Kada sam saznala da sam dobila nagradu od 10.000 eura bila sam iznenađena i presrećna, jer mi je to pokazalo da se trud i posvećenost cijene - kaže jedna od nagrađenih radnica crnogorske kompanije "Okov" Sonja Čarapić za Radio Slobodna Evropa. Ta privatna trgovinska kompanija nagradila je Sonju i još 15 zaposlenih za dvadeset godina rada sa po 10.000 eura. Svim zaposlenima, kojih je oko 560, isplaćena je 13. plata. Čarapić, koja radi u sektoru špedicije, kaže da nagradu nije očekivala. - I ranije su nagrađivani zaposleni prigodnim poklonima, ali je ovo iznad svih očekivanja... i motivacija da nastavim sa zalaganjem - ističe ona. Čarapić kaže da su novac i priznanje došli u pravo vrijeme. - S obzirom na izazove inflacije, za moju djecu i mene to je dodatna sigurnost i mogućnost da pokrijemo troškove, ali i prilika da uložimo u nešto - navodi Čarapić Prema njenim riječima, i ukućani i rodbina su bili ponosni, a komšiluk je slao čestitke. Od 240.000 zaposlenih u Crnoj Gori, prema podacima Uprave za kadrove, dvije trećine radi u privatnom sektoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018124_429454cc509ca3163e40fc0e31d133ffb2acbf55fa0111c3225cfd10dc5c901d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024123018124_429454cc509ca3163e40fc0e31d133ffb2acbf55fa0111c3225cfd10dc5c901d" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="Sonja Čarapić"> <figcaption>Sonja Čarapić, jedna od nagrađenih za 20 godina rada u kompaniji "Okov"(Photo: Courtesy Image)</figcaption> </figure>  <h2>Šta kažu zaposleni kod privatnika</h2> Da su stimulansi radnicima izuzetno rijetki kod privatnih poslodavaca smatraju građani Podgorice i Nikšića, koji za RSE ocjenjuju da su prve asocijacije na privatni sektor male plate i iskorišćavanje radnika. - Pročitala sam tekst koji mi je izmamio suze, znači da postoje časni ljudi koji cijene svoje radnike. Ja sam poslije 20 godina zahtjevnog rada i uspješnog poslovanja firme dobila otkaz i ostala bez primanja - kaže Vesna (58) iz Nikšića. Peđa tri decenije radi kod privatnika. - U vremenu kada često vidimo ili čujemo kako poslodavci izrabljuje radnike, ovakvi potezi vraćaju vjeru da Crna Gora može biti država u kojoj poslodavac cijeni vrijednog i vjernog radnika, koga će i ovako da nagradi - kaže za RSE. Ana ocjenjuje da je nagrada "samo novac koji je zakinut radnicima". - eka ih je samo po 30 eura zakidao od svake plate u prvih 10 godina, a drugih deset po 60 - a jes' toliko, to vam je to. Pohvalno je što se sjetio da im to vrati - navodi ona. Ekonomistkinja Olja (50) iz Podgorice kaže da je nagrada pravi primjer kako se motivišu zaposleni i čuva "kvalitetan kadar". - Radniku stavlja do znanja da cijeni lojalnost, rad i godine koje je potrošio u toj kompaniji. To je postupak osobe koja cijeni ljude koji su mu svojim radom pomogli da postigne to što je postigao - kaže ona. Podsjeća na slične primjere kada je poslodavac iz Bara radnike nagrađivao novim automobilima. - Mislim da ih je uz to čašćavao putovanjem na Bahame i Sejšele - rekla je Olja. <h2>Radnicima nova auta i krstarenja</h2> Praksu značajnijeg nagrađivanja zaposlenih u Crnoj Gori je pokrenuo, prije desetak godina, vlasnik trgovinskog lanca sportske opreme "Cakan sport" iz Bara Radomir Novaković Cakan. On je radnice sa najdužim stažem 2012. nagradio novim automobilima Golf 6 i Polo, a 2014. najbolje radnike, njih 14, krstarenjem po Mediteranu na luksuznom kruzeru. Novaković kaže da su nagrade i priznanja važan način da se zaposleni motivišu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018124_e4c0cd3e57edd185447493ec668aee8015f957ed90c7913204f81ff22513f5ec.