Bronzana statua visine preko četiri metra, širine metar i 60 centimetara, na postolju obloženim mermernim pločama - tako će izgleda prvi spomenik mitopolitu Amfilohiju u Beranama. To je predviđeno Odlukom o izgradnji obilježja, usvojenoj na sjednici Skupštine opštine.&nbsp;
- Spomenik će biti postavljen u gradskom parku pored hrama u samom centru Berana. Velika je zahvalnost Ministarstvu kulture i medija koje je dalo sve potrebne saglasnosti - rekao je Nikola Urošević iz Sekretarijata za kulturu, omladinu i odnose sa NVO.
Odluka je usvojena glasovima parlamentarne većine. U opizicionom DPS-u bili su uzdržani tokom glasanja.&nbsp;
Odbornici Bošnjačke stranke i Pokreta “zato što volim Berane” nijesu prisustvovali sjednici Skupštine opštine.
Minulog mjeseca, usvojen je i Program od podizanju spomenika, koji je ranije aminovala Vlada.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Spomenik Amfilohiju u Beranama biće visok četiri metra

Spomenik žrtvama genocida u Srebrenici biće otvoren u julu na groblju Per Lašez u Parizu.
Spomenik će biti otvoren u sklopu obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici.
Tu informaciju danas su objavili bosansko-hercegovački mediji.
Ova inicijativa za izgradnju podnijeta je 2022. godine.
U Parizu od 2016. godine postoji i ulica koja nosi naziv Srebrenica.

Pariz u julu dobija spomenik žrtvama genocida u Srebrenici

Spomenik istaknutom crnogorskom umjetniku Urošu Toškoviću svečano je danas otkriven na šetalištu kralja Nikole u Baru. Skulptura posvećena jednom od najznačajnijih crnogorskih umjetnika 20. vijeka, koji je posljednje godine života proveo u Baru, djelo je čuvenog vajara Zlatka Glamočaka. Izrađena je od bronze, visine dva metra, a postavljena je na postamentu od kamena. Spomenik je otkrio predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, koji je tom prilikom istakao da Toškovićeva umjetnost nije bila samo izraz izuzetnog talenta i neukrotivog duha već i, kako je naglasio, dokaz neumorne potrage za istinom i slobodom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030119030_a4143398b214444bf11e22892aefc8125986e0fb161253129721bcfc3661d70d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030119030_a4143398b214444bf11e22892aefc8125986e0fb161253129721bcfc3661d70d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Uroš Tošković spomenik"> </figure>  - Riječi zahvalnosti dugujemo Ministarstvu kulture i medija koje je prepoznalo značaj naše inicijative za podizanje spomenika, stručnoj komisiji kojom je predsjedavala dr Anastazija Miranović te vajaru Zlatku Glamočaku, koji je radeći na još jednom djelu koje će krastiti naš grad, još jednom dokazao da, kao što ni Uroš Tošković nije, ne pristaje na kompropise - kazao je Raičević upićujući zahvalnost i arhitektama u Opštini Bar Slavku Lekiću i Igoru Miloševiću koji su uz pomoć kompanija Bomakos i Komunalnih djelatnosti Bar ovaj prostor učinili dostojnim Uroševog spomenika, te Baranima Jocu Radoviću i Milunu Lutovcu, koji su dali poseban doprinos podizanju spomen-obilježja. Prema njegovim riječima spomenik istaknutom umjetniku napravljen je u susret šestoj godišnjici njegove smrti. - Uprkos godinama provedenim u Parizu, Uroš Tošković je zauvijek ostao vezan za svoju Crnu Goru, za Bar kojem je poklonio posljednje godine svog života i time naš grad na svojevrstan način upisao na mapu evropske umjetnosti. Opština Bar zajedno sa svojim gradjanima sa ponosom njeguje uspomenu na Uroša Toškovića, jer Bar nije samo grad mora i trgovačkih puteva, već i grad koji promoviše kulturu, razumije umjetnost i podržava stvaralaštvo - poručio je on. <h2>Simbol mudrosti</h2> Istoričarka umjetnosti i predsjednica Komisije za ocjenu i odabir najboljeg rješenja spomen-obilježja, dr Anastazija Miranović istakla je da su u savremenoj crnogorskoj kulturi rijetke prilike otkrivanja spomen-obilježja umjetnicima, pogotovo zato što zakonska norma propisuje da od smrti onoga kome se spomenik podiže mora proteći minimum 20 godina. - Uroš Tošković je i u ovom slučaju presedan - suvišno je reći da on to zaslužuje. Poštovaoci lika i djela Uroša Toškovića pokrenuli su inicijativu za podizanje spomenika. Uz uobičajene procedure koje su prethodile, snažnom podrškom inicijativi i zalaganjem predsjednika, Dušana Raičevića, Opština Bar je dobila odobrenje Ministarstva kulture za podizanje spomenika - navela je Miranović. Ona napominje da je ispravna odluka bila da upravo poznati vajar Zlatko Glamočak izradi Toškovićev spomenik u bronzi. - Zlatko Glamočak je, poput Uroša, usamljeni borac, gubitnik/pobjednik u bitkama istrajnosti i opstanka dragocjene, rijetke, umjetničkom biću imanentne istine u nesigurnom, efemernom svijetu simulakruma i spektakla. I Uroš i Zlatko, osim fizičkih dolazaka, Baru su se vraćali svojim djelom, a Bar im obojici diže spomenik - Urošu posthumno, a Zlatku, prilikom da, pored tvorca prve pisane istorije Crne Gore - Popa Dukljanina, ovjekovječi i oživi još jednu markantnu ličnost crnogorske istorije umjetnosti - Uroša Toškovića - kazala je Miranović. Spomenik predstavlja simbol mudrosti, kakav je i sam Tošković bio, kazao je autor skulpture, istaknuti vajar, Zlatko Glamočak. - On je predstavljen na jednoj liniji koja gleda od mora prema gradu.Izlazeći iz vode ogrnut je mokrim plaštom koji mu daje jednu mesijansku kategoriju, viziju kakvu je i sam imao. Sa nekoliko brojeva većim cipelama, što mu daje izgled čovjeka sa margine, kako je on samo spolja i djelovao. Na leđima mu je vreća, za koju je sam govorio da su njegove mošti, mošti svijeta o kojem je on svjedočio. Jer, dok su drugi junaci nosili ordenje ili pištolje, naš junak je nosio četke što mu osigurava jednu visoku ezoterijsku misao - naveo je Glamočak. U Opštini Bar su istakli i da je nakon otkrivanja spomenika u Umjetničkoj galeriji “Velimir A. Leković”, u sklopu programa koji na autentičan način odražava Toškovićevu stvaralačku misao, upriličen i umjetnički performans glumca Slavka Kalezića, uz postavku Uroševih radova iz legata galerije.

