Parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem zloupotrebljava proces evropske integracije, lišavajući ga suštine i sa jasnim opredjeljenjem da se stvari fingiraju. To je logična posljedica izbora kojeg je premijer Milojko Spajić napravio kad je odlučio da legitimiše politiku velikosrpskog nacionalizma uvodeći je u Vladu. Druga posljedica takvog Spajićevog odabira strateških partnera je da PES gubi političku snagu, a nekadašnji DF jača. Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, prije ili kasnije je izgubio političku relevantnost ili je završio na ivici cenzusa, kazao je za Pobjedu Andrija Nikolić, predsjednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS).
Nikolić je rekao i da Andrija Mandić danas u Crnoj Gori kopira model Aleksandra Vučića, te da je zbog vlasti spreman da pozira ispod američke i NATO zastave, da natjera svoje ministre da se "prave mrtvi" onda kad Vlada imenuje ambasadora na Kosovu, te da lično glasa na Savjetu za odbranu i bezbjednost da se odobri slanje vojnika u NATO misiju za podršku Ukrajini u ratu sa Rusijom.
- Zato i politika crnogorske vlasti sve više liči na Vučićevu. Na sceni imamo pokušaj pranja biografije Andrije Mandića, koji uz pomoć PES treba da se transformiše iz radikalnog nacionaliste u izvještačenog partnera zapada. I zapadu to neće smetati dok god Mandić kao ključni Vučićev saveznik u Crnoj Gori ne počne da radi ono što skladno podijeljenim ulogama mora da radi druga linija Vučićevog djelovanja u Crnoj Gori, oličena u Milanu Kneževiću. U Briselu, kao što sam rekao, to vide, i zato vagaju pod kojim uslovima da puste Crne Goru - istakao je Vuković.
Nikolić je istakao da u Crnoj Gori imamo ozbiljnu krizu političkog upravljanja. Prestali smo, kako kaže, da budemo država u kojoj postoji neki minimum respekta prema znanju. 
- Zašto? Zato što vladajuća većina snižava kriterijume na svim nivoima, odnosno donosi zakone u kojima obara uslove za zapošljavanje ili izbor na rukovodeće pozicije. Na najodgovornije funkcije imenuju se partijski ljudi i to je danas naraslo do nivoa ozbiljnog državnog problema. Partitokratija i rođačko zapošljavanje su ključni uzrok rđavog stanja u institucijama. Drugo, budžet koji je namijenjen razvoju i dobrobiti čovjeka, vlada koristi da kupuje podršku birača. Djeluje kao da je za ovih pet godina napravljen krug u prazno. Povećale su se plate, ali su se više od toga povećale cijene. I šta sad imamo? Izgubili smo pet godina, a uopšte nema razvoja - naveo je Nikolić.
Dodaje da je uništen poslovni ambijent zbog kojeg su dolazili strani investitori.
- I ne samo što nema investitora. Nema ni ideja. Crna Gora je izgubila konkurentnost. Albanija danas gura naš nekadašnji model razvoja turizma, a mi nazadujemo. Projekti na sjeveru su takođe stali. Nema druge dionice auto-puta. Crna Gora ni ekonomski ni politički ne izgleda kao buduća članica EU - naglasio je poslanik DPS-a.
<h2>"Amfilohija su se sjetili da bi se umilili biračima"</h2>
Komentarišući to što je u više opština najavljeno podizanje spomenika preminulom mitropolitu MCP Amfilohiju Radoviću i što mu je predsjednik Jakov Milatović posthumno dodijelio Orden Crnogorske velike zvijezde, Nikolić kaže da rijetko kada, kao u ovom slučaju visoko državno odlikovanje i spom-obilježja više govore o onome ko ih dodjeljuje i onima koji ih podižu, nego o samom Amfilohiju. Ističe da je Laureat za života o sebi kazao sve.
- Nesumnjivo je jedan od vodećih episkopa svetosavske srpske crkve. Jedan od najboljih đaka Justina Popovića i Nikolaja Velimirovića, najretrogradnijih ideologa crkve, koja je imala političku, nacionalističku, anticrnogorsku i antievropsku misiju. Nažalost, mitropolit Amfilohije je za života respektibilno obrazovanje stavio u funkciju velikodržavne nacionalističke politike, koja je samo u posljednjim sukobima na prostoru ex Jugoslavije, života koštala oko 150.000 ljudi. Ono što mi posebno pamtimo je da je veći dio života proveo boreći se protiv ideje o obnovi državnosti Crne Gore, kao i protiv crnogorskog nacionalnog, duhovnog i kulturnoistorijskog identiteta, iako je poticao iz Morače i familije u kojoj se, da znam, niko nikada nije rađao ni kopao van Crne Gore - kazao je Nikolić.
Međutim, kako ističe, za današnju Crnu Goru važnije je podcrtati argumente i dokučiti motive donosilaca odluka o dodjeli odlikovanja i podizanju spomenika, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i parlamentarne većine, odnosno njenih lokalnih filijala. 
- Amfilohija su se sjetili da bi se umilili biračima koji su ih 30. avgusta doveli na vlast, a danas su ozbiljno pokolebani u sposobnost političkih izabranika. I zato se "pokrivaju" Amfilohijem. Međutim, ne pomaže krečenje prošlosti. I ovome poniženju se približava kraj. Pa, neka iskoriste restlove mandata da podijele državne nagrade i spomenike jedni drugima, prije nego ih pop Mijajlo najuri iz vlasti kako im je obećao - poručio je Nikolić.
<h2>Odazvaće se pozivu Milatovića za konsultacije</h2>
Nikolić je kazao i da će se DPS odazvati pozivu predsjednika Crne Gore na konsultacije povodom prijedloga da kandidat za sudiju Ustavnog suda bude sudija Višeg suda Predrag Krstonijević.
- Uvažavajući ustavno pravo predsjednika Crne Gore da predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda, više bih cijenio da je poziv na konsultacije stigao prije nego što je gospodin Milatović odabrao Predraga Krstonijevića kao jednog od sedam kandidata koji ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda. Ovako, stiče se utisak da su konsultacije puko zadovoljenje forme. Pa ipak, odazvaćemo se pozivu, da čujemo koji su razlozi opredijelili Milatovića da učini takav prijedlog - kazao je Nikolić.
On nije želio da komentariše to što je Nikola Janović napustio DPS, ističući da partija neće tražiti da vrati mandat.
- Čuli ste njegove razloge. I mi smo rekli što smo smatrali primjerenim u datim okolnostima. Ne bih komentarisao dalje od toga - zaključio je Nikolić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nikolić: Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, završio je na ivici cenzusa

