Grupa Kotorana u proteklih mjesec sprovela je istraživački projekat „100 prijava, 100 odgovora“ prijavljujući nepropisna parkiranja u užem jezgru Starog grada, ali i prateći postupanje Komunalne policije koje su okarakterisali kao nerijetko neprofesionalno i selektivno. Odlučni u namjeri da utiču na katastrofalno stanje na ulicama svjetske zaštićene oblasti UNESCO-a, bili su fokusirani na dvije ulice oko Starog grada i, kako su saopštili Portalu ETV, Komunalnoj policiji prijavili više od stotinu slučajeva nepropisno parkiranih vozila na pješačkim prelazima, trotoarima, autobuskim stajalištima za gradski prevoz, kao i na kolovoznim trakama ove dvije saobraćajnice. Svaka prijava je, kažu, uredno evidentirana fotografijom, vremenom prijave, ali i dolaska Komunalne policije, kao i načinom njihovog postupanja kao izvršnog organa lokalne uprave odgovornog za regulisanje komunalnog reda u gradu Kotoru. Nerijetko su, ističu, bili svjedoci njihovog neprofesionalnog i selektivnog postupanja - što je suprotno članu 3. Zakona o komunalnoj policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250627110644_dd4c82bbfbd12316efe5290363be46253357add83b43ea084dfb0e593369f50d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250627110644_dd4c82bbfbd12316efe5290363be46253357add83b43ea084dfb0e593369f50d" data-rendition-name="original" width="1170" height="1162" loading="lazy" alt="Parkiranje"> </figure>  - Profesionalnost i posvećenost Komunalne policije kao nadzornog organa na rješavanju ovog dugogodišnjeg problema je na upitnom nivou jer je evidentirano svega 20 odsto prekršajnih naloga u odnosu na ukupan broj prijava - upozorili su oni. <h2>I SLUŽBENA VOZILA NEPROPISNO PARKIRANA</h2> Na terenu su, kako su nam saopštili, uočili i da su pojedina službena vozila gradske uprave parkirana suprotno zakonu o bezbjednosti saobraćaja. - Kojima smo direktno apelovali da očekujemo da se gradom upravlja prvenstveno primjerom - poručili su u neformalnoj grupi građana Kotora. Svjesni su, kažu, obima odgovornosti i nadležnosti Komunalne policije, ali ipak smatraju da je neprihvatljivo da permamento raspoređeni komunalni policajci na gradskoj rivi ne mogu da obezbjede komunalni red. U tom kontekstu ih zabrinjava i činjenica da se kancelarije Komunalne policije nalaze u neposrednoj blizini ulice na Tabačini u kojoj su škola i vrtić - te da je upravo tu evidentiran najintezivniji komunalni haos.&nbsp; <h2>TRADICIJA GRAĐANSKE NEKULTURE</h2> Smatraju da su rezultati istraživačkog projekta poražavajući s obzirom na broj pojedinaca koji suprotno zakonskim propisima odluče da zauzmu prostor na ulicama ili trotoarima, parkirajući vozilo na nepredviđenim lokacijama, direktno ugrožavajući bezbjednost pješaka i ostalih učesnika u saobraćaju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250627110644_006e72812accd01149a846de7ba24a21153e0679b50a5ddd8571e803fa5c05e7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250627110644_006e72812accd01149a846de7ba24a21153e0679b50a5ddd8571e803fa5c05e7" data-rendition-name="original" width="1170" height="1123" loading="lazy" alt="Parkiranje u Kotoru"> </figure>  Ova vrsta građanske nekulture je, cijene oni, postala tradicija koja - osim što usporava saobraćajni protok u gradu - direktno ugrožava neke od najranjivijih građanskih grupa - djece i starijih lica. S obzirom da je situacija alarmantna, poručuju da će kao neformalna grupa građana nastaviti sa započetim aktivnostima, ali i najavljuju snimanje dokumentarnog filma, organizovanje javnih apela i diskusija, monitoringom lokalnih politika, te kreiranje onlajn platforme koja će obezbjediti uključivanje šire lokalne zajednce u rješavanje ovog problema. To, kako su podvukli, čine uz obećanje svim građanima Kotora da će se jednom zauvijek dovesti odgovarajući komunalni red u jednom od najznamenitijih gradova u Crnoj Gori.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Grupa Kotorana uzela stvar u svoje ruke: Svakodnevno prijavljuju nepropisna parkiranja i evidentiraju nerijetko neprofesionalne i selektivne reakcije Komunalne policije