1250x600

Otkriven spomenik Urošu Toškoviću u Baru

Svečano otkrivanje spomenika Urošu Toškoviću, jednom od najznačajnijih crnogorskih umjetnika 20. vijeka, koji je posljednje godine života proveo u Baru, biće upriličeno u subotu, 1. marta, na Šetalištu kralja Nikole, sa početkom u 14:30 sati.
Sat kasnije, u Umjetničkoj galeriji “Velimir A. Leković”, u sklopu programa koji na autentičan način odražava Toškovićevu stvaralačku misao, biće održan umjetnički performans glumca Slavka Kalezića, uz postavku Uroševih radova iz legata galerije.
- Podizanjem spomenika velikanu crnogorskog likovnog stvaralaštva na obali, gdje je stvarajući provodio najviše vremena u Baru, simbolično se čuva uspomena na njegov lik i nemirni duh, koji je ostavio snažan trag u crnogorskoj umjetnosti i kulturi - navedeno je u saopštenju Opštine Bar.
Spomenik, izrađen u bronzi, visine dva metra i postavljen na postamentu od kamena, otkriće predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, predsjednica Komisije za ocjenu i odabir arhitektonsko-umjetničkog rješenja spomen-obilježja, istoričarka umjetnosti dr Anastazija Miranović, i autor skulpture, poznati vajar Zlatko Glamočak.
Odluku o podizanju spomen-obilježja Urošu Toškoviću donijela je Skupština opštine Bar, nakon što je prethodno Vlada CG prihvatila predlog Opštine Bar za davanje saglasnosti na realizaciju ovog projekta”.

Ponovo među Baranima: U subotu otkrivanje spomenika Urošu Toškoviću

Iako većina građana pripadnike druge vjere ne smatra prijetnjom po svoju religiju, svaki četvrti je kazao da su pripadnici drugih religija prijetnja po njegovu.
To pokazuju podaci istraživanja koje je za potrebe CDT-a sproveo Institut Damar, u periodu od 7. do 18. novembra na uzorku od 1.000 ispitanika. 
Ovaj dio istraživanja bavi se percepcijama građana/ki Crne Gore o ulozi religije u oblikovanju društvenih vrijednosti i identiteta. Fokus je na pitanjima o značaju religije za očuvanje crnogorskog identiteta, percepciji o međureligijskim odnosima, stavovima o podizanju spomenika vjerskim liderima.
Većina ispitanika (45,9 odsto) ne smatra ljude drugih religija prijetnjom svojoj vjeri u Crnoj Gori. Međutim, čak četvrtina (25,6 odsto) izražava suprotan stav. Značajan dio ispitanika (28,5 odsto) ima neutralan stav po ovom pitanju.
Nešto manje od polovine građana/ki Crne Gore (46,1 odsto) smatra da je religija ključni faktor za očuvanje crnogorskog identiteta, dok gotovo trećina (31 odsto) izražava neslaganje s ovom tvrdnjom. Preostali dio ispitanika (22,9 odsto) zauzima neutralan stav.
Trećina građana/ki (33,9 odsto) smatra da političare druge vjere treba isključiti iz procesa donošenja zakona koji uređuju odnos između države i vjerskih zajednica kojima ti političari ne pripadaju. Više od trećine (39,3 odsto) ne podržava takve tvrdnje, dok 26,8 odsto zauzima neutralan stav. 
Skoro dvije trećine ispitanika (62,6 odsto) smatra da se treba držati morala koji propovijeda njihova vjerska zajednica, pri čemu se 33,8 odsto u potpunosti slaže, a 28,8 odsto se donekle slaže sa ovom tvrdnjom. Neutralan stav zauzima 26,8 odsto ispitanika, dok manjina izražava neslaganje – njih 10,6 odsto.
Nešto manje od polovine građana (46,3 odsto) smatra da treba ispoštovati zakon i sačekati da prođe 20 godina prije donošenja odluke o podizanju spomenika ranijem mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću. S druge strane, 30,6 odsto ispitanika vjeruje da bi rok trebalo skratiti ako postoji poseban društveni interes, dok je 23,1 odsto neodlučno ili nema stav o ovom pitanju. 
Većina ispitanika (60,6 odsto) navodi da im ne bi smetalo da svešteno lice iz vjerske zajednice kojoj ne pripadaju dobije spomenik u Crnoj Gori. S druge strane, 21,4 odsto izražava stav da bi im to smetalo, dok 18 odsto nije sigurno ili nema stav o ovom pitanju.
Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta ”Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija” uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Holandije. Sadržaj je isključiva odgovornost Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i ne predstavlja nužno mišljenje Ministarstva spoljnih poslova Holandije.

