Sa manje od deset godina je zahvaljujući šahu naučio riječi "strategija" i "taktika", jer strategija odgovara na pitanje šta raditi, a taktika na pitanje kako raditi, što ima paralela i sa politikom jer se i ona u velikoj mjeri sastoji od strategije i taktike - rekao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, redovni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore &nbsp;prof. dr Srđan Darmanović.
Profesor doktor Srđan Darmanović trijumfovao je na turniru ,,Funk šah 2025” koji je održan u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture. Turnir organizovan u saradnji sa Šahovskim savezom Cdne Gore okupio je studente, učenike i prosvjetne radnike iz cijele zemlje.
Kao profesor Univerziteta Crne Gore, kaže Darmanović, smatrao je svojom obavezom da učestvuje na Funk šah festivalu, isto kao i prošle godine, prisjeća se on, kad nije uspio da pobijedi, jer smatra da u svojim mogućnostima mora dati doprinos popularizaciji te igre.
- Šah me je, ako bih govorio o nekim životnim lekcijama, naučio strpljenju prije svega, pa onda i upornosti, jer u šahu ukoliko nemate upornosti, ukoliko vjerujete da nekad i loše pozicije možete da preokrenete, a za to treba strpljenja, onda vjerovatno nijeste za tu igru - rekao je Darmanović.
Kaže da nema priliku da toliko često igra šah, ili svoj životni hobi, kako kaže, i izvjesne strasti, jer šah zahtjeva dosta rada i posvećenosti koju on ne može uvijek da priušti.
- To je neuporediva igra sa bilo kojom drugom igrom. To je jedina igra čija se pravila nijesu promijenila stoljećima i igra u kojoj gotovo nema kraja. Kompjuteri su uspjeli da riješe sve šahovske pozicije sa sedam figura, ali teško će ići mnogo više od toga, tako da čak ni kompjuteri ne mogu da istraže tajne te igre. Šah danas ne mogu mnogo da igram, ponekad igram za svoj klub na ligama Cdne Gore, prolazili smo dosta dobro, neka revijalna takmičenja kao što je ovo, jer jednostavno šah zahtjeva dosta vremena i dosta posvećenosti i dosta rada, što ja ne mogu sebi da priuštim baš toliko - zaključio je Darmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbdeWsPImFlk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Darmanović: Šah me je naučio strpljenju i upornosti

Bivši ministar vanjskih poslova i nekadašnji ambasador Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama Srđan Darmanović pobjednik je turnira „FUNK šah 2025“, koji je održan u multimedijalnoj sali Univerzitetskog sportsko-kulturnog centra u Podgorici tokom vikenda.
Darmanović je sa sedam poena osvojio prvo mjesto i nagradu, kao i pravo učešća na FIDE World Amateur Chess Championship koje će se održati od 4. do 14. novembra u Vrnjačkoj Banji.
Drugo mjesto pripalo je Mileni Mosurović (takođe 7 poena), studentkinji Prirodno-matematičkog fakulteta UCG koja je ranijih godina igrala za žensku reprezentaciju, dok je treće mjesto zauzeo Ilija Milović (6,5 poena), učenik podgoričke Gimnazije. I Ilija i Milena su višestruki kadetski prvaci Crne Gore.
Turnir je dio Festivala umjetnosti, nauke i kulture - FUNK 2025 Univerziteta Crne Gore, a organizovan je u saradnji sa Šahovskim savezom Crne Gore.
Kako su pojasnili organizatori, odigran je po švajcarskom sistemu u devet kola, tempom od 10 minuta plus tri sekunde po potezu, uz učešće prosvjetnih radnika, studenata i učenika iz Crne Gore. FOTO
Naglasili su da je cilj turnira da promoviše šah kao spoj strategije, koncentracije i kulture razmišljanja, te da ohrabri mlade da se uključe u intelektualne sportove i razvoju takmičarskog duha.
- Festival FUNK 2025, koji traje od 1. oktobra do 1. novembra, obuhvata 30 programa u devet festivalskih cjelina - Govornica, Forum, Kino, Teatar, Izložba, Knjiga, Radionice, Sport i Svirke - i predstavlja jedinstvenu platformu za promociju umjetnosti, nauke i kulture na Univerzitetu Crne Gore - naveli su organizatori.

Darmanović pobjednik šahovskog turnira „FUNK šah 2025“

Otvarajući 34. sesiju Ius Foruma Udruženja pravnika Crne Gore, na temu "Venecijanska komisija - uloga, iskustva i očekivanja" prof. dr Branislav Radulović podsjetio je da je Venecijanska komisija - Evropska komisija za demokratiju kroz pravo, tijelo Savjeta Evrope, osnovano 1990. godine, koje okuplja 46 evropskih država i svaka od država članica delegira po dva ekperta.&nbsp;
Samo &nbsp;Vatikan, te Bjelorusija, koja nikada nije primljena i Rusija koja je nakon invazije na Ukrajnu 2022. godine isključena, nemaju svoje eksperte u VK koji su nezavisni i biraju se na osnovu njihove stručnosti posebno u oblasti ustavnog i međunarodnog prava. Njih imenuju države članice, ali oni djeluju u ličnom svojstvu, a ne kao predstavnici svojih vlada.
Radulović je podsjetio da je glavna uloga Venecijanske komisije pružanje pravne pomoći državama u oblasti ustavnog prava, vladavine prava, zaštite ljudskih prava i izbornog zakonodavstva.
Preporuke ovog tijela, iako nijesu obavezujuće, imaju veliki autoritet i često presudno utiču, posebno kada u pojedinim državama, u okviru nacionalnih institucija ili usljed političkih kriza nije moguće doći do rješenja.
Crna Gora ima prilično bogato iskustvo saradnje sa VK, koja je imala ključnu ulogu u reformama pravosudnog sistema, izbornog zakonodavstva i ustavnih promjena u zemlji.&nbsp;
VK je odigrala u predreferendumskom periodu (2005. godine) ključnu ulogu u određenju ko ima biračko pravo u Crnoj Gori. Od sticanja nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora se u više navrata obraćala Venecijanskoj komisiji za dobijanje mišljenja i preporuka. Najznačajnija saradnja je bila oko ustavne reforme 2013 godine, kada je VK dala mišljenje na 16 ustavnih amandmana, među kojima sa izdvajaju oni koji su se odnosili na nezavisnost pravosuđa, sastav Sudskog savjeta, izbor sudija Ustavnog suda, imuniteta za članove Senata DRI itd.
Prof. dr Srđan Darmanović, raniji dekan Fakulteta političkih nauka UCG i član Venecijanske komisije govorio je o njenoj ulozi u stvaranju i učvršćivanju demokratskih institucija u Evropi i naročito se osvrnuo na nove demokratije Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope nakon Hladnog rata.&nbsp;
Istakao je da VK u ovom periodu nije bila samo pouzdani savjetodavac evropskih zemalja u razvoju njihovih demokratskih institucija, nego je dala i teorijski doprinos kodifikovanju evropskih standarda u oblasti izbora, prava nacionalnih manjina, razvoju ustavne pravde, ustavnosti i drugim oblastima. Njen stručni, ekspertski i nepristrasni način rada i rezultati koje je ostvarila, učinili su Venecijansku komisiju veoma uglednom institucijom ne samo u Evropi, nego i u mnogim vanevropskim zemljama koje se oslanjaju na njena ekspertska mišljenja, zaključio je Darmanović.
Prof. dr Miloš Vukčević, univerzitetski profesor, istakao je da djelovanje Venecijanske komisije je neophodno u vremenu kada su temeljne demokratske vrijednosti na iskušenju, kao sto je to trenutno slucaj sa Crnom Gorom. Iskustva pokazuju njen pozitivan doprinos, ali i potrebu da se ojača primjena &nbsp;njenih preporuka i osnaži njena uloga u izazovima savremenog društva.Njen značaj posebno dolazi do izražaja u državama u tranziciji, poput Crne Gore, koja već duži niz godina teži usklađivanju svog pravnog sistema sa evropskim standardima. Crna Gora često traži mišljenje Venecijanske komisije, ali implementacija preporuka zna da kasni ili se selektivno primjenjuje.
Svakako VK ima važnu ulogu u razvoju pravnog poretka Crne Gore. Način na koji Crna Gora prihvata i primjenjuje misljenje VK govori o njenoj stvarnoj posvećenosti evropskim vrijednostima.&nbsp;
Predavač na Fakultetu pravnih nauka UDG-a doc. dr Nikola Šaranović podsjetio je na pravnu izreku "ugovor je zakon za strane", koju je presložio u aforizam "zakon je ugovor za stranke".&nbsp;
- U konkretnoj stvari, stranke su vlast i opozicija; njihov ugovor je zahtjev Venecijanskoj komisiji; njeno mišljenje imaće snagu zakona." Šaranović je kazao da je zahtjev Venecijanskoj komisiji neka vrsta "lijeka iz alternativne pravne medicine", &nbsp;jer, kako je zaključio: "Kad pravda oboli, ne pomažu pravni ljekovi" - pojasnio je Šaranović.&nbsp;