Skupština opštine Kolašin danas je većinom glasova podržala odluku o podizanju spomen-obilježja preminulom mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju Radoviću.&nbsp;
Za je glasalo osamnaest odbornika, a dva su bila protiv.
Za podizanje spomenika glasali su svi odbornici vladajuće većine, uz podršku Duška Šćepanovića, odbornika opozicionog pokreta Zajedno gradimo Kolašin (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti). Protiv su bili njegove partijski kolege Bojan Zeković i Ivan Grdinić, dok Balša Cvetković nije učestvovao u glasanju, a Matija Bulatović je napustio salu neposredno prije izjašnjavanja.
Odbornica opozicije Marta Šćepanović napustila je sjednicu ranije. Više opozicionih odbornika, među kojima i dvojica iz Grupe birača „Za naš Kolašin“, danas nijesu prisustvovali sjednici lokalnog parlamenta.
Na početku sjednice izostali su pojedini odbornici vladajuće većine, pa je kvorum bio obezbijeđen uz prisustvo odbornika iz opozicije. Tokom rasprave je pojašnjeno da je opozicija i ranije omogućavala održavanje kvoruma na dva skupštinska odbora, što je uticalo na prvobitni ishod glasanja u Odboru za statut i propise.
Prema dostupnim informacijama sredstva su opredijeljena budžetom za 2023 godinu.
Odluku o podizanju spomenika Amfilohiju prethodno je odobrilo Ministarstvo kulture i medija, a potpisala ministarka Tamara Vujović. Inicijativu za postavljanje spomenika pokrenuo je još 28. decembra 2022. godine tadašnji predsjednik Opštine Kolašin, Vladimir Martinović.
Dio odbornika iz opozicije imao je primjedbe na način pokretanja inicijative i na proceduru usvajanja, dok su predstavnici vladajuće većine istakli da se radi o "činu poštovanja prema ličnosti koja je obilježila jedno vrijeme".
Rasprava o ovoj tački dnevnog reda izazvala je veliku pažnju odbornika i tenzije između predlagača i opozicije, kao i polemiku između predsjednika opštine Petka Bakića sa odbornicima DPS-a, Matijom Bulatovićem i Bojanom Zekovićem SD.
Prema obrazloženju predlagača, odluka ima za cilj da oda priznanje mitropolitu Amfilohiju za njegov doprinos duhovnom i kulturnom životu Crne Gore. Dio opozicije je bio protiv načina na koji je inicijativa sprovedena i ukazano na proceduralne propuste.
Predsjedsjedavajući Skupštine opštine, Balša Cvetković iz odborničkog kluba "Pokret zajedno gradimo Kolašin" za portal RTCG je kazao da odluka nije prošla kontrolu Odbora za statut i propise i da je dio članova toga tijela smatrao da postupak nije sproveden u skladu sa zakonom.
- Odluka nije prošla Odbor za statut i propise. Dio članova smatrao je da postupak koji je predvodio njenom donošenju nije usklađen sa zakonom, te da postoji mogućnost da, ukoliko neko podnese ustavnu žalbu , ova odluka bude oborena na Ustavnom sudu i stavljena van zakona - zaključio je Cvetković.
Iz navedenih razloga, Odbor za Statut i propise zasjedao je kratko kako bi donio odluku o pravnoj validnosti povodom ove tačke.
Bojana Tripković (SNP) predsjednica Odbora za Statut i propise je posle pauze od dvadeset minuta, podnijela izvještaj Skupštini o radu Odbora.
Glasano je i tri člana su bila za, jedan protiv, i time je prijedlog odluke usvojen.

