Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je dekanu Fakultet političkih nauka Univerziteta Crne Gore, prof. dr Borisu Vukićeviću, inicijativu za hitnu obustavu izvršenja odluke o izboru Ivana Jeknića na poziciju demonstratora, uz ocjenu da je postupak sproveden suprotno važećim internim aktima i zakonu.
Iz Centar za građansko obrazovanje podsjećaju da su i ranije javno upozoravali na nezakonitosti u ovom postupku, te pozivali i rektora Univerziteta Crne Gore da se uključi u rješavanje problema, imajući u vidu, kako navode, ozbiljne povrede propisa i njihov negativan uticaj na akademski integritet.
Na osnovu dokumentacije pribavljene putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama, CGO je utvrdio niz nepravilnosti u postupku angažovanja demonstratora na FPN-u za akademsku 2025/2026. godinu. Kako ističu, interni poziv za angažovanje demonstratora objavljen je suprotno Odluci rektora UCG, koja predstavlja jedini važeći pravni osnov za ovu vrstu angažmana.
U pozivu su, prema navodima CGO-a, navedeni nejasni i pogrešni uslovi, uključujući neosnovano pozivanje na član 75 Zakona o visokom obrazovanju, koji se odnosi isključivo na izbor saradnika u nastavi. Suprotno tome, Odlukom rektora izričito je propisano da demonstrator ne može imati status saradnika u nastavi, čime je, kako se navodi, isključena svaka mogućnost primjene te zakonske odredbe. CGO upozorava da je time narušen integritet FPN-a radi partikularnih interesa.
Posebno problematičnim ocjenjuju rad Komisije za izbor kandidata, koja je, kako tvrde, postupala bez pravnog osnova, primjenjujući kriterijume predviđene za izbor saradnika u nastavi, iako se demonstratori angažuju bez zasnivanja radnog odnosa. Na taj način su, navodi CGO, uvedeni novi i stroži kriterijumi koji nijesu predviđeni ni internim pozivom ni Odlukom rektora, čime je narušen princip jednakog tretmana kandidata i transparentnosti postupka.
Dodatnu zabrinutost, prema saopštenju, izaziva činjenica da je zanemaren studentski karakter pozicije demonstratora, te da su kao prihvatljivi kandidati navedena i lica sa naučnim zvanjem doktora nauka koja nijesu studenti, što, kako se navodi, ukazuje na moguće favorizovanje unaprijed određenog kandidata.
CGO ukazuje i na kontradiktorna obrazloženja dekana FPN-a, koji formalno negira primjenu propisa iz oblasti visokog obrazovanja, ali u praksi, prema njihovim riječima, podržava odluku zasnovanu upravo na tim propisima.
- Ovakva praksa predstavlja opasan presedan jer relativizuje važeća pravila i otvara prostor za proizvoljna i interesno motivisana imenovanja, čime se podrivaju autonomija Univerziteta i povjerenje u zakonitost akademskih procedura - navode iz CGO-a.
Zbog bitnih povreda postupka i materijalnog prava, CGO ocjenjuje da odluka FPN-a o izboru demonstratora ne može proizvoditi pravno dejstvo i zahtijeva da se postupak hitno obustavi, poništi sprovedeni interni poziv i raspiše novi, u potpunosti usklađen sa Odlukom rektora UCG i važećim internim aktima.
CGO očekuje i da nadležni organi Univerziteta Crne Gore preduzmu neophodne mjere radi zaštite zakonitosti i akademskog integriteta ove visokoškolske ustanove.
Saopštenje potpisuje Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica CGO-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CGO: Dekan Vukićević da obustavi nezakoniti izbor demonstratora na FPN-u

Centar za građansko obrazovanje (CGO) cijeni da je vrijeme da se rektor direktno odredi u odnosu na slučaj nezakonitog zapošljavanja Ivana Jeknića na mjestu demonstratora na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, a o čemu su i mediji izvještavali - kazala je viša pravna savjetnica u ovoj nevladinoj organizaciji Snežana Kaluđerović.
