Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade danas je utvrdio ko su kandidati za najviše državno priznanje, a na toj listi ovog puta su se našli i Buksovci - Aleksandar Radunović (Popaj), Veselin Gajović (Gajo), Goran Vujović i Zoran Marković (Zonjo).
Osim njih, kandidati su i književnici Radovan Vujadinović i Aleksandar Bečanović, Bećir Vuković, prof. dr Vuk Cerović, istaknuta umjetnica Branimirka Popović (Branka Šćepanović), akademik mr Branka Bogavac, profesor francuskog i ruskog jezika i magistarslavistike, književnik Milan Delić, doktor nauka za fizičku kulturu i obrazovanje Momčilo Vuksanović, prof. francuskog i latinskog jezika Gordana Sarić, prof. dr Rifat Alihodžić, dipl.ing.arh, Jasmina Kujović Salković, spec.sci.arch. mr Elvira Muzurović dipl.inž.arh, Branko Rabrenović, MSc. arch.
Na listi kandidata za ovo državno priznanje je i &nbsp;NVO Međunarodni klub žena Crne Gore (International women’s clab of Montenegro - IWCM), &nbsp;dr Snežana Dragićević i dr Snežana Vuksanović; dr Srđa Martinović doktor nauka; mr Živko Andrić, magistar hemijskog inženjerstva; Zdravko Đuranović, muzički umjetnik; prof. Vanja Pantović, osnivačica i direktorica baletske škole “Princeza Ksenija”...
Tu su i Zlatko Zlatičanin, pisac, prosvjetni radnik- nastavnik; Kemal Musić, master kulturolog; Aleksandar Damjanović, dipl. ekonomista; Crveni krst Crne Gore, NVO Internacionalna kulturna asocijacija IKA, kao i prof. Milica Bakrač, profesorka srpskog jezika i književnosti.
Kandidati su i Obrad Nenezić, dipl. dramaturg, doktorant FDU Beograd na teoriji dramskih umjetnosti, dr Dragan S. Hajduković, doktor fizičkih nauka; Miloš Karadaglić, magistar muzike; mr Ivan Martinović, magistar elektrotehnike, doktorant; Vladimir Perović, dipl. FTV reditelj; Dejan Božović, akademski mizičar (kompozitor i aranžer); Braho Adrović, književnik - Pedagoška akademija - grupa: srpskohrvatski jezik i književnost; Sreten Vujović, akademik DANU- pisac i prevodilac; Pavle Pepđonović.
Kandidati za Trinaestojulsku nagradu su i Blagoje Krivokapić, mašinski inženjer – poslovni menadžment i upravljanje malim i srednjim preduzećima; drNikola Marković magistar slikarstva, doktorirao na arhitekturi u oblasti urbanizma, docent; Jelena Garić, dipl. dizajner – grafički dizajn i vizuelne komunikacije i mr Veljo Stanišić - magistar grafike.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Buksovci kandidati za Trinaestojulsku nagradu

Akademik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU), potpredśednik Crnogorskog PEN centra, pisac i prevodilac Sreten Vujović uputio je otvoreno pismo, kako je rekao, predśedniku svih Srba u Crnoj Gori, Jakovu Milatoviću i Vrhovnom državnom sudilištu, a povodom dešavanja na Cetinju 10. marta 2023. godine, prilikom predstavljanja tadašnjeg predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića na Cetinju.
Njegovo pismo prenosimo u cjelosti:
Kako pomenuti (slučajni) predśednik, prema vlastitoj izjavi, ne koristi jezik propisan Ustavom Crne Gore, svoju odbranu u montiranom političkom procesu na Cetinju, koji je od „napada“ na predśedničkog kandidata „evoluirao“ u „napad na službeno lice u vršenju službene dužnoesti“, odnosno dopunu odbrane sam dužan uputiti aktuelnom (slučajnom) predśedniku, i to na jeziku kojim su govorili i njegovi i moji preci! Ja se mojih nijesam odrekao! Kako je ovaj proces politički instruiran od strane njegove antidržavne partijske grupacije, prava adresa za iznošenje obrane je upravo Milatović. Na nedavnom sudskom ročištu sam tražio da se zapisnik vodi na mom, crnogorskom jeziku! Inače, uvjeren sam da aktuelna politika, negiranja vlastite države i njenih simbola, nije ideologija; prije će biti da se zbog apsurdnosti takve problematične djelatnosti radi o dijagnozi ili o elementarnom domaćem nevaspitanju.
Napomena: Vokabular može provjeriti u „Poslanicama“ Petra I.
Ištem pravicu, pred sudilištem, na svoj, crnogorski jezik
Slovo prilježnosti
Ja sam pasale rede, pred sudilištem zaiskao, e mi je volja da se navičas izjave moje zapisivaju na crnogorski jezik i po crnogorskoj ortografiji. Ako li bi se one kome nerazumne učinjele, ištem da se prizove vičnjak ili dagoman sa Učilišta za crnogorski jezik i slovesnost!
Na ničesovi način nijesam karao ni Milatovića, ni policijota kojega su nafatali i nafigali da me tuži pred sudilištem. Ako ćemo zboriti pravo, on je mene, zauminuo bez išesove pobude, teke one političeske.
Ja mnim, da me tadijer političeski nafigani policijot ćušnuo sa malo više ponta, a śećam se ka’da je ondan bilo, prebio bi mi rtenicu, oliti kotalac taman ka’ da sam sa petra pa’! To je od mene moglo načinjeti bogalja više no da me česovom żipom potrefio u perčin i to iz kokovolja! On zanago nema pravo da me, ni ćuška ni tiče, ka’ da je na mene intrao pri česovome oberu, pa me namjesto urivka sputao golijem rukama. Mene je udivitelno što me ovaj policijot bez ičesove pobude, i bez policijotskijeh sindžira, negva i bukagija, pokuša sputati. Može bit neka političeska pričina tomu.
Ovo je, zanago teke podśetnik da mi na’mpane, da mi se lakše avizati što sam stio zboriti!
Zaprosi đe bi policijot mora dati otvjet:
<ol><li>Ja bih se rad bio alavertiti, sušto sam ja i kakvijem djanijem načinio da on nema skoposti za pripraviti svoje činodjejstvije;</li><li>Ko ga je obručio za to;</li><li>Je li policijot bio naredan za perčinanje ;</li><li>Je li me neko prosočio da ću biti na taj skup?</li></ol>
Ove bjelodane avetluke niko ne može sumprešati, a ni iźesti pa da je zgotovljeno u najbolju prosulju od tuča! Nema tijeh političeskijeh baroča, koji nas mogu sputati i prestrašiti da ne zborimo pravedno.