1250x600

1084x550

Ius Forum: VK kao garant pravne stabilnosti i demokratskih vrijednosti

Transatlantski savez je najprirodniji savez političkog zapada i evropski lideri će zbog toga pokušati da sarađuju sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldom Trampom, uprkos promjeni u američkom odnosu prema ratu u Ukrajini, smatra profesor na Fakultetu političkih nauka Srđan Darmanović.
Darmanović, koji je nekadašnji ministar vanjskih poslova i ambasador Crne Gore u SAD-u, rekao je da posljednja dešavanja u vezi sa američkim odnosom prema Ukrajini i Rusiji, mogu dosta psihološki i politički uticati na ujedinjenje Evrope, koja je shvatila da se može naći u vrlo neprijatnoj situaciji.
On je, govoreći o samitu evropskih lidera u Londonu, rekao da je to bila kombinacija odlučnosti i opreznosti.
- Odlučnosti u smislu da Evropa mora da postane manje-više samostalni igrač. Ne treba bolji dokaz za to nego kratka izjava predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen koja da Evropa mora ponovno da se naoruža - kazao je Darmanović u intervjuu Agenciji Mina.
Kako je naveo, postoji jednaka odlučnost britanskog i francuskog lidera, Kira Starmera i Emanuela Makrona, kao i kandidata za kancelara Njemačke Fridriha Merca, u vezi odnosa sa SAD-om.
- Svi oni, zajedno sa Generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, ostavljaju sva otvorena vrata prema Vašingtonu - rekao je Darmanović.
Kako je naveo, transatlantski savez je bio najprirodniji mogući savez političkog zapada i niko do pojave „sadašnjeg“ Trampa nije vjerovao da se može desiti da dođe u pitanje.
- Pošto Trampova administracija traje četiri godine, niko u Evropi neće pokušati da kaže zbogom Vašingtonu, naprotiv, pokušaće da se radi i sa Trampom - kazao je Darmanović.
Smatra da Evropa još nije sposobna da igra potpuno samostalno ulogu koju je u svijetu obezbjeđivao SAD.
- Pitanje je da li i koliko može sama da obezbijedi povoljni mir u Ukrajini i da ga garantuje, pa su SAD i tu potrebne - rekao je Darmanović i dodao da se i kod njih vjerojatno pojavljuje nepredivljivost šta će Tramp da napravi.
Upitan da li Evropska unija (EU) ima snage i mehanizama da opstane i iz aktuelne situacije izađe jača, on je odgovorio da ne vjeruje da će tako lako doći do nekog raspada EU, jer ta zajednica jedina šansa Evrope, zbog brojnih velikih svjetskih zemalja.
- Šta su države veličine Francuske, Njemačke, Britanije pojedinačno, sa 50 do 80 miliona stanovnika, razvijene i bogate. EU sa 500 miliona ljudi i sa zajedničkim tržištem je nešto, to su i osnivači 50-ih godina znali - istakao je Darmanović i dodao da vjeruje da će EU pokrenuti svoje razne mehanizme kako bi opstala.
Govoreći o sastanku američke i ruske delegacije u Rijadu, Darmanović je kazao da taj sastanak nije iznenađujući, jer su svi znali kakav zaokret slijedi ako Tramp pobijedi na predsjedničkim izborima.
- Tramp je to uvijek govorio, on je vrstu neke afekcije i saradnje sa Putinom demonstrirao još u prvom mandatu, ali su okolnosti bile drugačije - rekao je Darmanović.
On je istakao da je prvi Trampov mandat potpuno drugačiji od drugog, jer je u prvom bio neka vrsta „stranca“ u Bijeloj kući, koji se morao osloniti na postojeću republikansku administraciju.
- "Tramp dva" je sasvim drugačija pojava, došao je nakon pauze od četiri godine u kojoj se pripremao za mandat, za to vrijeme je bio izložen i sudskim progonima za krivična djela, došao je gotovo kao osvetnik u Bijelu u kuću i okružio se potpunim lojalistima - naveo je Darmanović.
Kako je naveo, sastanak u Rijadu je bio produžetak zaokreta koji se očekivao, iako je to diskontinuitet američke spoljne politike prema Rusiji.
Darmanović je kazao da su, između sastanaka u Rijadu i susreta sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenski, SAD i Rusija identično glasale u Ujedinjenim nacijama (UN) povodom ukrajinske krize.
Poslije toga, prema njegovim riječima, ono što se desilo na sastanku sa Zelenskim više nije bilo nelogično, nego nastavak trenda.
Darmanović je istakao da su SAD pokušale da „proguraju“ rezoluciju koja bi bila drugačija, ali je Generalna skupština UN-a velikom većinom, na predlog EU, usvojila rezoluciju u koristu Ukrajine.
- Detalj da su se SAD u UN-u svrstale sa Rusijom i Sjeverom Korejom, bio je toliko znakovit da poslije toga više nije bilo nikakvih iznenađenja - dodao je Darmanović.
On je kazao da je to što se desilo na sastanku sa Zelenskim nevjerovatan događaj za javnost, jer se diplomatija i razgovori državnika ne odvijaju pred novinarima i kamerama.
Darmanović je naveo da se može razmišljati na način da je to dio jedne predstave, dodajući da je čitav Trampov život „predstava na neki način“.
Kako je rekao, taj sastanak je nastavak dogovora iza zatvorenih vrata o korišćenju ukrajinskih minerala i rijetkih metala.
- To malo liči na kolonijalnu politiku sa kraja 19. i početka 20. vijeka, u kome transakcionim vođstvom kažete: biće to i to, ako nam date to i to. Toga je uvijek bilo u svjetskoj politici, ali ne ovako otvoreno - dodao je Darmanović.
On je istakao da je, prema jednom pravcu razmišljanja, američki sistem dovoljno jak da može da podnese svakog predsjednika, pa će podnijeti i Trampa, nakon čega će se sistem vratiti na uobičajena podešavanja.
Darmanović je kazao da, prema drugoj školi mišljenja, sada počinje novi poredak i nova era u međunarodnim odnosima, a Tramp je samo manifestacija svega toga.
Upitan koje mišljenje mu je bliže, Darmanović je kazao da se boji da je drugo, jer svjetski kapitalizam i demokratija već dugo traju kao dominantni poredak na svijetu i dominantne sile u međunarodnim odnosima.
