U emisiji „Srećan dan“ na Televiziji E, koja se emituje od 9 do 11 sati, gledaoce očekuje praznična atmosfera ispunjena muzikom, pokretom i pozitivnom energijom.
Za dobar ritam i prepoznatljive zvuke pobrinuće se 4 Seasons Band, koji u studio donosi praznično raspoloženje, dok sa muzičarkom Đurđom Petrović Poljak razgovaramo o vezi muzike i praznika.
Posebnu energiju emisiji daće Sanja Kalezić, osnivačica Akademije plesa i instruktorka latino grupe, koja će govoriti o plesu kao izrazu radosti, slobode i životne energije.
Gledajte „Srećan dan“ – jutro uz muziku, pokret i dobro raspoloženje na Televiziji E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Praznično izdanje emisije „Srećan dan“ u znaku muzike, plesa i dobre energije

U emisiji Srećan dan govorimo o dječjem svijetu gdje mašta i talenat rastu bez granica. 
Naši gosti su Marina Vujović, direktorica Multidisciplinarnog centra za djecu, Anđela Jovanović, učiteljica, Đina Jovanović, solistkinja i Lena Vidić, recitatorka. 
Otkrivamo koliko je važno djeci dati slobodu izraza, podršku i sigurno okruženje za razvoj kreativnosti. 
U fokusu emisije je i humanitarna akcija studenata Medicinskog fakulteta „Napunimo vreću, podijelimo sreću“. O ideji, solidarnosti i snazi mladih ljudi koji pomažu zajednici govori Miloš Čolaković, student šeste godine medicine, studentski povjerenik i predsjednik Studentskog vijeća Medicinskog fakulteta. 
Društvo će nam praviti i Taško Ademović, koji je zadužen za dobru muziku. 
 
Gledajte Srećan dan, od devet do 11 sati na Televiziji E.

''Srećan dan'' na TV E: O humanitarnoj studentskoj akciji „Napunimo vreću, podijelimo sreću“ i razvoju kreativnosti i slobode izraza kod djece

U novom izdanju emisije "Srećan dan" govorimo o tome koliko se ljubav mjeri djelima, a koliko riječima, te kako se različiti horoskopski znaci ponašaju kada je u pitanju pažnja, bliskost i emotivna povezanost.
Bavićemo se i time kako praznike učiniti smislenim za najmlađe. Naša gošća biće Larisa Lukačević, predavačica u školici za intelektualni razvoj djece Eduko, koja će govoriti o značaju kreativne igre, podsticanja radoznalosti i razvoju dječje mašte.
Otvaramo i važno pitanje savremenog trenutka – snaga pozitivnih misli, ali bez imperativa stalne sreće. Da li nas pritisak da uvijek budemo optimistični može umoriti i udaljiti od sopstvenih emocija?
Gledajte Srećan dan, od 9 do jedanaest sati na Televiziji E.

„Srećan dan“: Kako volimo, kako učimo i kako zaista osjećamo?

U emisiji Srećan dan otkrivamo priču o nevjerovatnom podvigu – usponu za istoriju.&nbsp;
Gošća je Marija Zogović, alpinistkinja, koja donosi iskustva sa visina koje mijenjaju pogled na život, hrabrost i granice izdržljivosti.&nbsp;
Govorimo i o tome da li su melatonin, suplementi, vitamini i minerali – pomoć ili pretjerivanje?&nbsp;
Sa Kristinom Minić, doktorkom farmacije, razgovaramo o modernoj opsesiji dodacima ishrani, zabludama koje prate marketing i psihologiji potrebe da stalno nešto „popravimo“ u svom tijelu.&nbsp;
U gastro rubrci donosimo brz i ukusan recept: omlet sa njeguškom pršutom u tortilji – profesor kuvarstva Darko Jokić pokazuje kako jednostavno jelo može biti pravi gurmanski zalogaj. Gledajte Srećan dan od 9 do 11 sati na Televiziji E.

