Ovogodišnji Međunarodni diplomatski bazar, koji je već poprimio odlike tradicije, u nečemu ipak nije tradicionalan, a za to se potrudila supruga predśednika svih kleronacističkih Srba u Crnoj Gori i Ervina Ibrahimovića. &nbsp;Naime, ona je izrazila „zadovoljstvo“ zbog prisustva različitih kultura, boja i ukusa, kao njen domaćin na Beograskom sajmu vina, u stilu „ono…kako ti sve znaš…“. Teško je pisati na ovu temu a ne narušiti vlastiti osjećaj i prirodu džentlmena, no ipak ću pokušati da se zadržim u tim okvirima…
Gospođa Predśednikovica, koja je u javnom životu dobila nepostojeću titulu „prve dame“ izjavi vrlo „dvośeklo“ da je „upravo kulturna raznolikost naše najveće bogatstvo“ i tu je prisustvo, u najvećem dijelu pripadnica ljepšega pola, diplomatskih predstavništava u Crnoj Gori, poslužilo kao paravan da pokuša „prešminkati“ aparthejd zbilju Crne Gore u kojoj, na unutrašnjem planu, ne postoje kulturne različitosti; postoji samo oktroisana klerošovinistička, srednjovjekovna srpska &nbsp;monolitnost, na čijoj mračnoj energiji je i njen suprug postao, kako već napomenuh predśednik svih Srba u Crnoj Gori i Ervina Ibrahimovića!
Čitajući izlaganje „prve dame“ i ono đe spomenu „gradeći mostove razumijevanja…“ itd. nekako nijesam mogao odoljeti, a da me to asocijativno ne poveže sa nekim ovdašnjim mostovima, a valjda su i ovi metafizički na Bazaru „ovdašnji“, koji o svemu govore ali ne o razumijevanju, i ne o prijateljstvu, i ne o raznolikosti kultura , već o unisonosti sa predznakom zločina i ideologije „krvi i tla“! Pitanje od „milion rubalja“ jeste: Radi li se tu o mostu „Kralj Petar Karađorđević“, mostu „Kralj Aleksandar Karađorđević“ ili &nbsp;mostu koji će povezivati Lušticu sa Herceg Novim, kome bi prema &nbsp;aktuelnim ideolozima najviše priličilo ime Radovana Karadžića ili Ratka Mladića. Kako su obojica trenutno „službeno odsutni“, može i Vojislav Šešelj! On nije zauzet, a Pipun bi to mnogo volio! Možda se ipak radi o mostovima na kojima je ta ideologija zvjerski ubijala „lažne ljude, lažne vjere“ &nbsp;i bačala ih u rijeku! Da sam &nbsp;se nekim slučajem &nbsp;probudio iz dugogodišnje kome, i da je prvo što sam čuo govor Predśednikovice, pomislio bih da sam se našao u nekom „čardaku ni na nebu ni na zemlji“ u kome redovno muzemo kanarince pa nam ne fali ni „’tičjega mlijeka“, a protiv zagađenja vazduha redovno „sijemo“ sadnice borova i ostalih četinara, kako reče šef Manastirstva poljoprivrede. Eto i većina uvaženih diplomata „širom zatvorenih očiju“ gleda ovaj sunovrat u koji nas vodi domaćin Predśednikovice i njegova ostroška družina! Kad smo već kod „raznolikosti kultura“ zna li „prva dama“ da nacionalnim Crnogorcima nije dozvoljeno afirmisati svoju književnost i kulturu uopšte, po cijenu da se na konkursima u Manistirstvu (ne)kulture i medalja mora pribjeći krađi dokumenata, kako bi se, kao nedavno, eliminisalo Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK) a time, naravno i najznačajniji, brojni poslenici crnogorske kulture. Sa druge strane, ne morate ni napisati knjigu, a za nju &nbsp;ste sigurni dobitnik najprestižnijeg nacionalnog priznanja sa velikom novčanom nadoknadom i izvjesnim takođe velikim doživotnim novčanim prihodima. I to &nbsp;nije sve! Možete, na najvulgarniji način ponižavati i pljuvati po ovoj državi i svima koji ne pripadaju srpskom nacionalnom korpusu, raspiriviati vjersku i nacionalnu mržnju, i postajete kandidat za spomen obilježja i najznačajniji državni orden!
Prosto se, ali zaista, ośećam loše što ove riječi upućujem jednoj dami, ali ne osjeća li ona koliko ovakvim izjavama licemjerno ponižava sve nas koji nemamo „Moleban spomenice“? Zato, nekako suludo vjerujem da će kao majka shvatiti da i đeca naše đece imaju neke majke, kojima zbog svega ovoga i ove hipokrizije nije dobro!
Pozdavite supruga i podśetite ga da se, i meni i još sedmorici Cetinjana već treća godina sudi zbog toga što smo iskoristili Ustavom zagarantovano pravo protesta, a u vezi sa onim „domoljubnim“ iskazom: „Što ako pogine deset Crnogoraca“, prije nego što su nas zasuli bojnim otrovima, topovskim udarima i gumenim mecima, sa zaprijećenom kaznom do 5 godina zatvora! I to nije najgore, gospođo Predśednikovice! Najgore je što je Vaš Jakov iskoristio svoj uticaj i nafigao policiote da nas utuže, jer smo ih navodno ugrozili, a on „ni luk jeo, ni luk mirisao“! Bio bih Vam neobično zahvalan, &nbsp;kada bi pokušali da, na samo par minuta, ali samo par, i iskreno, ako to možete, stvari posmatrate iz ovoga ugla! Neće vam biti dobro, kao što zaslugom politike Vašeg domaćina i ostalih kvislinga ni našim majkama nije dobro, đe gođ da su, sa ove strane ili u Vječnosti!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bazar licemjerstva

