Skupština opštine Kolašin danas je većinom glasova podržala odluku o podizanju spomen-obilježja preminulom mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju Radoviću.&nbsp;
Za je glasalo osamnaest odbornika, a dva su bila protiv.
Za podizanje spomenika glasali su svi odbornici vladajuće većine, uz podršku Duška Šćepanovića, odbornika opozicionog pokreta Zajedno gradimo Kolašin (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti). Protiv su bili njegove partijski kolege Bojan Zeković i Ivan Grdinić, dok Balša Cvetković nije učestvovao u glasanju, a Matija Bulatović je napustio salu neposredno prije izjašnjavanja.
Odbornica opozicije Marta Šćepanović napustila je sjednicu ranije. Više opozicionih odbornika, među kojima i dvojica iz Grupe birača „Za naš Kolašin“, danas nijesu prisustvovali sjednici lokalnog parlamenta.
Na početku sjednice izostali su pojedini odbornici vladajuće većine, pa je kvorum bio obezbijeđen uz prisustvo odbornika iz opozicije. Tokom rasprave je pojašnjeno da je opozicija i ranije omogućavala održavanje kvoruma na dva skupštinska odbora, što je uticalo na prvobitni ishod glasanja u Odboru za statut i propise.
Prema dostupnim informacijama sredstva su opredijeljena budžetom za 2023 godinu.
Odluku o podizanju spomenika Amfilohiju prethodno je odobrilo Ministarstvo kulture i medija, a potpisala ministarka Tamara Vujović. Inicijativu za postavljanje spomenika pokrenuo je još 28. decembra 2022. godine tadašnji predsjednik Opštine Kolašin, Vladimir Martinović.
Dio odbornika iz opozicije imao je primjedbe na način pokretanja inicijative i na proceduru usvajanja, dok su predstavnici vladajuće većine istakli da se radi o "činu poštovanja prema ličnosti koja je obilježila jedno vrijeme".
Rasprava o ovoj tački dnevnog reda izazvala je veliku pažnju odbornika i tenzije između predlagača i opozicije, kao i polemiku između predsjednika opštine Petka Bakića sa odbornicima DPS-a, Matijom Bulatovićem i Bojanom Zekovićem SD.
Prema obrazloženju predlagača, odluka ima za cilj da oda priznanje mitropolitu Amfilohiju za njegov doprinos duhovnom i kulturnom životu Crne Gore. Dio opozicije je bio protiv načina na koji je inicijativa sprovedena i ukazano na proceduralne propuste.
Predsjedsjedavajući Skupštine opštine, Balša Cvetković iz odborničkog kluba "Pokret zajedno gradimo Kolašin" za portal RTCG je kazao da odluka nije prošla kontrolu Odbora za statut i propise i da je dio članova toga tijela smatrao da postupak nije sproveden u skladu sa zakonom.
- Odluka nije prošla Odbor za statut i propise. Dio članova smatrao je da postupak koji je predvodio njenom donošenju nije usklađen sa zakonom, te da postoji mogućnost da, ukoliko neko podnese ustavnu žalbu , ova odluka bude oborena na Ustavnom sudu i stavljena van zakona - zaključio je Cvetković.
Iz navedenih razloga, Odbor za Statut i propise zasjedao je kratko kako bi donio odluku o pravnoj validnosti povodom ove tačke.
Bojana Tripković (SNP) predsjednica Odbora za Statut i propise je posle pauze od dvadeset minuta, podnijela izvještaj Skupštini o radu Odbora.
Glasano je i tri člana su bila za, jedan protiv, i time je prijedlog odluke usvojen.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SO Kolašin podržala podizanje spomen-obilježja Amfilohiju

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama uputilo je juče novi zahtjev Osnovnom sudu u to gradu za privremeno oduzimanje spomenika Pavla Đurišića, potvrdila je za Vijesti &nbsp;rukovoditeljka beranskog tužilaštva Jadranka Mićović.
Sad je na potezu sud u Beranama, koji treba da donese novo rješenje o privremenom oduzimanju spomenika ozloglašenom četničkom komandantu. Ako to učini, odnosno ukoliko naloži oduzimanje spomenika, zadatak da obavi taj posao biće dodijeljen policiji.
Podsjećamo, policija je 1. oktobra pokušala da zaplijeni kip, ali ga nije pronašla u konaku beranskog Manastira Đurđevi stupovi. Policija je dan kasnije obavijestila sud o tome, koji je potom pisao tužilaštvu.

