Bivši predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) i lider tamošnje vladajuće koalicije Milorad Dodik izjavio je danas u Banjaluci, na proslavi Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, da Bosna i Hercegovina (BiH) nije budućnost srpskog naroda u toj zemlji.
Na ceremoniji ispred Palate Republike, gdje je danas istaknuta srpska trobojka duga 120 metara, Dodik je rekao da svi Srbi moraju da se bore za ideju „jedan narod - jedna država“.
Dodik, kome je Centralna izborna komisija BiH u avgustu oduzela mandat predsjednika tog entiteta BiH, kazao je da „pokušaj da strpaju Republiku Srpsku u unitarnu BiH nije uspio“.
- Važno je da se ovdje okupimo, na dan kada smo zajedno i u Republici Srpskoj i u Srbiji i tamo gdje postoji srpski svijet koji zna šta je tradicija, šta je naša kultura. Naša budućnost je srpska nacionalna država, što je naše pravo i dokle mi želimo da idemo. Hvala vam što ste se okupili ovdje, ali i kod svojih kuća, da dostojanstveno proslavimo svoj praznik. Niko nam neće dati slobodu - izjavio je Dodik, a prenosi Danas.rs.
Dodao je da ga je iz Јapana zvao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić „da čestita zajednički praznik i prenese velike pozdrave“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dodik: Srbi moraju da se bore za ideju „jedan narod - jedna država“

Želim da vam prenesem pozdrave iz Crne Gore, iz Podgorice, nekadašnje Ribnice, odakle je i u kojoj je rođen Stefan Nemanja, rodonačelnik blagorodne dinastije Nemanjića. Sabrani u ovoj svečanoj prilici, ispunjeni duhom ljubavi, vjere i zajedništva, odajemo počast najznačajnijoj ličnosti u istoriji našeg naroda sinu Stefana Nemanje - Svetom Savi - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na svečanoj Svetosavskoj akademiji u Skoplju uz predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika i patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija Perića.
Sami pomen njegovog imena u Mandiću izaziva divljenje.
- Dok njegov duhovni lik ostaje trajni svjetionik koji osvjetljava put srpskom narodu u svim vremenima, posebno onim najtežim - dodao je on.
Rekao je da je Sveti Sava, kao najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, još kao mladić pokazao izuzetnu duhovnu zrelost i snagu karaktera, napustivši svjetovni život radi monaškog poziva. Istakao je da je njegov odlazak na Svetu Goru označio je početak stvaranja jednog novog puta za naš narod — puta duhovnog uzdizanja, kulturnog preporoda i nacionalnog prosvjetljenja i samoosvješćenja.
- Kao prvi arhiepiskop samostalne Srpske pravoslavne crkve, odnosno tadašnje Žičke arhiepiskopije, Sveti Sava je uspio da svoj narod postavi na kartu hrišćanske Evrope. Njegovim trudom i zalaganjem, naša Srpska pravoslavna crkva je dobila autokefalnost 1219. godine, čime je stvoren temelj za očuvanje duhovnog i nacionalnog identiteta u vremenima kada je međa između istoka i zapada postajala sve veća. Time je Sveti Sava ne samo zaštitio naš narod od asimilacije, već mu je dao krila da se uzdigne u visine kulture, obrazovanja i civilizacije“ - naveo je Mandić.
Ocijenio je da istorijske činjenice svjedoče o njegovom diplomatskom umijeću.
- Kao mudar posrednik, Sveti Sava je uspijevao da održava dobre odnose sa Istokom i Zapadom, stvarajući mostove između različitih svjetova. Njegovo Zakonopravilo, prvi srpski pravni kodeks, bio je ne samo pravni dokument, već i moralna pouka kako se država treba urediti u skladu sa hrišćanskim vrijednostima. Upravo je taj kodeks postao putokaz za generacije koje su dolazile - dodao je Mandić.
Za njega je Sveti Sava simbol jedinstva i snage srpskog naroda.
- Kada se osvrnemo na ličnost Svetog Save, vidimo u njemu ne samo duhovnog oca, već i simbol jedinstva i snage srpskog naroda. Njegova vizija je nadživjela je vjekove i da ono što je započeo u 13. vijeku, nastavlja da živi u srcima Srba u Srbiji, Republici Srpskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i širom svijeta. Njegova riječ nas opominje da čuvamo svoje korijene, ali i da budemo otvoreni za izazove savremenog doba - naveo je on.
Svečanosti poput ove Svetosavske akademije, podsjećaju ih, kaže, na duboke temelje duhovnosti i kulture.
- One nas opominju da u jedinstvu nalazimo snagu, a u vjeri nadu. Sveti Sava nas uči da je ljubav osnova svakog uspjeha, bilo da je riječ o ličnom, porodičnom ili narodnom životu. Njegov život i djelo su najbolji primjer kako se može istovremeno biti i Božji sluga i narodni vođa. Danas, kada se okupljamo u Skoplju, gradu koji nosi posebnu istorijsku važnost, šaljemo poruku mira i zajedništva. Sveti Sava je uvijek težio pomirenju i razumijevanju, i to je put kojim moramo ići. Srbi, gdje god da se nalaze, moraju ostati vjerni zavjetu svog prvog arhiepiskopa — zavjetu jedinstva, sloge i uzvišenosti duha. Neka nas sve zajedno vodi njegov primjer, da ostanemo vjerni našim vrijednostima, da čuvamo naš identitet i da s ljubavlju gradimo budućnost za generacije koje dolaze - zaključio je Mandić.