''Srećan dan'' na TV E: O alpinizmu, vitaminima i dobroj hrani

Posle muzičke pauze koju je sama napravila obradila je pjesmu – Ko se voli taj se čuva – promijenila joj refren koji je dao novi smisao cijeloj pjesmi, ona je pisala tekst i muziku, aranžman Bojan Jeremić, koji je učinio pjesmu da bolje odražava suštinu i emociju – rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, autorka i komunološkinja Marija Todorović Tatar.
Da nasilje nad ženama nije tuđa priča poruka je nove pjesme Marije Todorović Tatar – Ko se voli taj se čuva – koja je objavljena uoči Dana borbe protiv nasilja nad ženama 25. novembra.
Pjesma postoji već desetak godina, kaže Todorović – Tatar, a ona je imala želju da je realizuje zbog teme i poruke koju pjesma nosi.
– Ideja je da je obradimo i da ljude dotakne prosto cijela ta priča, pokrene na razmišljanje, pokrene emocije. Cijela kampanja je uspjela, što zaključujem na osnovu svih komentara koji stižu do mene što preko mreža, što privatno – rekla je Todorović – Tatar.
Podsjeća da su svi čuli za krilaticu – ko se bije taj se voli –, koja se ustalila bez kritičkog mišljenja, već samo zbog rime i zvučnosti same krilatice.
– Pomislila sam da baš udarim kontru i udarim nešto što je tako zvučno, ne ko se bije taj se voli nego – Ko se voli taj se čuva. Moja prvobitna ideja je bila da ovu pjesmu pjeva više pjevačica, više glasova i stvarno sam na više načina pokušavala da dođem do saradnika i saradnica, prijavljivala se za projekte, pisala projekte i razgovarala sa organizacijama, razgovarala sa pjevačicama i ja sam se nekako ljutila jer su druge pjesme dolazile na red, ova pjesma nije, iako su i tada komentari bili pozitivni – istakla je Todorović – Tatar.
Autorka najavljuje još tri nove pjesme, te da će posle odmora razmisliti da uobliči, snimi i razmisli o spotovima za nove pjesme.

Todorović – Tatar: Ideja je bila da podstaknemo razmišljanje i emocije

U emisiji "Srećan dan" govorimo o hrani i emocijama. Koliko je zaista važno unositi proteine, da li su biljni proteini dovoljni i možemo li bez mesa? Šta je nauka, a šta mit? O tome razgovaramo sa Snežanom Fatić, nutricionistkinjom.&nbsp;
Otvaramo i intrigantnu psihološku temu: Da li su inteligentni ljudi asocijalni? Da li ih društvo ne razumije – ili oni ne žele da se uklapaju?&nbsp;
Analiziramo zašto se ova teza toliko često ponavlja, posebno u ubrzanom digitalnom vremenu. U posebnoj SrećanAI rubrici tema je zašto ljudi imaju emotivni odnos prema kiši?&nbsp;
Zašto nas nekad smiruje, nekad podsjeća, nekad provocira nostalgiju, a nekad rađa kreativnost?&nbsp;
Gledajte "Srećan dan" od devet do 11 sati na Televiziji E.

Srećan dan: Koliko je zaista važno unositi proteine, da li su inteligentni ljudi asocijalni...