- Vrlo je moguće da je došlo do nekih poremećaja u funkcionisanju tog sistema u svijetu i da su sad ti poremećaji izbacili jednog Trampa, koji vodi politiku suprotnu dosadašnjem sistemu i oblikuje novi sistem - istakao je Darmanović.
On je dodao da ne bi bilo iznenađenje i da je u pitanju prvo mišljenje, jer su američke institucije dosta snažne i američko društvo je dosta otporno.
Kako je rekao Darmanović, kad bi neko htio, vrlo teško može da odjednom zavede nekakav autoritarni poredak u Americi.
On je objasnio da je tako zbog veličine SAD-a, jer ih čini 50 dosta autonomnih saveznih država, ali i zbog Ustava koji je podešen da stvara kontrole i ravnoteže, kao i zbog vrlo složenog sistema sudova.
On je ukazao i na to da u SAD-u postoji ogromno javno mnjenje sa slobodnim medijima, kao i opozicija - Demokratska partija, pa u oba doma kongresa Tramp ima vrlo usku većinu.
- Za dvije godine slijede kongresni izbori, svi ti elementi mogu da dovedu do nekog ograničenja Trampove vladavine, ali način na koji su krenuli sa otpuštanjem desetina hiljada zaposlenih u federalnoj administraciji ostavlja pitanje koliko vremena se ima za neku vrstu rezistencije - objasnio je Darmanović.
On je naveo da se, osim otpuštanja ljudi, rasturaju i sve organizacije koje su činile vrstu promocije demokratije i američke meke moći u svijetu.
Upitan da li je sporazum koji je Tramp ponudio Ukrajini u vezi rijetkih minerala jedan od razloga zaokreta u odnosu prema ukrajinskoj krizi, Darmanović je odgovorio da ga je Tramp tako predstavio.
- Navodno, od finansijskih dobitaka iz eksploatacije tih bogatstava, treba nadoknaditi novac koji je Amerika dala za odbranu Ukrajine - rekao je Darmanović.
On je istakao da vrsta kompenzacija - neka vrsta duga Ukrajine prema Americi, nije bila sporna ni pod demokratskom administracijom, samo što niko nije otražio da se vrši eksploatacija prirodnih bogatstava.
Darmanović je rekao da je Međunarodni monetarni fond objavio da je 49 američkih saveznih država po bruto domaćem proizvodu (BDP) bogatije od svih evropskih država, pa navodi Trampa da Ameriku treba da spasi od propasti predstavljaju populizam.
On je, govoreći o šansama za izlazak SAD-a iz NATO-a, kazao da je za sada „štrikove“ za to dao samo Trampov savjetnik Ilon Mask, koji je, prema ocjeni Darmanovića, zla kob aktuelne administracije.
- Ne vjerujem da će američka politička elita moći da sve to posmatra tek tako, negdje će se doći do nekih crvenih linija. Ovo čemu prisustvujemo će se prije ili kasnije vratiti kući, takve spoljne politike se uvijek vrate kući - istakao je Darmanović.
Upitan gdje je sada u toj situaciji Zapadni Balkan i Crna Gora, on je rekao da Trampovu administraciju trenutno to ne zanima, jer su fokusirani na druge stvari.
Prema riječima Darmanovića, Trampove pristalice njegovu politiku opravdavaju navodnom opsjednutošću Kinom.
- Neki misle da je to Trampov niksonijanski moment, da saradnjom sa Rusijom na pitanju Ukrajine postigne to da se Rusija privuče na stranu SAD-a u budućem odmjeravanju snaga sa Kinom - rekao je Darmanović.
On je objasnio da to pominje da bi ljudi bili svjesni koliko je trenutno Balkan “nevažan”.
- Ukoliko uznapreduju odnosi Trampa i Putina, onda može doći Balkan na dnevni red, ako ta politika interesnih sfera bude uspješno funkcionisala - kazao je Darmanović i naglasio da je u tom slučaju teško da će Evropa posmatrati da nešto što joj integralno pripada, sada zapravo pripada nekom drugom.
Kako je rekao, Hrvatska i Slovenija su reagovale odmah solidarno sa EU i podržale Ukrajinu, a i učesnici sastanka u Londonu su kazali da žele mir, ali pod kakvim takvim uslovima.
Darmanović je istakao da se ostale države, uključujući Crnu Goru, ni o čemu ne izjašnjavaju.
On je naveo da se na ovim prostorima vrhunskom mudrošću smatra izbjegavanje svega što se tiče takozvanih odnosa velikih, ističući da se ipak moraju imati makar minimalna uvjerenja.
Prema riječima Darmanovića, srećna okolnost za Crnu Goru je da EU veoma želi proširenje i da je Crna Gora idealan kandidat, jer je mala i jer je najviše prešla na tom putu.
- Međutim, postoji i druge okolnosti, a to je da jedan dio političke elite kod nas svako malo stvara određene prepreke tome, iako govori da je navodno za EU - dodao je Darmanović.
On je podsjetio da je na glasanju u UN-u Crna Gora glasala zajedno sa EU, dok sa druge strane predsjednik parlamenta Andrija Mandić daje podršku predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku koji je prvostepeno osuđen u Sarajevu.
Darmanović je naveo da Vlada i predsjednik države Jakov Milatović na razne načine nastoje da koliko toliko vidno ne „iskoče“ iz evropske agende.
- U tom procesu oni indirektno daju razne ustupke ovima koji taj proces na razne načine koče - rekao je Darmanović.
Kako je kazao, protivrečnosti ima i kod strane koja koči taj proces, pa partije bivšeg Demokratskog fronta bez problema glasaju za zakone koji približavaju Crnu Goru EU, ali onda po pravilu slijede političkih potezi koji su u suprotnosti sa evropskom politikom.
- Zaključak je da imate EU koja želi Crnu Goru što prije, ali ne prije nego što ispuni određene uslove i imate Crnu Goru koja se ponaša u najmanju ruku ambivalentno - naveo je Darmanović.
On je poručio da je, koliko god NATO bio u delikatnoj poziciji sa Trampovim predsjedništvom, članstvo u Alijansi bio ključni korak za Crnu Goru, a da bi učlanjenje u EU transatlantski status države potpuno zaokružilo.