Mandić: U Svetom Savi vidimo duhovnog oca, njegova vizija nastavlja da živi u srcima Srba

Da li primjećujete da polovinu vremena koje trošimo dok razgovaramo, vi pričate o Srbima na Kosovu. Polovina stanovništva na Kosovu su žene, nijesu Srbi. Ponekad imaš utisak, ako ne znaš situaciju na terenu, da je Srba 40 odsto, a ne četiri odsto, ja ih poštujem i da bude samo jedan odsto, ali ipak mora da postoje neke demokratske mjere, kazao je premijer Kosova Aljin Kurti u Sarajevu, govoreći o razgovorima sa zapadnim diplomatama.&nbsp;
Upravo se na ove navode osvrnula Srpska lista, tvrdeći da je Kurti svoju posjetu BiH iskoristio da se pohvali kako je uspio da „etnički očisti Kosovo od Srba“.
Upitan o formiranju ZSO, odnosno, kako je to kazao novinar koji je sa njim radio intervju, zahtjevu dijela međunarodne zajednice da napravi „kosovsku verziju Republike Srpske“, Kurti je rekao: „Mislim da bi to Beograd želio. Da ima entitet Srba na Kosovu koji bi oni kontrolisali, koji bi imao svog predsjednika, kao nekakav mali Dodik, i na taj način da od naše Republike napravi nefunkcionalnu državu“.
Poručio je da to neće dozvoliti i smatra da i međunarodna zajednica sve više razumije da Srbija to želi.
- A ja samo strpljivo, principijalno, ljubazno kažem da Srbija želi ili podjelu teritorija Replublike Kosovo na srpski i albanski deo, ili da, kao plan B – postojeću Asocijaciju opština koja okuplja 38 opština podijeli na albansku i srpsku, a da srpski dio bude povezan vertikalno sa Beogradom i da prave neku Republiku Srpsku "light" i da na taj način unazade Kosovo - kazao je Kurti.
A kada je riječ o Albancima u Preševu, Bujanovcu i Medveđi, Kurti kaže da postoji asimetričan pristup u odnosu na Srbe na Kosovu – „očigledno nepravedan“.
- To je birokratsko, hladno, administrativno etničko čišćenje - kazao je kosovski premijer, govoreći o pasivizaciji adresa.
- Uopšteno, ima više Albanaca u Srbiji od Subotice pa do Preševa, nego Srba na Kosovu, apsolutno gledano. Procentualno ima više Albanaca u Crnoj Gori, nego Srba na Kosovu, a srpski jezik na Kosovu je službeni jezik na svim nivoima administracije i u svakoj opštini - kazao je Kurti.