Istraživanje je pokazalo da je oko trećine srednjoškolaca doživjelo neki vid nasilja u porodici, dok je njih 12–13 posto bilo žrtva težeg oblika nasilja, što je alarm da se što prije počne sa edukacijom roditelja, ali i sa omogućavanjem besplatnih servisa podrške roditeljima – rekla je gostujući u emisiji „Srećan dan“ na Televiziji E programska direktorica u Juventasu, Marija Ružić-Stajović.
Istraživanje sprovedeno u 50 zemalja, kaže Ružić-Stajović, prošle godine u saradnji sa Northeastern University iz Bostona i njegovim evropskim ogrankom – jedinim univerzitetom iz Estonije – pokazalo je zabrinjavajuć broj srednjoškolaca koji su doživjeli neki oblik porodičnog nasilja.
- Dobili smo priliku da sprovedemo to istraživanje u tri zemlje, radi se o regionalnom projektu koji je sproveo Juventas, a radimo ga u partnerstvu sa organizacijom iz Albanije Arsis i beogradskim Centrom za ljudska prava iz Srbije. Istraživanje je sprovedeno u sve tri zemlje, na reprezentativnom uzorku od preko 9.000 srednjoškolaca – otprilike po 3.000 u svakoj zemlji – u svim regijama Crne Gore i u svim tipovima srednjih škola - rekla je Ružić-Stajović.
Objašnjava da je sam upitnik koji su srednjoškolci popunjavali međunarodni upitnik o samoprocjeni delinkventnosti, te je služio da se utvrdi koji su faktori presudni pri uključivanju mladih ljudi u kriminalne aktivnosti i šta se može uraditi da bi se takvo ponašanje preveniralo.
Ukazuje da je svaki podatak, ma koliki on bio, o doživljenom nasilju u porodici alarmantan, a podatak dobijen iz istraživanja – da je trećina srednjoškolaca doživjela neki vid nasilja – nešto o čemu, kako naglašava, treba ozbiljno povesti računa.
- Oko trećine srednjoškolaca je reklo da je doživjelo da ih roditelj odgurne ili udari, dok je 12–13 posto reklo da je doživjelo teži oblik porodičnog nasilja, što nam ukazuje da moramo mnogo više raditi na konceptu pozitivnog roditeljstva – da edukujemo roditelje, ali i da omogućimo servise podrške porodicama u sistemu, koji će biti dostupni, ravnomjerno raspoređeni i besplatni za sve porodice, kako bi dobile prave savjete, podršku i pomoć u roditeljstvu – najljepšem, najvažnijem, ali i najtežem poslu - rekla je Ružić-Stajović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYMGI281wVHI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Ružić-Stajović: Moramo da radimo na konceptu pozitivnog roditeljstva

U novom izdanju emisije „Srećan dan“ govorimo o temama koje spajaju zdravlje, sport i emocije.
U segmentu posvećenom zdravlju, tema „Dehidracija – uzroci i modaliteti liječenja“ donosi korisne savjete o tome kako prepoznati i spriječiti jedno od najčešćih stanja kod djece. O uzrocima i mogućnostima liječenja govori dr Oleg Cmiljanić, specijalista pedijatrije sa Odjeljenja za gastroenterohepatologiju Instituta za bolesti djece.
Sportski dio emisije donosi razgovor o razvoju i izazovima ženskog fudbala u Crnoj Gori. Gosti su Mirko Marić, selektor ženske fudbalske reprezentacije, i Armisa Kuč, fudbalerka koja inspiraciju pronalazi u timskom duhu i istrajnosti.
Za kraj – SrećanAI donosi odgovor na pitanje: Zašto ljudi više vole fudbal nego logiku?
Sportski komentar vještačke inteligencije, uz dozu humora i razmišljanja o emocijama, strasti navijača i „najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu“.
Gledajte emisiju „Srećan dan“, od 9 do 11 sati na Televiziji E

U novoj emisiji „Srećan dan“ – o zdravlju, sportu i emocijama koje pokreću

U novom izdanju emisije „Srećan dan“, koja se emituje od 9 do 11 sati na Televiziji E, govorimo o tome šta nas zaista pokreće da putujemo – da li su to cijene, ponuda destinacija ili lične potrebe i emocije koje nas vode ka novim iskustvima.
Džudo klub Budućnost nastavlja da niže uspjehe, a o novostima, treninzima i predstojećim takmičenjima govoriće Ilija Vukotić, trener kluba, i Danilo Maraš, kontinentalni sudija Svjetske džudo federacije.
O koncertu „Zvuci bisernog grada“ govori Iva Otašević, članica Gradskog hora Budva, dok će za dobro raspoloženje i vedru atmosferu biti zadužen Taško Ademović, koji donosi dobar ritam i pozitivnu energiju.
Jer – „Srećan dan“ je uvijek ljepši uz muziku!