Darmanović: Evropa će pokušati da radi sa Trampom, Crna Gora idealan kandidat za EU, ali dio političke elite kod nas svako malo stvara prepreke

Sam premijer nema snage da izvrši promjene u svom kabinetu, čak ni da zamjeni jedne ministre drugima iz iste partije, jer je to komplikovana koaliciona Vlada, u kojoj, gotovo po feudalnom principu, svako kontroliše svoje resore - kazao je u centralnoj informativnoj rekao je za 24 sata Televizije E profesor na Fakultetu političkih nauka Srđan Darmanović.
On je ocijenio da se Crna Gora nalazi u jednoj vrsti produžene političke krize Ta kriza je, kaže, nekad manjeg, a nekad većeg intenziteta, i postoje ozbiljne indicije da je došlo do povrede, ili Ustava, ili zakona koji se odnose na ustavnu materiju.
- Imamo političke sukobe između vlasti i opozicije koji stvaraju utisak &nbsp;stalne krize, međutim, sa druge strane, politički proces se kako tako odvija. Ono što čini naše političke krize komplikovanim je dosta duboka podijeljenost između dvije strane. Oni nikako ne mogu da riješe sami određene probleme, zato su pominjane ideje da se traži intervencija međunarodnih ekspertskih tijela, u konkretnom slučaju je pominjana Venecijanska komisija. Vrlo je moguće da će taj, ili neki drugi sličan prijedlog doprinijeti stišavanju situacije, jer ipak je ulog naša evropska agenda. Imamo paradoksalnu situaciju da Evropska unija štiti našu evropsku agendu, a naša politička klasa govori da je za pristup Evropskoj uniji, ali se tako često ne ponaša - rekao je Darmanović.
Objašnjava da Evropska unija ne želi da arbitrira u unutrašnjim političkim procesima, već želi sprovođenje agende proširenja i neće primiti nikoga ko ne ispunjava standarde.
- Nakon svega šta se dešavalo, prije svega u geopolitici, nakon ukrajinskog rata, Evropska unija pokazala je izvjesne sklonosti ka geopolitičkoj agendi, odnosno, da neke stvari koje su moguće treba dovršiti. To je, recimo, ta politika proširenja, a Crna Gora je za to idealan kandidat. Evropska unija će nastojati da od naših političara dobije saglasnost da se taj proces nastavi - istakao je Darmanović.
U Jugoslaviji, a kasnije u Srbiji, podsjeća Darmanović, dešavali su se veliki studentski i građanski protesti. U Crnoj Gori je tako nešto bilo rijetko.&nbsp;
- Naši protesti su uglavnom vezani ili za političke stranke, ili za sponzorstvo političkih stranaka, ili nekih političkih aktera. Pravi građanski protesti, osim ako se ne radi o manjim grupama, su rijetka pojava u Crnoj Gori. Čak i u jugoslovenskom socijalizmu u Crnoj Gori je bilo relativno malo pripadnika takozvanog disidentskog pokreta. Možda zato što je naš socijalizam bio podnošljiviji od ovih na istoku, ali ne bih rekao da je ta kultura previše razvijena - kaže Darmanović.
Govoreći o protestima koje organizuje neformalna grupa studenata “Kamo Śutra” Darmanović kaže da je riječ o &nbsp;javnoj demonstraciji dijela studentske populacije koja je spremna, kako ističe, da se radi nečega angažuje.
- Među njima su mnogi odlični studenti, koji možda smatraju da treba da utiču &nbsp;na svoje, i živote ljudi ovdje. To je jedna vrijedna stvar, kakav god da bude rezultat - poručio je Darmanović.
Za rječnik Demokrata kaže da je abeceda staljinizma, jer se svako ko dugačije misli od njih proglašava za neprijatelja.&nbsp;
- To svi koji su živjeli u autoritarnim društvima znaju. Riječ je o staroj metodi, nema tu ništa novo. Tužno je što dolazi od ljudi koji su na političkoj sceni nastupili sa drugim najavama. Naravno da neće niko od njih snositi nikakvu odgovornost, to je jasno. Upotrijebili su takav bezobzirni rječnik prema studentima… rječnik koji ne sadrži nikakvu empatiju, koji apsolutno ne pokazuje ni najmanju trunku zainteresovanosti da se nekakva odgovornost pokaže. Ne očekujem nikakve nove momente kad su oni (Demokrate) u pitanju, a sam premijer nema snage da izvrši promjene u svom kabinetu, čak ni da zamjeni jedne ministre drugima iz iste partije - naveo je on.
To je, kaže on, komplikovana koaliciona Vlada.
- U kojoj, gotovo po feudalnom principu, svako kontroliše svoje resore. Premijer nije kancelar, nego je tu više prvi među jednakima, neka vrsta koordinatora koji ima više dužnosti i odgovornosti, ali nema moć da svoj kabinet saatavlja onako kako bi želio, nego onako kako diktiraju partijski sporazumi - istakao je Darmanović.
Dešavanja u Srbiji su najveći protestni pokret, smatra Darmanović, koji je ikad hodao balkanskim prostorima. Veći su, dodaje, po intenzitetu i brojnosti od protesta 1996. godine, kada su tri mjeseca trajali protesti zbog krađe lokalnih izbora.
- Ako dođe do promjene vlasti to će biti jedna vrsta demokratizacije, koju sprovode građanske i demokratske snage bez nasilja. Podatak da je od 250 opština u Srbiji 243 u protestu, govori mnogo. Način na koji se djeluje je potpuno različit od svih dosadašnjih. Protesti protiv Miloševića su imali jasnu međunarodnu podršku…. imali su podršku i političke opozicije, koja se organizovala kao jedinstveni front, sada svega toga nema. Evropska unija ćuti, Trampovu administraciju vjerovatno ne interesuje šta se dešava u Beogradu, tako da imamo jedan autohtoni pokret koji je prosto paralisao čitavu zemlju, i ostavio bez odgovora režim Aleksandra Vučića. Tu se postavlja pitanje koja je izlazna strategija - naveo je Darmanović.
On je podvukao da simbol režima mora da padne.
- To ne znači da mora da padne putem bilo kakvog nasilja, ili revolucije, možda mora da padne na nekim izborima, ali vjerovatno neće biti moguće da protesti traju mjesecima, a da Vučić potpuno neugrožen sjedi na Andrićevom vencu - zaključio je Darmanović.