- Pravna analiza CGO-a ukazuje da se nesporno radi o nezakonitom postupku. Podsjećamo, komisija u sastavu prof. dr Milan Marković (od skoro i akademik CANU), prof. dr Nataša Ružić i doc. dr Ena Grbović je kršeći propise izabrala Ivana Jeknića, sina svoje koleginice na poziciju studenta demonstratora iako on za to ne ispunjava uslove. Samovoljno tumačenje objavljenih kriterijuma Internog oglasa od strane ove komisije, kao i naknadna, nezakonita „pojašnjenja“ tog oglasa, ukazuju da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Time je, kako dodaje, institut demonstratora zloupotrijebljen i faktički izjednačen sa saradnikom u nastavi, što nije dozvoljeno važećim propisima.&nbsp;
- Izvještaj Komisije za razmatranje prijava kandidata je zasnovan na kriterijumima koji nijesu propisani Internim pozivom niti Odlukom rektora, čime je Komisija postupala van granica svojih ovlašćenja. Iako se Interni poziv odnosi na angažovanje demonstratora bez zasnivanja radnog odnosa, pri čemu demonstrator mora biti student, Komisija je odlučivala primjenjujući kriterijume karakteristične za postupak izbora saradnika u nastavi. Time je direktno povrijeđena izričita zabrana shodne primjene tih kriterijuma, propisana Odlukom rektora. Komisija nije mogla biti u neznanju u pogledu ove zabrane, budući da su joj kao sastavni dio spisa bili dostupni i Interni poziv i Odluka rektora kao njegov pravni osnov - rekla je Kaluđerovi.
Ovakva praksa nije dozvoljena Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore, niti internim aktima UCG-a, koji jasno propisuju da saradnik u nastavi ne može biti angažovan kao demonstrator.&nbsp;
- To je potvrdio i dekan FPN-a Boris Vukićević u odgovoru dostavljenom CGO-u, navodeći da „radno mjesto demonstratora nije posebno regulisano ni starim ni novim Zakonom o visokom obrazovanju, niti drugim zakonskim odredbama, te se angažman ovih lica uspostavlja za potrebe nastavnog procesa za određeni period u skladu sa Zakonom o radu, obligacionim odnosima i internim aktima UCG-a“ - ističe Kaluđerović.
&nbsp;Posljedično, dodaje, izbor konkretnog lica za demonstratora ne može proizvoditi pravno dejstvo.&nbsp;
- Svako njegovo učešće u izvođenju nastave ili eventualnom ocjenjivanju studenata predstavlja pravno neosnovano postupanje, za koje odgovornost snose organi koji su omogućili ovakav izbor i praksu. Riječ je o pitanju u koje je neophodno da se uključi i prosvjetna inspekcija, ali i rektor UCG-a Vladimir Božović. Ključni problem, dakle, nije u navodnom ponašanju demonstratora, već u njegovom nezakonitom izboru. Lice koje nije moglo biti zakonito izabrano ne može zakonito obavljati bilo kakve poslove u nastavnom procesu - navela je Kaluđerović.
&nbsp;Imajući u vidu povrede materijalnog prava i bitne povrede postupka, Odluka FPN UCG br. 01-1575/4 od 31. 10. 2025. godine, kako je kazao, ne može proizvoditi pravno dejstvo.&nbsp;
- Njeno dalje izvršenje dovelo bi do dodatne povrede načela zakonitosti, pravne sigurnosti i jednakosti kandidata. Zbog svega navedenog, CGO smatra da je rektor dužan da obustavi izvršenje ove odluke, poništi sprovedeni postupak po Internom pozivu FPN br. 01-1575/1 od 22. 10. 2025. godine i pokrene novi postupak u skladu sa svojom odlukom i važećim internim aktima, uz striktno poštovanje načela zakonitosti i jednakog tretmana svih kandidata i kandidatkinja - poručila je Kaluđerović.

Kaluđerović: Nezakonit izbor demonstratora na FPN zahtijeva i hitnu reakciju rektora

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) ostaje posvećeno reformama koje će doprinijeti povećanju kvaliteta obrazovanja i povjerenja u obrazovni sistem, poručili su iz tog Vladinog resora, dok viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović ističe da je dosljedna primjena zakona temelj za jačanje povjerenja.