Vujović: Aktuelna politika negiranja vlastite države i njenih simbola nije ideologija, već dijagnoza ili elementarno domaće nevaspitanje

Crnogorsko društvo suočava se sa urušavanjem pravnog i bezbjednosnog sistema, masovnim ubistvima i glorifikacijama zločinaca, ali se vlast bavi progonom političkih neistomišljenika, upozorili su iz Crnogorskog PEN centra i podsjetili da još uvijek traje sudski proces protiv pjesnika i potpredsjednika Crnogorskoga PEN centra Sretena Vujovića te grupe mladića s Cetinja koji su iskazali svoj građanski bunt uoči predizborne konvencije ondašnjega predśedničkog kandidata Jakova Milatovića.
- Odluka predśednika Višega suda Zorana Radovića da se odbaci zahtjev za izuzeće sudije Marije Ćupić kao neosnovan jasno ukazuje na ishod presude u predmetu koji se vodi protiv te grupe građana i građanskih aktivista zbog navodnoga napada na policiju u vršenju službene dužnosti- kazali su iz Crnogorskog PEN centra.
Ovakav sudski proces, smatraju u uvom udruđenju, pokazuje da je očita koordinacija različitih grana vlasti kad je u pitanju spremnost na gušenje svakoga vida građanskog otpora i satanizacija Cetinja i Cetinjana.
- U montirani politički proces protiv grupe Cetinjana "po službenoj dužnosti" uključena je kao tužitelj i policija, ona ista koja nije bila sposobna spriječiti dva masovna ubistva na Cetinju, ali je očito spremna dati sve od sebe da uguši svaki budući građanski otpor, o čemi svjedoče i nedavne izjave o Cetinju i Cetinjanima njezina prvoga čovjeka u Vladi Crne Gore- pojasnili su iz Crnogorskog PEN centra.
Kako ističu, iz ovog je jasno da aktuelna vlast želi ne samo skrenuti pažnju sa sopstvene odgovornosti i zastrašiti svaki budući vid otpora, nego i građanski otpor i privrženost osnovnim vrijednostima na kojima je počivala obnovljena Crna Gora sankcionisati kao teško krivično djelo.&nbsp;
- S druge strane, raspirivanje mržnje glorifikacijom ratnoga zločinca iza kojega stoje etnička čišćenja i krv hiljada nevinih civila po mjeri je ove vlasti koja prisustvuje svečanostima koje organizuje religijska organizacija čiji episkop proslavlja Pavla Đurišića- poručili su iz Crnogorskog PEN centra.
Iz Crnogorskog PEN centra apeluju &nbsp;da se ovaj politički motivisani sudski proces obustavi, a o daljem toku procesa obavijestiće relevantne međunadodne adrese.

1084x550

Crnogorski PEN centar: Zaustavite montirani politički proces protiv Sretena Vujovića i grupe Cetinjana, vlast suzbija svaki vid građanskog otpora, a ćuti na glorifikaciju zločinaca

Udruženje Kršćanski savez iz Hrvatske (Udruga Christian Alliance) organizuje 9. marta konferenciju „Vjera i razum“ na kojoj će teolozi, ali i ostali gosti razgovarati o statusu vjere u kontekstu modernih društvenih i političkih izazova.
- Vjera i razum su dva temeljna stuba ljudskog postojanja. Dok vjera predstavlja duboko povjerenje u Boga i duhovnu dimenziju života, razum nam omogućava da razlikujemo istinu od laži, pravdu od nepravde i slobodu od ugnjetavanja – ističe se u pozivnom pismu.
Konferencija, kako piše, „pruža platformu za otvorenu i dobro utemeljenu raspravu o tome kako vjera i intelektualno razmišljanje mogu međusobno nadopunjavati jedno drugo, kao i kako iracionalna tumačenja vjere mogu dovesti do opasnih ideoloških i političkih grešaka“.
Teme konferencije su – kako sačuvati autentičnu vjeru u eri relativizma i sekularizacije, iskustva vjernika u modernom svijetu – izazovi i iskušenja, vjerska sloboda, gdje se završava sloboda, a gdje počinje vjerska diktatura, kako razlikovati autentičnu vjeru od manipulativnog vjerskog diskursa...
Na konferenciji će govoriti i gosti iz Crne Gore - Sreten Vujović i Danilo Brajović.
Kako je Portalu ETV kazao sekretar Udruženja Bojan Jovanović, bivši svještenik Crkve Srbije, koji je progovorio o seksualnom zlostavljanju u toj vjerskoj zajednici, na konferenciji će se govoriti i o toj temi.
Jovanović je 2021, uz podršku NVO Montenegro International, koja se odazvala na njegove apele da se neko uključi i podrži njegovu višegodišnju borbu da silovatelji u Crkvi Srbije budu procesuirani i kažnjeni, objavio knjigu „Ispovest kako smo ubili Boga“, koja je stravično svjedočanstvo o seksualnim nepočinstvima visokih crkvenih velikodostojnika Crkve Srbije čije su žrtve, uglavnom djeca i tinejdžeri.
Jovanović je i sam bio žrtva seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije, a pokušao je da ga zlostavlja nekadašnji episkop Zvorničko-tuzlanske eparhije (BiH) Vasilije Kačavenda koji je ukazom ove vjerske zajednice 2012. penzionisan. Episkop šumadijski Crkve Srbije Jovan, međutim, ljetos ga je rehabilitovao odlikovanjem koje mu je uručio u Kragujevcu - Ordenom šumaričkih mučenika?! Kačavenda nikada nije odgovarao za teške optužbe iznešene na njegov račun - da je bio pedofil, da je najvjerovatnije stajao i iza ubistva jednog mladića u Crkvi Srbije, da je organizovao orgije sa dječacima...
Drugo dopunjeno izdanje ove knjige štampano je uz podršku Krišćanskog saveza Hrvatske, 2024. godine.
Specijalnom tužilaštvu Crne Gore Jovanović je predao materijale za koje tvrdi da dokazuju da su u prikrivanju pedofilije u Crkvi Srbije učestvovali i aktuelni mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije Mićović, ali i njegov prethodnik, pokojni Amfilohije Radović. On tvrdi da je pedofilije bilo i u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe.