Darmanović: Rječnik Demokrata je abeceda staljinizma

Koliko znam niko se nije obratio Venecijanskoj komisiji. Sve vrijeme mi je izgledalo da je opcija sa Venecijanskom komisijom više bila na nivou pregovora nego ozbiljna ponuda, mada nije isključeno da se to i desi - poručio je profesor na Fakultetu političkih nauka (FPN) Srđan Darmanović komentarišući trenutnu političku situaciju i navode za moguće konsultacije Venecijanske komisije za rješenje krize unutar parlamenta koja je nastala neustavnim razrješenjem doskorašnje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Iako su u parlamentarnoj većini rekli da su spremni da u ovom pitanju posreduje Venecijanska komisija za sada od toga, kako je ukazao i Dramanović, nema ništa.
On je objasnio je da Venceijnska komisija, u tom slučaju, ima dvije mogućnosti da reaguje.
- Ako se bude tražio hitan odgovor, onda bi hitno reagovala, ili bi se čekala redovna sjednica - sredinom marta - naveo je Darmanović gostujući na Televiziji Crne Gore.
Ukoliko zahtjev stigne, kaže on, izvjesno je da će doći do određene reakcije.
- Venecijanska komisija uvijek štiti Ustav i ustavnost zemlje. Ne pamtim da je nekad dala neke preporuke na uštrb Ustava neke zemlje - istakao je Darmanović.
<h2>Ne bi bilo pitanje je li ispunjen uslov za smjenu - nego kršenje Ustava</h2>
Profesor na FPN BG Miloš Bešić istakao je da bi to značilo nesposobnost naših institucija da riješe stvar.
- Očigledno da je konflikt došao do te mjere da blokira ukupan politički, a posebno parlamentarni život. Ja mislim da je to vrlo prihvatljivo rješenje i mislim da je i dalje na stolu - poručio je Bešić.
Naglasio je da smatra da Venecijanska komisija radi ono što radi svaki pismeni pravnik, gleda da li je prekršen Ustav.
- Ne bi bilo upućeno pitanje da li je sutkinja Đuranović ispunila uslove za penziju nego da li je prekršen Ustav ili nije. U toj situaciji bi odlučili kako bi odlučili. Međutim, kako god da odluče to bi razriješilo to pitanje i ovu institucionalnu krizu. Nije mi jasno zašto to već nije poslato Venecijanskoj komisiji i zašto se nijesu opredijelili sami akteri - kazao je Bešić.
Bešić je prokomentarisao da građani Crne Gore nemaju više isti entuzijazam kao prije 20 godina kada je u pitanju članstvo u EU.
<h2>Pitanja sa Hrvatskom ne mogu biti riješena brzo</h2>
Upitan koliko je realno da Crna Gora u nekom skorijem periodu riješi sva pitanja sa Hrvatskom, Darmanović odgovara da se to ne može desiti brzo.
- Ne tako brzo svakako, mi smo na sva ta pitanja koja su postojala sa Hrvatskom od ranije, dodali jedno u kojem nikada nije bilo problema, a to su dobrosusjedski odnosi - naglasio je Darmanović.
Napomenuo je da smo mi saveznici u NATO i da je Hrvatska bila veliki zagovornik ulaska Crne Gore u Evropsku uniju.
- Mi smo jednim nepromišljenim ali ciljanim aktom odnosno Rezolucijom o Jasenovcu gurnuo prst u oko susjednoj državi - naglasio je Darmanović.
Hrvatskoj je, kaže, u izrazitom nacionalnom interesu da Crna Gora postane članica EU.
- Oni su djelovali jako promišljeno, tačno su izabrali oblast u kojoj nas nijesu podržali za zatvaranje poglavlja. Oni su mogli da spriječe sve, ali nijesu, već su od četiri poglavlja tri propustili, i to je bila poruka: mi vas i dalje podržavamo, ali su nas blokirali na dobrosusjedskim odnosima - ocijenio je Dramanović.

Darmanović: Niko se još nije obratio VK, ako bi se tražio hitan odgovor - tako bi i reagovala

Usvajanje rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu donijelo je probleme i posljedice sa kojima ćemo se još nositi, ocijenio je nekadašnji ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović u Drugačijoj radio vezi.&nbsp;
Kazao je to komentarišući konstataciju da Brisel i Vašington ćutke prelaze preko brojnih anomalija u unutrašnjoj politici aktuelne vlasti, stvarajući utisak da evropske vrijednosti našim zapadnim partnerima više nijesu bitne i da bi jedina prepreka na putu Crne Gore ka brzom članstvu u EU moglo biti "zabadanje trna" u zdrave odnose sa susjedima: Hrvatskom, Republikom Kosovo i BiH.
- Bez obzira na to da li je usvajanje rezolucije o Jasenovcu bilo samo osvetnički hir za glasanje za rezoluciju o Srebrnici u UN, ili je bio pažljivo osmišljeni potez, on je donio probleme, teškoće i posljedice sa kojima ćemo se još nositi. Dakle, Hrvatska je članica EU i NATO, naša saveznica u NATO, ali članica EU sa vrlo snažnim glasom zajedno sa Slovenijom kada je u pitanju Zapadni Balkan.
Osim toga, Hrvatska, odnosno njena vladajuća stranka i sam premijer Andrej Plenković su jako dobro pozicionirani unutar Evropske narodne partije, do te mjere da je Plenković jedan izuzetno pragmatični političar, bio kandidat za predsjednika Evropske komisije. Drugo, Hrvatska je na neki način vojni stožar ili hub NATO-a na Zapadnom Balkanu, sa respektabilnim oružanim snagama, što je čini pouzdanim saveznikom unutar NATO-a. Hrvatska se oko svakog poteza u vezi sa nama konsultuje sa partnerima, sa Briselom kao centralom najvjerojatnije, ili ih redovno obavještava o svojim namjerama i postupcima”, rekao je Darmanović.
<h2>Vrijednosti su na ispitu</h2>
Nakon podsjećanja na brojne anomalije u crnogorskom društvu, od partijskog zapošljavanja do zloupotrebe državnih resursa u predizbornim kampanjama partija vlasti, na koje iste one adrese koje su se tim povodom oštro oglašavale u vrijeme stare vlasti sada ćute, i pitanja ima li više smisla govoriti o EU kao zajednici vrijednosti, Darmanović odgovara:
- Sasvim je sigurno da su vrijednosti na ispitu, i to ne samo kod nas, nego i u ključnim zemljama, upravo Evropske unije, pa i šire. Dio objašnjenja je u činjenici da nije bilo međunarodnih posmatrača izbora u Beranama ili nekih drugih lokalnih, ranije održanih izbora. Međutim, mislim da će posmatranja izbora I dalje biti, mi ćemo ih sigurno imati na, recimo, nekim parlamentarnim ili budućim ili predsjedničkim izborima. Na takozvanim velikim izborima. Neće sve to nestati preko noći, naravno, ali mislim da stoji da je odbrana tih vrijednosti manje entuzijastična i manje odlučna nego što je to bilo ranije”.
<h2>Ne vjerujem da će Crna Gora zatvoriti četiri poglavlja do kraja godine</h2>
Ne tako davno najavljivano je iz vlasti da će Crna Gora do kraja godine zatvoriti deset pregovaračkih poglavlja, da bi posljednjih mjeseci taj optimizam splasnuo na četiri poglavlja. Na pitanje da li je sada i to realno očekivanje, imajući u vidu provokacije koja sa zvaničnih adresa iz Podgorice prema Zagrebu šalje Andrija Mandić i prosrpske stranke, Darmanović &nbsp;odgovara kako se nada da ćemo da napredujemo što više možemo, ali dodaje:
- Mislim da će Hrvatska sa svojim saveznicima naći mjeru koliko u ovom momentu možemo da poguramo Crnu Goru. To mogu da budu otprilike, dva poglavlja, a ova druga dva ne, prosto da nam stave do znanja da se sa njma ne može tako igrati. Ili - 'ajmo tri, pa neka ostane jedno nezatvoreno. Ali ne može ići čitav paket. Ja se nadam da se to neće desiti, ali ne bih bio iznenađen ukoliko to bude rezultat. Prosto da se pokaže da je Crna Gora i dalje kandidat broj jedan, da nema nikakve blokade i zle volje, ali da se &nbsp;demonstrira to što se želi, a to je da zemlje kandidati moraju da budu ne 70 odsto, nego 100 odsto odgovorni prema politici proširenja.”
<h2>Nekadašnji DF sa ovakvom politikom neće uvesti CG u EU</h2>
Bivši ministar vanjskih poslova komentarisao je i posljedice po crnogorsko društvo, prije svega vrijednosnu konfuziju u javnom mnjenju ukoliko bi se desio paradoks da Crna Gora sa proruskim subjektom kakav je Demokratski front, postane članica Evropske unije. Darmanović, ipak, smatra da takav scenario nije realan i da bivši DF, oličen u koaliciji ZBCG, neće moći sa politikom koju vodi da uvede Crnu Goru u EU.
- Bilo zato što će ova Vlada trajati ipak kraće od perioda u kojem ćemo ući u EU, bilo zato što će neko u Briselu reći da ta vrsta politike ne odražava evropske vrijednosti u Crnoj Gori. Postoji teoretski i treća mogućnost, koja za sad nije izgledna, ali nikada u politici ne treba ništa odbaciti, a to je da dođe do nekih promjena u politici partija bivšeg Demokratskog fronta.
Ja mislim da dok u Beogradu imamo sadašnji režim, do tih promjena neće doći. Ako Crna Gora bude zatvarala poglavlja, ako proces bude tekao 'po proceduri', ako politički i geopolitički momenti budu išli u našu korist, vrlo je moguće da pod ovom vladom dođemo do nekog ‘anteportas'. Ali ja ne vjerujem da je do 27. godine moguće da se desi takav preokret, da neka od zemalja sa zapadnog Balkana uđe u EU”, smatra gost Antene M.
<h2>Svaka sumnjiva promjena Ustava neće naići na podršku Venecijanske komisije</h2>
Upitan kako, kao član Venecijanske komisije, gleda na najave promjene Ustava kroz "ustavotvornu" Skupštinu, Darmanović kaže da je VK uvijek posebno senzitivna prema derogaciji i narušavanju Ustava. 
 