Jedan od najpopularnijih muzičkih izvođača sa prostora bivše Jugoslavije, Dino Merlin, sinoć je održao koncert u Budvi, čime je zvanično otvorena ljetnja turistička sezona na budvanskoj rivijeri.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250525090532_b15de6531ad9f6568aa48035976bb29fc18fb8416267396f0d4184afe4af75ae.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250525090532_b15de6531ad9f6568aa48035976bb29fc18fb8416267396f0d4184afe4af75ae" data-rendition-name="original" width="959" height="520" loading="lazy" alt="dino merlin"> <figcaption>Foto: Siniša AdamovićETV</figcaption> </figure>  Koncert je održan na prepunom trgu ispred Starog grada, a Merlin je pred brojnom publikom izveo prepoznatljive hitove, kao i pjesme sa novog albuma Mi, koji je objavljen nakon više od decenije diskografske pauze.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250525090536_f5cfff4258a8a095c1f0136e1a7ce35f12fd2ef884783dcc91d8989b39222495.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250525090536_f5cfff4258a8a095c1f0136e1a7ce35f12fd2ef884783dcc91d8989b39222495" data-rendition-name="original" width="943" height="546" loading="lazy" alt="koncert"> <figcaption>Foto: Siniša AdamovićETV</figcaption> </figure>  Oduševljena publika je tokom cijelog nastupa horski pjevala sa bh. muzičarom, a atmosfera je bila ispunjena emocijama, pjesmom i uzavrelom ljetnjom energijom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250525090536_f76d9bf336dfb59711cf81f1986b06e49c0f64566bd1aef46fd7010f2a09224c.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250525090536_f76d9bf336dfb59711cf81f1986b06e49c0f64566bd1aef46fd7010f2a09224c" data-rendition-name="original" width="970" height="524" loading="lazy" alt="dino merlin"> <figcaption>Foto; Siniša AdamovićETV</figcaption> </figure>  Spektakularnim nastupom pod vedrim nebom, u prisustvu posjetilaca iz svih krajeva Crne Gore i regiona, ali i brojnih turista, Budva je svečano ušla u sezonu 2025. godine, najavljujući bogat kulturno-zabavni program i raznovrsne sadržaje tokom ljetnjih mjeseci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250525090536_5f72597c78e740597e112c0e0673981f1d81f1db2b8b65bbfd2316c9db25fe2e.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250525090536_5f72597c78e740597e112c0e0673981f1d81f1db2b8b65bbfd2316c9db25fe2e" data-rendition-name="original" width="983" height="470" loading="lazy" alt="koncert"> <figcaption>Foto: Siniša Adamović</figcaption> </figure>  &nbsp;Gošča koncerta bila je Ivana Banfić. koja je sa njim otpjevala pjesmu Godinama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250525090548_21542d23f57821099e5d5ad3a869eb088d94645a365911d6ff0c12dfea141373.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250525090548_21542d23f57821099e5d5ad3a869eb088d94645a365911d6ff0c12dfea141373" data-rendition-name="original" width="962" height="529" loading="lazy" alt="koncert"> <figcaption>Foto: Siniša AdamovićETV</figcaption> </figure>  &nbsp;