Savez Crnogoraca Hrvatske, Društvo crnogorsko-hrvatskog prijateljstva DNŽ Dubrovnik i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik, u sklopu svojih redovnih aktivnosti na njegovanju &nbsp;crnogorskog kulturnog i nacionalnog identiteta, te plodne sararadnje u sklopu aktivnosti &nbsp;Društva Crnogorsko-hrvatskog prijateljstva, organizuju predstavljanja književnog stvaralaštva akademika Sretena VUJOVIĆA, koji nesumnjivo pripada samom vrhu savremene crnogorske književnosti. &nbsp;Sreten Vujović je jedan od onih crnogorskih kulturnih djelatnika, koji je, sa &nbsp;dobro poznatom grupom intelektualaca devedesetih bio antiratno angažovan zbog čega je njegov život obilježen hapšenjima, progonom sudskim procesima, kao što je to i danas u aktuelnom trogodišnjem sudskom procesu, zbog &nbsp;angažmana u zaštiti ljudskih prava.
Sreten VUJOVIĆ &nbsp;je rođen 1957. godine na Cetinju. Dugi niz godina radi kao prosvjetni radnik u osnovnim i srednjim školama u zemlji i inostranstvu. Bio je dopisni je saradnik za maternji jezik i književnost United World College of the Atlantic iz Welsa. Bavi se skulpturom u drvetu (tri samostalne i tri grupne izložbe skulptura), prevodilaštvom (italijanski, njemački, ruski i makedonski jezik), književnom kritikom i esejistikom.
Poezija i prozni radovi su mu prevođeni na engleski, njemački, italijanski, poljski, francuski, galjego, rumunski, makedonski, albanski, &nbsp;slovenački, bjeloruski i ukrajinski jezik.
Zastupljen je u nekoliko zbirnih knjiga poezije i &nbsp;nekoliko antologija, kako na crnogorskom, tako i drugim jezicima.
Nagrade:
<ul>
 <li>Za najljepši ljubavni stih na dvogodišnjem konkursu časopisa “Nada” 1982. godine;</li>
 <li>Najveće priznanj rodnog Cetinja, Trinaestonovembarske nagrade za 2001. godinu;</li>
 <li>Jubularna nagrada Matice muslimanske, za naučno-istraživački rad književnosti Muslimana Crne Gore;</li>
 <li>Plaketa na Međunarodnom konkursu časopisa “Avlija” Rožaje;</li>
 <li>Laureat na Međunarodnom festuvalu poezije za đecu “Krilata Seošnica”-Rožaje za 2019. Godinu;</li>
 <li>nagrada na međunarodnom festivalu poezije “Voci nel deserto”, Italija 2019.</li>
 <li>mjesto-kategorija poezija, Festival kratke književne forme, Zaton 2023. Crna Gora;</li>
 <li>Nagrada „Aleksandar Leso Ivanović” za 2024. godinu, kao i brojnih drugih diploma, zahvalnica priznanja državnog i međunarodnog značaja.</li>
</ul>
&nbsp;&nbsp;Zastupljen je u brojnim listovima i časopisima, kako u Crnoj Gori, tako i u inostranstvu. Nakon prve zbirke pjesama, uglavnom njeguje poetske tematske cjeline: problematika palanke, pjesnička psihijatrija, (arhe)pamćenje u podsvjesnoj &nbsp;slojevitosti, mikrokosmos poetike…
Objavio &nbsp;petnaestak naslova iz oblasti poezije i proze.
Akcenat autorske večeri u Dubrovniku biće stavljen &nbsp;na &nbsp;četvoroknjižje “Pejzaž bez prostora”, inspirisano Njegoševom “Lučom mikrokozma”, &nbsp;koje je prije desetak godina, započelo svoj neobičan put zbirkom pjesama “Molitva”, prevedenom na &nbsp;francuski jezik i predstalvjenom na Festivalu mediteranskih zemalja u Francuskoj.
U pripremi za štampu je &nbsp;jedinstveno izdanje za sljedeću godinu sa dodatkom cilusa pjesama koje do sada nijesu objavljivane.
Vujović je jedan od onih književnh stvaralaca koji dugo promišlja i “kleše” stihove ostavljajući kao poruku samu srž poetske misli!
Član je &nbsp;i jedan od osnivača Nezavisnog društva crnogorskih pisaca i &nbsp;Crnogorskog P.E.N. Centra čiji je ujedno prvi generalni sekretar i aktuelno potpredsjednik iste asocijacije. Član je Hrvatskog P.E.N. Centra, Društva hrvatskih književika, Matice Muslimanske i jedan &nbsp;od inicijatora &nbsp;osnivanja Matice crnogorske. Kao &nbsp;predstavnik &nbsp;Crnogorskog P.E.N. Centra potpisnik je &nbsp;Odluke o osnivanju Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Ove godiune postao je i predśednik Skupštine Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.
Sreten Vujović voli istaći kako niko do kraja i suštinski nije uspio pronići u bit četvoroknjižja “Pejzaž bez prostora” kao njegovi &nbsp;recenzenti, Borislav Cimeša, i profesor Predrag Popović Njegoš, koji u neobičnoj poetskoj magiji za Vujovića zauzima posebno mjesto.
Predrag Popović Njegoš je uz recenziju imao i ovo zapažanje o ovoj tetralogiji: 
Impresivno je što ta poezija anticipira novu vizuru bardova fizike o prirodi stvarnosti, još nepojmljivu “običnom smrtniku”, kazualnom čovjeku. To je novo svjetoviđenje intelektualne elite na Zapadu, mada ranije na Istoku, naime toj vizuri fizičari smatraju referentnom hinduističku filozofiju. Pored našeg Tesle (lično se izjašnjavao kao Crnogorac), najavljivala ju je avangarda poput Ajnštajna i Borna, a Ervin Šredinger, Nils Bor i Robert Openhajmer su doslovno i bili školarci upanišada… 
Otuda važi uvjerenje da se nove ideje u fizici valorizuju ako su saobrazne vedantama (to je završni period veda, dočim ranije vede nisu tog autoriteta). Tako nobelovac Hajzenberg kaže: “Nakon rasprava o indijskoj filozofiji, neke od ideja kvantne fizike koje su djelovale sasvim ludo namah se učine puno više smislenima”. A kako se radi o paradigmi nove nauke, još neznane i mnogom naučniku, prava je senzacija prepoznati je u sasma poetskoj slutnji kao njenoj anticipaciji. 
A možda, zapravo, takvima i jesu sva izvorišta novih paradigmi, ili kako naša veli: “Svemogućstvo svetom tajnom šapti samo duši plamena poete”.