- Sve što je u okviru postojećeg Ustava neće biti dovedeno u pitanje, ali svaka sumnjiva ustavna procedura ili promjena Ustava neće naići na podršku Venecijanske komisije”, rezolutan je Darmanović.
<h2>Na izborima u potpisu svake donesene odluke stoje identitetska pitanja</h2>
Darmanović je komentarisao i izbore u Beranama, saglasivši se da i u rezultatima lokalnih izbora, dio objašnjenja leži na identitetskim pitanjima. Na konstataciju da su ovo prvi ovogodišnji izbori na kojima je vlast sa državnog nivoa ostvarila rezultat adekvatan toj moći i opasku da bi ga mogla ponoviti jedino u Pljevljima, gradu koji je, kao i Berane, sve više samo geografski u Crnoj Gori, te da je i juče niska izlaznost pokazala da je proces delegitimizacije u toku - trend pada zainteresovanosti građana za izbore objašnjava još jednim momentom:&nbsp;
- Mislim da u Crnoj Gori veliku ulogu ima činjenica da ne postoji ni jedna prejaka partija i da je jasno da izborni pobjednici moraju da stvaraju široke koalicije. &nbsp;To je Crna Gora. Zemlja u kojoj niti je lako upravljati, niti je lako prosto pronalaziti taj kurs, da svi budu zadovoljni. Od toga nema ništa. Pogotovo dok imate sadašnju uvladajuću većinu", dodao je on.
Darmanović konstatuje kao iznenađenje da je građanska lista Veska Mujovića dobila dva mandata u Beranama, s obzirom na to da nemaju pozadinu organizovane partijske strukture. Ipak, jasno je kaže da su najveći 'profiteri' partije vladajućeg, desnog centra: PES na račun SNP.

Darmanović: Mislim da Hrvatska neće dozvoliti zatvaranje sva četiri poglavlja, Crna Gora neće ući u EU sa DF-om u vlasti