1250x600

1084x550

Beransko tužilaštvo uputilo novi zahtjev sudu u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću

Ministar pravde Bojan Božović smatra da to što nadležni ne mogu da uđu u trag spomeniku četničkom komandantu i ozloglašenom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću nije dokaz da pravna država ne funkcioniše.
- Preteška je kvalifikacija da pravna država ne funkcioniše, ali osjetljivost postupka je dovela do nesprovođenja zakona u pravom smislu riječi. Vjerovatno je riječ, da li o nedostatku komunikacije, ali daleko od toga da podržavam... Mislim da će nadležne institucije nastaviti rad u postupku i da će ubrzo otkriti gdje se nalazi spomenik - rekao je Božović u emisiji "Načisto" na TV Vijesti.
Ministar je poručio da ostaje na stanovištu beranskog Osnovnog državnog tužilaštva u ovom slučaju.
Specijalni državni tužilac Vukas Radonjić kazao je da je obaveza policije da prikupi dokaze o krivičnom djelu.
- Volio bih da u Crnoj Gori ispune svi svoje zakonske obaveze. Kolege iz nadležnog tužlaštva su saopštile da su dali nalog policiji da se spomenik oduzme. Tu mi je najveća dilema zašto uopšte čekamo nalog. ako dokazujemo konkretno krivično djelo, policija je mogla samoinicijativno da reaguje - ocijenio je Radonjić.
Tužilaštvo, kako je rekao, ne izvršava to rješenje suda, već policija može da oduzme predmet izvršenja.
- Organ otkrivanja je policija i samim tim prikupljanja dokaza - rekao je Radonjić.
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević kazala je da je donekle porazno kako se odvija priča sa spomenikom, ali nije htjela dalje da komentariše slučaj.
- Ne možemo prebacati krivicu na tužilaštvo i sudstvo. Treba da postoji koordinacija između nadležnih organa - kratko je rekla Kovačević.
Advokat Ante Nobilo kazao je da nije detaljno upućen u ovaj slučaj, ali je kazao da ako država ne funkcioniše to znači da nema političke volje.
- Da je čvrsta politička volja, ne bi bilo opstrukcija - zaključio je Nobilo.

Tamara Klikovac

Božović o potrazi za spomenikom Đurišiću: Preteška kvalifikacija da pravna država ne funkcioniše; Radonjić: Policija mogla samoinicijativno da reaguje

Spomenika ratnom zločincu i četničkom komandantu Pavlu Đurišiću nema u konaku Manastira Đurđevi stupovi, potvrđeno je Pobjedi iz više izvora.
Prema informacijama Vijesti, iguman Danilo Trpčevski je kontaktirao telefonom mitropolita Metodija i on je policajcima rekao da u manastiru postoje prostorije od kojih samo on ima ključ. Metodije je, navodno rekao policijcima da rješenje treba da glasi na starješinu manastira, odnosno njega, a ne na igumana starješinu konaka, jer u dio prostorija samo on ima pristup.
Osnovni sud je ranije danas naredio Upravi policije da oduzme taj predmet krivičnog djela od starješine Manastira. Spomenik se, prema informacijama policije i tužilaštva, nalazi u konaku Manastira Đurđevi Stupovi u Beranama. Rješenje izvršava Uprava policije, Regionalni centar bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenje bezbjednosti Berane.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsud-donio-rjesenje-o-ukljanjaju-spomenika-pavlu-durisicu-iz-durdevih-stupova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Sud je naložio privremeno oduzimanje navedenog spomen obilježja koji se nalazi u konaku Manastira Đurđevi Stupovi u Beranama, od starješine Manastira. Predmet može poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku protiv okrivljenog Vujadina Dobrašinovića zbog krivičnog djela povreda i nedozvoljeno podizanje spomen obilježja u saizvršilaštvu iz čl.411 a u vezi čl.23. Krivičnog zakonika Crne Gore – piše u saopštenju predsjednika Osnovnog suda u Beranama Ivana Došljaka.
U rješenju se navodi da je starješina Manastira dužan je da preda spomen obilježje Pavla Đurišića Upravi policije.
- U slučaju nepostupanja može se kazniti novčanom kaznom do 1.000 €, a u slučaju daljeg odbijanja može se odrediti zatvor. Oduzeti predmet predaje se na čuvanje Upravi policije, Regionalnom centru bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenju bezbjednosti Berane – saopštio je on.
Policija nadgleda taj manastir već danima 24 časa, a krajem prošle sedmice je došlo i do incidenta u kome je iguman Danilo Trpčevski jurio i vrijeđao policiju.