Autorsko veče Sretena Vujovića u Dubrovniku

<h3>Hrvatska javnost ne smije, baš zbog sopstvenih iskustava i nacionalnih sjećanja — ne samo bolnih uspomena sve do formalnog političkog poraza jugoslovenskog komunističkog poretka na prvim slobodnim izborima 1990. godine, nego i do danas — zanemariti progon vrhunskih crnogorskih intelektualaca, koji se sprovodi praktično u režiji i interesu iste političke ideje i cilja.</h3>
Taj progon se svom žestinom odvija upravo sada, danas, tu pored nas — u režiji velikosrpskog imperijalnog programa. Već tri godine crnogorski posrbljeni državni poredak brutalno progoni, koristeći državne institucije, predsjednika Skupštine DANU (Dukljanske akademije nauka i umjetnosti) akademika Sretena Vujovića i njegove prijatelje, zato što su tokom prošle predsjedničke kampanje protestovali na Cetinju protiv aktuelnog predsjednika, tada prosrpskog predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića.
Bio je to u potpunosti miran, nenasilan protest crnogorskih patriota — ljudi koji su još od 1990. godine, bez rezerve i često izloženi pogibiji, imali hrabrosti da se suprotstave ratnom huškanju i ratnoj kampanji Slobodana Miloševića, koji je crnogorski narod gurao u rat protiv hrvatskog naroda.
Međunarodno priznati književnik, pjesnik i intelektualac Sreten Vujović tada je izbačen s posla nastavnika u dopunskoj školi u Švajcarskoj zbog učešća u antiratnoj kampanji, nakon čega se vratio u Crnu Goru i nastavio svoje antiratno i patriotsko djelovanje. Bio je sa svojim kolegama stalna meta režima — progonjen, osuđivan na osnovu falsifikovanih i podmetnutih dokaza, zatvaran, izlagan prijetnjama smrću, više puta bježao iz Crne Gore, a sa grupom crnogorskih intelektualaca u Zagrebu je u jesen 1991. godine pripremao pristupanje dobrovoljaca za odbranu Vukovara.
Crnogorski PEN centar je prije nekoliko dana uputio apel intelektualcima, upozoravajući na zabrinjavajuće događaje u Crnoj Gori, na primjeru pravosudnog progona akademika Vujovića i grupe Cetinjana. Posebno je značajno naglasiti da se to dešava pred zatvorenim očima evropskog establišmenta, upravo u trenutku kada prosrpski poredak u Crnoj Gori dobija pohvale Evropske unije u pristupnim pregovorima.
Iz hrvatske nacionalne i političke perspektive — gdje smo, godinama nakon brutalne srpske agresije, izloženi nastavku specijalno-ratovskog velikosrpskog djelovanja — hrvatski domoljubi, intelektualci, ali i državna politika nikako ne bi smjeli da ignorišu ove procese i progon najboljih crnogorskih ljudi, samo zato što vole svoj narod i žive vrijednosti na kojima počiva evropski poredak.
Crnogorski PEN objavljuje:
<blockquote>&nbsp;“Ta i takva vlast, koja do danas nije pokazala nijedan jedini gest odgovornosti za masovna ubistva, obračune klanova i talas nasilja koji je zapljusnuo crnogorsko društvo, danas na stub srama, uz prijetnju zatvora do pet godina, stavlja pisca čiji je emancipatorski društveni aktivizam dobro poznat crnogorskoj javnosti još od početka devedesetih godina 20. vijeka.”</blockquote>
Na kraju želim zaključiti i nastaviti ovaj apel: 
 Mi, hrvatski intelektualci, domoljubi, javne ličnosti, aktivisti, političari, novinari i mediji, nikako ne smijemo da prećutimo niti ignorišemo ove događaje. Ovo nije ideološko, stranačko ili dnevno-političko pitanje — podrška akademiku Vujoviću i njegovim saborcima u borbi za emancipaciju crnogorskog naroda predstavlja najdublje načelno pitanje i test našeg hrišćanskog i ljudskog identiteta.
U političkom smislu — nadasve hrvatskog! 
 Nemojmo ćutati!