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024123018124_e4c0cd3e57edd185447493ec668aee8015f957ed90c7913204f81ff22513f5ec" data-rendition-name="original" width="805" height="452" loading="lazy" alt="Radomir Novaković Cakan"> <figcaption>Novaković: Nagrade i priznanja su važan način da se zaposleni motivišu(Photo: Public Domain)</figcaption> </figure>  - Da im se pokaže koliko cijenimo njihov trud i lojalnost. Kada poslodavac prepozna i nagradi doprinos svojih radnika, to utiče na njihovu motivaciju, zadovoljstvo i ukupnu produktivnost" -kaže Novaković za RSE. On vjeruje da nagrade od 10.000 eura ili automobili jačaju povjerenje između poslodavaca i zaposlenih, što je, kaže, ključno za dugoročan uspjeh kompanije. - Ukoliko dajemo kupcima nagrade za vjernost – još je logičnije da to radimo i prema onima od kojih zavisi uspjeh svake firme – njenih zaposlenih - navodi on. Novakovićeva kompanija sa 76 zaposlenih je u javnosti prepoznata kao donator sportskih i humanitarnih manifestacija. - Primjera radi, ponosni smo što smo podržali crnogorske paraolimpijce donacijom sportske opremu za nastupe na međunarodnim takmičenjima Feral - ističe. Novaković kaže da nije važna visina nagrade, već želja da najbolji i najvjerniji radnici znaju da se njihov trud cijeni. - Bitno je napomenuti da te nagrade moraju da dođu što naš narod kaže od srca i nikako drugačije. Tek tada imaju punu vrijednost - dodaje on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018128_25eea5f09c672d4984d1000bb5a59b37b9c64749e6dcb32a13f0f85b82cc9986.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024123018128_25eea5f09c672d4984d1000bb5a59b37b9c64749e6dcb32a13f0f85b82cc9986" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Gojko Bajović"> <figcaption>Gojko Bajović, vlasnik trgovinske kompanije "Okov", 25. jul 2024.(Photo: Facebook/Okov)</figcaption> </figure>  <h2>Trinaesta plata i 10.000 evra</h2> I direktor "Okova" Jakov Bajović za RSE kaže da su trinaesta zarada, koju je ta kompanija isplaćuje drugu godinu zaredom svim zaposlenima i nagrade za 20 godina rada značajno popravile raspoloženje radnicima. - Cilj ovog poteza bio je da glasno i od srca kažemo hvala kolegama koji su sebe i svoje živote ugradili u kompaniju. Nagrade su dobili ljudi koje pamtim od malih nogu, koji su sa mojim roditeljima i tetkama prodavali prve šarafe i šarke, istovarali prve kombije i udarali temelje firmi - navodi Bajović. On kaže da su ga obradovale reakcije zaposlenih nakon nagrada. - Pogledom sam tražio lica i svi su oduševljeni i zahvalni, svako na svoj način. Sjutra su nam se telefoni usijali, uz hiljade pozitivnih komentara na portalima i društvenim mrežama, sa najrazličitijih strana čestitke i pohvale - ističe. "Okov" je u vlasništvu njegovih roditelja Gojka i Stanke Bajović. Prema podacima dostupnim na sajtu Poreske uprave, kompanija je posljednje tri godine ostvarila dobit od oko 20 miliona eura. <h2>Poslodavci da podijele dio profita</h2> Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), kaže da se "polako širi krug poslodavaca" koji daju dio profita zaposlenima. - To jeste stimulans i za svaku pohvalu - kazao je Keković za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018128_e6e7914427fc7cad1c80f52f6250a6a0a98e67629c7bfc3340bcbddfd16921c0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024123018128_e6e7914427fc7cad1c80f52f6250a6a0a98e67629c7bfc3340bcbddfd16921c0" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Srđa Keković"> <figcaption>Keković: Poljuljano povjerenje treba vratiti(Photo: Unija slobodnih sindikata)</figcaption> </figure>  Smatra da je dugogodišnja obespravljenost radnika dovela je do nepovjerenja na relaciji poslodavac - zaposleni. - Poljuljano povjerenje treba vratiti. Ako imate profit, onda dio treba da date onima koji ga stvaraju, jer ga ne stvara sam poslodavac - ističe. Uprkos unaprijeđenim pravima u velikim trgovinskim lancima poslodavci moraju, kaže, da nađu način da zadrže radnike. - Došli smo do toga da poslodavac na tržištu ne može da nađe radnika kad to poželi. Sad uvozimo radnu snagu što je tragedija za državu - kaže Keković. Keković smatra da poslodavci moraju shvatiti da neće imati radne snage koliko god da im daju para. - To se sad dešava jer su ljudi radili na određeno, bez slobodnih dana i odmora, i sad idu gdje im je bolje. Došli smo u tu alarmantnu situaciju i sad je kasno - dodaje on. Keković podsjeća da se taj sindikat godinama zalaže da podjela dijela profita radnicima uđe u zakonsku normu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Hiljade eura, krstarenja i automobili radnicima u Crnoj Gori za motivaciju i lojalnost