Spomenik Đurišiću nije u manastiru Đurđevi stupovi

Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama donijelo je rješenje o privremenom oduzimanju spomen-obilježja četničkom komandantu i ozloglašenom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću od starješine manastira Đurđevi stupovi, potvrđeno je Portalu ETV.
Kako nam je rečeno iz Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, tamošnji sud je uvažio njihovu žalbu i donio rješenje o oduzimanju spomenika.
Kako prenose Vijesti, shodno sudskoj odluci, starješina manastira Đurđevi Stupovi je dužan da preda spomenik policiji, a ako to odbije biće kažnjen 1.000 eura ili u konačnom kaznom zatvora.
Postupajući sudija u Osnovnom sudu u Beranama prethodno je odbijao zahtjev ODT-a da se spomenik četničkom komandantu oduzme iz manastira Đurđevi stupovi u Beranama, ali je onda vanraspravno vijeće beranskog suda uvažilo žalbu tužilaštva na tu odluku i vratilo zahtjev na ponovno odlučivanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsutkinja-ponovo-odbila-zahtjev-odt-a-da-se-spomenik-durisicu-privremeno-oduzme-iz-manastira-durdevi-stupovi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Beranski ODT traži da se spomenik Đurišiću oduzme jer je, pošto je nezakonito postavljen - predmet izvršenja krivičnog djela.
Bista je postavljena u selu Gornje Zaostro kod Berana 8. avgusta, a desetak dana kasnije prenijeta u Đurđeve stupove.
Da je spomenik Pavlu Đurišiću iz crkve u Gornjem Zaostru prenijet u manastir u Beranama objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“ prošlog mjeseca.
Novinar je tada u reportaži naveo da je „ono što je poznato jeste da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji - komandni štab“.
RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije Metodije Ostojić.
U reportaži nije otkriven tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“.
- Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede - izjavio je on tada.