Kaćuša Krsmanović

Govornici iz Crne Gore – Sreten Vujović i Danilo Brajović

Da Crna Gora sve dublje tone u autoritarizam potvrdilo je Opštinsko tužilaštvo na Cetinju podigavši optužnicu protiv osam Cetinjana zbog navodnog izazivanja nereda uoči promocije tadašnjega predśedničkog kandidata Jakova Milatovića na Cetinju. Među okrivljenima je i potpredśednik Crnogorskoga PEN centra ugledni crnogorski intelektualac, književnik Sreten Vujović. Baš kao i ranih 90-ih kada je Vujović takođe bio proganjan pod sličnom fabrikovanom optužnicom, i danas se sloboda govora i Ustavom zagarantovano pravo na građanske proteste nastoje ugušiti neprihvatljivim metodama autoritarne vlasti koja nastoji podjarmiti i tužilaštvo i policiju i sudstvo, saopšteno je iz crnogorskog PEN centra.&nbsp;
Śutra će se u cetinjskome Osnovnom sudu, kako su kazali, na optuženičkoj klupi naći potpredśednik Crnogorskoga PEN centra, profesor, pjesnik i građanski aktivist Sreten Vujović zbog "krivičnog djela sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje".
- Stvarna krivica profesora Vujovića ogleda se u tome što se našao na protestu protiv ondašnjega predśedničkog kandidata Jakova Milatovića zbog čuvene Milatovićeve izjave da treba žrtvovati i deset Crnogoraca da bi se nasilno intronizovao Joanikije Mićović - dodaju u saopštenju.&nbsp;
I pored evidentnoga otpora Cetinjana, kako su kazali, i brojnih drugih crnogorskih građana, &nbsp;koji su Milatovićevu promociju na Cetinju doživjeli kao provokaciju, Milatović ju je ipak zakazao pod jakim policijskim i civilnim obezbjeđenjem. Cilj demonstranata, kako je javnost više puta imala prilike viđeti, nije bio da spriječe Milatovićev dolazak već da iskažu Ustavom zagarantovani pravo na protest zbog Milatovićeve izjave i njegova učešća u brutalnom gušenju nenasilnih demonstracija na Cetinju 5. 9. 2021.
Stvarna krivica Sretena Vujovića jeste, ističu, njegova privrženost Crnoj Gori, njenoj multikulturnoj tradiciji i skladu različitosti ali i otpor asimilaciji Crnogoraca. Zbog te misije profesor Vujović više je puta bio proganjan od kraja 80-ih godina do danas, a jedno vrijeme proveo čak i u emigraciji.
- Neadekvatnom reakcijom policije i Milatovićeva obezbjeđenja te spinovanjem dijela medija mirno iskazivanje nezadovoljstva okupljenih građana, pretvoreno je u navodni "napad" na predśedničkog kandidata što je poslužilo u politikantske svrhe promocije Milatovića te fabrikovalo optužnicu protiv građana koji su legitimno iskazivali svoje nepristajanje na status onih koje je potrebno žrtvovati za ideal velikosrpskog pirovanja - kazali su iz PEN-a.&nbsp;
Oni pozivaju opet sve relevantne faktore u Crnoj Gori, a posebno aktuelnoga predśednika Milatovića da se okanu progona čovjeka koji je iskoristio demokratsko pravo da javno iskaže svoj kritički stav.
- Crnogorski PEN centar nastaviće da pruža punu podršku književniku Sretenu Vujoviću u borbi protiv državnoga terora kojem je izložen - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

PEN: Okanite se progona književnika zbog javno iskazanog kritičkog stava

Pjesnik sa Cetinja Sreten Vujović dobitnik je književne nagrade "Aleksandar Leso Ivanović" za 2024. godinu - saopšteno je iz Prijestonice Cetinje.
Vujović je, kako se navodi u saopštenju, nagradu dobio jednoglasnom odlukom žirija, a za drugo izdanje pjesničke knjige "Gozba" objavljene u izdavačkom programu cetinjskog izdavača "Otvoreni kulturni forum".
- Ovogodišnji laureat, Sreten Vujović autor je više od 20 pjesničkih knjiga, zastupljen je u antologijama, nagrađivan književnim nagradama i prevođen na 15 jezika. Radio je kao predavač, nastavnik i profesor književnosti i crngorskog jezika. Član je Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog društva nazavisnih književnika, Matice crnogorske i drugih asocijacija i udruženja - navode iz Prijestinice Cetinje.
Nagrada "Aleksandar Leso Ivanović", kako je navedeno u saopštenju, dodjeljuje se za izvanredna dostignuća u književnom stvaralaštvu svake godine 21. novembra, na dan rođenja znamenitog cetinjskog i crnogorskog pjesnika Aleksandra Lesa Ivanovića, koji je svojim radom dao značajan doprinos razvoju crnogorske književnosti.
O izboru laureata ovogodišnje nagrade odlučio je tročlani žiri koji čine predsjednik Milorad Popović i članice Anđela Ćipranić i Nataša Pejović.
Na konkurs za dodjelu nagrade „Aleksandar Leso Ivanović” pristiglo je šest prijedloga, od kojih su dva bila nepotpuna.