Kurti: Više je Albanaca u Srbiji, nego Srba na Kosovu

Slobodno čovječanstvo mnogo očekuje od Donalda Trampa, srpski narod očekuje mnogo od njega - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić.
On je, gostujući u „Slobodnoj zoni“ na Prvoj televiziji, rekao da znaju da od Trampa zavisi put čovječanstva.
- Ne očekujemo velike zaokrete, ali očekujemo da ćemo imati adresu, ne samo Srbi iz Crne Gore, nego i Srbi sa drugih prostora, posebno sa Kosova, da možemo da predstavimo i naš položaj onako kako ta zajednica želi da uradi u pravom svjetlu - dodao je Mandić.
Sa SAD smo, kaže, imali uspone i padove.
- I treba tražiti puteve kako da nam bude bolje i pozicioniramo našu zemlju na bolji način. Mislim da je važno da Crna Gora i sve druge države rade aktivno sa SAD - naveo je Mandić.
Na pitanje što predstavlja njegovo isticanje američke zastave je rekao da je to poruka da „želimo nove odnose“.
- Ta američka zastva pored trobojke i crnogorske zastave je poruka da želimo nove odnose, da želimo da ih resetujemo, da u Trampu i njegovim saradnicima prepozajemo ljude koji nas neće tretirati kao prethodni ljudi iz američkog režima - rekao je Mandić.
Očekuje, ističe, najbolje.
- Optimista sam, a vrijeme će pokazati što će se desiti - dodao je on.
Srbi, tvrdi on, posebno žele da vide Crnu Goru u Evropskoj uniji (EU).
- I tome ćemo dati maksimalni doprinos - zaključio je Mandić.

Anja Ivanović

Mandić: Srpski narod mnogo očekuje od Donalda Trampa

Sjutra ćemo da tražimo da se u javnim službama, policiji i vojsci nađe procenat Srba kakav smo imali na popisu - saopštio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.
On je, gostujući na Televiziji Hepi, rekao da njihov zahtjev da srpski bude službeni jezik u Crnoj Gori proističe nakon rezultata popisa.
On tvrdi i da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije miješao u popis u Crnoj Gori.
- Iz Zagreba i Tirane imali ste ozbiljnu kampanju jer su željeli da povećaju broj njihovog naroda u Crnoj Gori - dodao je Mandić.
Gostovanje na Hepi Televiziji je iskoristio i da poruči da je ponosan na to što ima srpsko državljanstvo.
Rekao je i da je veoma zadovoljan rezultatima popisa, te da su za Srbe oni bolji nego 2003.
- Srpski narod je pretrajao i u nezavisnoj Crnoj Gori i čak povećao svoj broj u odnosu na vrijeme kad smo bili u zajedničkoj državi sa Srbijom - istakao je Mandić.
Naglasio je i da nekadašnji mitropolit Srpske pravoslavne crkve (SPC) Amfilohije Radović „nosi najveće zasluge za obaranje režima Mila Đukanovića“.

Mandić: Tražićemo i da procenat Srba u službama, policiji i vojsci bude isti kao i na popisu