NEMOJMO ĆUTATI! Velikosrpski progon crnogorskog akademika Sretena Vujovića

Iz Crnogorskog PEN centra danas su upozorili da se nastavlja režimska farsa čije su žrtve potpredśednik Crnogorskoga PEN centra, pjesnik, prevodilac i esejista Sreten Vujović, te grupa građana koji se kriminalizuju zbog korišćenja svog Ustavom zagarantovanog prava na protest.
Kako su pojasnili, pisac Sreten Vujović s grupom građana tereti se za "napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti", odnosno izazivanje incidenta uoči promocije tadašnjeg kandidata za predśednika Jakova Milatovića ispred Sportskoga centra na Cetinju u proljeće 2023. godine.
- Uzalud se javnost na osnovu svjedočenja prisutnih novinara i snimka događaja mogla uvjeriti da je incident posljedica neprofesionalnog ponašanja policije i Milatovićeva obezbjeđenja, režim je u svom nemilosrdnom obračunu s političkim neistomišljenicima krivce pronašao u jednom piscu i grupi građana koja je koristila svoje ustavno pravo na iskazivanje protesta - naveli su u PEN centru.
Još su, kažu, svježe uspomene na nedavni incident na Zabjelu koji je, prema njihovim riječima, bjelodano pokazao kako policija umjesto da uspostavlja javni red i mir zapravo potpomaže rasplamsavanje ksenofobije i nasilja, privođenjem pogrešnih osoba, lažnim informacijama koje plasira javnosti i, u konačnom, izigravanjem pratnje grupi huligana koja poziva na linč stranih državljana koliko i "domaćih" vjerski nepodobnih građana.
- Ta i takva vlast koja do danas nije iskazala ni jedan jedini gest odgovornosti za masovna ubistva, obračune klanova i talas nasilja koji je zapljusnuo crnogorsko društvo danas na stub srama, uz prijetnju zatvora do 5 godina, stavlja pisca čiji je emancipatorski društveni aktivizam dobro poznat crnogorskoj javnosti još od početka devedesetih godina 20. vijeka - istakli su oni,
Crnogorski PEN centar preuzeće, poručuju oni, sve mjere da zaštite pisca Sretena Vujovića od progona aktuelnog režima.
- A o sramnom progonu intelektualaca koji se odbijaju pokoriti genocidnoj ideologiji svetosavlja i hrabro brane vrijednosti otvorenoga društva, obavijestiće relevantne svjetske organizacije koje se bavi pitanjima ljudskih prava i sloboda - zaključili su u saopštenju.

Crnogorski PEN: O sramnom progonu Sretena Vujovića i grupe građana obavijestićemo relevantne svjetske organizacije

Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade danas je utvrdio ko su kandidati za najviše državno priznanje, a na toj listi ovog puta su se našli i Buksovci - Aleksandar Radunović (Popaj), Veselin Gajović (Gajo), Goran Vujović i Zoran Marković (Zonjo).
Osim njih, kandidati su i književnici Radovan Vujadinović i Aleksandar Bečanović, Bećir Vuković, prof. dr Vuk Cerović, istaknuta umjetnica Branimirka Popović (Branka Šćepanović), akademik mr Branka Bogavac, profesor francuskog i ruskog jezika i magistarslavistike, književnik Milan Delić, doktor nauka za fizičku kulturu i obrazovanje Momčilo Vuksanović, prof. francuskog i latinskog jezika Gordana Sarić, prof. dr Rifat Alihodžić, dipl.ing.arh, Jasmina Kujović Salković, spec.sci.arch. mr Elvira Muzurović dipl.inž.arh, Branko Rabrenović, MSc. arch.
Na listi kandidata za ovo državno priznanje je i &nbsp;NVO Međunarodni klub žena Crne Gore (International women’s clab of Montenegro - IWCM), &nbsp;dr Snežana Dragićević i dr Snežana Vuksanović; dr Srđa Martinović doktor nauka; mr Živko Andrić, magistar hemijskog inženjerstva; Zdravko Đuranović, muzički umjetnik; prof. Vanja Pantović, osnivačica i direktorica baletske škole “Princeza Ksenija”...
Tu su i Zlatko Zlatičanin, pisac, prosvjetni radnik- nastavnik; Kemal Musić, master kulturolog; Aleksandar Damjanović, dipl. ekonomista; Crveni krst Crne Gore, NVO Internacionalna kulturna asocijacija IKA, kao i prof. Milica Bakrač, profesorka srpskog jezika i književnosti.
Kandidati su i Obrad Nenezić, dipl. dramaturg, doktorant FDU Beograd na teoriji dramskih umjetnosti, dr Dragan S. Hajduković, doktor fizičkih nauka; Miloš Karadaglić, magistar muzike; mr Ivan Martinović, magistar elektrotehnike, doktorant; Vladimir Perović, dipl. FTV reditelj; Dejan Božović, akademski mizičar (kompozitor i aranžer); Braho Adrović, književnik - Pedagoška akademija - grupa: srpskohrvatski jezik i književnost; Sreten Vujović, akademik DANU- pisac i prevodilac; Pavle Pepđonović.
Kandidati za Trinaestojulsku nagradu su i Blagoje Krivokapić, mašinski inženjer – poslovni menadžment i upravljanje malim i srednjim preduzećima; drNikola Marković magistar slikarstva, doktorirao na arhitekturi u oblasti urbanizma, docent; Jelena Garić, dipl. dizajner – grafički dizajn i vizuelne komunikacije i mr Veljo Stanišić - magistar grafike.