SO Kolašin podržala podizanje spomen-obilježja Amfilohiju

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama uputilo je juče novi zahtjev Osnovnom sudu u to gradu za privremeno oduzimanje spomenika Pavla Đurišića, potvrdila je za Vijesti &nbsp;rukovoditeljka beranskog tužilaštva Jadranka Mićović.
Sad je na potezu sud u Beranama, koji treba da donese novo rješenje o privremenom oduzimanju spomenika ozloglašenom četničkom komandantu. Ako to učini, odnosno ukoliko naloži oduzimanje spomenika, zadatak da obavi taj posao biće dodijeljen policiji.
Podsjećamo, policija je 1. oktobra pokušala da zaplijeni kip, ali ga nije pronašla u konaku beranskog Manastira Đurđevi stupovi. Policija je dan kasnije obavijestila sud o tome, koji je potom pisao tužilaštvu.

Beransko tužilaštvo uputilo novi zahtjev sudu u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću

Ministar pravde Bojan Božović smatra da to što nadležni ne mogu da uđu u trag spomeniku četničkom komandantu i ozloglašenom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću nije dokaz da pravna država ne funkcioniše.
- Preteška je kvalifikacija da pravna država ne funkcioniše, ali osjetljivost postupka je dovela do nesprovođenja zakona u pravom smislu riječi. Vjerovatno je riječ, da li o nedostatku komunikacije, ali daleko od toga da podržavam... Mislim da će nadležne institucije nastaviti rad u postupku i da će ubrzo otkriti gdje se nalazi spomenik - rekao je Božović u emisiji "Načisto" na TV Vijesti.
Ministar je poručio da ostaje na stanovištu beranskog Osnovnog državnog tužilaštva u ovom slučaju.
Specijalni državni tužilac Vukas Radonjić kazao je da je obaveza policije da prikupi dokaze o krivičnom djelu.
- Volio bih da u Crnoj Gori ispune svi svoje zakonske obaveze. Kolege iz nadležnog tužlaštva su saopštile da su dali nalog policiji da se spomenik oduzme. Tu mi je najveća dilema zašto uopšte čekamo nalog. ako dokazujemo konkretno krivično djelo, policija je mogla samoinicijativno da reaguje - ocijenio je Radonjić.
Tužilaštvo, kako je rekao, ne izvršava to rješenje suda, već policija može da oduzme predmet izvršenja.
- Organ otkrivanja je policija i samim tim prikupljanja dokaza - rekao je Radonjić.
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević kazala je da je donekle porazno kako se odvija priča sa spomenikom, ali nije htjela dalje da komentariše slučaj.
- Ne možemo prebacati krivicu na tužilaštvo i sudstvo. Treba da postoji koordinacija između nadležnih organa - kratko je rekla Kovačević.
Advokat Ante Nobilo kazao je da nije detaljno upućen u ovaj slučaj, ali je kazao da ako država ne funkcioniše to znači da nema političke volje.
- Da je čvrsta politička volja, ne bi bilo opstrukcija - zaključio je Nobilo.