Skoro polovina građana nije za podizanje spomenika Amfilohiju u ovom vremenu

Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević saopštio je da je prisustvovao otkrivanju spomenika Gavrilu Principu u Foči.
Spomenik su otkrili srpski pisac i nacionalistički ideolog Matija Bećković i reditelj Emir Kusturica.
Kovačević je na Fejsbuku naveo da su, osim spomenika, još otkrivene i spomen ploče sa imenima pripadnika Mlade Bosne kao i sa pjesmom "Umiranje" koju je Gavrilo Princip napisao u ćeliji logora Terezin u kom je umro.
- Spomen ploču sa imenima mladobosanaca otkrili su Matija Bećković i načelnik Foče Milan Vukadinović dok je ploču sa čuvenom Principovom pjesmom otkrio Emir Kusturica zajedno sa mojom malenkošću. Zahvaljujem se ktitorima spomenika Davoru Lugonjiću i Marku Sariću koji su me pozvali na ovaj događaj i ukazali mi čast da u njemu uzmem učešće - kazao je Kovačević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fmarko.kovacevic.7798%2Fposts%2F10231482004811992%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kovačević sa Kusturicom otkrio ploču sa Principovom pjesmom

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) već 40 dana ne može da dobije od Ministarstva kulture informacije relevantne dokumente o procesu donošenja odluke o zahtjevu za davanje saglasnosti za podizanje spomen-obilježja ranijem mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću u Beranama.
Zato iz ove nevladine organizacije pozivaju Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) da hitno reaguje na ćutanje administracije koje ometa njihovo pravo i pravo javnosti da dobije pristup informacijama od javnog značaja.
- Ministarstvo kulture i medija nije u zakonskom roku od 15 dana odgovorilo na naš zahtjev za slobodan pristup informacijama podnijet 20. septembra. Upravo zbog toga, CDT je 8. oktobra AZLP podnio žalbu. Međutim, AZLP nam do danas nije dostavila rješenje, iako je zakonom propisano da je AZLP dužna da po žalbi donese rješenje i dostavi ga podnosiocu žalbe u roku od 15 dana od dana podnošenja žalbe - ističu iz CDT-a.
Od Ministarstva kulture i medija su, kako su precizirali, tražili vjerodostojne kopije prvobitnog rješenja o zahtjevu za davanje saglasnosti od 21. avgusta koje je poništeno, zahtjeva i dopune zahtjeva Opštine Berane za podizanje spomen obilježja, kopije zapisnika sa sjednica i eventualnih pojedinačnih izjašnjenja članova Komisije za spomen-obilježja Ministarstva kulture i medija, koja je razmatrala ovaj zahtjev,, kao i akte o obrazovanju te komisije i imenovanju njenih članova.
- Ovakvo ponašanje institucija predstavlja grubo kršenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama i urušava povjerenje građana/ki u rad uprave. Iako smo više puta apelovali na Ministarstvo da poštuje zakonom utvrđene rokove, oni uporno ignorišu naše zahtjeve, čime dodatno potvrđuju praksu netransparentnosti i opstruiranja prava na pristup informacijama - ističu iz CDT-a.
Pozivaju Agenciju da bez odlaganja odluči po njihovoj žalbi, jer odgađanje rješavanja ovako važnog pitanja, kako su ocijenili, šalje jasnu poruku da prava građana/ki na informacije nije u fokusu institucija.
- Ukoliko se ovakvo ponašanje nastavi, CDT će iskoristiti sva zakonska sredstva, uključujući i mogućnost pokretanja spora pred Upravnim sudom. Transparentnost nije samo obaveza prema zakonima, već i prema građanima/kama koji finansiraju rad ovih institucija i koji imaju pravo na istinite i blagovremene informacije - poručili su iz CDT-a.

CDT: Već 40 dana bez odgovora o zahtjevu za davanje saglasnosti za podizanje spomenika ranijem mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću

Iako je predsjednik Skupštine Andrija Mandić prije četiri dana obećao da će se “najhitnije” obratiti ministarki kulture i medija Tamari Vujović sa zahtjevom da poslaniku Socijaldemokrata (SD) Nikoli Zirojeviću dostavi prvobitno rješenje tog resora kojim je odbijena saglasnost za podizanje spomenika pokojom mitropolitu Amfilohiju Radoviću u Beranama, to se do danas nije desilo. Zirojević je 19. septembra uputio dopis Ministarstvu kulture i medija, pozivajući se na član 50 Poslovnika o radu Skupštine, prema kojem je ministarka dužna da traženi materijal iz njenog resora proslijedi poslaniku u roku od 15 dana. <h2>Obećanje pod euforijom</h2> Kako je taj rok probijen, Zirojević je na posljednjoj sjednici Skupštine, održanoj 15. oktobra, zatražio od Mandića da interveniše. Čelnik parlamenta, svježe raspoložen zbog rezultata popisa stanovništva, poručio je da će izaći u susrter poslaniku SD-a, priznajući da je Vujović, ignorišući dopis koji joj je stigao, prekršila Poslovnik Skupštine. - Generalni sekretarijat obratiće se ministarki kulture. Vi ste u pravu, prekršen je član 50 Poslovnika. Ja sam danas veoma raspoložen čovjek i obratićemo joj se hajhitnije – poručio je Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241019001024_b7dd71e2d21d8a2bc06b4ae7e69e98ed630f1cc34cb7216557d64745a58009f5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241019001024_b7dd71e2d21d8a2bc06b4ae7e69e98ed630f1cc34cb7216557d64745a58009f5" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>OBEĆANJE JOŠ NIJE ISPUNIO: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Međutim, urgencija još nije poslata, a kako je Portalu ETV kazao generalni sekretar Aleksandar Klarić, čeka se zvanični zahtjev Zirojevića. - Čekam da mi se poslanik zvanično obrati i onda ću uputiti urgenciju – kazao nam je Klarić. Istu instrukciju od generalnog sekretara dobio je i Zirojević koji je očekivao da će se Mandić obratiti ministarki Vujović onog dana kada je obećao da će to učiniti. - Prilikom posljednje sjednice plenuma, egzaltiran, kako je kazao, rezultatima popisa stanovništva, predsjednik parlamenta Andrija Mandić kazao je da će koliko je danas uputiti urgenciju ministarki Vujović da mi odgovori na moj zahtjev. Međutim, očigledno je euforija rezultatima popisa bila lažna, ili kratkotrajna jer sam na kraju saznao da predsjednik Skupštine i služba to nisu uradili. Štaviše, generalni sekretar me informisao da je potrebno da mu službenim putem dostavim dopis u kojem zahtijevam da reaguje u tom pravcu – kazao je Zirojević za portal ETV. <h2>Izvinjenje SPC-u i ćutanje pred javnošću</h2> Ministarstvo kulture je 18. septembra preinačilo odluku kojim je odbijen prijedlog za podizanje spomenika poslije oštrih kritika iz Srpske pravoslavne crkve (SPC), odnosno Eparhije budimljansko-nikšićke. Ministarka iz redova Demokrata proglasila je prvobitno rješenje nezakonitim i po hitnom postupku donijela novo, izvinjavajući se Eparhiji zbog propusta. Vlada je, samo dan kasnije, dala saglasnost na novi prijedlog, a ministri iz manjinskih partija su iz protesta napustili sjednicu, podsjećajući na kontroverzne izjave mitropolita o albanskom i muslimanskom stanovništvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091123098_9b46b9e5c69995a7f9c49659649b1b5dcc62e4d8ed7bcbc024a37a2d69aea542.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091123098_9b46b9e5c69995a7f9c49659649b1b5dcc62e4d8ed7bcbc024a37a2d69aea542" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Tamara Vujović"> <figcaption>MINISTARKA KRIJE RJEŠENJE KOJE JE STAVILA VAN SNAGE: Tamara Vujović(Photo: Ministarstvo kulture i medija)</figcaption> </figure>  Zirojević je iznio saznanja da je Vujović prvobitno, na osnovu nalaza stručne komisije, odbila zahtjev za izgradnju spomenika Amfilohiju. Portal ETV takođe ima saznanja da je većina članova komisije, njih troje, bila protiv ideje o gradnji spomenika Amfilohiju, pa smo se, 19. septembra, istim zahtjevom kao Zirojević obratili Ministarstvu kulture i medija. Međutim, u oba slučaja odgovor je izostao. - Do dana današnjeg mi nije odgovoreno, čime ministarka direktno krši Poslovnik Skupštine koja ju je izabrala i čija je članica bila u prethodnom mandatu – rekao nam je Zirojević. Jasno je, ističe on, da Vujović bježi od odgovora na ovo pitanje jer bi dostavljanje navedenog rješenja u potpunosti demaskiralo sve nezakonite radnje koje su uslijedile nakon njegovog povlačenja. - Obznanile bi se činjenice da je ministarka kulture i medija prvobitno postupila u skladu sa zakonom da bi je kasnije pritisci iz partije kojoj pripada i javne packe koju je uputila SPC prevaspitale i natjerale je da promijeni odluku – kazao je poslanik SD-a. <h2>Bijeg od odgovornosti</h2> Za Ministarstvo, napominje on, ne postoje ni zakoni, niti bilo kakvi propisi za šta, kako kaže, Vujović ima podršku Vlade u kojoj sjedi. - Ona se ponaša kao da je iznad zakona Crne Gore i, nažalost, vidimo da joj i najviši članovi izvršne vlasti, tj. ministri u Vladi daju za pravo, tj. svojim ponašanjem joj omogućavaju da suštinski bude iznad države. Vjerujem da u tom grmu leži zec kada se pitamo zašto ne odgovara na moj zahtjev – naglasio je Zirojević. Ukoliko ministarki i stigne urgencija iz Skupštine, Zirojević ne očekuje da će ona imati efekta.&nbsp; - Ranija praksa me obeshrabruje. Prije pola godine od Instituta za javno zdravlje sam tražio određene informacije. Nikada mi na taj zahtjev nije odgovoreno. Generalni sekretar, istini za volju, uradio je što je do njega i uputio urgenciju, međutim nikakvog uticaja to nije imalo na tadašnjeg direktora IJZ-a Dragana Lauševića koji je podnio ostavku i imenovana je nova direktorica. Ne daje mi to neku nadu – konstatuje Zirojević. On je ponovio da Vujović može da bježi od odgovornosti, ali ne zadugo. - &nbsp;Ukoliko ne ispoštuje član Poslovnika, makar i sa zakašnjelim vremenskim rokom, vrlo brzo će se ukazati prilika kada ministarka Vujović neće moći da pobjegne od ovog pitanja, već će morati da da vrlo jasan odgovor – zaključio je Zirojević za naš portal.