Dio radnika Željezničkog prevoza traži da danas menadžment te kompanije do sjutra povuče anekse ugovora koje su ponudili radnicima, kao i otkaze dvojici radnika koji su juče tpušteni zbog nepotpisivanja aneksa, jer će u suprotnom tražiti radikalnije mjere. Oni su istakli da će, ukoliko njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni tražiti ostavke izvršne direktorice i Odbora direktora. Najkasnije sjutra sastaće se sa ministartkom saobraćaja Majom Vukićević.
Predsjednik Jedinstvenog sindikata radnika Željezničkog prevoza Crne Gore Milan Usančević kazao je da su jutros uputili ministarki urgentzno pismo kojim su tražili sastanak te da su dobili odgovor da bi on mogao da se održi danas u popodnevnim časovima ili eventualno sjutra.&nbsp;
- Mi to prihvatamo. Mi striktno tražimo od menadžmenta da povuče nezakonite anekse koji su podijeljeni radnicima, da se ponište rješenja o otkazima. Ukoliko danas ne povuku anekse tražićemo radikalnije mjere to će biti ostavka izvršne direktorice i Odbora direktora - rekao je on na konferenciji za medije.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kazao je da je situacija u ŽPCG zabrinjavajuća budući da smo zemlja u kojoj skoro pa ne funkcioniše Željeznički prevoz.&nbsp;
- Ono što Zakon o radu kaže i nalaže to je da poslodavac ima pravo da ponudi unošenje u Ugovor o radu takve klauzule, ali isto tako Zakon kaže da poslodavac ne može da obaveže zaposlenog da takvu klauzulu prihvati. Zakon je isti za sve, tako da nije propisao mogućnost poslodavcu da može da da otkaz zaposlenom ako ne potpiše klauzulu - kazao je Keković.&nbsp;
Za njega su izjave menadžmenta na konferenciji za novinare vrlo zabrinjavajuće jer su se ticale, ne samo činjenice da se zaposleni nijesu izjasnili o predlogu, nego da oni sabotiraju rad ŽPCG, a da ni jednom riječju nije objašnjen zašto je to tako.&nbsp;
- Takvo ponašanje menadžmenta smatramo krajnje neodgovornim, neprofesionalnim. Nije nam jasno šta stoji iza toga, ako uopšte nešto stoji. U svakom slučaju, na nama je da ne dozvolimo i zbog kolega koji ostaju bez posla nezakonito, da taj menadžment ne uspije u nezakonitim namjerama - kazao je on.