Sreten Vujović dobitnik književne nagrade "Aleksandar Leso Ivanović"

Ministar zdravlja Kantona Sarajevo Enis Hasanović donio je naredbu o prestanku epidemije morbila (ospica) za Kanton Sarajevo, saopšteno je iz ovog resora u Bosni i Hercegovini.
Ova odluka uslijedila je nakon što u Kantonu Sarajevo nema novih prijava slučajeva oboljelih, što jasno ukazuje na zaustavljanje širenja zaraze, navode u saopštenju.
Iz Ministarstva zdravlja Kantona Sarejvo takođe navode da je od početka epidemije u januaru 2024. godine ukupno prijavljeno 4.526 slučajeva morbila.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo KS, u 2024. godini registrovano je 4.505 slučajeva, dok je u 2025. godini do danas zabilježen 21 slučaj.
- Iako je epidemija završena, apelujemo na sve građane da nastave s vakcinacijom protiv morbila. Vakcinacija je jedina i najbolja zaštita ne samo od morbila, već i od mnogih drugih zaraznih bolesti. Vakcine štite ne samo vas, nego i one najranjivije, odnosno malu djecu, trudnice i osobe s oslabljenim imunitetom. Zajedno možemo spriječiti nove epidemije - poručuju iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo.

Proglašen prestanak epidemije morbila u Kantonu Sarajevo

Službenici NCB Interpol-a Podgorica sinoć su službenicima policije Republike Turske, na graničnom prelazu Aerodrom Podgorica, predali turskog državljanina S. K. (47) zbog izdržavanja kazne zatvora u trajanju od 10 godina i 10 mjeseci na koju je osuđen presudom Višeg suda Denizli zbog izvršenog krivičnog djela namjerno ubistvo, saopšteno je iz Uprave policije.
Podsjećaju da su službenici Odsjeka za međunarodnu operativnu policijsku saradnju Interpol–Europol–Sirene, postupajući po zamolnici za međunarodnu pravnu pomoć nadležnih pravosudnih organa Republike Turske, locirali i uhapsili S. K. 11. aprila.
- Tom prilikom kod S. K. je pronađena dozvola za privremeni boravak i rad u Crnoj Gori, za koju je naknadnim provjerama posredstvom NCB Interpol-a Ankara utvrđeno da je izdata na osnovu falsifikovanog izvoda iz kaznene evidencije - ističu iz Uprave policije.
Protiv njega je, nakon toga, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja podnijeta krivična prijava.
- S. K. je, kako se sumnja, prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad, službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova – Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance PJ Podgorica, predao falsifikovani izvod iz kaznene evidencije navodno izdatog od Ministarstva pravde Republike Turske, koji glasi na njegovo ime, čime je doveo u zabludu službenike MUP-a PJ Podgorica, koji su mu izdali dozvolu za privremeni boravak i rad, na njegovo ime - kazali su iz Uprave policije.

Turskoj predat njihov državljanin kog traže zbog ubistva

Izgleda da za odbornike predsjednika Jakova Milatoviće Pavle Bulatović zaslužuje naziv ulice u Podgorici jer je direktno učestovao u deportacijama Bošnjaka 1992. godine - naveo je odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac.
- Hoće li Drago Vučinić i ekipa predložiti da i Radovan Karadžić tom logikom dobije naziv ulice - upitao je Klikovac na mreži Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1950433916768207205%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Klikovac: Izgleda da Pavle Bulatović za odbornike Milatovića zaslužuje naziv ulice u Podgorici jer je učestvovao u deportacijama Bošnjaka

Nije ovo prica o papučama, već o tome ko gazi, po čemu i po kome. Ovo je priča o institucijama sistema koje ne služe da zaštite građane, već nečiju sujetu. Crna Gora je postala zemlja u kojoj su papuče jedne žene bolje štićene nego jedna novinarka. One dođu nešto kao štićena ličnost i valjalo bi razmisliti da im se da matični broj i pravo glasa.
Možda nijesmo demokratska zemlja, ali neka se zna da smo bar modno osviješteni i da smo oduvijek na usluzi samoproglašenoj eliti. Od dolaska “oslobodilaca” na vlast, jedna stvar postala je kristalno jasna – u Crnoj Gori sloboda se tretira kao incident. Ograničavaju nam pravo na okupljanje, hoće da nas prisluškuju kako bi nas zaplašili, a povez preko usta bio bi apsolutno primjeren mehanizam.
I ništa bolje ne ilustruje tu tendenciju od jednih papuča.
Ponosna vlasnica obuće, žena čije-se-ime-ne-pominje, jer može biti belaja, pokazala je visok nivo tankoćutnosti čim je uturila prijavu protiv novinarke. Nije da sam zla, ali se pitam đe su joj mjera i tankoćutnost bile kada je vrlo samouvjereno, iako bez ijedne formalne funkcije, čestitala nacionalni praznik ništa manje nego u ime Glavnog grada. “U ime Glavnog grada i u svoje lično ime”- moćno zvuči, a? E, ako ovo nije želja da se bude na pozornici ne znam šta jeste. A kad ste na pozornici morate biti primijećeni, je li tako? Sad bi ta ista gospođa da bude nevidljiva i da, kao gradonačelnikova stopanica, dobije status nedodirljivosti, bezmalo svetosti.
Institucije su joj, logično, izašle u susret i dodijelile ovo drugo. I eto drame - novinarka koja se usudila da primijeti nesklad između životnog stila i primanja gospođe gradonačelnikovice, saslušana je u policiji. I bas kad smo pomislili da je to to - još jedan farsični biser oslobodilačke vlasti i nova scena za dramski zaplet: Osnovno tužilaštvo iz Kotora saopštilo da nije tražilo saslušanje novinarke. Policija, kažu, sama da “vidi” ima li elemenata prekršaja.
E to je tačka đe farsa prerasta u društvenu tragediju. Nijesam pravnica, ali mi nešto govori da ako nas policija saslušava bez naloga tužioca - onda to nije država u kojoj zakoni vladaju. To je sistem u kojem se strah raspoređuje preventivno, s jasnom porukom: pazite šta govorite, još bolje -samo ćutite. Policija se ponaša kao modni sud. Ne po zakonu, već po ukusu povlaščenih. A to što tužilaštvo prilično kasno pokušava da opere ruke od toga, samo dodatno potvrđuje da sistem funkcioniše po principu instinkta poslušnosti.
Posljedice ne trpi samo samo tužena novinarka. One su poruka svima nama. Jer ako se ovakvi postupci normalizuju, ako se uzme zdravo za gotovo da novinari mogu biti saslušavani zbog stava, onda su svi građani potencijalni "prekršioci". I nije pitanje hoćemo li biti pozvani – već kada. Zato Danijeline Dior papuče nijesu samo par skupocjene, što ne znači i lijepe obuće, one su, ni krive, ni dužne, postale simbol moći koja hoće da uplaši, uguši, pregazi.
I zapamtite: U Crnoj Gori “prilike su take” da nijesu na meti oni koji zloupotrebljavaju moć, već oni koji tu zloupotrebu prepoznaju. A to je “opasan prekršaj" koji se ne oprašta.