Tamara Klikovac

Božović o potrazi za spomenikom Đurišiću: Preteška kvalifikacija da pravna država ne funkcioniše; Radonjić: Policija mogla samoinicijativno da reaguje

Spomenika ratnom zločincu i četničkom komandantu Pavlu Đurišiću nema u konaku Manastira Đurđevi stupovi, potvrđeno je Pobjedi iz više izvora.
Prema informacijama Vijesti, iguman Danilo Trpčevski je kontaktirao telefonom mitropolita Metodija i on je policajcima rekao da u manastiru postoje prostorije od kojih samo on ima ključ. Metodije je, navodno rekao policijcima da rješenje treba da glasi na starješinu manastira, odnosno njega, a ne na igumana starješinu konaka, jer u dio prostorija samo on ima pristup.
Osnovni sud je ranije danas naredio Upravi policije da oduzme taj predmet krivičnog djela od starješine Manastira. Spomenik se, prema informacijama policije i tužilaštva, nalazi u konaku Manastira Đurđevi Stupovi u Beranama. Rješenje izvršava Uprava policije, Regionalni centar bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenje bezbjednosti Berane.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsud-donio-rjesenje-o-ukljanjaju-spomenika-pavlu-durisicu-iz-durdevih-stupova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Sud je naložio privremeno oduzimanje navedenog spomen obilježja koji se nalazi u konaku Manastira Đurđevi Stupovi u Beranama, od starješine Manastira. Predmet može poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku protiv okrivljenog Vujadina Dobrašinovića zbog krivičnog djela povreda i nedozvoljeno podizanje spomen obilježja u saizvršilaštvu iz čl.411 a u vezi čl.23. Krivičnog zakonika Crne Gore – piše u saopštenju predsjednika Osnovnog suda u Beranama Ivana Došljaka.
U rješenju se navodi da je starješina Manastira dužan je da preda spomen obilježje Pavla Đurišića Upravi policije.
- U slučaju nepostupanja može se kazniti novčanom kaznom do 1.000 €, a u slučaju daljeg odbijanja može se odrediti zatvor. Oduzeti predmet predaje se na čuvanje Upravi policije, Regionalnom centru bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenju bezbjednosti Berane – saopštio je on.
Policija nadgleda taj manastir već danima 24 časa, a krajem prošle sedmice je došlo i do incidenta u kome je iguman Danilo Trpčevski jurio i vrijeđao policiju.

Spomenik Đurišiću nije u manastiru Đurđevi stupovi

Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama donijelo je rješenje o privremenom oduzimanju spomen-obilježja četničkom komandantu i ozloglašenom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću od starješine manastira Đurđevi stupovi, potvrđeno je Portalu ETV.
Kako nam je rečeno iz Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, tamošnji sud je uvažio njihovu žalbu i donio rješenje o oduzimanju spomenika.
Kako prenose Vijesti, shodno sudskoj odluci, starješina manastira Đurđevi Stupovi je dužan da preda spomenik policiji, a ako to odbije biće kažnjen 1.000 eura ili u konačnom kaznom zatvora.
Postupajući sudija u Osnovnom sudu u Beranama prethodno je odbijao zahtjev ODT-a da se spomenik četničkom komandantu oduzme iz manastira Đurđevi stupovi u Beranama, ali je onda vanraspravno vijeće beranskog suda uvažilo žalbu tužilaštva na tu odluku i vratilo zahtjev na ponovno odlučivanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsutkinja-ponovo-odbila-zahtjev-odt-a-da-se-spomenik-durisicu-privremeno-oduzme-iz-manastira-durdevi-stupovi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Beranski ODT traži da se spomenik Đurišiću oduzme jer je, pošto je nezakonito postavljen - predmet izvršenja krivičnog djela.
Bista je postavljena u selu Gornje Zaostro kod Berana 8. avgusta, a desetak dana kasnije prenijeta u Đurđeve stupove.
Da je spomenik Pavlu Đurišiću iz crkve u Gornjem Zaostru prenijet u manastir u Beranama objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“ prošlog mjeseca.
Novinar je tada u reportaži naveo da je „ono što je poznato jeste da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji - komandni štab“.
RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije Metodije Ostojić.
U reportaži nije otkriven tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“.
- Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede - izjavio je on tada.