Tamara Klikovac

Zirojević: Najviši članovi Vlade svojim ponašanjem omogućavaju Vujović da bude iznad države

Iako sam, u skladu sa Poslovnikom Skupštine Crne Gore, na osnovu člana 50, od ministarke kulture i medija, Tamare Vujović, tražio da mi na uvid dostavi prvobitno rješenje kojim je odbijen zahtjev Opštine Berane da bude podignut spomenik mitropolitu Amfilohiju Radoviću, a koje je naknadno poništila, to se, do danas, nije desilo, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević.

Zirojević je podsjetio da se na ovaj korak odlučio zbog sumnje u neregularnosti u toku ovog postupka, kao i da je ministarka bila izložena brojnim internim i eksternim pritiscima usljed kojih je promijenila sopstvenu odluku i poništila sopstveno rješenje.

Uprkos tome što član 50 Poslovnika jasno kaže da je rok za odgovor resora kojim Vujović rukovodi 15 dana, te da je Zirojević zahtjev poslao 19. septembra, nikakav odgovor, kako kaže, nije stigao. 
- Tako je kad se ne pitate u sopstvenom resoru - naglasio je Zirojević.

On je najavio da će ovim povodom uputiti još jednu urgenciju generalnom sekretaru Skupštine Crne Gore.
- A ministarki Vujović poručujem - možete da bježite od davanja odgovora, ali ne još dugo. Jer, shodno Ustavu Crne Gore, kao ministarka odgovarate Parlamentu koji Vas je izabrao, a ne SPC ili bilo kojoj drugoj organizaciji - poručio je Zirojević.

Ministarstvo zažmurilo na zahtjev poslanika SD-a da mu dostavi prvo rješenje o spomeniku Amfilohiju; Zirojević: Vujović krši Poslovnik