Teško će se poklopiti proevropske integracije i krajnje desne partije u Vladi. Vlada će u ovom obliku još trajati, ali ne vidim kako će stići do toga za šta se zalaže, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E, profesor Fakulteta političkih nauka, Srđan Darmanović.
Nekadašnji šef crnogorske diplomatije vjeruje da su evropski partneri bili aktivni u ulozi podsticanja dijaloga između predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajić, a moguće i, kako kaže, naši američki saveznici u NATO-u.
- Mogu samo da nagađam, nemam nikakve konkretne informacije, ali vjerujem da je nekog posredovanja, ipak, bilo. Moguće i da je riječ o procjeni predsjednika Milatovića i njegove koalicije na nivou grada Podgorice, a i premijera, naravno, da još ne žele i da nije vrijeme da se okrenu koalicijama izvan vladajuće strukture. Procjenjuju kako bi to nanijelo štetu kod birača. U ovom momentu vjerovatno su spremniji da uđu u mukotrpne međusobne pregovore, nego da probaju nešto drugo - ocijenio je Darmanović.
Profesor na Fakultetu političkih nauka kaže da su evropske integracije uvijek veliki motiv, te da je Crna Gora sa svim svojim teškoćama i nazadovanjima, Vladom raznorodnih partnera, i dalje neka vrsta predvodnika, jer se na Zapadnom Balkanu nije pojavio niko ko bi joj se u tom smislu približio. Ipak, dodaje Darmanović, takva slika Crne Gore može da se pokvari, djelovanjem unutrašnjih aktera.
Komentarišući poruku predsjednika države da ga brine to što slabe partije građanskog centra, Darmanović vjeruje da je Milatović mislio na one političke snage koje su bile okosnica i ranijih, i sadašnje Vlade.
- Vjerovatno Milatović isključuje partije bivšeg Demokratskog fronta. Međutim, partija građanskog centra ima još. Centar može biti malo lijevo, ili malo desno. Sasvim je sigurno da građansku provenijenciju imaju Evropski savez, Demokratska partija socijalista. Ali, vjerujem da je predsjednik, ipak, mislio na partije koje su dio vladajuće strukture - kaže Darmanović.
<h2>Poruke iz Brisela</h2>
Predsjednik države, Jakov Milatović, će naredne sedmice optutovati u Brisel, na poziv predsjednika Evropskog savjeta Antonia Koste. Darmanović vjeruje da će glavna poruka koju će čuti od zvaničnika Evropske unije biti da Crna Gora ne smije izgubiti zamajac u evropskim integracijama,
- Sve što bi do toga dovelo bilo bi samoubilački. Brisel za nas uvijek ima tu istu poruku, da se moraju ispunjavati zadaci iz agende vladavine prava i ostalih poglavlja. Tokom pregovaračkog procesa poruka će biti još. Ne mogu da dajem nikakva proročanstva i prognoze, ali vejrujem da će se na kraju ipak postaviti pitanje o učešću krajnje desnih partija u Vladi, osim ako u Briselu ne dođe do neke promjene profila politike, u što je teško vjerovati - kaže nekadašnji šef crnogorske diplomatije.
Darmanović objašnjava da će u pregovaračkom procesu biti, kako kaže, teških momenata, te da će Crna Gora morati da povuče poteze koji će biti nepopularni u javnom mnjenju. Tako je, dodaje, bilo sa svim kandidatima. Smatra da je dobro što je Marta Kos odabrana za novu komesarku za proširenje, jer je riječ o ženi koja dolazi iz Slovenije, koja dobro razumije bivšu Jugoslaviju.
- Slovenija je danas Evropa i nema mnogo veze sa Balkanom, jedna od najuspješnjijih tranzicionih zemalja u bivšem komunističkom svijetu. Gospođa Kos dobro razumije probleme na Zapadnom Balkanu. Slovenija je uvijek bila izrazito naklonjena proširenju Evropske unije na Zapadni Balkan. Izboru Marte Kos za komesarku za proširenje mi možemo samo da se radujemo. Da li će biti uspješnjia od Olivera Varheljija, teško je reći. Nadam se da hoće, jer bi možda Crna Gora u njenom i mandatu ove Evropske komisije, mogla da napravi odlučujuće korake - ocijenio je Darmanović.
<h2>Barometar 26</h2>
Govoreći o platformi Barometar 26, Darmanović je poručio da je premijer Milojko Spajić više tehnokrata nego političar, koji vjeruje da se stvari u politici mogu rješavati nekim planom, koji će svi prihvatiti. Ali, dodaje, politika tako ne funkcioniše, jer će svi akteri kojima je platforma ponuđena gledati svoje interese.
- Naravno, bilo bi dobro da naša politička klasa vodi računa o javnim i interesima zemlje. Možda djelimično to i rade, ali vrlo često vidimo da su partijski interesi iznad svih ostalih… Mislim da, osim promocije, marketinga, Vlada želi da se predstavi kao neko ko je motor evropskih integracija. Naravno, mi imamo partije za koje nije jasno da li su proevropske, da li podržavaju proevropske zakone, jer imaju antievropske prijedloge poput Zakona o stranim agentima, Rezolucije o Jasenovcu. Ali, jedan veliki dio aktera na sceni vjerovatno shvata da ovoga puta, možda, ipak u Briselu imamo šansu. Da li će se ta šansa iskoristiti, veliko je pitanje - poručio je Darmanović.
Podsjeća da je Pokret Evropa sad dosta heterogen sa, kako kaže, obje boje identitetskih pitanja.
- Kroz djelovanje Vlade PES se legitimiše izrazitom proevropskom orjentacijom, evropske integracije promoviše kao svoj najvažniji cilj. Vjerujem da je političkih kalkulacija bilo i iza platforme Barometar 26… Teško će se poklopiti proevropske integracije i krajnje desne partije u Vladi. Mislim da će Vlada u ovom obliku još trajati, ali ne vidim kako će u ovom obliku stići do toga za šta se zalaže… Premijeru će možda u nekom momentu biti jasno da će sa ovim sastavom ići teško, pogotovo ako se nastave indirektne blokade prema Evropskoj uniji - zaključio je Darmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DViTBaVvhcYQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Darmanović: Premijer je više tehnokrata nego političar