Sud donio rješenje o uklanjanju spomenika Pavlu Đurišiću iz Đurđevih stupova

Evropski savez pozvao je nadležne državne institucije da konačno pokažu odgovornost prema pravoj strani istorije i vrijednostima Crne Gore i da prestanu da javni prostor pretvaraju u pozornicu za negatore crnogorske države, presuđene ratne zločince i one koji simbolizuju sve ono što građanska i evropska Crna Gora nikada neće biti. Umjesto takvih poraznih odluka, država je, ističu u ES, dužna da obezbijedi trajno spomen-obilježje admiralu Vladimiru Baroviću.
- Admiral Barović je svojom ljudskošću i moralnim činom ostao upamćen kao simbol časti Crne Gore. On je odbio da izvrši naređenja koja su vodila ka zločinu i razaranju, jasno pokazujući da se patriotizam ne mjeri brojem ispaljenih granata i razorenih gradova, već vjernošću univerzalnim vrijednostima mira, ljudskosti i poštovanja dostojanstva drugih naroda. Njegova žrtva je najbolji dokaz da Crna Gora može da bude država koja se ponosi hrabrošću i čašću, a ne nasiljem i sramotom - navedeno je u saopštenju Evropskog saveza.
U vremenu kada su mnogi birali stranu zločina i destrukcije, admiral Barović je, napominju u toj političkoj grupaciji, bio na pravoj strani istorije. Na istoj strani su, ističu, tada bili i oni koji danas čine Evropski savez, dosljedno zastupajući vrijednosti građanske, antiratne i evropske Crne Gore.
- Naša je obaveza da upravo takvi ljudi budu trajno upisani u kolektivno sjećanje i javni prostor, kao poruka generacijama koje dolaze da je moguće ostati na strani istine i pravednosti čak i onda kada se za to plaća najveća cijena. Umjesto da podiže spomenike onima koji su donosili patnju, Crna Gora mora da slavi one koji su je činili časnijom i boljom - naglasili su u saopštenju.
Evropski savez zato zahtijeva da se odmah započne procedura za podizanje dostojnog spomen-obilježja admiralu Vladimiru Baroviću. 
- To bi bila jasna poruka da Crna Gora svoj evropski i građanski put gradi na temeljima istine, pravde i ljudskog dostojanstva, a ne na mitovima i idolima koji nas vuku unazad - poručuju iz Evropskog saveza.

Evropski savez: Umjesto slavljenja ratnih zločinaca, Crna Gora da podigne spomenik admiralu Vladimiru Baroviću

U selu Vusanje, u opštini Gusinje, danas je istaknut transparent povodom nedavnog uklanjanja spomenika Jusufu Čeliću.&nbsp;
Na Fejsbuk stranici Plav-Gusinje Press Net, objavljena je fotografija sa natpisom „Svi smo mi Isufa!“ uz poruku da je riječ o snažnoj poruci crnogorskim vlastima koje su se usudile da uklone bistu "vuthjanskog junaka".
- Mogu uzeti bistu, ali nikada ne mogu oduzeti ponos i ljubav koju osjećamo prema njemu i njegovim djelima. Sve dok vi poštujete svoje zločince, agresore i osvajače naših zemalja, mi ćemo nastaviti poštovati naše branitelje i heroje. Vječna slava Isufu Kamer Çelaju!- stoji u objavi ovog portala.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpermalink.php%3Fstory_fbid%3Dpfbid02KHiu44LBqc1PD62gGqd9quAWBDgiGSkyEJik3Dhvosbw2ozBeh4rjA67XWXAXjDpl%26id%3D100034777226721&show_text=true&width=500" width="500" height="543" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div>

Iz Vusanja poručili: Sve dok vi poštujete svoje zločince, agresore i osvajače naših zemalja, mi ćemo nastaviti poštovati naše branitelje i heroje

Uprava policije nije zaprimila zvanični zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama za oduzimanje statue Pavla Đurišića.
To je Pobjedi zvanično rečeno iz ovog sektora Ministarstva unutrašnjih poslova, s obzirom na to da je u njihovoj nadležnosti uklanjanje spomenika ozloglašenom ratnom zločincu i vođi dijela četnika iz Crne Gore, kao predmeta kojim je izvršeno krivično djelo.
U konkretnom slučaju, riječ je o protivpravnoj radnji s obzirom na to da je Crna Gora zakonski obavezana da spriječi podizanje spomen-obilježja licima koja su propagirala fašizam, nacizam i šovinizam, ili bila saučesnici u ratnim zločinima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspomenik-zlikovca-durisica-premjesten-u-durdeve-stupove&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz UP su nam takođe potvrdili da oni u ovom trenutku nisu nadležni za izvršavanje ovakvog zahtjeva.
- U ovoj fazi postupka, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama nadležno je za izdavanje naloga za postupanje za oduzimanje predmeta, odnosno neophodno je pribavljanje odgovarajuće dokumentacije za sprovođenje procesnih radnji i postupanje po naredbama nadležnog suda – rečeno je Pobjedi.
Osnovno državno tužilaštvo u Beranama formiralo je predmet zbog premještanja spomenika ozloglašenom ratnom zločincu i vođi četnika Pavlu Đurišiću u manastir Đurđevi stupovi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fodt-berane-formiralo-predmet-izvidaju-kako-je-spomenik-pavlu-durisicu-stigao-do-durdevih-stupova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Nakon saznanja da je spomen obilježje Pavlu Đurišiću premješteno u konak manastira Đurđevi stupovi, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama formiralo je predmet i u toku je postupak izviđaja - saopšteno je iz ODT Berane.
S druge strane, nije precizirano da li će – i kada – spomenik končano biti u njihovim rukama, s obzirom da je više puta postavljan, i to svaki put suprotno zakonima Crne Gore.