„Srećan dan“ na Televiziji E: Putovanja, sportski uspjesi i muzika za dobro raspoloženje

U "Srećnom danu" otkrivamo priče koje spajaju kulturu, nauku i svakodnevni život. 
Izložba "Želim vidjeti moje planine", koja će biti otvorena do 30. oktobra, predstavlja jedan od događaja Festivala umjetnosti, nauke i kulture – FUNK 2025. O umjetničkom konceptu i značenju ove postavke govori dr Svetlana Racanović, kustoskinja izložbe.
U susret Svjetskom danu hrane, govorimo o tome koliko zaista važi izreka "Mi smo ono što jedemo" - da li su naše prehrambene navike odraz kulture, tempa života ili sistema vrijednosti? 
Profesor kuvarstva Milivoje Đukanović otkriva recept za jagnjetinu u varenici - spoj starinskog ukusa i užitka. 
U rubrici "Istina ili mit: Hrana i navike", otkrivamo koliko su naši svakodnevni izbori za stolom zapravo pod uticajem predrasuda i trendova. 
"Srećan dan" gledajte od devet do 11 sati na Televiziji E.

U "Srećnom danu" o izložbi "Želim vidjeti moje planine", navikama sa hranom...

&nbsp;Normalizovano je da se uvrede pretvaraju u prijetnje, a da prijetnje izlaze iz okvira političara i javnih ličnosti i pogađaju članove njihovih porodica, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
– Naravno da nijednom čovjeku to nije prijatno. Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste način na koji nadležne institucije reaguju na prijetnje smrću. U pojedinim slučajevima na uvrede se reaguje promptno i brzo dolazi do procesuiranja i kazne, dok se na ozbiljne prijetnje često ne reaguje na isti način – rekao je Huter.
Osvrćući se na postupanje Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju masakra u Medovini, Huter je podsjetio da su spisi predmeta iz Osnovnog suda uzeti pred završne riječi i nijesu vraćeni, što je kod porodica žrtava izazvalo sumnju i ogorčenje.
Kaže da dijeli njihovu zabrinutost, jer su, kako navodi, sumnje potkrijepljene nizom propusta, neprofesionalnih postupanja i neodgovornosti.
– Niz neodgovornosti kretao je od policajaca koji su tog dana trebalo da rade svoj posao, zatim od ministara, Vlade i svih redom. Svemu tome se pridružilo i Specijalno državno tužilaštvo koje je, očigledno, u ovakvim postupcima željelo da da završni udarac, ali ne u cilju otkrivanja istine, već kao da dokusuri porodice koje su izgubile svoje najmilije – kazao je Huter.
Podsjetio je da je i ranije javno iznosio kritike na rad SDT-a i VDT-a, naročito čelnih ljudi tih institucija, te da je utisak kako ih, kako kaže, maltretiraju upravo oni koji su ih postavili na te funkcije.
– Mogli smo da vidimo i od prvaka DF-a da tužilaštva nijesu nezavisna. Govorimo o dvije grane vlasti, a način na koji su tretirani najbolje pokazuje da zapravo nijesu nezavisni u radu i da je sve što su do sada radili bilo prilično selektivno. Iz dana u dan svjedočimo tom selektivnom pristupu – istakao je Huter.