Sud donio rješenje o uklanjanju spomenika Pavlu Đurišiću iz Đurđevih stupova

Evropski savez pozvao je nadležne državne institucije da konačno pokažu odgovornost prema pravoj strani istorije i vrijednostima Crne Gore i da prestanu da javni prostor pretvaraju u pozornicu za negatore crnogorske države, presuđene ratne zločince i one koji simbolizuju sve ono što građanska i evropska Crna Gora nikada neće biti. Umjesto takvih poraznih odluka, država je, ističu u ES, dužna da obezbijedi trajno spomen-obilježje admiralu Vladimiru Baroviću.
- Admiral Barović je svojom ljudskošću i moralnim činom ostao upamćen kao simbol časti Crne Gore. On je odbio da izvrši naređenja koja su vodila ka zločinu i razaranju, jasno pokazujući da se patriotizam ne mjeri brojem ispaljenih granata i razorenih gradova, već vjernošću univerzalnim vrijednostima mira, ljudskosti i poštovanja dostojanstva drugih naroda. Njegova žrtva je najbolji dokaz da Crna Gora može da bude država koja se ponosi hrabrošću i čašću, a ne nasiljem i sramotom - navedeno je u saopštenju Evropskog saveza.
U vremenu kada su mnogi birali stranu zločina i destrukcije, admiral Barović je, napominju u toj političkoj grupaciji, bio na pravoj strani istorije. Na istoj strani su, ističu, tada bili i oni koji danas čine Evropski savez, dosljedno zastupajući vrijednosti građanske, antiratne i evropske Crne Gore.
- Naša je obaveza da upravo takvi ljudi budu trajno upisani u kolektivno sjećanje i javni prostor, kao poruka generacijama koje dolaze da je moguće ostati na strani istine i pravednosti čak i onda kada se za to plaća najveća cijena. Umjesto da podiže spomenike onima koji su donosili patnju, Crna Gora mora da slavi one koji su je činili časnijom i boljom - naglasili su u saopštenju.
Evropski savez zato zahtijeva da se odmah započne procedura za podizanje dostojnog spomen-obilježja admiralu Vladimiru Baroviću. 
- To bi bila jasna poruka da Crna Gora svoj evropski i građanski put gradi na temeljima istine, pravde i ljudskog dostojanstva, a ne na mitovima i idolima koji nas vuku unazad - poručuju iz Evropskog saveza.

Evropski savez: Umjesto slavljenja ratnih zločinaca, Crna Gora da podigne spomenik admiralu Vladimiru Baroviću

U selu Vusanje, u opštini Gusinje, danas je istaknut transparent povodom nedavnog uklanjanja spomenika Jusufu Čeliću.&nbsp;
Na Fejsbuk stranici Plav-Gusinje Press Net, objavljena je fotografija sa natpisom „Svi smo mi Isufa!“ uz poruku da je riječ o snažnoj poruci crnogorskim vlastima koje su se usudile da uklone bistu "vuthjanskog junaka".
- Mogu uzeti bistu, ali nikada ne mogu oduzeti ponos i ljubav koju osjećamo prema njemu i njegovim djelima. Sve dok vi poštujete svoje zločince, agresore i osvajače naših zemalja, mi ćemo nastaviti poštovati naše branitelje i heroje. Vječna slava Isufu Kamer Çelaju!- stoji u objavi ovog portala.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpermalink.php%3Fstory_fbid%3Dpfbid02KHiu44LBqc1PD62gGqd9quAWBDgiGSkyEJik3Dhvosbw2ozBeh4rjA67XWXAXjDpl%26id%3D100034777226721&show_text=true&width=500" width="500" height="543" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div>

Iz Vusanja poručili: Sve dok vi poštujete svoje zločince, agresore i osvajače naših zemalja, mi ćemo nastaviti poštovati naše branitelje i heroje

Uprava policije nije zaprimila zvanični zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama za oduzimanje statue Pavla Đurišića.
To je Pobjedi zvanično rečeno iz ovog sektora Ministarstva unutrašnjih poslova, s obzirom na to da je u njihovoj nadležnosti uklanjanje spomenika ozloglašenom ratnom zločincu i vođi dijela četnika iz Crne Gore, kao predmeta kojim je izvršeno krivično djelo.
U konkretnom slučaju, riječ je o protivpravnoj radnji s obzirom na to da je Crna Gora zakonski obavezana da spriječi podizanje spomen-obilježja licima koja su propagirala fašizam, nacizam i šovinizam, ili bila saučesnici u ratnim zločinima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspomenik-zlikovca-durisica-premjesten-u-durdeve-stupove&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz UP su nam takođe potvrdili da oni u ovom trenutku nisu nadležni za izvršavanje ovakvog zahtjeva.
- U ovoj fazi postupka, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama nadležno je za izdavanje naloga za postupanje za oduzimanje predmeta, odnosno neophodno je pribavljanje odgovarajuće dokumentacije za sprovođenje procesnih radnji i postupanje po naredbama nadležnog suda – rečeno je Pobjedi.
Osnovno državno tužilaštvo u Beranama formiralo je predmet zbog premještanja spomenika ozloglašenom ratnom zločincu i vođi četnika Pavlu Đurišiću u manastir Đurđevi stupovi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fodt-berane-formiralo-predmet-izvidaju-kako-je-spomenik-pavlu-durisicu-stigao-do-durdevih-stupova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Nakon saznanja da je spomen obilježje Pavlu Đurišiću premješteno u konak manastira Đurđevi stupovi, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama formiralo je predmet i u toku je postupak izviđaja - saopšteno je iz ODT Berane.
S druge strane, nije precizirano da li će – i kada – spomenik končano biti u njihovim rukama, s obzirom da je više puta postavljan, i to svaki put suprotno zakonima Crne Gore.