500x500

Radikalnije mjere ako menadžment ŽPCG ne povuče anekse i otkaze radnicima

Međunarodni dan dostojanstvenog rada jeste dan, ne za čestitku, već dan za podsjećanje &nbsp;da svi zajedno treba da radimo na tom konceptu koji je planetaran i koji je usvojen od Međunarodne organizacije rada, kojim teže sve produktivne i razvijene države svijeta, i naravno, Crna Gora koja teži da uđe u tu evropsku zajednicu, ima obavezu više da na tom konceptu radi - kazao je u Budilniku, na Televiziji E, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata u Crnoj Gori Srđa Keković.
- Koncept se sastoji od četiri komponente, otprilike tako je konfigurisan. Ta prva komponenta jeste da vi imate mogućnost da se zaposlite i da imate mogućnost na neku pravičnu zaradu, za rad koji obavljate tokom mjeseca…Druga komponenta je adekvatna socijalna zaštita, ona podrazumijeva više komponenti, ali ajde da ovdje istaknemo tu komponentu koja se tiče zdravstvenih uslova, sigurnosti, da ja u trenutku kad ostanem bez posla ću imati podršku da nađem novi, i da ću za to vrijeme biti opskrbljen…Treća komponenta se tiče socijalnog dijaloga. Socijalni dijalog, inače, na kojem počiva Evropska unija, jeste jedan pojam o &nbsp;kom se najviše priča i u našoj državi, često ga spominju i političari, Vlada i svi ostali. Svi se kunu i hvale tim socijalnim dijalogom, ali, iskreno da vam kažem, on jeste pravi mehanizam kako poslodavci i sindikati treba da uređuju modele svojih odnosa, i isto tako, kako Vlada treba da zajedno sa nama učestvuje u kreiranju tog poslovnog i životnog ambijenta, kako za zaposlene, tako i za poslodavce…Konačno i ta četvrta komponenta, koja je izuzetno važna komponenta, kojoj mi, nažalost, u Crnoj Gori ne poklanjamo veliku pažnju, to je komponenta u okviru koje ja trebam da imam adekvatne uslove rada - rekao je Keković.
Radnici najviše trpe tamo gdje nemaju sindikalnu organizaciju, smatra Keković, jer je onda ostavljeno na svakom radniku, pojedinačno, da se izbori, dodaje on, za svoja prava.
- Koncept sindikalnog organizovanja podrazumijeva određena prava, ali i određenu zaštitu za sve one koleginice &nbsp;i kolege, koji su izabrani da nas predstavljaju u tom socijalnom dijalogu - naglasio je Keković.
U Crnoj Gori sindikalno organizovani nijesu bankari, mnoštvo malih i srednjih preduzeća, objašnjava Keković, ali zaštitarska profesija, dodaje on, jer je to segment u kom radi i do 6 000 radnika, koji nemaju nikakav vid sindikalne organizacije i, kako kaže, njihova prava se svakodnevno krše.
- Svaki radnik u Crnoj Gori, i svaki zaposleni u Crnoj Gori, može da se obrati nadležnim &nbsp;institucijama, za zaštitu svojih prava iz radnog odnosa i po osnovu rada. Međutim, tu postoje brojne barijere, prva barijera je što ta koleginica ili kolega moraju dobro da poznaju radno zakonodavstvo, moraju dobro da znaju koje korake trebaju da naprave prema tim institucijama - istakao je Keković.
Mladi ljudi, koji tek stupaju u radni odnos, cijeni Keković, su poprilično neinformisani, te ih je potrebno edukovati, koja prava imaju u odnosu na poslodavce, u sklopu, kako kaže, obrazovnog sistema.
- Unija slobodnih sindikata Crne Gore je pokušala da radi na tom konceptu, mislim da bi to bio dobar koncept, da u okviru završnih razreda, mature, informišemo te mlade ljude, prije nego krenu na tržište rada, oko tih modela, da uvedemo jedan alternativni čas industrijske demokratije - zaključio je Keković.