Dior papuče i sloboda koja izmiče

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Kad cilj političke akcije nije moguće ostvariti poštujući zakon, onda – mijenjaj zakone. &nbsp; Upravo je to pozadina plana Demokrata Alekse Bečića koji su, u direktnom dogovoru sa Andrijom Mandićem, pripremili i brzinski predložili na usvajanje u parlamentu Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; I sve je to urađeno bez najave, bez javne rasprave, bez poštovanja procedura u Vladi, mimo bilo kakvog učešća nevladinih organizacija... Ali i bez ikakvih konsultacija sa međunarodnim partnerima. A sve pod plaštom ,,vetinga“ koji Demokrate zagovaraju u policiji. Ispada da su upravo izmjene zakona neophodne da se dovrši politički motivisan progon neistomišljenika i profesionalaca iz Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78" data-rendition-name="original" width="1131" height="895" loading="lazy" alt="PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepovića "> <figcaption>PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  DOBRE NAMJERE... U dopisu koji potpisuje poslanik Demokrata Duško Stijepović predlaže se da izmjene zakona budu usvojene po hitnom postupku, navodno radi dobrobiti društva u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;- Donošenje ovog zakona zasniva se na strateškoj potrebi da se u temelje policijske službe ugradi princip lične i profesionalne odgovornosti kroz mehanizam sveobuhvatnog vetinga. Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana – piše, između ostalog, u obrazloženju za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; Reklo bi se na prvi pogled, da Demokrate imaju dobre namjere. Međutim, čak i površna analiza predloženih izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima pokazuje da Bečićeva i Bogdanovićeva stranka predlaže – gaženje i zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp; ...ILI ZLONAMJERA Tako se u prijedlogu za dodatak članu 214 navodi da će se, citiramo, ,,obustaviti svi disciplinski postupci protiv policijskih službenika koji donošenjem izmjena &nbsp;zakona nijesu pravosnažno okončani“. A onda se navodi da će se i na te disciplinske postupke - koji nijesu okončani – retroaktivno primijeniti odrebe novog zakona koje je će post festum biti usvojene. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a" data-rendition-name="original" width="737" height="905" loading="lazy" alt="KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima "> <figcaption>KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zlonamjera ove odredbe je jasna: retoaktivnost je Ustavom zabranjena i to znaju i pravni laici. &nbsp; Ali, ovdje se ne radi o neznanju ljudi sa kupljenim diplomama, već je riječ o &nbsp;pokušaju da se u zakon, pošto-poto, ubaci neustavna odredba koja Demokratama omogućava efikasnije čišćenje politički nepodobnih u policiji. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima negativne bezbjednosne provjere se uvode kao jedan od ključnih osnova za otkaz policijskom službeniku. Čak i onima kojima nije u disciplinskom postupku dokazana krivica, pa čak i onima kojima je do sada Disciplinska komisija Vlade usvojila žalbe zbog nezakonitih psotupaka Lazara Šćepanovića i ministra Danila Šaranovića. Upravo je neuspješnost dosadašnjeg vetinga jedan od motiva za Bečića i Demokrate da pokrenu akciju izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; SKANDALOZNI UPLIV POLICIJE U POLITIKU - Ako je nekome do sada bilo upitno šta znači vetig u režiji Demokratske Crne Gore, sada je ovim izmjenama i dopunama koje je predložio Duško Stijepović, poslanik Demokrata - sve jasno: dozvoljava se jedan neprimjeren i skandalozan upliv politike u policijske redove – ističe poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991" data-rendition-name="original" width="1080" height="724" loading="lazy" alt="IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza "> <figcaption>IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Napominje da se izmjenama i dopunama dozvoljava ministru unutrašnjih poslova da odlučuje bez bilo kakvih relevantnih dokaza da li neko može ili ne može ostati u redovima Uprave policije. Istovremeno, zaobilaze se izvještaji ANB, koji su do sada bili apsolutno neophodni. &nbsp; &nbsp;Zirojević navodi da, po izvorima te stranke, direktor ANB Janović nije prihvatio da za potrebe političke partije koje kontrološe bezbjednosni sektor ,,štanca bezbjednosne provjere”. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-Ovo je u potpunosti skandalozno rješenje koje će, vjerujem, izazvati još gore reakcije i naših međunarodnih partnera. Uz izmjene Zakona o javnim okupljanjima i kada na sve to dodamo prijedlog izvjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, sasvim je jasno da se pokušava, pred kraj ovog zasijedanja, da se stavi šapa na bezbjednosni sektor – zaključio je Zirojević za Televiziju E. &nbsp; KAD ZNAČKA ,,NE DJELUJE” &nbsp; – Akcija ,,Značka“ kojom su još 2024. godine Šćepanović i Šaranović zamislili čišćenje nepodobnih u policiji odavno ne ide po planu. &nbsp; Naprotiv, do sada je Komisija za žalbe Vlade Crrne Gore osporila više od 40 rješenja, što znači da je skoro svaki treći postupak vođen mimo zakona. Pokazalo se da je &nbsp;policijskim službenicima presuđivano bez dokaza, na osnovu proizvoljnih ocjena. Često i nakon fabrikovanih, lažnih bezbjednosnih ocjena, kao u slučaju bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića ili nekadašnjeg komandira beranske policije Marjana Račića. &nbsp; U strahu da će se uskoro suočiti sa brojnim krivičnim prijava koje najavljuju advokati oštećenih policijskih službenika, Demokrate su smislile plan da kroz izmjene zakona urade ono što u zakonitoj proceduri desciplinskih postupaka nijesu mogli – da uruče otkaze svima koji su politički nepodobni. &nbsp; STRATEGIJA DEMOKRATA Plan Demokrata je da obustave sve disciplinske postupke koje su pokrenuli na osnovu bezbjednosnih provjera jer im ne ide kako su zamislili. Nakon usvajanja izmjena i dopuna zakona, da bez novih disciplinskih postupaka i na osnovu novih ovlašćenja za sve koje policijska Komisija da negativnu ocjenu – ostave bez posla. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kad su policijski službenici sa integritetom i iskustvom krenuli da ukazuju na bezakonje, da njihovi advokati, ali i mediji, ukazuju na brutalno kršenje procedura i oduzimanja prava na odbranu i izjašnjenje ti disciplinski postupci su krenuli da se odlažu. Zato je bilo potrebno hitno uvesti izmjene zakona, kako bi se omogućilo da čelnici policije upravljaju sudbinama policijskih službenika. &nbsp; Tako se iz jednog pravnog nasilja ulazi u još veće: do sad su pokretali disciplinske postupke, suspendovali policijske službenike bez krivičnog postupka. &nbsp; BOGDANOVIĆEVO PRIZNANJE To je danas u parlamentu nesvjesno priznao i Boris Bogdanović kada je otkrio da je samo protiv 42 policisjka službenika, od ukupno 150 procesuiranih, pokrenut disciplinski postupak zbog krivičnih prijava. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović"> <figcaption>NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sljedstveno tome, ostalih 110 policijskih službenika je na meti – političke odmazde partije koja kontroliše bezbjednosni sektor. &nbsp; Sada su Demokrate otišle korak dalje: ukoliko se usvoje ,,njihove“ izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, Bečićeva stranka koja upravlja bezbjednosnim sektorom moći će i bez disciplinskog postupka da ostvare ključni cilj - stvaranje partijski kontrolisane policije. &nbsp; - Veting, ovako kako je najavljen da se sprovodi u Crnoj Gori, bez promjene Ustava, zakona i bez pripreme Komisije koja će se baviti time – predstavlja direktno vršenje vlasti od strane partija. Demokrate to stvarno rade: postavljaju svoje ideološki bliske ljude u sektor bezbjednosti. To nije veting, to je direktan uticaj politike, odnosno stranaka na izvršnu vlast – ocijenio je za Televiziju E Aleksandar Olenik, advokat i građanski aktivista. &nbsp; PARTIJSKA SVEKONTROLA Uzaludna su upozorenja stručne javnosti. Uzaludne su i ocjene da ovakvo zakonsko rješenje ne poznaje uporedna praksa ni u okruženju, niti sličnog primjera ima u državama Evropske unije. &nbsp; I nije slučajno što se za ova protivzakonita i protivustavna rješenja Demokrate nije tražila saglasnost evropskih partnera iako je Crna Gora na evropskom putu. &nbsp; Demokrate su se, uz podršku Mandićeve Nove srpske demokratije, odlučile za skandaloznu partijsku zloupotrebu vlasti, da bi partijski ovladali policijom. Sad izmjenama zakona namjeravaju da legalizuju obustavljanje disciplinskih postupaka, da marginalizuju ulogu Agencije za nacionalnu bezbjednosti u pravljenju bezbjednosnih provjera i da, na kraju, ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović imaju pravo da određuju ko je bio vrijedan policijske značke, a ko ne zaslužuje da rad u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Tako se uvodi - mimo zakona, mimo Ustava - kontrola jedne partije nad policijom, čak se ostvaruje i partijska kontrola nad sudbinama zaposlenih u Upravi policije i donose se presude o podobnosti mimo suda i mimo Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Ukoliko se usvoje u crnogorskom parlamentu predložene izmjene i dopune Zakone o unutrašnjim poslovima Crna Gora će svoju policiju i bezbjednosni sektor podrediti jednoj partiji, odnosnu maloj ekipi u vrhu Demokrata. &nbsp; To bi bio povratak na vrijeme jednopartizma, a progon bez suda podsjeća na ono vrijeme iz ‘48. godine. Jedino što Crna Gora nema svoj Goli otok, makar za sada.