Buksovci kandidati za Trinaestojulsku nagradu

Akademik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU), potpredśednik Crnogorskog PEN centra, pisac i prevodilac Sreten Vujović uputio je otvoreno pismo, kako je rekao, predśedniku svih Srba u Crnoj Gori, Jakovu Milatoviću i Vrhovnom državnom sudilištu, a povodom dešavanja na Cetinju 10. marta 2023. godine, prilikom predstavljanja tadašnjeg predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića na Cetinju.
Njegovo pismo prenosimo u cjelosti:
Kako pomenuti (slučajni) predśednik, prema vlastitoj izjavi, ne koristi jezik propisan Ustavom Crne Gore, svoju odbranu u montiranom političkom procesu na Cetinju, koji je od „napada“ na predśedničkog kandidata „evoluirao“ u „napad na službeno lice u vršenju službene dužnoesti“, odnosno dopunu odbrane sam dužan uputiti aktuelnom (slučajnom) predśedniku, i to na jeziku kojim su govorili i njegovi i moji preci! Ja se mojih nijesam odrekao! Kako je ovaj proces politički instruiran od strane njegove antidržavne partijske grupacije, prava adresa za iznošenje obrane je upravo Milatović. Na nedavnom sudskom ročištu sam tražio da se zapisnik vodi na mom, crnogorskom jeziku! Inače, uvjeren sam da aktuelna politika, negiranja vlastite države i njenih simbola, nije ideologija; prije će biti da se zbog apsurdnosti takve problematične djelatnosti radi o dijagnozi ili o elementarnom domaćem nevaspitanju.
Napomena: Vokabular može provjeriti u „Poslanicama“ Petra I.
Ištem pravicu, pred sudilištem, na svoj, crnogorski jezik
Slovo prilježnosti
Ja sam pasale rede, pred sudilištem zaiskao, e mi je volja da se navičas izjave moje zapisivaju na crnogorski jezik i po crnogorskoj ortografiji. Ako li bi se one kome nerazumne učinjele, ištem da se prizove vičnjak ili dagoman sa Učilišta za crnogorski jezik i slovesnost!
Na ničesovi način nijesam karao ni Milatovića, ni policijota kojega su nafatali i nafigali da me tuži pred sudilištem. Ako ćemo zboriti pravo, on je mene, zauminuo bez išesove pobude, teke one političeske.
Ja mnim, da me tadijer političeski nafigani policijot ćušnuo sa malo više ponta, a śećam se ka’da je ondan bilo, prebio bi mi rtenicu, oliti kotalac taman ka’ da sam sa petra pa’! To je od mene moglo načinjeti bogalja više no da me česovom żipom potrefio u perčin i to iz kokovolja! On zanago nema pravo da me, ni ćuška ni tiče, ka’ da je na mene intrao pri česovome oberu, pa me namjesto urivka sputao golijem rukama. Mene je udivitelno što me ovaj policijot bez ičesove pobude, i bez policijotskijeh sindžira, negva i bukagija, pokuša sputati. Može bit neka političeska pričina tomu.
Ovo je, zanago teke podśetnik da mi na’mpane, da mi se lakše avizati što sam stio zboriti!
Zaprosi đe bi policijot mora dati otvjet:
<ol><li>Ja bih se rad bio alavertiti, sušto sam ja i kakvijem djanijem načinio da on nema skoposti za pripraviti svoje činodjejstvije;</li><li>Ko ga je obručio za to;</li><li>Je li policijot bio naredan za perčinanje ;</li><li>Je li me neko prosočio da ću biti na taj skup?</li></ol>
Ove bjelodane avetluke niko ne može sumprešati, a ni iźesti pa da je zgotovljeno u najbolju prosulju od tuča! Nema tijeh političeskijeh baroča, koji nas mogu sputati i prestrašiti da ne zborimo pravedno.

Vujović: Aktuelna politika negiranja vlastite države i njenih simbola nije ideologija, već dijagnoza ili elementarno domaće nevaspitanje

Crnogorsko društvo suočava se sa urušavanjem pravnog i bezbjednosnog sistema, masovnim ubistvima i glorifikacijama zločinaca, ali se vlast bavi progonom političkih neistomišljenika, upozorili su iz Crnogorskog PEN centra i podsjetili da još uvijek traje sudski proces protiv pjesnika i potpredsjednika Crnogorskoga PEN centra Sretena Vujovića te grupe mladića s Cetinja koji su iskazali svoj građanski bunt uoči predizborne konvencije ondašnjega predśedničkog kandidata Jakova Milatovića.
- Odluka predśednika Višega suda Zorana Radovića da se odbaci zahtjev za izuzeće sudije Marije Ćupić kao neosnovan jasno ukazuje na ishod presude u predmetu koji se vodi protiv te grupe građana i građanskih aktivista zbog navodnoga napada na policiju u vršenju službene dužnosti- kazali su iz Crnogorskog PEN centra.
Ovakav sudski proces, smatraju u uvom udruđenju, pokazuje da je očita koordinacija različitih grana vlasti kad je u pitanju spremnost na gušenje svakoga vida građanskog otpora i satanizacija Cetinja i Cetinjana.
- U montirani politički proces protiv grupe Cetinjana "po službenoj dužnosti" uključena je kao tužitelj i policija, ona ista koja nije bila sposobna spriječiti dva masovna ubistva na Cetinju, ali je očito spremna dati sve od sebe da uguši svaki budući građanski otpor, o čemi svjedoče i nedavne izjave o Cetinju i Cetinjanima njezina prvoga čovjeka u Vladi Crne Gore- pojasnili su iz Crnogorskog PEN centra.
Kako ističu, iz ovog je jasno da aktuelna vlast želi ne samo skrenuti pažnju sa sopstvene odgovornosti i zastrašiti svaki budući vid otpora, nego i građanski otpor i privrženost osnovnim vrijednostima na kojima je počivala obnovljena Crna Gora sankcionisati kao teško krivično djelo.&nbsp;
- S druge strane, raspirivanje mržnje glorifikacijom ratnoga zločinca iza kojega stoje etnička čišćenja i krv hiljada nevinih civila po mjeri je ove vlasti koja prisustvuje svečanostima koje organizuje religijska organizacija čiji episkop proslavlja Pavla Đurišića- poručili su iz Crnogorskog PEN centra.
Iz Crnogorskog PEN centra apeluju &nbsp;da se ovaj politički motivisani sudski proces obustavi, a o daljem toku procesa obavijestiće relevantne međunadodne adrese.