Keković: Svi se kunu u socijalni dijalog

Evropski savez nije samo još jedan politički pokret – to je glas svih nas koji vjerujemo da možemo bolje. 4. jula 2024. pravimo prvi korak ka državi u kojoj se poštuju pravda, rad i dostojanstvo svakog građanina i građanke - poručili su oni.
Vrijeme je, podvlače, da prestanemo da se dijelimo i počnemo da gradimo.&nbsp;
- Zajedno, uz jasnu viziju i hrabrost, možemo stvoriti Crnu Goru kakvu zaslužujemo – modernu, jaku i ponosnu! Već ubrzo nakon osnivanja, Evropski savez je stao pred prve ozbiljne izazove – izbore u Podgorici, Kotoru, Budvi i drugim crnogorskim gradovima. Bili su to trenuci istine, prve prilike da pokažemo da ovaj pokret nije samo ideja, već snaga koja okuplja, pokreće i mijenja - naveli su u tom savezu.
I pokazali su, kažu, da su tu sa razlogom.
- Na svakim od tih izbora, Evropski savez je dobijao podršku nezavisnih intelektualaca, uglednih građana i građanki, ljudi koji do tada nijesu bili dio politike – ali su prepoznali iskrenost, hrabrost i odgovornost. Iz izbora u izbore, povjerenje raste. Ljudi vide da nijesmo isti. Da slušamo, da radimo, da ispunjavamo. Evropski savez postaje pokret nade – ne samo za novu politiku, već za normalnu, poštenu i uređenu Crnu Goru. A onda su na red došli izbori u Nikšiću – gradu prkosa i ponosa, ali i gradu u kojem se prelamaju svecrnogorske podjele i nade. Početak kampanje bio je sve samo ne lak - ističu u Evropskom savezu.
Ali ni oni, kažu, nijesu došli da odustanu.
- Došli smo da se borimo – čisto, hrabro i s vjerom u ljude. U Nikšiću smo razgovarali sa svakim čovjekom. Slušali njihove brige, dijelili viziju budućnosti u kojoj glas građana i građanki nešto znači, u kojoj mladi ostaju, a radnici žive dostojanstveno. Nikšić nije samo još jedna izborna trka – to je ispit zrelosti za Evropski savez, ali i za cijelu Crnu Goru. I već sada osjećamo – vjetar promjena u Nikšiću. Jer ljudi prepoznaju istinu kada im je kažete u lice. A onda…Onda će svaki pojedinac uraditi NAJBOLJE ŠTO MOŽE – Evropski savez- Ivan Radojičić! - zaključili su u Evropskom savezu.

Evropski savez: Nikšić nije samo još jedna izborna trka - to je ispit zrelosti za nas, ali i za cijelu Crnu Goru