Srećna nova 1948!

Premijer Milojko Spajić izjavio je tokom premijerskog sata da neće odgovarati na pitanja - već da će ih samo slušati, a nakon kritika opozicije je izjavio da je imao samo najbolju namjeru da da opoziciji više prostora da se izrazi.
- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - poručio je isprva Spajić.
On je to rekao nakon što ga je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić pitao zašto on i Pokret Evropa sad (PES) ćute na sve agresivniji revizionizam i veličanja četničkog pokreta njihovih partnera iz vlasti.
Spajić na to nije odgovorio nego čestitao na izbornoj reformi koja je nedavno usvojena u parlamentu.
- Čestitam ime svih evropskih institucija koje su nam rekle svaka čast. I za to je bilo čak 84 odsto ovog parlamenta. To je istorijski uspjeh i nastavak jedne pozitivne tradicije koju smo pokrenuli dogovorom oko popisa - kada smo izašli iz rovova podjela iz jedne situacije gdje smo se svi gledali preko nišana i bili u strahu da sprovedemo popis... Ne govorim o jednoj administraciji niti upirem prstom u bilo koga. Država nije bila godinama sposobna da sprovede popis kako treba - a da ne dijeli dodatno društvo i da se građani ne tuku na ulicama, uspjeli smo u tome i EU je to prepoznala. Izglasali smo velike reforme tada u pravosuđu.. - naveo je Spajić.
Razumije, kaže, i naboj koji se stvorio.
- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - rekao je Spajić.
Nijedna, kaže, država nema toliki kapacitet za napredak.
- Crna Gora jeste heterogena država. Ako pogledate po popisu: mi smo jako heterogena država, kao i Vlada, ali idemo naprijed. Izglasali smo reformu. Ljudi u EU ne mogu da vjeruju što smo mi uspjeli da izglasamo poslije decenija nemogućnosti da se takve reforme dese. Saslušaću sve što imate da kažete. Pružam ruku, što god Vi danas rekli na konto bilo koga od nas. Sa strpljenjem ćemo saslušati ali ćemo željeti da opet zajedničkim snagama radimo - naveo je Spajić.
<h2>ODBIJENA KONSTRUKTIVNOST OPOZICIJE</h2>
Poslanik DPS-a Danijel Živković je ocijenio da Spajić pokazuje pravo lice javnosti, te rekao da će u narednom periodu imati probleme u funkcionisanju parlamenta.
- Vi ste danas u suštini odbili konstruktivnost opozicije. Do danas, što se tiče DPS-a, podržali smo i sva zakonska rješenja i nijesmo imali problem da suspregnemo partijske pred državnim interesima. Od danas ćete vidjeti kakvi će problemi nastupiti - poručio je Živković.
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je poručio potpredsjedniku Skupštine Borisu Pejoviću koji presjedava sjednicom da je zadužen da se poštuje Poslovnik - odnosno da Spajić odgovara na pitanja.
- Ne znam da li treba kao potpredsjednik parlamenta da ga zamolite da poštuje Poslovnik jer je to red ove kuće i ovog doma u kojem su članovi Vlade gosti. Valjda je elementarno pristojno da se red poštuje. Molim Vas da premijer da odgovor na pitanja da bi predstavnici poslaničkih klubova mogli da to komentarišu - rekao je on.
Pejović je odgovorio da su dobili pisani odgovor.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić pretpostavlja, kako je rekao, da će ovo biti praksa za sve naredne sjednice.
- Pitao sam očekuju li nas vanredni parlamentarni izbori kao put za izlaz iz ove anarhije u koju ste nas uveli. S obzirom da nijesmo imali premijera ovdje četiri mjeseca, napraviću kratku retrospektivu: Haos na crnogorskim plažama izazvan kašnjenjem tendera Morskog dobra koji je rezultirao dolaskom famoznog Mohameda Alabara, protesti u Ulcinju, tender za plaže, ponovljeni tenderi... U petak smo u sred turističke sezone imali ponovljene tenedere za pojedine plaže. Rezultat je 19.4 miliona eura manje prihoda, nebezbjedna kupališta... Sjednicu je trebalo da počnemo minutom ćutanja zbog češkog državljianina koji je stradao na Kraljičinoj plaži jer na toj plaži nema spasioca jer tender još nije okončan.. To su stvari koje su dovoljan razlog da posljednji put sjedite u ovom sastavu u skupštinskoj sali - istakao je on.
Imali smo, kako je rekao, pokušaj dijela većine da ugasi Fakultet za crnogorski jezik i književnost.
- Ono što je bio vrhunac aktuelne većine je prekrajanje crnogorske istorije veličanjem četničkog pokreta. Imali smo parastos Draži Mihailoviću na kojem je bio potpredsjednik Vaše Vlade niti od gospodina Budimira Aleksića je li bio u svoje ili ime Vlade. Postavlja se pitanje koliko još crvenih linija treba da se doživi u ovom mandatu da bi se nešto uradilo - dodao je Nenezić.
Imali smo, kako je istakao, onda Prijedlog zakona o javnim okupljanjima čiji je cilj bilo "disciplinovanje" građana koji protestuju.
- Da ne zaboravim ranjavanje građana iz skupštinskog vozila.. Dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću i vrhunac napad na predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića koji je bio politički motivisan - jer dolazi iz ljudi iz NSD-a - naglasio je Nenezić.
<h2>PROSTOR OPOZICIJI DA SE IZRAZI</h2>
Spajić je rekao da je u najboljoj namjeri htio da da opoziciji što više prostora da se izrazi.
- Nijesam imao nikakvu lošu namjeru. Ja sam tu da osudim svaku devijantnost u društvu sa koje god instance dolazile. Niko nema pravo da radi takvo pravo, ni iz crkve ili bilo kojih drugih instanci. Apsolutno nema dileme kako stoji Milojko Spajić ili PES po bilo kojoj od tema koje ste otvorili. Mi smo srž građanske demokratije - rekao je on.&nbsp;
Tu je, kaže, da odgovara na pitanja.
- Dali smo pismene odgovore. 32 zakona čekaju zadnja dva dana da se usvoje... Moram da kažem da iz toga gledajući samo sam htio da budem korektan i omogućim da se evropski zakoni usvajaju i da što brže idemo naprijed - rekao je Spajić.
<h2>DRŽAVNI INTERESI NE TRPE JER JE OPOZICIJA ODGOVORNA</h2>
Andrija Nikolić je Spajiću odgovorio da su oni, za razliku od ove vlasti, imali rušilačku opoziciju.
- A vi imate državno odgovornu opoziciju koja neće dozvoliti da trpi država i njen ključni nacionalni interes - jer ga je definisala ova politika - a ne vi. Vi ste sve vrijeme bili protiv. I danas ste stavili zastavice EU i mislite da je to krasno, a postali ste žrtva sopstvene projekcije. Uveli ste u Vladu sljedbenike velikodržavne politike i politike koja je proizvela genocid u Srebrenici i oni svaki dan provociraju podjele - istakao je Nikolić.