1084x550

Crnogorski PEN centar: Zaustavite montirani politički proces protiv Sretena Vujovića i grupe Cetinjana, vlast suzbija svaki vid građanskog otpora, a ćuti na glorifikaciju zločinaca

Udruženje Kršćanski savez iz Hrvatske (Udruga Christian Alliance) organizuje 9. marta konferenciju „Vjera i razum“ na kojoj će teolozi, ali i ostali gosti razgovarati o statusu vjere u kontekstu modernih društvenih i političkih izazova.
- Vjera i razum su dva temeljna stuba ljudskog postojanja. Dok vjera predstavlja duboko povjerenje u Boga i duhovnu dimenziju života, razum nam omogućava da razlikujemo istinu od laži, pravdu od nepravde i slobodu od ugnjetavanja – ističe se u pozivnom pismu.
Konferencija, kako piše, „pruža platformu za otvorenu i dobro utemeljenu raspravu o tome kako vjera i intelektualno razmišljanje mogu međusobno nadopunjavati jedno drugo, kao i kako iracionalna tumačenja vjere mogu dovesti do opasnih ideoloških i političkih grešaka“.
Teme konferencije su – kako sačuvati autentičnu vjeru u eri relativizma i sekularizacije, iskustva vjernika u modernom svijetu – izazovi i iskušenja, vjerska sloboda, gdje se završava sloboda, a gdje počinje vjerska diktatura, kako razlikovati autentičnu vjeru od manipulativnog vjerskog diskursa...
Na konferenciji će govoriti i gosti iz Crne Gore - Sreten Vujović i Danilo Brajović.
Kako je Portalu ETV kazao sekretar Udruženja Bojan Jovanović, bivši svještenik Crkve Srbije, koji je progovorio o seksualnom zlostavljanju u toj vjerskoj zajednici, na konferenciji će se govoriti i o toj temi.
Jovanović je 2021, uz podršku NVO Montenegro International, koja se odazvala na njegove apele da se neko uključi i podrži njegovu višegodišnju borbu da silovatelji u Crkvi Srbije budu procesuirani i kažnjeni, objavio knjigu „Ispovest kako smo ubili Boga“, koja je stravično svjedočanstvo o seksualnim nepočinstvima visokih crkvenih velikodostojnika Crkve Srbije čije su žrtve, uglavnom djeca i tinejdžeri.
Jovanović je i sam bio žrtva seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije, a pokušao je da ga zlostavlja nekadašnji episkop Zvorničko-tuzlanske eparhije (BiH) Vasilije Kačavenda koji je ukazom ove vjerske zajednice 2012. penzionisan. Episkop šumadijski Crkve Srbije Jovan, međutim, ljetos ga je rehabilitovao odlikovanjem koje mu je uručio u Kragujevcu - Ordenom šumaričkih mučenika?! Kačavenda nikada nije odgovarao za teške optužbe iznešene na njegov račun - da je bio pedofil, da je najvjerovatnije stajao i iza ubistva jednog mladića u Crkvi Srbije, da je organizovao orgije sa dječacima...
Drugo dopunjeno izdanje ove knjige štampano je uz podršku Krišćanskog saveza Hrvatske, 2024. godine.
Specijalnom tužilaštvu Crne Gore Jovanović je predao materijale za koje tvrdi da dokazuju da su u prikrivanju pedofilije u Crkvi Srbije učestvovali i aktuelni mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije Mićović, ali i njegov prethodnik, pokojni Amfilohije Radović. On tvrdi da je pedofilije bilo i u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe.

Kaćuša Krsmanović

Govornici iz Crne Gore – Sreten Vujović i Danilo Brajović

Da Crna Gora sve dublje tone u autoritarizam potvrdilo je Opštinsko tužilaštvo na Cetinju podigavši optužnicu protiv osam Cetinjana zbog navodnog izazivanja nereda uoči promocije tadašnjega predśedničkog kandidata Jakova Milatovića na Cetinju. Među okrivljenima je i potpredśednik Crnogorskoga PEN centra ugledni crnogorski intelektualac, književnik Sreten Vujović. Baš kao i ranih 90-ih kada je Vujović takođe bio proganjan pod sličnom fabrikovanom optužnicom, i danas se sloboda govora i Ustavom zagarantovano pravo na građanske proteste nastoje ugušiti neprihvatljivim metodama autoritarne vlasti koja nastoji podjarmiti i tužilaštvo i policiju i sudstvo, saopšteno je iz crnogorskog PEN centra.&nbsp;
Śutra će se u cetinjskome Osnovnom sudu, kako su kazali, na optuženičkoj klupi naći potpredśednik Crnogorskoga PEN centra, profesor, pjesnik i građanski aktivist Sreten Vujović zbog "krivičnog djela sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje".
- Stvarna krivica profesora Vujovića ogleda se u tome što se našao na protestu protiv ondašnjega predśedničkog kandidata Jakova Milatovića zbog čuvene Milatovićeve izjave da treba žrtvovati i deset Crnogoraca da bi se nasilno intronizovao Joanikije Mićović - dodaju u saopštenju.&nbsp;
I pored evidentnoga otpora Cetinjana, kako su kazali, i brojnih drugih crnogorskih građana, &nbsp;koji su Milatovićevu promociju na Cetinju doživjeli kao provokaciju, Milatović ju je ipak zakazao pod jakim policijskim i civilnim obezbjeđenjem. Cilj demonstranata, kako je javnost više puta imala prilike viđeti, nije bio da spriječe Milatovićev dolazak već da iskažu Ustavom zagarantovani pravo na protest zbog Milatovićeve izjave i njegova učešća u brutalnom gušenju nenasilnih demonstracija na Cetinju 5. 9. 2021.
Stvarna krivica Sretena Vujovića jeste, ističu, njegova privrženost Crnoj Gori, njenoj multikulturnoj tradiciji i skladu različitosti ali i otpor asimilaciji Crnogoraca. Zbog te misije profesor Vujović više je puta bio proganjan od kraja 80-ih godina do danas, a jedno vrijeme proveo čak i u emigraciji.
- Neadekvatnom reakcijom policije i Milatovićeva obezbjeđenja te spinovanjem dijela medija mirno iskazivanje nezadovoljstva okupljenih građana, pretvoreno je u navodni "napad" na predśedničkog kandidata što je poslužilo u politikantske svrhe promocije Milatovića te fabrikovalo optužnicu protiv građana koji su legitimno iskazivali svoje nepristajanje na status onih koje je potrebno žrtvovati za ideal velikosrpskog pirovanja - kazali su iz PEN-a.&nbsp;
Oni pozivaju opet sve relevantne faktore u Crnoj Gori, a posebno aktuelnoga predśednika Milatovića da se okanu progona čovjeka koji je iskoristio demokratsko pravo da javno iskaže svoj kritički stav.
- Crnogorski PEN centar nastaviće da pruža punu podršku književniku Sretenu Vujoviću u borbi protiv državnoga terora kojem je izložen - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