Policija još nije dobila zahtjev za oduzimanje kipa Đurišića

Vlada Crne Gore pravi pomake na evropskom putu i država ima dobru perspektivu, kazao je za Antenu M izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjan Šarec, i dodaje da ne bi licitirao sa datumom zatvaranja svih poglavlja.
Mnogi, kaže, dobro rade.
- I to treba reći, ali ja ću biti zadovoljan ako se čitava stvar, čitava integracija, odnosno čitav proces završi za ovaj mandat evropskih institucija. Znači do 2029. Ima još puno posla, još puno toga da se uradi, ali sve zavisi od unutrašnje političke situacije - dodaje Šarec.
Crna Gora, kaže, mora biti građanska država, u kojoj se poštuju ljudska prava i temelji se na antifašističkoj tradiciji, te joj je jedini pravi put, dodaje, onaj koji vodi u Evropsku uniju. A evropskom putu Crne Gore u ovom trenutnku, naglašava, nikako ne ide u korist podizanje spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću.
- Spomenici u 2025, danas, to nije u redu. Ja podržavam pijetet, ali da se sad dižu neki spomenici, da se opet talasa nacionalističkom retorikom i nekom istorijom, neće se niko od toga najesti - ističe Šarec.
Naglašava da crkva i država treba uvijek da budu odvojene. Istorija nam, kaže, pokazuje da kad god su država i crkva bile suviše blizu, to nije izašlo na dobro.
- Ne što se radi o Srpskoj pravoslavnoj crkvi, nego o kojoj god da je crkvi riječ, ne smije se baviti politikom, kao što ni politika nema pravo da se miješa u crkvu. Ako su te dvije institucije odvojene, kao što je Hrist rekao dajte caru carevo, bogu božije, kad bi se to primjenjivalo, onda ne bi bilo nikakvih problema - pojašnjava evropski poslanik. &nbsp;&nbsp;
Upitan da prokomentariše posljednji incident sa brodom Jadran i kako će to uticati na evropski put Crne Gore, Šarec kaže to ne vidi kao provokaciju, ali se, kaže, postavlja pitanje da li je izrada znački bio pametan potez.
- Mislim da se treba suzdržati svih onih akcija koje bi remetile sam proces, ali još će to dugo potrajati. Moj stav je da bilateralna pitanja ne smiju uticati na put Crne Gore, jer nijesu ni drugdje - naglašava Šarec.
<h2>Srbiji hitno potrebna proevropski orjentisana politika</h2>
Komentarišući dešavanja u Srbiji, Šarec kaže da se ona nalazi u situaciji koja nije poželjna.
- Bilo je i nasilja, bilo je i sukoba, ali ipak ne mislim da su studenti koji to generišu - ističe Šarec.
Dodaje da Srbija zaslužuje nešto mnogo bolje.
- Sa ovakvom politikom, mislim da Srbija ne može da napreduje. Potrebna joj je proevropski orjentisana politika, koja trenutno nije zastupljena. Ali zbog grešaka Evropske unije, Komisije i ostalih, ni studenti ne mašu evropskim zastavama - cijeni evropski poslanik.

Šarec: Evropskom putu Crne Gore ne ide u korist podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, biću zadovoljan ako se proces integracija završi do 2029.