Danas je, kaže, neprskani fašizam svoje uporište našao u zakonima, medijima i drugim akcijama.
- Vi danas predlažete zakone koji su debelo antiustavni da bi zaštitili monopole u vlasti. Nema tužilaštva ni čelnika državne vlasti koje će napad na gradonačelnika svoditi na ličnu prirodu. Najodgovorniji za to ste vi - dodao je Nikolić.
<h2>NEINTERSOVANJE ZA BEZBJEDNOST OHRABRILO KRIMINALCE</h2>
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je rekao da mu je žao što se dozvoljava da izvršna vlast ovako tretira Skupštinu.
- Mislim da je zaista ponižavajuće. Ja sam srećan što je došlo do izborne reforme iako ona nije kompletna... Isto tako da se složim da su sve pobjede ove vlasti ostvarene uz pomoć opozicije - istakao je on.
Spajića je pitao ostaje li pri ranijem stavu da ga bezbjednost Crne Gore ne zanima.
- Želim da kažem sljedeće: sami ste proglasili Dan žalosti. Vratili ste kriminalna ubistva na ulice Crne Gore. Vratili ste Crnu Goru tamo gdje nije bila prije dvije godine. Ni tada nije bila sjajna situacija, ali Vi ste svojim postupcima i neodgovornom politikom vratili Crnu Goru tamo gdje ne treba da bude. Izjavom da Vas bezbjednost ne interesuje ohrabrili ste svakog kriminalca - naveo je Abazović.
Ljudi se, kaže, više ubijaju od kad su pokrenuli akciju vraćanja oružja.
- Što ste očekivali kad ste na čelo ANB doveli pomorca? - pitao je on.
<h2>PARASTOS DRAŽI MIHAILOVIĆU</h2>
Šef poslanika DPS-a Andrija Nikolić je prethodno rekao da ga je sramota u njegovo ime.
- Jer Crna Gora nikad nije imala premijera tog kalibra neozbiljnosti, možete da se smijete, ali čini mi se da građani Crne Gore uviđaju sa kim imaju posla. O tome govore i vaši rezultati na izborima. Porazno je da ljudi bez trunke crvenila na licu nemaju skoposti da ustanu i izvine se. Dogovorimo se jedno, vi prepravite drugo u pet do 12. S takvim ljudima, nažalost, moramo da sarađujemo - naveo je on.
On je Spajića pitao zašto on i PES ćute povodom sve agresivnijeg revizionizma i veličanja četničkog pokreta od strane partnera iz vlasti.
- Građani treba da znaju da li podržavate ili osuđujete prisustvo Vašeg predsjednika Vlade na parastosu kvislinškom zločincu i saradniku Hitlerove koalicije Draži Mihailoviću. Treba da znaju da li je za predsjednika Vlade četnički pokret antifašistički ili nije - rekao je Nikolić.
<h2>KAŠNJENJE I PITANJA ZA SAMO JEDNU SJEDNICU</h2>
Poslije više od sat kašnjenja počela je sednica Skupštine Crne Gore, odnosno premijerski sat, na kojem će Milojko Spajić odgovarati na pitanja poslanika.
Zato je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), doktor Nermin Abdić je premijeru poručio da nikada više ne bi trebalo da mu se desi ova neozbiljnost.
- Mi smo svi ozbiljni ljudi i nijesmo ovdje da čekamo kad ćete Vi doći. Mi od 11 čekamo ovdje. Profesionalne obaveze sam odgodio da bih bio ovdje danas - rekao je on.
Istakao je da mu Vlada nije dostavila odgovor na pitanje.
- Nema odgovora na postavljena pitanja. Ako neko doživljava parlament, Vladu i državu kao zabavište - nama nije do toga - rekao je on.
<h2>Vlada nije dobila informaciju da će biti dva premijerska sata</h2>
Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović mu je rekao da Vlada nije dobila pitanja koja su postavljena na prethodnoj sjednici krajem juna (kada je premijerski sat odložen zbog Spajićevog puta) - a dogovoreno je da danas budu održana dva.
- Mislim da nikada se nije desilo da u jednom danu imamo dva premijerska sata - dodao je Pejović.
Abdić mu je odgovorio da nijesu oni krivi što premijerski sat nije održavan četiri mjeseca.
Šef kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je poručio da premijerski sat nijesmo imali u aprilu, maju i junu što je ustavna kategorija, te da je ova odluka donijeta u petak na sjednici kolegijuma.
- U petak smo imali sjednicu kolegijuma koje ćemo očigledno morati da snimamo jer ne mogu da vjerujem da jedno pričate na sjednici kolegijuma, a onda sad govorite drugo. Na kolegijumu koji je održan u petak dogovoreno je da se danas održi nastavak premijerskog sata jer ta sjednica nije zaključena. Premijerski sat je zakazan za 28. jul i ministarski sat za Danila Šaranovića. DPS je tražio da se prvo odgovara na pitanja sa premijerskog sata sa prošle sjednice, pa onda sa kraja juna.. - naveo je Mugoša.
Ne želi, kaže, da se neko poigrava jer ne gradi integritet od juče nego 46 godina.
- Nemojte, molim Vas, da pravite cirkus od institucija sistema. Imate najveću većinu ali nemojte da je zloupotrebljavate. Vladavina prava nije vladavina većine - nego prava - naveo je on.
Vlada, ispravio se Pejović, nije dobila informaciju da će biti održana dva premijerska sata.
<h2>Drugi premijerski sat</h2>
Revizija istorije, neispunjena obećanja, mjere za spas turističke sezone - samo su neka od ozbiljnijih pitanja koja čekaju premijera.
Od početka godine održan je samo jedan premijerski sat, od predviđenih tri po Poslovniku Skupštine. Posljednja zakazana sjednica za 27. jun odložena je zbog Spajićevog učešća na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić istog dana kada je javnost obaviještena o datumu održavanja Međuvladine konferencije, sazvao je tu sjednicu posvećenu premijerskom satu.
Očekivano, „obrt“ se desio 25. juna kada je Mandić na sjednici Skupštine obavijestio poslanike da će premijerski sat biti pomjeren jer ga je Spajić još 18. juna informisao da neće moći da prisustvuje. To je izazvalo negodovanja u klupama opozicije, iz kojih su upućene kritike i na račun šefa Skupštine i premijera da sprečavaju kontrolu izvršne vlasti i da je na snazi klasično gaženje parlamentarne demokratije.
Za duže od godinu i po, koliko je u fotelji premijera, Spajić je bio na sedam sjednica posvećenih premijerskom satu iako je, prema Poslovniku Skupštine, bio u obavezi &nbsp;da ih održi 13.
Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se se sjednica održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasijedanja.

Tag: sreten-vujovic