PEN: Okanite se progona književnika zbog javno iskazanog kritičkog stava

Pjesnik sa Cetinja Sreten Vujović dobitnik je književne nagrade "Aleksandar Leso Ivanović" za 2024. godinu - saopšteno je iz Prijestonice Cetinje.
Vujović je, kako se navodi u saopštenju, nagradu dobio jednoglasnom odlukom žirija, a za drugo izdanje pjesničke knjige "Gozba" objavljene u izdavačkom programu cetinjskog izdavača "Otvoreni kulturni forum".
- Ovogodišnji laureat, Sreten Vujović autor je više od 20 pjesničkih knjiga, zastupljen je u antologijama, nagrađivan književnim nagradama i prevođen na 15 jezika. Radio je kao predavač, nastavnik i profesor književnosti i crngorskog jezika. Član je Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog društva nazavisnih književnika, Matice crnogorske i drugih asocijacija i udruženja - navode iz Prijestinice Cetinje.
Nagrada "Aleksandar Leso Ivanović", kako je navedeno u saopštenju, dodjeljuje se za izvanredna dostignuća u književnom stvaralaštvu svake godine 21. novembra, na dan rođenja znamenitog cetinjskog i crnogorskog pjesnika Aleksandra Lesa Ivanovića, koji je svojim radom dao značajan doprinos razvoju crnogorske književnosti.
O izboru laureata ovogodišnje nagrade odlučio je tročlani žiri koji čine predsjednik Milorad Popović i članice Anđela Ćipranić i Nataša Pejović.
Na konkurs za dodjelu nagrade „Aleksandar Leso Ivanović” pristiglo je šest prijedloga, od kojih su dva bila nepotpuna.

Sreten Vujović dobitnik književne nagrade "Aleksandar Leso Ivanović"