U Crnoj Gori se već godinama ponavlja isti obrazac: kada se radi o veličanju ratnih zločinaca, policija i tužilaštvo se ponašaju kao da zakon važi samo uslovno. Najsvježiji primjer je slučaj iz Herceg Novog, gdje je na javnom skupu publika nosila transparente posvećene Pavlu Đurišiću i pjevala pjesme u njegovu čast. Umjesto krivičnih prijava, policija je podnijela samo - prekršajne - ukazala je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.
Problem je, kaže ona, u tome što zakon ne ostavlja prostor za ovakvu „blagu“ kvalifikaciju.
- Član 370. Krivičnog zakonika Crne Gore jasno kaže da je javno podsticanje na mržnju ili veličanje ratnih zločina krivično djelo, koje se sankcioniše zatvorskom kaznom. To zna i policija. Ako ipak odlučuje da postupa drugačije, to više nije stvar pravne nedoumice nego svjesne zloupotrebe - navela je Marković.
Slučaj iz Berana je, podvlači, još jasniji.
- Tamo je 8. avgusta 2025. podignut spomenik Pavlu Đurišiću, komandantu četničkih jedinica koje su odgovorne za masakre civila u Drugom svjetskom ratu. Tek nakon velikog pritiska javnosti i naloga Ministarstva kulture spomenik je uklonjen, a tužilaštvo je otvorilo postupke protiv mitropolita Metodija i političkog aktiviste Vladislava Dajkovića. Ali istrage ni danas nijesu dobile epilog. Sve se vodi pod „izviđajem“, što je u crnogorskom pravosuđu često sinonim za odlaganje do zastare - istakla je Marković.
Dodatni problem je, podvlači predsjednica Crnogorskog foruma, što se tužilaštvo u svojim izjavama često poziva na Temeljni ugovor koji je potpisao tadašnji premijer Dritan Abazović.
- Ali, pravna hijerarhija je jasna: takav ugovor je niži pravni akt i ne može biti stavljan iznad Ustava i zakona Crne Gore. On ne može derogirati krivične odredbe niti suspendovati obavezu države da procesuira krivična djela. Vrhovno državno tužilaštvo ima ustavnu obavezu da štiti pravni poredak i da strogo primjenjuje zakone države, bez obzira na političke dogovore i sporazume. Ako u Crnoj Gori svi moraju jednako odgovarati pred zakonom, onda to mora važiti i za lica koja pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi i visokim svještenim licima - decidna je Marković.
A član 9 Ustava Crne Gore potvrđuje, ukazuje ona, da međunarodno pravo i ratifikovane konvencije imaju primat nad domaćim zakonodavstvom.
- A među njima su i konvencije koje obavezuju Crnu Goru da sankcioniše negiranje i veličanje ratnih zločina. Evropski sud za ljudska prava u svojoj praksi više puta je naglasio da se sloboda govora ne može koristiti kao izgovor za slavljenje zločinaca. Dakle, izgovora nema - samo političke volje - dodala je Marković.
Ovdje dolazimo, kako je rekla, do ključne tačke - odnosno da institucije u Crnoj Gori rade selektivno.
- Obični građani snose posljedice za sitne prekršaje, ali kada se radi o moćnim akterima iz politike i crkve, zakon se primjenjuje „fleksibilno“. Takva selektivna pravda znači zapravo - nikakva pravda - kazala je Marković.
Poruka koju država šalje je, cijeni ona, pogubna jer govori da se žrtve mogu ponovo ponižavati, a da se zločinci mogu pretvarati u heroje.
- Dokle god tužilaštvo i policija odbijaju da primijene sopstvene zakone i stavljaju političke ugovore iznad Ustava, Crna Gora neće moći govoriti o ozbiljnoj demokratiji i vladavini prava, već o sistemu u kojem je veličanje zločina društveno tolerisano, a pravda - suspendovana - zaključila je Marković.

Marković: Ustav je iznad Temeljnog ugovora, zašto Tužilaštvo ćuti?