Policija još nije dobila zahtjev za oduzimanje kipa Đurišića

Vlada Crne Gore pravi pomake na evropskom putu i država ima dobru perspektivu, kazao je za Antenu M izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjan Šarec, i dodaje da ne bi licitirao sa datumom zatvaranja svih poglavlja.
Mnogi, kaže, dobro rade.
- I to treba reći, ali ja ću biti zadovoljan ako se čitava stvar, čitava integracija, odnosno čitav proces završi za ovaj mandat evropskih institucija. Znači do 2029. Ima još puno posla, još puno toga da se uradi, ali sve zavisi od unutrašnje političke situacije - dodaje Šarec.
Crna Gora, kaže, mora biti građanska država, u kojoj se poštuju ljudska prava i temelji se na antifašističkoj tradiciji, te joj je jedini pravi put, dodaje, onaj koji vodi u Evropsku uniju. A evropskom putu Crne Gore u ovom trenutnku, naglašava, nikako ne ide u korist podizanje spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću.
- Spomenici u 2025, danas, to nije u redu. Ja podržavam pijetet, ali da se sad dižu neki spomenici, da se opet talasa nacionalističkom retorikom i nekom istorijom, neće se niko od toga najesti - ističe Šarec.
Naglašava da crkva i država treba uvijek da budu odvojene. Istorija nam, kaže, pokazuje da kad god su država i crkva bile suviše blizu, to nije izašlo na dobro.
- Ne što se radi o Srpskoj pravoslavnoj crkvi, nego o kojoj god da je crkvi riječ, ne smije se baviti politikom, kao što ni politika nema pravo da se miješa u crkvu. Ako su te dvije institucije odvojene, kao što je Hrist rekao dajte caru carevo, bogu božije, kad bi se to primjenjivalo, onda ne bi bilo nikakvih problema - pojašnjava evropski poslanik. &nbsp;&nbsp;
Upitan da prokomentariše posljednji incident sa brodom Jadran i kako će to uticati na evropski put Crne Gore, Šarec kaže to ne vidi kao provokaciju, ali se, kaže, postavlja pitanje da li je izrada znački bio pametan potez.
- Mislim da se treba suzdržati svih onih akcija koje bi remetile sam proces, ali još će to dugo potrajati. Moj stav je da bilateralna pitanja ne smiju uticati na put Crne Gore, jer nijesu ni drugdje - naglašava Šarec.
<h2>Srbiji hitno potrebna proevropski orjentisana politika</h2>
Komentarišući dešavanja u Srbiji, Šarec kaže da se ona nalazi u situaciji koja nije poželjna.
- Bilo je i nasilja, bilo je i sukoba, ali ipak ne mislim da su studenti koji to generišu - ističe Šarec.
Dodaje da Srbija zaslužuje nešto mnogo bolje.
- Sa ovakvom politikom, mislim da Srbija ne može da napreduje. Potrebna joj je proevropski orjentisana politika, koja trenutno nije zastupljena. Ali zbog grešaka Evropske unije, Komisije i ostalih, ni studenti ne mašu evropskim zastavama - cijeni evropski poslanik.