Danijela Jovanović

Dino Merlin spektakularnim koncertom otvorio ljetnju sezonu u Budvi

Velika skela po dno zidina Starog grada u Ulcinju još jednu će sezonu dočekati turiste nespremna. Radovi na uređenju počeli su u oktobru 2022. godine. Milionska investicija morskog dobra ni danas nije završena.&nbsp;
Ulcinjani su od samog starta ukazivali da projekat uređenja tog prostora nkije dobar. Iz Morskog dobra su kasnije potvrdili da je bilo propusta u projektovanju, te da se projekat mora revidirati - mještani su razočarani.&nbsp;
- Molimo kompetentne organe naše opštine da završe infrastrukturu. Takav projekat ne postoji nigdje, oni nijesu bili u stanju da urade jednu, mislim na Morsko dobro, jednu stazu kroz Borovu šumu do Velike plaže. Oni kao institucija ne vole Ulcinj - kazao je građanin.&nbsp;
Dodaje da je Ulcinj "pušten" niz vodu.&nbsp;
Iz Sekretarijata za investicije Opštine Ulcinj su ukazivali na brojne propuste u projektu. Radovi su davno obustavljeni i na tom prostoru se ne radi ništa.&nbsp;
Opština je nedavno preuzela obavezu da uradi projekat adaptacije Velike skele u dogovoru s Morskim dobrom.&nbsp;
- Mi smo odradili projekat adaptacije i proslijedili smo Morskom dobru, te očekujemo da će Morsko dobro raspisati tender da ukoliko se može stići da ove turističke sezone, tj. ovoga ljeta da se Velika skela adaptira, odnosno da se radovi privedu kraju (budu popločani) - kazali su iz Opštine Ulcinj za Televiziju E.&nbsp;
Ulcinjani ne žele da još jedno ljeto turisti na skeli gledaju građevinski materijal po dno zidina Starog grada, armature, otvorene šahte i gomile smeća na pjeni od mora.&nbsp;
- Mora se pooštriti kaznena politika. Neko ko bača ili ko ostavlja smeće ovdje, jer mi znamo noću kad dolaze, istovaraju kamione itd. To je ne samo za žaljenje, moraju institucije da djeluju, i one moraju da kažnjavaju - riječi su jednog Ulcinjanina.&nbsp;
Iz Opštine Ulcinj se nadaju da će bar dio tog prostora uspjeti da urede.&nbsp;
- Vidjećemo da prvi dio bude možda kao parking mjesto ili kao jedqan mali kružni tog, gdje bi se moglo okrenuti auto kako bi se vratilo - kazali su iz Opštine Ulcinj za Televiziju E.&nbsp;
V.Lj.&nbsp;

Portal ETV

Velika skela po dno zidina Starog grada Ulcinja i ovo ljeto dočekuje turiste nespremna

Turisti izletnici koji organizovano žele da posjete Stari grad Herceg Novi, prvi put će ovog ljeta plaćati izletničku taksu od jednog eura.
Samo grupe sa vodičem mogu doći u turističko-informativni biro da popune vaučer i uplate taksu, prenosi Novski portal.
U Turističkoj organizaciji (TO) Herceg Novi ne očekuju da će odmah zaživjeti izletnička taksa, ne bar kada je riječ o turistima izletnicima koji već stižu brodovima u gradsku luku iz Budve, Tivta i Kotora.
Vršiteljka dužnosti direktorice TO Herceg Novi, Tanja Mrkaić, kazala je da računaju na turiste koji stižu preko agencija autobusima.
- Imali smo već dva upita i realiozovana su dva obilaska Starog grada. Problem je s brodovima, jer izletnici dolaze s njima neorganizovano. Samo ih brodari preuzmu, izlaze u gradsku luku Herceg Novi i pojedinačno razgledaju Stari grad i tvrđave. Oni moraju da najave dolazak, onda da daju vaučer u turističko-informativni biro. Mi onda napravimo fakturu i oni uplate - objasnila je Mrkaić.
S obzirom na to da je ovo tek prva godina da se uvodi izletnička taksa, mnogi gosti ili ne znaju za to, ili smatraju da bi trebalo u jednu cijenu uključiti obilazak Starog grada i tvrđava Forte Mare, Sat kule, Kanli kule, Španjole, a kada se osposobi za posjete i Potkovičaste kule.
U Herceg Novom je, kako tvrdi Mrkaić, najniža cijena izletničke takse u odnosu na okruženje i region.
U TO očekuju izmjene Zakona o boravišnoj taksi. To bi uskoro moglo da se desi, nakon čega bi predlog o povećanoj boravišnoj taksi išao na saglasnost Skupštine.
Sada turisti plaćaju boravišnu taksu jedan eura, koliko je maksimalno po zakonu.