Uprava za statistiku (Monstat) odgovorila je na zahtjev Crnogorskog helsinškog odbora (CHO) i dostavila podatke iz popisa koji se odnose isključivo na domicilno stanovništvo - u odnosu na etničku, odnosno nacionalnu pripadnosti i jezik kojim govore.
Prema tim podacima, Crnogoraca ima 252207 – tj 44.57 odsto; Srba 187309 – odnosno 33.10 odsto; Bošnjaka 55493 iliti 9.81 odsto; Albanaca 28388 – 5.02 odsto; Muslimana 9705 – 1.72 odsto; Hrvata 4082 – 0.72 odsto; Bosanaca 199 – 0.04 odsto.
Crnogoraca muslimana ima 290 – tj 0.05 odsto; Crnogoraca – Srba 1216 – 0.21 odsto; Egipćana 518 – 0.09 odsto; Goranaca 153 – 0.03 odsto; Jugoslovena 1397 – 0.25 odsto; Mađara 120 – 0.02 odsto; Makedonaca 395 – 0.07 odsto; Muslimana – Crnogoraca 214 – 0.04 odsto; Njemaca 43 – 0.01 odsto; ostalih nacija: 935 – 0.16 odsto.
U podatak „ostalo“ spada 940 ljudi – sa 0.17 procenata, a u „regionalnu pripadnost“ 354 sa 0.06 odsto.
Bokelja ima 628 – 0.11 odsto; Roma 3376 – 0.60 odsto; Rusa 124 – 0.02 odsto, Slovenaca 151 – 0.03 odsto; Srba – Crnogoraca 1618 – 0.29 odsto; Turaka 71 – 0.01 odsto; Ukrajinaca 25 – 0.00 odsto; a 15853 ne želi da se izjasni – odnosno 2.80 procenta je bez odgovora.
Prema podacima koji se odnose na domicilno stanovništvo, crnogorskim jezikom govori 211259 – 37.34 odsto; srpskim 249665 – 44.13 odsto; bosanskim 40583 – 7.17 odsto; albanskim 28605 – 5.06 odsto; ruskim 101 – 0.02 odsto; srpsko-hrvatskim 12014 – 2.12 odsto.
O ovom pitanju na popisu nije željelo da se izjasni 9644 osoba, tj 1.70 odsto.
Romskim govori 2781 – 0.49 odsto; ostalim jezicima 1267 – 0.22 odsto; ukrajinskim 15 – 0.00 odsto; hrvatskim 1580 – 0.28 odsto; bošnjačkim 1841 – 0.33; turskim 18 – 0.00 odsto; crnogorsko-srpsko-bosansko-hrvatskim 1653 – 0.29 odsto; maternjim 1377 – 0.24 odsto; crnogorsko-srpskim 1290 – 0.23 odsto; srpsko-crnogorskim 1121 – 0.20 odsto; makedonskim 182 – 0.03 odsto; engleskim 33 – 0.1 odsto; njemačkim 28 – 0.00 odsto; hrvatsko-srpskim 146 – 0.03 odsto; goranskim 115 – 0.02 odsto; bokeljskim 158 – 0.03 odsto; jugoslovenskim 152 – 0.03 odsto, a ostalim jezicima govori 176 ljudi – 0.03 odsto.

Podaci o domicilnom stanovništvu: Crnogoraca ima 44.57 odsto, Srba 33.10, Bošnjačka 9.81, Albanaca 5.02...

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević večeras je iznio opasne optužbe da su „ljudi iz Demokratske partije socijalista lovili Srbe po Podgorici, nosili biračke spiskove, jurili ih po biračkim mjestima, skidali registarske tablice sa srpskih automobila“ tokom lokalnih izbora u Podgorici.
On je to rekao tokom gostovanja u emisiji „Načisto“ na Televiziji Vijesti odgovarajući na pitanja zašto je glumio u skeču na Televiziji E koja je inače meta njegovih partijskih kolega.
- Nijesam bio glumac u skeču nego sam na simpatičan način želio da približim građanima Podgorice da, poslije jedne tenzične izborne noći, treba da budemo komšije i prijatelji i da ne pravimo razlike koje bi mogle da dovedu do sukoba kao što je prijetilo one noći jer su ljudi iz DPS lovili Srbe po Podgorici, nosili biračke spiskove, jurili po biračkim mjestima, skidali registarske tablice sa srpskih automobila, pozivali na otpor, saopštavali da se neće miješati Užice, Čačak, Beograd u Podgorici – rekao je on.

Opasne optužbe Kneževića: U izbornoj noći ljudi iz DPS-a lovili Srbe po Podgorici, jurili po biračkim mjestima, nosili spiskove...

U okviru Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru – STEGA formirane su dvije nove redakcije, sa ciljem daljeg jačanja strateških pravaca njenog djelovanja.&nbsp;
Kako je saopšteno iz STEGA-e, imenovani su koordinatori novoformiranih redakcija, pa će tako Redakciju za međunarodne odnose i evropske integracije voditi dr Srđa Pavlović, dok će Redakciju za sport predvoditi Mojaš Radonjić.
- Formiranje ovih redakcija predstavlja važan iskorak u daljoj realizaciji ciljeva &nbsp;STEGA-e, a posebno u kontekstu razvoja i unapređenja strateškog dokumenta "Agenda 2028". Uvjereni smo da će njihov rad značajno doprinijeti jasnijoj artikulaciji vizije ove dvije oblasti koje su od izuzetnog značaja za društvo, kao i unapređenju ukupne prepoznatljivosti i prezentacije Crne Gore u međunarodnim okvirima - navedeno je u saopštenju STEGA.
Poručili su da STEGA nastavlja da okuplja relevantne pojedince i stručnjake, sa ciljem izgradnje odgovornog, otvorenog i evropski orijentisanog društva, kroz savremene pristupe u ključnim oblastima od javnog interesa.