Sutkinja Nada Rabrenović izdala je nalog za prinudno privođenje Marka Ljubiše Kana koji je danas trebalo da svjedoči u Višem sudu u postupku protiv grupe, koju su prema stavu SDT -a, formirali jedan od vođa kavačkog klana Radoje Zvicer i Nikola Vušović.
Plan grupe, prema navodima tužiteljke Nataše Bošković, bio je da ubiju Ljubišu Kana i njemu bliske osobe. Ljubiša, prema operativnim podacima policije, slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana.
Iako je uručen poziv Ljubiši on danas nije došao da svjedoči, dok poziv Goranu Sloviniću nije uredno uručen.
Osim Zvicera i Vušovića na optužnici su i Mario Milošević, Damir Mandić, Radovan Mujović, Ivan Biletić, Aleksandar Ćetković, Davor Kordić i Branko Simić.
Zviceru, Vušoviću i Simiću se sudi u odsustvu.
Advokat Marko Radović tražio je od sudskog vijeća da Marku Ljubiši bude ukinut status svjedoka oštećenog jer po Zakoniku o krivičnom postupku "oštećenom licu je ugroženo lično ili imovinsko pravo što u ovom postupku nije slučaj". Tužitiljka Bošković smatra da je prijedlog advokata Radovića neosnovan.
Na narednom pretresu koji je zakazan za 16. decembara kada će Ljubiša biti prinudno doveden sudsko vijeće će odlučiti o zahtjevu advokata Radovića.
Na današnjem ročištu sašlušani su svjedoci Veljko Radulović i policajac Vule Kovinić.
Radulović je u kratkom iskazu ispričao da je 2021. godine iznajmio stan u Budvi osobi po imenu Petar na dva mjeseca. Zbog protoka vremena više detalja nije mogao da se sjeti.
Na narednom ročištu osim Ljubiše u svojstvu svjedoka biće saslušani Slovinić i Ranka Radulović.

Naredba za prinudno dovođenje Ljubiše Kana, odbrana traži da on nema status svjedoka oštećenog

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv P.J. u čijim je kolima pronađeno 38 pakovanja sa 81.684 grama kokaina.&nbsp;
To je učinjeno nakon sprovedene istrage.
Njemu se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a ta optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom mu se stavlja na teret da je 27. juna u Podgorici u putničkom motornom vozilu neovlašćeno radi prodaje držao ukupno 38 pvc pakovanja sa opojnom drogom kokain neto mase 81,684 grama - naveli su u VDT-u.

VDT podiglo optužnicu zbog oko 82 grama kokaina

S.M. (23) uhapšen je zbog sumnje da je sedam državljana Sudana prebacio u Crnu Goru zaobilazeći granične prelaze, a onda organizovao transport prema zemljama Evropske unije (EU).
Sedam državljana Sudana S.M. (23), R.A.A. (23), S.M. (20), T.J. (18), K.A.M. (21), A.A. (21) i M.E (22) zatečeni su juče u mjestu Božaj - gdje ih je zaustavila i kontrolisala granična policija.
- Kroz dalju kriminalističku obradu utvrđeno je da su imenovani S.M. (23), dali određeni novčani iznos kako bi ih isti ilegalnim putem i pješačkim stazama prebacio u Crnu Goru - naveli su u policiji.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom džavnom tužilaštvu u Podgorici, a nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, S.M. je uhapšen - naveli su u policiji.
Njemu se na teret stavlja nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Božaj: Uhapšen Sudanac osumnjičen da je sunarodnike ilegalno prebacio u Crnu Goru

Na šta prvo pomislite kada čujete - najstarije dijete u porodici? Većina vas prvo pomisli na veliku odgovornost.
Lidija Burić je pravi primjer prvorođenog djeteta, koje čitavog života nosi i svoju i tuđu odgovornost.
Emisiju Linija života možete pratiti petkom od 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIYI7oHVuO0A&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Linija života: Najstarija djeca i velika odgovornost

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: spomenik