Šarec: Evropskom putu Crne Gore ne ide u korist podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, biću zadovoljan ako se proces integracija završi do 2029.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je pismo komesarki za proširenje Evropske unije Marti Kos, u kojem je ukazao na probleme s kojima se suočavaju profesionalni prevoznici tereta zbog primjene ETIAS Uredbe i šengenskog sistema ulaska/izlaska (EES), te naglasio potrebu pronalaženja pragmatičnih rješenja unutar postojećeg šengenskog okvira, imajući u vidu blokade graničnih prelaza i Luke Bar u Crnoj Gori.
Kako se dodaje u saopštenju, Milatović je upoznao komesarku Kos sa činjenicom da su profesionalni prevoznici tereta izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog praktične primjene EES sistema, posebno u dijelu koji se odnosi na ograničenje boravka od 90 dana u okviru perioda od 180 dana.&nbsp;
Takođe je ukazao na to da se u Crnoj Gori već nekoliko dana održavaju blokade graničnih prelaza i Luke Bar, koje organizuju prevoznici tereta, sa ciljem postizanja adekvatnog i održivog rješenja ovog pitanja.
- Milatović je istakao da Crna Gora, kao predvodnik u procesu proširenja i država snažno posvećena članstvu u Evropskoj uniji, u potpunosti podržava šengenske standarde, kao i značaj bezbjednog i efikasnog upravljanja vanjskim granicama Evropske unije. Istovremeno je ukazao na konkretne izazove sa kojima se suočavaju profesionalni prevoznici tereta iz Crne Gore, imajući u vidu prirodu njihove djelatnosti koja podrazumijeva česta prekogranična kretanja, što može dovesti do ozbiljnih ograničenja u praksi - pojašnjava se u saopštenju.&nbsp;
Milatović je naglasio da je odgovornost institucija da obezbijede da se specifične, svakodnevne operativne potrebe crnogorskih prevoznika tereta adekvatno uzmu u obzir prilikom primjene važećih pravila.
- U tom kontekstu, Milatović je iskazao spremnost da nastavi konstruktivan dijalog sa Evropskom komisijom i državama članicama, u cilju definisanja praktičnih aranžmana koji bi bili u skladu sa šengenskom pravnom tekovinom, a istovremeno pravični prema svim zainteresovanim stranama. Kako je naveo, ovo pitanje je usko povezano sa širim naporima na jačanju ekonomske integracije Crne Gore i Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom, što predstavlja zajednički interes - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kako se navodi, Milatović je izrazio uvjerenje da postoji prostor za pronalaženje uravnoteženog pristupa koji će očuvati visoke standarde Evropske unije, a istovremeno smanjiti nepotrebna opterećenja za legitimne transportne aktivnosti.&nbsp;
- U tom smislu, otvoren i konstruktivan dijalog sa Evropskom komisijom i državama članicama ocijenjen je kao ključan za očuvanje integriteta šengenskog sistema i nesmetano funkcionisanje profesionalnog transporta - dodaje se.
Milatović je naglasio da Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena evropskom putu i spremna da aktivno doprinese pronalaženju održivih i obostrano prihvatljivih rješenja, kako u ovom, tako i u svim drugim pitanjima od značaja za proces evropske integracije države.

Milatović pisao komesarki Kos zbog problema prevoznika tereta: Potrebno pronalaženje pragmatičnih rješenja unutar postojećeg šengenskog okvira

Službenici policije uhapsili su N. G. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Nikšiću.&nbsp;
Osumnjičeni je uhapšen po nalogu nikšićkog ODT-a.
&nbsp;- Osnovano se sumnja da je osumnjičeni prijetnjama da će napasti na život i tijelo svoje svastike, ugrozio njenu sigurnost - navodi se u saopštenju.

Uhapšen zbog prijetnji svastici

Plan javnih nabavki Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) za ovu godinu težak je 255.491.597 eura, dok je ukupna vrijednost PDV-a preko 53 miliona eura. Ovo preduzeće, osim nabavke hibridnih vozila, za koje planira da potroši preko milion eura, predviđa i troškove keteringa u koje je uračunat i duvan. Elektroprivreda će ove godine, kako je planirala, nabaviti deset električnih vozila više klase u vrijednosti od 400.000 eura, plus PDV 83.000, a isto toliko planira da nabavi električnih vozila niže klase za koje će da iskešira 350.000, plus PDV od 73.000 eura. Osim toga, planira da za još pet hibridnih vozila da 180.000 eura, a isto toliko novca bi trebalo da košta i električni autobus-kombi (19+1 sjednište). <h2>Za štampanje računa preko 200.000</h2> Provizija Pošte za distrubuciju računa za utrošenu električnu energiju ove godine iznosiće 930.000, plus 195.300 eura PDV, dok će za usluge štampanja računa – masovna štampa računa za utrošenu električnu energiju, dati preko 200.000 eura. Za punionice za elektrčna vozila i pilot-projekat (fotonaponski panel, baterija, punjač) – ključ u ruke, daće 300.000, plus 63.000 eura PDV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260128100120_498390d3ad8521b9fbc09cf13a9a74057643c87056b0b48a22f96d1dc9a40b8a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260128100120_498390d3ad8521b9fbc09cf13a9a74057643c87056b0b48a22f96d1dc9a40b8a" data-rendition-name="original" width="972" height="1164" loading="lazy" alt="EPCG"> </figure>  Kada je u pitanju ketering (roba za potrebe kafe-kuhinje) planiran je izdatak od 75.000 eura, a u njega je uračunata hrana, piće, duvan i povezani proizvodi. Za ketering ishranu zaposlenih u radničkim restoranima Termoelektrane Pljevlja, hidroelektrana "Piva" i "Perućica" otići će preko 280.000 eura, a takođe i taj trošak obuhvata hranu, piće i duvan, kao i "druge povezane proizvode". Za ketering CGES-a potrošiće preko 10.000 eura, a takođe i tu spadaju hrana, piće, duvan i drugi povezani proizvodi. Tekuće održavanje objekta Elektroprivrede Crne Gore koštaće 600.000 eura, dok su planirani i znatni izdaci za namještaj, odnosno preko 145.000 eura. Planirane su adaptacije poslovnih prostora. Kupovina i adaptacija poslovnog prostora u Podgorici koštaće milion, dok će adaptacija prostora u Herceg Novom iznositi pola miliona eura. Za kupovinu i adaptaciju poslovnog protora u Kolašinu daće 100.000 eura. Za kancelarijski namještaj za opremanje srednje lamale samačkog hotela u Plužinama trebalo bi da daju 120.000 eura. Planiran je izdatak i za izradu platforme za takmičenje u ribolovu koja će koštati 20.000 eura. Za hitne nabavke i intervencije (električni uređaji, aparati, oprema i potrošna roba) planiraju trošak od 60.000, plus 12.600 eura PDV. Prema planu javnih nabavki, održavanje voznog parka (usluge upravljanja, popravke i održavanja voznih parkova) otići će preko 160.000, a za registraciju automobila 73.000 eura.