Smatram da je mitropolit Amfilohije značajna ličnost i nemam dilemu da on zaslužuje spomenik - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na 2BS Forumu odgovarajući na pitanje o izgradnji spomenika pokojnom mitropolitu Mitropolije crnogorsko-primorske.
Moderator, reporter Aldžazire Adnan Rondić, konstatovao je da od Milatovića dolazi podrška izgradnji ovog spomenika, dodajući da je riječ o čovjeku koji je muslimane nazvao lažnim ljudima lažne vjere - 20 odsto populacije Crne Gore, pa se u kontekstu etničkih Crnogoraca mogli čuti termini volovi, kopilad, kad se govori o Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi za njega je to bila kancerogena, nekrofilna organizacija.
- Vi imate pravo da ga poštujete, ali kao predsjednik Crne Gore, svih građana, kad se sabere broj stanovništva na koje se ove kvalifikacije odnose - veliki je procenat - naveo je Rondić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpejanovic-durisic-nasa-zemlja-nalazi-se-na-kriticnoj-tacki-koja-ce-odrediti-njenu-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Milatović je rekao da misli da je Amfilohije značajna ličnost koja je nesumnjivo imala posebno važnu ulogu u 30. avgustu 2020.&nbsp;
- Sigurno da je svaka osoba slojevita osoba, ne ulazeći u stvarima o kojima ste govorili - rekao je on.
Rondić je konstatovao da "moramo ulaziti u te stvari".
- Svim svojim političkim djelovanjem se trudim da od Crne Gore napravim jednu zemlju koja je zajednička kuća svih nas - nastavio je Milatović.
Na pitanje je li spomenik Amfilohiju Radoviću dobar put za to, predsjednik Crne Gore je odgovorio da je on značajna ličnost i da nema dilemu da kao takav zaslužuje spomenik.
Rondić je dodao je za Amfilohija on čovjek lažne vjere, i tu nema dileme da je to izvađeno iz konteksta već je vrlo jasan.&nbsp;
- Sada kada biste Vi pokušavali da vadite iz konteksta stvari političarima siguran sam da biste i meni mogli da izvadite puno stvari - odgovorio je Milatović.
Rondić je konstatovao da se očekuje više od vjerskih velikodostojnika.
Milatović je ponovio da je vrlo važno da zaista Crnu Goru posmatra kao zajedničku kuću svih nas.
- Koja je u odnosu na druge države regiona zadržala svoj građanski karakter, da bez obzira na to kako se ko nacionalno osjeća, a ima ljudi koji se osjećaju kao Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Muslimani, Hrvati, Albanci, Romi i tako dalje, da prosto moramo napraviti zemlju koja ljude ne dijeli po tim osnovama - rekao je on.
Rondić je konstatovao da je ono što je izrečeno uticalo na uvrijeđenost najvećeg dijela one koje je Milatović nabrojao.
Milatović je odgovorio da su u Crnoj Gori država i crkva odvojene, na što je Rondić odgovorio da mu se publika slatko nasmijala na to.
Rondić je dodao da će sada Srpska pravoslavna crkva oko Podgorice sve da riješi, te dodao da mu kažu da mu zato Milatović neće odgovoriti na to pitanje.
- Mitropolija crnogorsko-primorska je nesumnjivo institucija koja ima jedno od najvećih povjerenja među ljudima koji žive u Crnoj Gori. Način nakoji svako od nas posmatra odnos sa religijom je intimna svtar i mislim da su moji stavovi u tom smislu jasni - da je država odvojena od crkve - naveo je Milatović.
Rondić je kazao potom: "Vi ne mislite da sam ja čovjek lažne vjere, da su Crnogorci Brozova kopilac, da je CPC nekrofilna organizacija", na što je Milatović odgovorio: "Mislim da je to jasno".
Moderator je nastavio da je kontradiktorna podrška Milatovića za izgradnju spomenika.
- Sigurno da je taj čovjek 2006. imao neki drugačiji stav u odnosu na crnogorsku nezavisnosti možda do nje ne bi ni došlo - kazao je Milatović i dodao da su stvari puno kompleksnije u odnosu na pitanja koja moderator postavlja.
<h2>Izbori u Podgorici&nbsp;</h2>
Milatović je, pored ostalog, ocijenio da je najveći politički rezultat podgoričkih izbora oživaljanje trećeg put, za koji je ocijenio da je izgubljen u prethodnih šest mjeseci.
- Smatram da će biti zrelosti, mudrosti i odgovornosti, posebno među novom generacijom političara i da se spusti lopta i zemlja jasno usmjeri prema onome što je ključni prioriter - Crna Gora kao nova članica Evropske unije do 2028. godine - rekao je Milatović.
Crna Gora, prema njegovim riječima, prvi put ima političku vladu.
Na ponovljeno pitanje sa kim će u Podgorici ići u koaliciju Milatović je kazao da je bitnije pitanje ko će sa principima "od kojih ne odustaje".
- Crna Gora kao građanska, evropska država od koje je odustao jedan dio "nekadašnjeg građanskog bloka - naveo je Milatović.
<h2>Politizacija društva</h2>
Smatra i da smo nakon dobijanja IBAR-a vidjeli karakter Vlade koja, kako je rekoa, nije bila istinski posvećena promjenama.
- Vidjeli smo donošenje zakona u Skupštini bez bilo kakve javne rasprava i konsultacija sa Evrospkom unijom, zakoni koji su u velikoj mjeri pokušavali da vrate političku kontrolu nad djelovima crnogorskog društva - naveo je Milatović.
Dodao je da misli na Zakon o javnom emiteru, te ocijenio da su izmjene imale za cilj da se medijska kuća svih građana stavi pod političku kontrolu.
- Imali smo Zakon o obrazovanju, gdje smo nakon kritika prethodnih loših praksi i politizacije naših škola opet došli na isto i oblikovali zakonsko rješenje dajući izbor direktora škola u ruke ministra obrazovanja, odnosno Vlade - istakao je Milatović.
Imali smo, kako dodaje, istu situaciju kada je u pitanju Uprava za inspekcijske poslove, odnosno izmjenama zakona "20 inspekcija se vraća u ruke ministra".
- Izmjenama zakona o unutrašnjim poslovima, vezano za poiiciju, takođe se otvara prostor za politicizaciju kadriranja u policiji - kazao je Milatović.
Ocijenio je i da nesumnjivo ima zatezanja odnosa sa susjedima navodeći, pored ostalog, da imamo trenutno situaciju, "ne ulazeći je li odluka ispravna ili ne", da imamo visoke državne funkcionere koji su proglašeni personama non grata od našeg NATO saveznika i jedinog člana Evropske unije - Hrvatske.
<h2>Partneri iz regiona</h2>
Milatović je kazao da nema drugu državu osim Crne Gore.
- Srbija je važan partner, sa njom dijelimo istoriju i evropsku budućnost. Ja apsolutno nemam dilemu. Situacija s a Hrvatskom se mora što prije riješiti. Sa prethodnim vlastima sam snažan oponent i nema čovjeka koji im je zadao veći udarac - i u Podgorici 2022. i na predsjedničkim izborima, ali neke prakse poput dobrih odnosa sa susjedima moramo zadržati, ali se moraju mijenjati neke loše prakse. DPS nije smijenjen jer se zove DPS, već zbog loših praksi. Nemoj da to ponavljamo u nečemu što se zove PES, ali ni kod Jakova Milatovića - poručio je on-
<h2>Dvojno državljanstvo</h2>
Govoreći o dvojnom državljanstvu kazao je da postoji veliki broj ljudi koji su vezali sudbinu za Crnu Goru, ali nemaju državljanstvo, te da postoji ljudi koji žive van države, a imaju neku vrstu pripadnosti Crnoj Gori.
- Važno je da uključimo partnere iz EU i da vidimo na koji način možemo doći do neke mjere da bi neki ljudi, na neki način, mogli imati formalnu pripadnost Crnoj Gori, a da izbjegnemo politički inženjering. To nije stvar koju treba pripisivati Demokratskom frontu, već DPS-u kad je pokušao da smijeni vlast u Herceg Novom - rekao je Milatović. 
&nbsp;

Jasmina Beharovic

Milatović: Amfilohije značajna ličnost i nemam dilemu da on zaslužuje spomenik

Gordana Kalezić i Milan Remiković danas nijesu izabrani za viceguvernere Centralne banke Crne Gore pošto za to nijesu dobili potrebnu većinu u Skupštini.
Za izbor Kalezić je glasao 21 poslanik, a isto toliko ih je bilo uzdržanih. Za Remiković je glasalo njih 15, a uzdržanih je bilo 28.

