ispisanog u toj euforičnoj kampanji protiv glavnog sponzora i predsjednika Vlade, vrištala je poruka: nećemo "Budućnost" koja može da pobijedi Zvezdu i Partizan.</p>
<p>Inferioran sport kao dokaz neuspješnosti države, to je cilj ka kojem se planski ide. To je nastavak obračuna sa simbolima, započet gašenjem Montenegro erlajnsa, a nastavljen pa (zakratko?) obustavljen juče, napadom na FCJK.</p>
<p>Takvom "konačnom rješenju" nema se ko suprotstaviti osim nas - navijača bez rezervne domovine, reprezentacije i kluba. Otpor gašenju FCJK pokazao je da se to može. Pogotovo bi moglo kad bi se za crnogorske simbole svako borio kao Vukić Pulević, sa njegovih blizu 90 ljeta. Pominjem ga i zato što znam da je znao, prije skoro pola vijeka, sjesti u voz ili avion i biti jedini navijač "Budućnosti" u Ljubljani ili Skoplju. To je taj duh koji se, pod teretom prljave propagande da je svaki iskaz ljubavi prema bilo čemu crnogorskom neiskren - neđe zagubio.</p>
<p>A, naravno da nije tako. To moraju znati i crnogorski sportisti. Ne igraju za ministra sporta ili nekog direktora u tom resoru, nego za svoju zemlju i za stotine hiljada nas koji navijamo za njih. I kad dobijaju i kad, kao juče, ubjedljivo gube.</p>

Gaž/šenje crnogorskog sporta

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: stega