Srđa Pavlović i Mojaš Radonjić vodiće dvije nove redakcije STEGA-e

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da je stav "Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir".
On je to izjavio nakon telefonskog razgovora sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem.
Uoči sjednice Odbora za finansije na kojem će predstaviti kandidata za ministra finansija Tomislava Ćorića, premijer Andrej Plenković obratio se medijima.
- S obzirom da je Milanović prošle nedjelje nešto komunicirao da treba da se čujemo, čuli smo se kratko u vezi Odbora za mir. Moram reći da je stav Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir iz niza razloga. Saopštili smo to Milanoviću. On je rekao da je taj stav danas komunicirao javno i nemam tu šta da dodam - rekao je premijer.
Donald Tramp je osnovao svoj „Odbor za mir“ na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u ​​Davosu.
Nešto više od desetak zemalja potpisalo je povelju Odbora za mir (BoP) u Davosu ovog četvrtka 22. januara 2026. Na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, imenovali su Donalda Trampa za predsjedavajućeg tom novom tijelu čiji osnivački dokument navodi da je ono namijenjeno pragmatičnom posredovanju u međunarodnim sukobima i uspostavljanju trajnog mira. Među potpisnicima je i sam Tramp, u svojstvu predsjednika SAD.
Dok su neke zemlje brzo prihvatile Trampov poziv u Odbor za mir, druge oklijevaju – uključujući i nekoliko partnera u NATO, kao što su Njemačka i Italija. Druge, među kojima su Francuska, Velika Britanija i Dansku, to su već odbile.

Plenković: Hrvatska u ovom trenutku ne bi da pristupi Trampovom Odboru za mir

Direktorat za inspekcijske poslove Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine staviće rješenje o iseljenju i rušenju dijela „plave zgrade“ van pravne snage samo u slučaju da službenim putem dobije pisani nalaz vještaka građevinske struke, prof. dr Duška Lučića i prof. dr Radenka Pejovića, koje je Opština Herceg Novi angažovala da procijene oštećenja na takozvanoj „plavoj zgradi“. 
Oni su juče, nakon obilaska zgrade u Ulici Orjenski bataljon, zaključili da stabilnost objekta nije ugrožena i da ne postoji opasnost od urušavanja. Takođe su naglasili da su sanacija oštećenog dijela, kao i geodetsko snimanje objekta, neophodni.
Direktor Direktorata Dalibor Đerić kazao je za RTHN da je jutros upućen mejl predsjedniku Opštine Herceg Novi u kojem traže da im se službenim putem dostavi nalaz i mišljenje vještaka, sudskih vještaka građevinske struke vezano za „plavu zgradu“, jer su iz sredstava informisanja saznali za usmeni nalaz dat na licu mjesta.
- Znači, mi ne možemo sigurno povući rješenje na osnovu usmenih izjava, niti smijemo da kalkulišemo, pogotovo ne kada su u pitanju životi građana, samih građana koji žive u stambenoj zgradi, ali takođe i građana koji se zateknu u neposrednoj blizini u slučaju fatalnog ishoda. Neophodno je da se da pisani nalaz, da se uputi inspekciji, i samo u tom slučaju će građevinska inspekcija Direktorata za inspekcijski nadzor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine obustaviti svoje rješenje. Tačnije, staviće rješenje van pravne snage. Sve drugo je oblast kalkulacija i nagađanja. Dakle, pisani dokument stavlja van pravne snage rješenje - kazao je Đerić.
On je rekao da će preduzeće Zaštita prostora nastaviti izradu elaborata o rušenju do momenta dobijanja zvaničnog nalaza vještaka.
- Jednostavno treba da se sve ispita od strane, zna se koga, to su građevinski inženjeri, sudski vještaci i da se uradi taj elaborat. Treba da se vidi elaborat i sami projekat zgrade, kad je zgrada napravljena, da li su bile sanacije nakon zemljotresa 1979. godine, da li su nakon toga uslijedile nove sanacije, na primjer, 1999. godine, da li su bile sanacije na tom dijelu koji je upravo predmet bio inspekcijskog nadzora, koji je sklon, da kažem, urušavanju. Sve to treba ispitati i na kraju treba i uraditi izvještaj. Mi ne bismo htjeli da dođe, niko od nas, naravno, pa ponajmanje državni organi, ali neophodno je da malo ozbiljnije pristupimo ovoj stvari i da se što prije to završi - naveo je Đerić.
On je dodao da, što se tiče Direktorata za inspekcijski nadzor i glavnog građevinskog inspektora Novaka Lakušića, on i dalje postupa u skladu sa Zakonom o upravnom postupku i Zakonom o inspekcijskom nadzoru, te da će rješenje doći na izvršenje čim bude završen elaborat o rušenju.
Đerić navodi i da u odnosu na rješenje inspektora o zabrani upotrebe zgrade, ne mogu na silu iseljavati stanare.
- To je sastavni dio rješenja u kojem se navodi zabrana upotrebe stambenog objekta, a nakon toga i uklanjanje objekta. Na silu ne možemo. Ako se sjetite zemljotresa 1979. godine, isto sam živio u soliteru, pa smo napustili soliter dok se nije ispitao, i onda smo se vratili. Niko od stanara nije postavljao pitanje zbog čega se to radi, nego smo svi napustili, naravno, dok nije bilo sigurno i bezbjedno da se vratimo u ono mjesto gdje živimo - zaključio je Đerić.