Prvi solistički koncert talentovanog mladog gitariste Petra Nikolića biće održan u okviru desetog Međunarodnog festivala Dani gitare u Podgorici u utorak, 9. decembra, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović”, u 20 sati. Program koncerta za solo gitaru činiće djela poznatih kompozitora među kojima su Heitor Villa-Lobos (Etude No. 11 i 7), Ángel Villoldo (arr. Dyens - El Choclo), Johann Sebastian Bach (Preludium-Presto from Suite BWV 996), Francisco Tárrega (Recuerdos de la Alhambra), Vittorio Monti (Czardas), Astor Piazzolla (Libertango), Isaac Albéniz (Asturias, Sevilla) i Anonimo (Spanish Romance). Petar Nikolić (2009) iz Crne Gore jedan je od najperspektivnijih mladih gitarista u Evropi. Gitaru svira od ranog djetinjstva, a trenutno je učenik drugog razreda Srednje muzičke škole ‚,Vasa Pavić“ u Podgorici, u klasi profesora Marka Prentića.&nbsp; Godine 2025. Petar je predstavljao Crnu Goru na međunarodnom takmičenju „Virtuosos Talent Show” u Budimpešti, gdje je osvojio specijalnu nagradu žirija. Njegove nastupe ocjenjivali su Plácido Domingo, José Carreras, Hauser, Dimash i druge svjetske zvijezde klasične muzike. U aprilu 2025. godine učestvovao je na svečanom „Virtuosos Gala Concertu” u koncertnoj sali ‚,Franz Liszt“ u Budimpešti, gdje je kao solista svirao sa Simfonijskim orkestrom Mađarskog radija, dobijajući ovacije publike. Tim nastupom postao je najmlađi crnogorski gitarista koji je ikada svirao sa simfonijskim orkestrom. U avgustu iste godine nastupio je i kao solista sa Južnočeškom filharmonijom na festivalu u Češkom Krumlovu.&nbsp; Tokom protekle godine Petar je osvojio 14 nagrada na međunarodnim i domaćim takmičenjima u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Grčkoj i Mađarskoj. Zahvaljujući brojnim nagradama, međunarodnim priznanjima i impresivnim koncertima, Petar Nikolić već sada se izdvaja kao jedan od najtalentovanijih mladih gitarista u Evropi. U drugom dijelu večeri, tačnije od 20:45 koncert će prirediti ugledni španski gitarista Huan &nbsp;Lorenco (Juan Lorenzo) i poznata flamenko plesačica An Sinel (Anna Sinel). Program koncerta donosi spoj gitarskog recitala posvećenog flamenko velikanima i plesnog segmenta ispunjenog ritmovima snažnog izraza. Huan Lorenco (Juan Lorenzo) flamenko gitarista zauzeo je istaknuto mjesto na evropskoj koncertnoj sceni. Tokom više od dvije decenije intenzivnog umjetničkog rada upriličio je oko 2.000 koncertni hnastupa, sarađujući sa nekim od najznačajnijih imena međunarodnog flamenka - gitaristima José Luis Postigo, Víctor Monge „Serranito”, Manitas de Plata, Merengue de Córdoba, Manolo Franco, Óscar Herrero; pjevačima José de la Tomasa, Segundo Falcón, Carmen Sánchez, Feliz de Lola, Javier Hidalgo; kao i plesačima José Greco, Antonio Márquez, Manolo Marín, Joaquín Grilo, El Junco, Juan Ortega, Joaquín Ruiz, Miguel Ángel Espino, Antonio Castro, Carmen Reina i drugima. Sa grupom „Flamenco Libre” koju je osnovao 1996. nastupao je u Italiji, Španiji, Francuskoj, Njemačkoj, Švajcarskoj, bivšoj Jugoslaviji, Tunisu, SAD i Rusiji. Godine 1997. učestvovao je u snimanju video projekta „La Feria de Abril” u flamenko instituciji „Fundación Cristina Heeren” u Sevilji, odakle je krenula velika evropska turneja. Realizovao je 2010. godine za „Guitart International Flamenco Edition” revolucionarni projekat - novu ediciju, reviziju i transkripciju prvog koncertnog repertoara za flamenko gitaru, originalno snimljenog 1936. godine, koji je označio početak flamenko koncertnog izvođenja. Tom prilikom dobio je originalnu gitaru Ramóna Montoye, najvećeg flamenko gitariste svih vremena, korišćenu za to istorijsko snimanje. Aprila 2013. godine izveo je ovaj repertoar na Univerzitetu u Sevilji, održavši koncert u sjedištu „Cátedra de Flamencología”, najprestižnije institucije na svijetu posvećene flamenko studijama. Koncert u „Casa de la Guitarra Auditorium” u Sevilji, u okviru festivala „Homenaje a losgrandes maestros de la Historia de la Guitarra Flamenca”, značajne manifestacije na kojoj nastupaju najistaknutiji flamenko gitaristi održao je 2013. godine. Trenutno je profesor na Konzervatorijumu u Terniju, gdje drži prvu službeno priznatu katedru za flamenko gitaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207091232_56a4d6221dc49a1af6c320b6ddcea7d9509193a8099a402ca86c31a86ebe2373.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207091232_56a4d6221dc49a1af6c320b6ddcea7d9509193a8099a402ca86c31a86ebe2373" data-rendition-name="original" width="964" height="643" loading="lazy" alt="Huan Lorenco"> <figcaption>Huan Lorenco(Photo: KIC "Budo Tomović")</figcaption> </figure>  An Sinel (Anna Sinel) je španski ples studirala kod nekih od najpoznatijih majstora, među kojima su Reyes Orozco, Alicia Márquez, Ángeli Olga Pericet, Christian Lozano, Aida Gómez, Isabel Quintero, Dolores Giménez, Paloma Gómez, Mercedes Ruiz, Lucía Díez, Pastora Galván, Tamara López, Úrsula López, Belén Maya, Ana Morales i Maripaz Lucena, na školama „Amor de Dios” i „Conservatorio Superior de Danza de Madrid”. Dobitnica je stipendije Akademije Sociedad de Baile Español. Zahvaljujući saradnji sa Sherrill Wexler, Conchitom del Campo i Theom Dantesom, diplomirala je sa najvišim ocjenama kao instruktorka plesa, specijalizovana za španski ples. U Rimu je bila članica španske plesne grupe „La Cueva” pod vođstvom Marie Ire, gdje je takođe radila kao asistentkinja koreografa. Sa ansamblom je nastupala u više rimskih pozorišta, uključujući „Sala Umberto” i „Teatro dell’Angelo”, u predstavama kao što su „Todo cambia”, „Sami e gitani”, „Fantasia” i „Gracias a la Vida”. Kasnije je angažovana u predstavi „Os Quiero” u režiji Antonija Márqueza.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207091236_0aea5aa2dfb345c3468a94a037652856c222ff866dcf4fca96a5b2e23110a37f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207091236_0aea5aa2dfb345c3468a94a037652856c222ff866dcf4fca96a5b2e23110a37f" data-rendition-name="original" width="639" height="963" loading="lazy" alt="An Sinel"> <figcaption>An Sinel(Photo: KIC "Budo Tomović")</figcaption> </figure>  Festival „Dani gitare u Podgorici” organizuju NVO Gitara i Aspekt Medija d.o.o. uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, Ambasade Italije, Italijanskog kulturnog centra, Ambasade Španije, apoteke Gušmirović i KIC-a „Budo Tomović”. Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti svakog radnog dana na biletarnici KIC-a (od devet do 20 sati), a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237.

Petar Nikolić i flamenko duo Lorenzo-Sinel u utorak u KIC-u

Sjedinjene Američke Države neće slati trupe u Ukrajinu, izjavio je specijalni izaslanik američkog predsjednika Kit Kelog na forumu koji je organizovala Predsjednička fondacija Ronalda Regana u Kaliforniji.
- Nećemo slati trupe - odgovorio je Kelog na pitanje o naporima da se izvrši pritisak na Rusiju da okonča ukrajinski sukob.
Podsjećamo, američki predsjednik Donald Tramp želi da se rat okonča u što kraćem roku.

Kelog: SAD neće slati svoje trupe u Ukrajinu

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

U požaru koji je u subotu kasno uveče izbio u noćnom klubu "Birč" u mjestu Arpora u indijskoj saveznoj državi Goa poginulo je 25 osoba, a šest osoba je povrijeđeno, saopštile su lokalne vlasti.
Indijske vlasti su naredile istragu o uzroku požara, i ponudile su odštetu žrtvama, prenosi Rojters.
- Naložio sam sudsku istragu o cijelom incidentu kako bi se utvrdio uzrok i odgovornost za požar u selu Arpora - kazao je glavni ministar Goe Pramod Savant u objavi na platformi X.
On je dodao da je šest povređenih osoba u stabilnom stanju, i da primaju medicinsku njegu.
Indijski premijer Narendra Modi objavio je na platformi X da će njegova kancelarija ponuditi odštetu do 200.000 rupija (1.889 eura) svakoj porodici žrtava i 50.000 rupija povrijeđenima.
Policija je saopštila da je o požaru u klubu "Birč" dobila dojavu u 00:04 sati po lokalnom vremenu.
Tokom cijele noći trajalo je gašenje požara u klubu, a tijela svih stradalih su pronađena. Najmanje četvoro poginulih su bili turisti, a 14 su bili zaposleni u klubu, saopštila je lokalna policija.

Indija: U požaru u noćnom klubu poginulo 25 osoba

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: sreten-vujovic