Kalezić i Remiković nijesu izabrani za viceguvernere CBCG

Neformalna grupa građana “Zeleni kvart”, predstavnici NVO sektora i građanski aktivisti okupili su se u 17:30 sati u Beogradskoj ulici, iza hotela Ziya, zbog započete devastacije parcele stare osamdeset godina na kojoj se nalaze vrijedna stabla čempresa i drugih vrsta zimzelenog i listopadnog drveća. Vuk Pejović, stanar ovog dijela grada se obratio, prije svega gradonačelniku Saši Mujoviću, pošto je on, kako je kazao Pejović, rekao da gradi jednu humanu zelenu Podgoricu, te da ima tačku polaska da sačuva ovaj kvart.&nbsp; - Prenamjena ovoga prostora da ovo bude zelena površina da nikakve zgrade ne dolaze u obzir - kazao je Pejović.&nbsp; On se obratio i ministru prostornog planiranja i urbanizma Slavenu Radunoviću.&nbsp; - Trenutno je loptica u njihovom dvorištu, i da samo potvrde ono što je već grad donio odluku, mislimo da za kvalitet života, prostornog planiranja i za svaku drugu obavezu svi stanari su rekli svoje da ovdje ne može da bude stambena jedinica, i na kraju krajeva s obzirom da smo se obratili Glavnom gradu, tj. resornom ministarstvu, mislim da je to dovoljno za sad - dodao je Pejović.&nbsp; On je kazao, da ukoliko ne budu dobili nikakav odgovor, da će se ponovo skupiti u većem broju, kao i da Podgorica ima dovoljno prostora za sve investitore da se širi u svim mogućim pravcima, a da ne trpamo zgrade jednu na drugu - đe im nije mjesto.&nbsp; - Ukoliko biste pitali bilo koga od stanara, sigurno će vam reći da će kampovati ovdje. Ovo nije samo protest nas koji živimo tu, već svih građana koji ne žele da se devastira prostor, koji žele da šetaju Goricom - kazala je stanarka Irena Radusinovic. Zamjenica gradonačelnika Podgorice Nađa Ljiljanić je pružila punu podršku građanima.&nbsp; - Porasla sam u ovom kvartu i smatram da su zahtjevi građana opravdani s obzirom da je ovo jedini zeleni dio koji je ostao u ovom kvartu i ne možemo dozvoliti gradnju zarad investirora. Puna podrška građanima - poručila je Ljiljanić.&nbsp; Ona je rekla da se nada da ce nadležni pravilno postupati sa dokumentacijom. - Ovo nema veze sa politikom - rekla je Ljiljanić.&nbsp; Očekuje da će se postupiti u skladu sa svim pravnim propisima.&nbsp; Mještani u razgovoru sa Nađom Ljiljanić su poručili da je trebalo da stopiraju projekat jer je loš.&nbsp; Zadovoljstvo mi je sto smo došli da podržimo protest iako mi je žao da smo poslije godinu na istom mjestu i što moramo da napominjemo koliko je bitno da se sačuvaju mikro zelene lokacije u gradu. Svako stablo i travka je bitna za održivi ekosistem - kazala je Nevena Petkovic iz Centra za zaštiru i proučavanje ptica (CZIP).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170548_42384f6dacc4a41a1ec8c46c59fd49092dc7d43569cfb5c6b00c6f403e83b32a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250519170548_42384f6dacc4a41a1ec8c46c59fd49092dc7d43569cfb5c6b00c6f403e83b32a" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica "> </figure>  - Pružaćemo pomoć sve dok nadležne institucije jasno ne kažu da će stati sa ovakvom devastacijom, jer ovakvim projektima zaista ovdje nije mjesto - dodala je Petković.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170548_240fd00068ee18faaad8ad58c35b7dfa7a3df2632f894de5194324bcfe853f3e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250519170548_240fd00068ee18faaad8ad58c35b7dfa7a3df2632f894de5194324bcfe853f3e" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Protest Gorica "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_388095d388530a1e8b7103603d28a1665ab0836961fb50a78e216779928eafc7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250519170552_388095d388530a1e8b7103603d28a1665ab0836961fb50a78e216779928eafc7" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Protest Gorica"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_c89d444d50e71fafba53836da4af135c0b31d7c066612ed9762d69f47784de6b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250519170552_c89d444d50e71fafba53836da4af135c0b31d7c066612ed9762d69f47784de6b" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_f99a2c21990fff6d726cd6f9b599e512fe8c33d901977e7376c0051fdb11d4d5.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250519170552_f99a2c21990fff6d726cd6f9b599e512fe8c33d901977e7376c0051fdb11d4d5" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_cbac654f9277adfb0234b03a87dac9b01ec5f02a8dcc665bbf7ed89c0d2270a7.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250519170552_cbac654f9277adfb0234b03a87dac9b01ec5f02a8dcc665bbf7ed89c0d2270a7" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica "> </figure>  Podjećamo, danilovgradska kompanija Eurozox je 13. maja bez ijednog papira izvela mehanizaciju na teren s namjerom pripreme gradilišta na kojem bi trebalo da "nikne" nova zgrada. Tada se spontano okupilo 15ak građana koji žive na Gorici kako bi spriječili izvođenje radova. Na teren su tada izašle policija i inspekcija koje su zabranile nastavak radova. Danilovgradska kompanija je tražila od Službe glavnog gradskog arhitekte saglasnost na idejno rješenje projekta na urbanističkoj parceli 18 koja se nalazi u okviru važećeg Detaljnog urbanističkog plana – DUP “Nova Varoš 2”. Prema idejnom rješenju, planirana zgrada ispod Gorice sastojala bi se od podruma, prizemlja i dva sprata, a imala bi ukupno 11 stanova i 13 garažnih mjesta. Ukupna bruto površina objekta sa podrumom iznosi 2.021 kvadratnih metara. Građani su jasno poručili da neće dozvoliti devastaciju prostora i otvoreno kršenje zakona. Iz neformalne grupe građana “Zeleni kvart” su naveli da je riječ o parceli na kojoj se poslednjih sedamdeset, osamdeset godina nalaze vrijedna stabla čempresa. - Investitor je uspio da iskopa nekoliko rupa i ošteti dio zelenila na parceli ali su ih građani uspjeli spriječiti. Pozvane su sve nadležne inspekcije i institucijei trenutno je po nalogu Uprave policije zaustavljena svaka aktivnost na ovoj lokaciji. Radi se o parceli na kojoj se poslednjih 70 – 80 godina nalaze vrijedna stabla čempresa i drugih vrsta zimzelenog i listopadnog drveća. To je zelena oaza stisnuta izmedju zgrada i sada žele da je unište kako bi gradili luksuzne stanove za bogataše - navodi se u saopštenju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2m8CdkBECHY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Glavna gradska arhitektica, kako ističu, prije godinu dana odbila je idejno rešenje projekta, nakon čega se investitor obratio Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine koje se još nije zvanično izjasnilo. - Ko god prođe pored ove parcele može vidjeti da je to praktično gotov park, sa uređenom stazom, pa bi umetanje takve građevine bilo potpuno nenormalno i zagušilo bi čitav kvart. Zahtjev građana je da se nađe rešenje te da se investotoru omogući gradnja na nekoj drugoj lokaciji, a da se ova proglasi zelenom površinom ili “mikro – parkom” i opremi mobilijarom kako bi prvenstveno djeca i stariji građani mogli uživati u zelenilu i čistijem vazduhu - naveli su u obraćanju javnosti. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FsqKLTOzw9og&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