Herceg Novi: Izletnička taksa za obilazak Starog grada jedan eura

Turistička organizacija Herceg Novi i Uprava lokalnih javnih priohoda kreću sa naplatom izletničke takse.
- Na osnovu odluke Skupštine opštine Herceg Novi o uvođenju izletničke takse, sa početkom ljetnje turističke sezone počeće naplata za posjetu turističkog lokaliteta Stari grad - napominju iz Turističke organizacije.
Izletnička taksa utvrđena je za svakog posjetioca koji u okviru organizovanih grupa turista posjećuje lokalitet Stari grad, u iznosu od jedan euro.
Ukrcaj i iskrcaj grupa turista obavljaće se na tri lokacije: autobusko stajalište kod cvjećare na Dubravi, dolazni peron na glavnoj autobuskoj stanici i autobusko stajalište kod "Tonsatija".
U skladu sa zakonskim odredbama, prihod od izletničke takse isključivo je prihod Turističke organizacije Herceg Novi, nad čijim prikupljanjem i plaćanjem nadzor obavlja Uprava lokalnih javnih prihoda.
Naplatu izletničke takse obavlja turistička agencija, drugo pravno lice ili preduzetnik koji je registrovan za obavljanje turističke djelatnosti uz obavezu da naplaćeni iznos izletničke takse uplati Turističkoj organizaciji.
Uplata izletničke takse biće na žiro račun broj 510-9063208-98, otvoren kod CKB banke A.D. Podgorica i na žiro račun broj 520-9063208-36 otvoren kod Hipotekarne banke A.D. Podgorica.
Od 1. januara2026. godine uplata će biti isključivo na navedeni račun kod Hipotekarne banke A.D. Podgorica.

Herceg Novi: Počinje naplata izletničke takse za posjetu Starom gradu

Članovi Senata SAD iz opozicione Demokratske stranke zaprijetili su da će danas izazvati djelimičnu blokadu finansiranja federalne vlade ako vladajući republikanci i Bijela kuća ne pristanu da ograniče mjere protiv imigranata koje sprovodi predsjednik Donald Tramp.
Demokrate u Senatu, gornjem domu Kongresa SAD, zaprijetile su da će danas blokirati usvajanje zakona o finansiranju Ministarstva unutrašnjih poslova i nekoliko vladinih agencija, što bi vladu dovelo korak bliže djelimičnoj blokadi finansiranja, navodi Asošiejted pres.
Dok atmosfera u zemlji ključa zbog nedavnih ubistava dvoje demonstranata u Mineapolisu, koje su počinili pripadnici Imigracione i carinske službe (ICE), gnjevni senatori demokrata traže da policajci budu bez maski i da moraju da se predstave i da imaju sudske naloge sa razlozima za hapšenje.
Ako ti zahtjevi ne budu ispunjeni, demokrate navode da su spremne da blokiraju usvajanje zakona o budžetu Ministarstva unutrašnjih poslova i nekoliko agencija, tako što neće dati glasove koji su republikancima potrebni, usljed čega bi sutra u ponoć počela djelimična blokada finansiranja federalne vlade.
Lider demokrata u Senatu Čak Šumer rekao je sinoć da demokrate neće dati neophodne glasove za usvajanje tog akta dok se Imigraciona i carinska služba „ne obuzda i ne reformiše“.
- Američki narod podržava sprovođenje zakona i podržava bezbjednost granica, ali ne podržava da ICE teroriše naše ulice i ubija američke građane - kazao je Šumer.

SAD: Demokrate prijete blokadom finansiranja vlade zbog ICE-a

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović naveo je da su 21. januara podnijeli zahtjev, za inspekcijski nadzor gradilišta postrojenja za prečičćavanje otpadnih voda u Botunu, glavnom državnom inspektoru Novaku Lakušiću.
On je večeras došao ispred gradilišta postrojenja za prečičćavanje otpadnih voda u Botunu, koje je Građevinska inspekcija Ministarstva urbanizma, prostornog planiranje i državne imovine zapečatila.
Asanović tvrdi da su „uočene mnoge manjkavosti“.
- Oni su danas oko 13 časova izvršili inspekcijski nadzor i naložili zatvaranje ovog gradilišta. Ovdje su uočene mnoge manjkavosti, ovdje su pogaženi i zakon i Ustav Crne Gore. Oni koji su odgovorni za ovo moraju odgovarati – rekao je Asanović.
Predsjednik Optine Zeta je pozvao Tužilaštvo da ispita slučaj.
–Pozivam tužilaštvo da ispita kako je neko dozvolio turskoj kompaniji da uđe u radove bez dozvole i sa mnogim manjkavostima. Tražimo od tužilaštva da procesuira odgovorne za ovo, a to su direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović – izjavio je Asanović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 57vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 176.4706%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fr%2F1CrYvG1E7J%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