Govoreći o nedavnoj prijetnji smrću njemu i njegovoj porodici putem Facebook objave, Huter je kazao da na uvrede nije reagovao jer je, kao političar, na njih navikao, ali da je ovoga puta zabrinut jer se prijetnja odnosi i na članove njegove porodice.
Ukazao je da je država svojim nereagovanjem doprinijela radikalizaciji ambijenta.
– Država je ohrabrila pojedince. Nereagovanjem na prijetnje pojedincima otvorila je prostor da se ide korak dalje i da se prijeti porodicama i djeci. Normalizovano je da se uvrede pretvaraju u prijetnje, a prijetnje prerastaju u prizivanje smrti članova porodice. Opet se vraćamo na selektivnost. Raduje me slučaj novinarke Televizije E gdje su policija i tužilaštvo reagovali u roku od 24 sata zbog uvrede. Sa druge strane, prijetnje smrću često zastarijevaju. Ovu posljednju nijesam ni prijavio – prijavili su je iz NVO Centar za građanska prava, kao i niz ranijih. Epilog je uglavnom bio zastara. To je ambijent linča koji su kreirali upravo ovi vlastodršci – poručio je Huter.
Komentarišući odluku lokalne vlasti u Budvi da budžetom za 2026. godinu opredijeli milion eura za Srpsku pravoslavnu crkvu, uz podršku DPS-a, Huter je rekao da na to ne gleda pozitivno.
– Smatram da su ta sredstva mogla biti usmjerena za izgradnju škola, vrtića ili bolnice. Stav DPS-a je jasan i predsjednik Živković ga je nedavno iznio. Nijesmo saglasni sa tom odlukom, ali to neće uticati na pokušaje onih koji žele da „riješe Budvu“ – govorim o Vučiću i njegovoj političkoj posluzi – jer im to neće poći za rukom. Ta sredstva nijesu trebalo da budu opredijeljena ni za jednu vjersku organizaciju, pa samim tim ni za crkvu Srbije – naglasio je Huter.
Osvrćući se na situaciju u Bijelom Polju, gdje Bošnjačka stranka, prema njegovim riječima, ucjenjuje partnere u vlasti tražeći dodatne benefite, Huter je ocijenio da je riječ o krizi vlasti.
– Dok traju razgovori konstituenata vlasti nije dobro dodatno ih opterećivati komentarima. Bijelom Polju je potrebna stabilna vlast, a predsjednik Opštine Petar Smolović pokazao je u prethodnom mandatu veliku posvećenost gradu i dao značajan doprinos stabilnosti – rekao je on.
Na pitanje o angažovanju sveštenika Srpske pravoslavne crkve u Državnom arhivu, Huter je kazao da dijeli strahove zaposlenih koji su se tim povodom obratili Ministarstvu kulture i medija.
– Ne vidim dobru namjeru u toj odluci i imam više razloga da sumnjam. Jedno od početnih obrazloženja bilo je da je riječ o obuci kadrova, a ti isti kadrovi su mogli biti obučavani u arhivu Mitropolije. Pristup neobrađenoj građi je veoma problematičan. Reagovale su i civilne organizacije, a DPS se oglasio tim povodom. Koleginica Bojanić-Lalović obratila se upravnoj inspekciji, ali odgovore još nijesmo dobili. Ćutanje je znakovito – kada nema odgovora, postoji sumnja da se radi nešto nezakonito – zaključio je Huter.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbEbFg6yKKSU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Huter: Država je ohrabrila pojedince pa su sa uvreda prešli na prijetnje smrću porodici, djeci