Mi se ođe ne borimo samo za naš grad i bolji život u njemu, mi se borimo za Crnu Goru - poručio je nosilac liste Demokratske partije socijalista (DPS) Boris Muratović na završnoj konvenciji te partije uoči lokalnih izbora u Nikšiću 13. aprila.
Nepomenicima, kako je rekao, Crna Gora nije ni matica ni majka.
- A nama je sve na svijetu. Pobijedićemo i zbog Nikšića i zbog Crne Gore - dodao je on.
Nikad, kaže, nije bio uvjereniji u ispravnost ovog puta nego noćas.
- Svaki talas koji je krenuo iz Nikšića bio je nezaustavljiv. Neka one fotelje s kojima su srasli nose doma za uspomenu i sjećanje. A kad ove neposobnjakoviće, neznalice i destruktivce isprašimo iz opštine: nemojte imati dilemu, Vladi koja nas je otjerala u dužničko ropstvo odsviraćemo kraj. U neđelju moramo dokazati da smo, kao i naši slavni preci, najbolji baš kad je najteže, da smo dostojni slavnog imena nikšićkog i crnogorskog - istakao je Muratović.
Dužni su, kaže, da Marka Kovačevića i njegovu bandu razbojnika pošalju u političku istoriju.
- I zbog srednjeg prsta tokom himne, uriniranja po spomeniku Ljubu Čupiću, zbog uvreda patriotama koje je nazvao ustašama, zbog prijetnje da će se sa političkim neistomišljenicima obračunati kao sa Turcima i zbog sluganskog odnosa prema beogradu gdje je pokorno odlazio da polaže račune i Aleksandra Vučića da moli za milostinju - naveo je Muratović.&nbsp;
Moraju se, kaže, potruditi da Nikšić nikad ne padne u ruke onih koji neskriveno mrze Crnu Goru i koji ih zarad &nbsp;interesa podržavaju.
- Zato u neđelju nema razlike između velikosrpskog DF-a, osramoćenih Demokrata i Pokreta Evropa sad - čiji nosilac liste mijenja partije kako izbori dođu i najavljuje postizbornu koaliciju sa Markom Kovačevićem. Zato i večeras želim da ponovim: glas za DF jednako što i glas za PES, da je glas za Demokrate jednako što i glas za DF. Tu nema razlika: svi su oni zajedno Marko Kovačević koji je uništavao naš grad u prethodne četiri godine - jasan je Muratović.
<h2>PES I DEMOKRATE SU KRPE MANDIĆA I KOVAČEVIĆA</h2>
Poslanik DPS-a Jevto Eraković poručio je da su sramota i poniženje, kroz koje je ovaj grad prošao u prethodne četiri godine, opomena za sve.
- Ovaj sramni period je bio pod dirigentskom palicom Aleksandra Vučića i njegovih poltrona - ukazao je Eraković.
On je podvukao da će Nikšić opet biti perjanica, te da ovim gradom ne može da upravlja politika i čovjek (Marko Kovačević) koji diže srednji prst na Crnu Goru.
&nbsp;- Nikada više: ni on, ni njegove političke krpe oličene u Demokratama i Pokretu Evropa sad. Oni nijesu ništa drugo nego do političke krpe Andrije Mandića i Marka Kovačevića - istakao je Eraković.
Upozorio je da je svaki glas za njih zapravo glas za Marka Kovačevića.&nbsp;
- Znamo svi dobro: možeš kako hoćeš, ali ne koliko hoćeš. Uništili su sve - govore kako su otvorili noav radna mjesta: jesu ali u svojim privatnim firmam u Beogradu i u svojim porodicama, govore kako imaju velike projekte ali jedini njihov veliki projekat je uništenje Crne Gore - ali da će ga ostvariti - biće ih želja - naveo je Eraković.
U nedelju će, poručuje on, pokazati da se DPS vraća na vlast u Nikšiću, a ubrzo i u Crnoj Gori.
<h2>GRAĐANSKI I EVROPSKI ILI RETROGRADNI I PRIMITIVNI</h2>
- Pred nama su lokalni izbori koji će odrediti pravac Nikšića. Vjerujem da svi shvatamo ozbiljnost trenutka u kojem se postavlja pitanje: da li će Nikšić biti građanski, multinacionalni, multikulturalni i evropski - ili ćemo ostati u zarobljeni u retrogradne, primitivne i nazadne politike - poručila je Violeta Vukosavljević na konvenciji Demokratske partije socijalista (DPS).
Ona je pohvalila inicijativu da Nikšić bude evropska prijestonica kulture do 2030. godine, ali se pita: da li u evropskoj prijestonici kulture njen predsjednik opštine pokazuje odnos prema himni te države srednjim prstom.
- Da li u evropskoj prijestonici kulture se urinira po spomeniku narodnog heroija? Da li se ne obilježvaju važni državni datumi? Da li predsjednika građane i građanke naziva kriminalcima i lopovima? To nije kulturno - a još manje evropske. Biće Nikšić opet i građanski i antifašistički i evropski. Zato je tu ova pobjednička lista - poručila je Vukosavljević.
<h2>Šaljemo u prošlost srednji prst i one koje ga tolerišu</h2>
I Srđan Mrvaljević se osvrnuo na ponašanje aktuelnog predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića poručujući da u političku prošlost šalju i srednji prst i one koji taj srednji prst tokom intoniranja himne tolerišu.
Mrvaljević je poručio da je njegova najsjajnija medalja ljubav prema Crnoj Gori i Nikšiću.
- Evo da odgovorim Marku Kovačeviću na srpskom jeziku, koji on toliko voli, ali ga ne govori: Nijesam ja ni lopov, ni kriminalac, ja sam ponosni sportista svoje države, olimpijac i šampion. Ali moja najsjajnija medalja je ljubav prema mojoj Crnoj Gori i mom Nikšiću. A tu medalju nosimo svi mi u ovoj sali i nikad nam je nećeš uzeti - podvukao je on.
<h2>Kovačević - vazal, podanik, kukavica</h2>
Rajo Perović je, na početku skupa, rekao da je čuo da je Marko Kovačević rekao da su oni svi lopovi i kriminalci.
- Ja mu moram reći da je ovo najčasniji i najpostojaniji dio Crne Gore. A u ime vaše i svih glasača DPS-a i moje bolesne majke, moram mu reći: gospodine Kovačeviću, Vi ste jedna obična kukavica, vazal, podanik - kazao je Perović.
Tokom konvencije, okupljenima su predstavljeni svi kandidati za odbornike sa liste "Bori se za Nikšić".
Uoči početka konvencije Sportskim centrom su se vijorile crnogorske zastave, ljudi su uglas pjevali patriotske pjesme i državnu himnu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-pogledajte-atmosferu-uoci-pocetka-konvencije-dps-a-u-niksicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Muratović: DF, Demokrate i PES su svi zajedno Marko Kovačević, mi se ne borimo samo za Nikšić - nego za Crnu Goru