U državama Zapadnog Balkana, gdje nasljeđe sukoba i podjela još uvijek duboko utiče na društvo, lekcije iz italijanskog iskustva s institucijom Predsjednika Republike mogu otvoriti put ka većoj političkoj stabilnosti i koheziji.
To je poručeno na promociji knjige "Predsjednici Republike Italije" autora Đanluke Pasarelija, profesora na Univerzitetu La Sapienza u Rimu, koja je održana u svečanoj sali Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) i profesor na FPN, doc. dr Zlatko Vujović, kazao je da su rijetke prilike da se u Crnoj Gori objavi strano izdanje, navodeći da će u ime Crnogorskog udruženja za političke nauke učiniti sve da se to promijeni i da više ovakvih knjiga bude prevedeno i objavljeno u Crnoj Gori.
- Profesor Pasareli je veliki poznavalac Balkana, posebno Crne Gore, i veliki prijatelj naše zemlje. Kao rezultat uređivačke aktivnosti profesora Pasarelija, ranije je izašla knjiga „Prezidencijalizacija političkih partija na Zapadnom Balkanu“, koja je obuhvatila širi geografski prostor Balkana, uključujući analize Hrvatske i Slovenije. Odlučili smo da crnogorskoj publici približimo italijanski politički sistem kroz ovu knjigu, fokusirajući se na ulogu predsjednika Italije, koja je značajno drugačija od predsjedničke funkcije u državama bivše Jugoslavije i Albanije - naveo je Vujović.
Pojasnio je da u Crnoj Gori i državama regiona predsjednici često imaju institucionalno slabe pozicije, ali ako su istovremeno predsjednici vladajuće partije, njihova moć postaje izuzetno velika, što često polarizuje društvo.
- S druge strane, u Italiji imamo složeniji sistem, gdje je predsjednik rezultat visokog stepena kompromisa i konsenzusa, što daje stabilnost političkom sistemu - naveo je Vujović.
Prema njegovim riječima, profesor Pasareli je u ovoj knjizi, kroz naučni, ali i pripovjedački stil, uspio da približi političku kulturu Italije široj publici, uključujući stručnjake, ali i one koji žele znati više o političkom sistemu Italije.
- Imamo zadovoljstvo da predstavimo crnogorsko izdanje ove knjige, od koje ćemo jedan broj primjeraka donirati Fakultetu političkih nauka, jer je knjiga izuzetno korisna i za naše studente. Naši profesori, Srđan Darmanović i Ivan Vuković, predaju predmete na kojima se ova knjiga može koristiti kao literatura za seminarske i naučne radove - rekao je Vujović.
Profesor na FPN, prof. dr Srđan Darmanović kazao je da nas Pasarelijeva knjiga vodi kroz istoriju poslijeratne republike, prikazujući likove 12 šefova države koji su imali ogromnu ulogu u oblikovanju moderne Italije.
- Kao što Đanluka ističe u "u zemlji koja je za skoro 80 godina od Drugog svjetskog rata do danas promijenila 69 vlada, krizni menadžment mudrih, staloženih, ali i odlučnih šefova države, bio je nerijetko presudne važnosti - naveo je Darmanović.
On je istakao da, prema političkoj teoriji o kojoj Pasareli piše, šef države predstavlja najvišeg zvaničnika u suverenoj zemlji i simbolizuje jedinstvo i integritet nacije.
- Međutim, on naglašava da u parlamentarnoj republici, kao što je Italija, šef države ima mnogo više ceremonijalnu, simboličnu i ograničenu ulogu, što ga stavlja u izazovnu poziciju pored snažnog premijera. U ovom kontekstu, Đanluka se osvrće na ulogu šefa države kao "stabilizirajuće i neutralne snage," koja treba da stoji iznad svakodnevnih partijskih i političkih borbi, a njegovo djelovanje treba da "održi dostojanstvo funkcije i promoviše nacionalnu koheziju čak i tokom političkih previranja“ - rekao je Darmanović.
Kao čuvari ustava, italijanski predsjednici su, prema Đanlukinom viđenju, intervenisali "kada su smatrali da je demokratski proces ugrožen."
On takođe ističe da su "javnost ih je vidjela kao posljednju instancu kada se pojavljaju sukobi unutar vlade ili parlamenta," čime se osigurava da se ustavni poredak održi čak i u turbulentnim vremenima.
- Đanluka nam šalje "dobro poznatu poruku koja u američkom političkom žargonu glasi: „Personality Matters, Leadership Matters“. Njegova knjiga, kako se čini, ne samo da istražuje ličnosti koje su oblikovale Italiju, već takođe postavlja pitanje: "Da li iz Đanlukine knjige možemo izvući neke lekcije za naš region Zapadnog Balkana?" - naveo je Darmanović.
Profesor na FPN, doc. dr Ivan Vuković, istakao je da za razliku od većine autora koji proces konsolidacije italijanske demokratije u decenijama nakon fašističke diktature i nacističke okupacije analiziraju u odnosu na djelovanje brojnih vlada, fokus profesora Pasarelija je na instituciji predsjednika i onima koji su u Italiji služili u tom kapacitetu, predstavljajući neko manje, neko više uspješno, kao garant nacionalnog jedinstva i poštovanja državnog ustava.
- Na način koji je veoma koristan za studente političkih nauka i sve one koji žele da saznaju nešto više o proceduri izbora predsjednika, koja uzgred u nekoliko tačaka podsjeća na izbor poglavara Rimokatoličke crkve. Njegovim ustavnim nadležnostima, kažem njegovim jer Italija još uvijek čeka na prvu predsjednicu, te njegovoj veoma značajnoj ulozi u političkom sistemu Italije, autor je predstavio jednako uzbudljivu savremenu političku istoriju svoje zemlje - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, svako od poglavlja posvećenih italijanskim predsjednicima predstavlja poseban prilog priči o duhu vremena koje je oblikovalo Italiju danas.
- Drugim riječima, okvir za njihove političke biografije čine decenije društvenih previranja i dubokih podjela među Italijanima različitih ideoloških svjetonazora, uz nezaobilazne političke spletke i intrige, priče o mafiji, masoneriji i italijanskoj dubokoj državi. Kratka istorija hladnog rata u Evropi i jedno svjedočanstvo o nacionalnom pomirenju predstavljaju vrijednu lekciju onima koji se bave partijskom politikom. I, nadasve, podsjećanje na to koliko su, pogotovo u izazovnim vremenima, značajni primjeri državničkog odnosa predsjednika Republike - rekao je Vuković.
Autor knjige "Predsjednici Republike Italije" i profesor na Univerzitetu La Sapienza u Rimu Đanluka Pasareli uporedio je izbor predsjednika Republike Italije sa izborom pape, ističući da iako nisu direktni izbori, postoji određena sličnost u njihovoj tajnosti i ozbiljnosti.
On se osvrnuo na uticaj ličnosti i kredibiliteta predsjednika, navodeći bivšeg predsjednika Karla Azelja Čampija kao primjera vođe koji je mogao ostvariti značajan uticaj bez potrebe za vojnim resursima.
Pasareli je naglasio da je predsjednička funkcija u Italiji više simbolična i ceremonijalna, ali i da može igrati ključnu ulogu u posredovanju između vlade i naroda.
- Predsjednik treba da bude lik koji donosi stabilnost u sistemu često pogođenim promjenama vlasti. Italijani imaju posebno povjerenje prema predsjedniku, uprkos opštem nepovjerenju prema političarima. Predsjednik Republike se smatra "ocem nacije" koji može umiriti i voditi narod kroz političke turbulencije - pojasnio je Pasareli.
Ukazao je kako se predsjednik bira indirektno, kroz kombinaciju članova dva doma parlamenta i regionalnih delegata, što omogućava postizanje šireg konsenzusa.
- Ovaj sistem pomaže u odabiru umjerenijih kandidata i smanjuje mogućnost polarizacije u društvu - dodao je Pasareli.
Izrazio je nadu da bi se u Crnoj Gori mogla otvoriti diskusija o indirektnom izboru predsjednika kao mogućem načinu smanjenja podjela unutar društva.
Ambasadorka Italije u Crnoj Gori, Andreina Marsela, istakla je da se promocija ove knjige dešava tokom proslave Dana italijanskog jezika, izrazivši posebnu zahvalnost profesoru Pasareliju, koji je sa velikim entuzijazmom prihvatio njihov poziv da dođe i promoviše knjigu napisanu na italijanskom, a prevedenu na crnogorski jezik.
 - Ovom promocijom slavimo italijanski jezik i izvan naših nacionalnih granica, dok ujedno dokazujemo čvrstu saradnju između Italije i Crne Gore, kako na polju lingvistike, tako i na političkom planu, što se reflektuje kroz ovu knjigu - istakla je Marsela.
Prodekanka za međunarodnu saradnju na Fakultetu političkih nauka doc. dr Ena Grbović izrazila je zadovoljstvo što se promocija knjiga održava upravo na tom fakultetu, navodeći da je knjiga vrijedan vodič za razumijevanje modernih političkih sistema, demokratskih procesa i liderstva.
- Italija, u tom smislu, predstavlja reprezentativan primjer. Istorijske i kulturne veze između Italije i Crne Gore su duge i bogate. Dovoljno je podsjetiti na krunu crnogorsko-italijanskih veza, na koju smo svi ponosni – kraljicu Jelenu Petrović-Njegoš, odnosno Jelenu Savojsku. Danas, kao dvije suverene zemlje na Jadranu, naši odnosi su čvrsti i utemeljeni na međusobnom poštovanju, kao i na zajedničkim vrijednostima evropskih integracija. U tom smislu, Crna Gora i Italija su danas euroatlantske saveznice, a Italija pruža snažnu podršku Crnoj Gori na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji - istakla je Grbović.
Ukazala je da saradnja s italijanskim univerzitetima i istraživačkim centrima svake godine dobija na značaju, stvarajući nove generacije visokoškolaca koji grade mostove između dvije države.
- Broj studenata našeg fakulteta koji posjećuju Italiju u okviru programa studentske razmjene raste iz godine u godinu, na obostrano zadovoljstvo naših obrazovnih sistema - navela je Grbović.
Izdavači knjige „Predsjednici Republike Italije“ za Crnu Goru su Crnogorsko udruženje za političke nauke (MoPSA) i Centar za monitoring iz istraživanje (CeMI).

Italijansko iskustvo s institucijom Predsjednika Republike put ka političkoj stabilnosti i koheziji na Zapadnom Balkanu

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: srdan-darmanovic