Asanović ispred gradilišta u Botunu: Oni koji su odgovorni za ovo moraju odgovarati

Sekretarijat Ujedinjenih nacija je zaključio da pravo naroda na samoopredjeljenje nije primjenljivo u slučaju Krima i Donbasa, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš na konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje novinara agencije Tass.
- Nakon veoma pažljive provjere našeg pravnog odjeljenja, formirali smo stav da princip samoopredjeljenja nije primjenljiv u slučajevima Krima i Donbasa - rekao je Gutereš.
Prema njegovim riječima, Sekretarijat svjetske organizacije smatra da u pomenutim slučajevima „princip teritorijalnog integriteta preovlađuje“ nad pravom na samoopredjeljenje naroda.
Od 23. do 27. septembra 2022. godine u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici, kao i u Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti, održani su referendumi o prisajedinjenju Rusiji i velika većina stanovnika glasala je za to.
Međunarodno pravo se u savremenom svijetu ignoriše, što dovodi do toga da prevladava vladavina sile, izjavio je Gutereš i dodao da bipolarni sistem koji predvode Vašington i Peking predstavlja rizik za stabilnost.
- Živimo u svijetu gdje akcije, a posebno one nepromišljene, izazivaju opasne reakcije koje su asimetrične i nepredvidive. Vladavina sile prevladava nad vladavinom prava, međunarodno pravo se krši, saradnja erodira, a multilateralne institucije su napadnute na mnogim frontovima - rekao je Gutereš.
Gutereš je naglasio da je trenutna kriza povjerenja pogoršana "epidemijom nekažnjivosti“, jer globalne institucije gube sposobnost da efikasno sprečavaju sukobe, a upozorio je da bez povratka poštovanju vladavine prava svijet rizikuje da upadne u haos, u kom će mehanizmi kolektivne bezbjednosti prestati da funkcionišu.

Gutereš: Pravo naroda na samoopredjeljenje nije primjenljivo u slučaju Krima i Donbasa

Izrael je u četvrtak predao tijela 15 Palestinaca, samo nekoliko dana nakon što je pronašao posmrtne ostatke posljednjeg izraelskog taoca, saopštio je zvaničnik Ministarstva zdravstva u Gazi.
Ovo označava posljednju razmjenu talaca i zatočenika između Izraela i Hamasa u okviru prve faze primirja, postignutog u oktobru uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država (SAD-a).
Međunarodni komitet Crvenog krsta saopštio je da je pomogao u facilitiranju povrata tijela. Ona su prebačena u bolnicu Šifa u gradu Gazi, rekao je Zaher al-Vahidi, portparol Ministarstva zdravstva.
Povratak svih preostalih talaca, živih ili mrtvih, bio je ključni dio prve faze primirja koje je zaustavilo rat.
Prema uslovima primirja, Izrael je pristao da vrati 15 palestinskih tijela za svakog pronađenog izraelskog taoca. Nije jasno da li su tijela vraćena u četvrtak posmrtni ostaci palestinskih zatočenika koji su umrli u izraelskim zatvorima ili tijela koja su izraelske trupe tokom rata odnijele iz Gaze.
Izrael je u okviru sporazuma o primirju oslobodio oko 2.000 palestinskih zatvorenika, od kojih su mnogi uhapšeni tokom dvogodišnjeg rata i držani bez podizanja optužnice. Takođe je vratio tijela 360 Palestinaca u Gazu, gdje se lokalne vlasti suočavaju s poteškoćama u njihovoj identifikaciji.
Ministarstvo zdravstva u Gazi, koje djeluje pod administracijom Hamasa, objavljuje fotografije poginulih kako bi ih porodice mogle prepoznati. Od tijela koja je Izrael do sada vratio, porodice su uspjele identifikovati oko 100, rekao je al-Vahidi.
U ponedjeljak je Izrael saopštio da je, nakon opsežne potrage na jednom groblju u sjevernoj Gazi, pronašao i identifikovao posmrtne ostatke posljednjeg izraelskog taoca, policajca Rana Gvilija.

Tag: stari-grad