Vlasnik „Bat Bojana“ Žarko Bulatović upravo je izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FhPnHZD2H5jc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
On je uhapšen u današnjoj akciji po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT). Osim njega su procesuirani i vlasnik poljoprivredne apoteke „Agrarija“ Velimir Milačić i Rožajac Mujo Mujević.
Iz SDT-a je ranije saopšteno da SPO, po njihovom nalogu, izvršava hitne dokazne radnje prema više osoba u Podgorici i Rožajama zbog postojanja osnova sumnje da su učinila krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje i preduzima mjere i radnje radi njihovog hapšenja.
Specijalno državno tužilaštvo će, kako se navodi u saopštenju, nakon završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju i saslušanja uhapšenih kao osumnjičenih, obavijestiti javnost o njihovim rezultatima i odluci o daljem toku postupka.&nbsp;

VIDEO: Žarko Bulatović izveden iz SPO

Velimir Milačić, vlasnik poljoprivredne apoteke "Agrarija", čije se sjedište nalazi u podgoričkom naselju Dahna, Rožajac Mujo Mujević i vlasnik "Bat Bojana" Žarko Bulatović uhapšeni su u današnjoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) po Specijalnog državnog tužilaštva (SDT)
Tu informaciju objavile su Vijesti.
Iz SDT-a je ranije saopšteno da SPO, po njihovom nalogu, izvršava hitne dokazne radnje prema više osoba u Podgorici i Rožajama zbog postojanja osnova sumnje da su učinila krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje i preduzima mjere i radnje radi njihovog hapšenja.
Specijalno državno tužilaštvo će, kako se navodi u saopštenju, nakon završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju i saslušanja uhapšenih kao osumnjičenih, obavijestiti javnost o njihovim rezultatima i odluci o daljem toku postupka. &nbsp;

Uhapšeni Velimir Milačić, Žarko Bulatović i Mujo Mujević

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: srda-kekovic