Crveni alarm uključen je na aerodromima širom Azije pošto je Indija potvrdila slučajeve smrtonosnog Nipa virusa u državi Zapadni Bengal.
Putnici koji iz Indije stižu na aerodrome na Tajlandu, u Nepalu, Vijetnamu, Kini i Majnmaru prolaze kroz medicinski skrining zbog straha od širenja epidemije Nipa virusa, koji se može prenijeti sa čovjeka na čovjeka, a čija je smrtnost izuzetno visoka.
Indijski ministar zdravlja je potvrdio dva slučaja Nipa virusa u Zapadnom Bengalu, istakavši da su uspjeli da “blagovremeno obuzdaju virus”.
Indijske vlasti nijesu iznijele više detalja o zaraženima, navodeći samo da je skoro 200 njihovih kontakata testirano i da se nalaze u karantinu, prenosi N1.
Nipa virus na ljude prenose prije svega životinje, uglavnom svinje i takozvani voćni slijepi miševi i to direktnim kontaktom ili putem tjelesnih izlučevina.
Period inkubacije može trajati do 14 dana, a prvi simptomi zaraze uključuju visoku temperaturu, mučninu, povraćanje i respiratorne probleme koji mogu da se razviju u upalu pluća.
Kod težih slučajeva može doći do otoka mozga, encealitisa, meningitisa i niza neuroloških simptoma, kao što su pospanost ili napadi.
Svjetska zdravstvena organizacija smatra da postoji visok rizik od izbijanja epidemije jer za virus ne postoji vakcina. Smrtnost je izuzetno visoka i iznosi od 40 do 75 odsto. Virus kod preživjelih može da ostavi ozbiljne posljedice, kao što su stalni napadi i promjene ličnosti.
Nipa virus je prvi put otkriven 1998. godine u Maleziji na farmi svinja, kada je u epidemiji umrlo više od 100 ljudi. Ime je dobio po selu u kojem je otkriven, a u borbi za zaustavljanje zaraze ubijeno je milion svinja.

Azijske države uvele kontrole na aerodromima zbog pojave smrtonosnog Nipa virusa

U Nacionalnom parku „Lovćen“ nesavjesni pojedinci kvadovima su probili i srušili zaštitnu ogradu, saopšteno je iz Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG).
Ne tako lijep prizor dočekao nas je danas u NP Lovćen. Pokazuje nebrigu, nepoštovanje i nesavjesnost pojedinaca tokom boravka u ovom zaštićenom području – navodi se u objavi na zvaničnoj Fejsbuk stranici NPCG.
Prema saopštenju zaposleni parka brzo su intervenisali, te je ograda je u kratkom roku sanirana.
Uprava NP „Lovćen”, naglašavaju u objavi, preduzima sve neophodne mjere i radnje u vezi sa ovim slučajem.
Podsjećajući na pravila parka, ističu da je korišćenje ATV vozila, kvadova i kros motora van kategorizovanih puteva strogo zabranjeno, jer narušava biodiverzitet i prepoznatljive pejzažne karakteristike prostora.
Apeluje se na posjetioce da se ponašaju odgovorno i koriste vozila isključivo na predviđenim stazama.

Incident u NP „Lovćen“: Kvadovi probili zaštitnu ogradu

U jutarnjoj emisiji Budilnik na Televiziji E otvaramo važne društvene i obrazovne teme.
Bavimo se novinama u ovogodišnjem procesu eksterne provjere znanja u Ispitnom centru i objašnjavamo šta promjene znače za učenike i nastavnike.
U fokusu je i zdravstvo u kontekstu ljudskih prava – zdravstveni radnici u Crnoj Gori pokazuju spremnost za LGBT inkluzivnu praksu, ali upozoravaju da bez jasnih protokola i dodatne edukacije inkluzija ostaje samo na nivou dobre namjere.
Analiziramo i odluku Ustavnog suda kojom je ukinuta odluka o neradnoj nedjelji, te razmatramo posljedice po radnike, poslodavce i potrošače.
Donosimo i upozorenje nadležnih institucija na sve učestaliju pojavu lažnih „terapija“ i navodnih rješenja za autizam koja se plasiraju putem društvenih mreža bez ikakvog stručnog utemeljenja.
Na kraju emisije predstavljamo i nastavnicu fizike, dobitnicu nagrade „Oktoih“, koja govori o interesovanju mladih za nauku i načinima kako im približiti ovaj predmet.
Gledajte na Televiziji E od sedam do devet sati.

Tag: srecni-dan