FOTO/VIDEO: Transparenti nezadovoljnih građana: "Zgrada nije mjera grada", "Zeleni centar a ne sivi haos"

Na graničnom prelazu Sukobin pronađena su kola marke BMW X5, kojim je upravljao albanski državljanin A.M. (50), a koji Interpol Slovačke potražuje od 12. maja.
- Shodno međunarodnoj potjernici predmetno vozilo je privremeno oduzeto i predato službenicima Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj radi sprovođenja daljih provjera - istakli su u Upravi policije.
Oni su kazali i da su službenici Sektora granične policije od 1. januara ove godine u samostalnim i zajedničkim međusektorskim aktivnostima oduzeli ukupno 47 vozila visoke klase, od čega 27 vozila koja se potražuju na međunarodnom nivou po osnovu Interpolovih potjernica.
- Kontrolama vozila na II liniji graničnih provjera policijski službenici granične policije su zbog sumnje u manipulisanje brojevima šasija na vozilima, oduzeli četiri vozila dok su u okviru zajedničkih planskih operativnih aktivnosti u saradnji sa regionalnim centrima bezbjednosti službenici granične policije u unutrašnjosti teritorije pronašli i oduzeli 16 vozila radi daljih provjera - dodali su u policiji-
Poručuju da njihovi službenici u kontinuitetu, na svim nivoima, kroz međusektorsku, međuagencijsku i međunarodnu saradnju, u svim segmentima rada i kroz sve organizacione cjeline, preduzimaju pojačane aktivnosti na podizanju nivoa bezbjednosti sa akcentom na realizaciji strateških ciljeva i nacionalnih prioriteta iz oblasti suzbijanja krijumčarenja i borbi protiv svih oblika prekograničnog kriminala sa ciljem očuvanja sigurnosti i zaštite interesa građana Crne Gore.

Na GP Sukobin oduzet BMW koji potražuje Slovačka

U susret obilježavanju Dana nezavisnosti Crne Gore, predsjednik države Jakov Milatović uručiće odlikovanja istaknutim građankama i građanima koji su svojim radom, rezultatima i doprinosom ostavili snažan trag u razvoju i afirmaciji Crne Gore u različitim oblastima društvenog i javnog života.
Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, ceremonija dodjele odlikovanja održaće se u utorak, 20. maja, sa početkom u 11 sati, u Rezidenciji Predsjednika Crne Gore na Cetinju.
Milatović će tom prilikom uručiti najviša državna priznanja - uključujući Orden Crnogorske zastave I i II stepena, kao i Orden rada - kojima se odaje priznanje za izuzetne zasluge u oblastima demokratije, ljudskih prava, javne uprave, nauke, kulture, sporta i društvenog razvoja.

Milatović uručuje odlikovanja povodom Dana nezavisnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: spomenik