Planom javnih nabavki EPCG osim za vozila izdvaja i za ketering: Uz hranu i piće, trguju i duvan

Protođakon Filip Radičević je 17. decembra 1899 proslavljao jubilej 40 godina crkve službe u okviru Crnogorske crkve. Dan ranije, u čast tog jubileja, mitropolit Mitrofan Ban je služio sa krilom i slavljenikom Radičevićem večernju molitvu sa noćnim bdenijem u Cetinjskom manastiru. 17 decembra 1899 na dan proslave u devet sati otpočela je Arhijerejska služba u Cetinjskom manastiru. Na toj liturgiji činodejstvovali su Mitropolit Mitrofan Ban, arhimandrit M. Cerović, protojerej Krsto Matanović i paroh Marko Martinović, kao i protođakon Filip Radičević. Povodom jubileja 40 godina crkvene službe protođakon Filip Radičević (sekretar Sv. Sinoda Crnogorske crkve) dobio je veliki broj čestitki iz zemlje i inostranstva od brojnih uglednih crkvenih i civilnih ličnosti i predstavnika crkvenih i civilnih institucija. Jedna od tih čestitiki bila je upućena od strane duhovnog starješinstva Ostroškog manastira. Ta čestitka glasi : Nikšić. Visokoprečasnom G. F. Radičeviću, protođakonu i sekretaru Mitropolije Crnogorske. Cetinje, Neumornom trudbeniku u vinogradu Gospodnjem, budnom stražaru na braniku jevanđeljske nauke, književniku i patrioti domovine naše od sveg srca čestitamo današnje slavlje primjernoga Vašeg četrdesetogodišnjeg svešteničkog i književnog rada, sa toplom molitvom Bogu, da Vas dugo i dugo poživi na ponos crnogorske crkve. Duhovenstvo ostroškog manastira: Arhimandrit Petronije Rajičević, Jerođakon Nikodim Janjušević, Monah Hristifor Ljepava i Sveštenik Jovan Damjanović” . (“Prosvjeta”, List za crkvu i školu, uređuje kancelarija Ministarstva prosvjete i crkvenih poslova, Cetinje, sveska I, godina XI, januar, 1900, &nbsp;sveska 1, str. 27.)  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260128100112_edbe0b82543459cd111da4e5a9b2b765dcf3a28e079579a62e397297ffb7bb3a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260128100112_edbe0b82543459cd111da4e5a9b2b765dcf3a28e079579a62e397297ffb7bb3a" data-rendition-name="original" width="1080" height="673" loading="lazy" alt="Prosvjeta cpc "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260128100112_9af1bae75a7b7f610d5a7c350a0ade54c81b217c120f6f55488ff8a9b67d83f3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260128100112_9af1bae75a7b7f610d5a7c350a0ade54c81b217c120f6f55488ff8a9b67d83f3" data-rendition-name="original" width="1072" height="500" loading="lazy" alt="Prosvjeta cpc "> </figure>  &nbsp;

Tag: spomenik