Đerić: Rješenje o rušenju "plave zgrade" može biti povučeno isključivo kada stigne zvaničan nalaz vještaka

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, sastao se danas u Rektoratu sa delegacijom Univerziteta u Skadru „Luigj Gurakuqi“, koju je predvodio rektor prof. dr Tonin Gjuraj, a razgovori su bili usmjereni na dalje unapređenje saradnje u oblasti nauke i nastave, kao i zajedničko apliciranje za projekte finansirane iz fondova Evropske unije i drugih međunarodnih izvora.
Tokom sastanka istaknuto je da Univerzitet Crne Gore i Univerzitet u Skadru već imaju uspješnu saradnju, ostvarenu kroz projekat Reforma doktorskih studija u Crnoj Gori i Albaniji, realizovan u okviru Erasmus+ programa za izgradnju kapaciteta u visokom obrazovanju. Projekat je prepoznat kao primjer dobre prakse, a njegov najznačajniji rezultat je uspostavljanje prvog programa doktorskih studija na engleskom jeziku pod nazivom Održivi razvoj.
Posebno je naglašena intenzivna saradnja nastavnog osoblja dva univerziteta u okviru Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, naročito na studijskom programu Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku, u okviru kojeg su angažovani profesori Univerziteta u Skadru, čime se dodatno jača akademska razmjena i kvalitet nastavnog procesa.
Na sastanku su razmotrene i zajedničke aktivnosti u okviru Erasmus+ ESN-AIR projekta (Engaging Students for eNhancing Internationalization Practices in the Adriatic-Ionian Region).
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima saradnje i saglasili se da postoje značajne mogućnosti za njeno dalje unapređenje kroz nove zajedničke projekte, razmjenu akademskog osoblja i studenata, kao i jačanje međunarodne vidljivosti obje institucije.
Sastanku su prisustvovali predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore prof. dr Milivoje Radović, prorektorica za internacionalizaciju prof. dr Sanja Peković i rukovodilac studijskog programa Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku prof. dr David Kalaj.
Delegaciju Univerziteta u Skadru činili su prof. as. dr Blerta Dragusha, prorektorka za međunarodne odnose i naučnoistraživački rad, prof. dr Artan Haxhi, dekan Fakulteta društvenih nauka, i mr Erard Çurçija, rukovodilac Kancelarije za međunarodnu saradnju (IRO).

Tag: srbi