Iz MPNI su rekli da su svjesni važnosti povjerenja javnosti u obrazovni sistem i da ih raduje činjenica da su građani u posljednjem istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je pokazalo da 63,9 odsto građana vjeruje u obrazovni sistem, prepoznali trud i zalaganje Ministarstva i značajne rezultate koje su postigli na unapređenju sistema u prethodne dvije godine. 
- Vjerujemo da je transparentnost u radu, informisanje javnosti i uključivanje stručne javnosti u donošenje odluka u značajnoj mjeri doprinjelo jačanju povjerenja građana u obrazovni sistem - kazali su iz MPNI agenciji MINA.
Iz tog Vladinog resora su naveli da su u prethodnom periodu značajna sredstva izdvojena za unapređenje obrazovne infrastrukture, koja podrazumjeva rekonstrukcije i adaptacije objekata, kao i izgradnju novih obrazovno-vaspitnih ustanova. 
- Ministarstvo je poseban akcenat stavilo na značaj kontinuiranog ulaganja u razvoj obrazovnih programa, jačanje kompetencija prosvjetnih radnika i unapređenje nastavnih materijala, kao i izmjenu zakonske regulative koja će u znčajnoj mjeri unaprijediti sistem obrazovanja - dodali su iz MPNI.
Kaluđerović je agenciji MINA rekla da su vidljivi određeni pomaci u resoru prosvjete, dodajući da je, nakon izazova koje je donio period pandemije i više promjena obrazovnih vlasti od 2020. godine, bilo ključno stabilizovati sistem, uz jasnu opredijeljenost ka unapređenju kvaliteta obrazovanja.
- Treba podsjetiti da suštinska poboljšanja ne proizlaze iz čestih izmjena propisa, već iz njihove dosljedne primjene. Praksa najbolje pokazuje koliko je određena norma kvalitetna i funkcionalna - rekla je Kaluđerović, navodeći da su često mijenjani i dobri propisi, ne zato što su bili loši, već zato što se nijesu sprovodili u punom kapacitetu, pa očekivana poboljšanja u obrazovnom procesu nijesu mogla biti postignuta.
Ona je navela da, za razliku od nekih prethodnika, revanšizam izgleda nije pristup kojim se rukovodi sadašnja resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović, već se više pažnje posvećuje objektivnim kriterijumima i stabilizaciji sistema.
- Ministarstvo je ponovo aktiviralo ranije započete, ali i pokrenulo nove infrastrukturne projekte. Vjerujem da građani takav pristup i konkretne aktivnosti prepoznaju kao neke od razloga za veće povjerenje u Ministarstvo i Jakšić Stojanović, iako su svjesni da još postoji značajan prostor za unapređenje obrazovnog sistema - rekla je Kaluđerović.
Upitana koji su ključni razlozi zbog kojih dio građana i dalje nema povjerenje u obrazovni sistem, uprkos povoljnoj percepciji Ministarstva, Kaluđerović je odgovorila da sistem čini široka mreža ustanova čiji rad nadzire MPNI i da, nažalost, upravljački segment sistema, a posljedično i nastavni proces, još nije zasnovan na meritokratiji, već je u velikoj mjeri pod uticajem partitokratije.
- Složenost političke strukture odražava se i na mrežu obrazovnih institucija. Partije vlasti imaju svoj udio u rukovodećim funkcijama, uključujući direktore škola, rukovodioce zavoda, domova učenika i studenata, prosvjetne inspektore - kazala je Kaluđerović.
Kako je navela, različiti politički stavovi rukovodilaca dovode do neslaganja i nedostatka međuinstitucionalne saradnje, što negativno utiče na funkcionisanje sistema i smanjuje povjerenje građana u njega.
Kaluđerović je istakla da su roditelji sve zabrinutiji za bezbjednost svoje djece zbog porasta vršnjačkog nasilja u školama, ali i zbog činjenice da njihove pritužbe često ostaju bez adekvatne reakcije i epiloga. 
- To doprinosi percepciji da obrazovni sistem nije dovoljno efikasan niti pouzdan. Ovi problemi se nadovezuju i na nedovoljno uspješno sprovedene reforme obrazovnog sistema, što ga čini još manje otpornim, ali i manje sposobnim da proizvodi kvalitet i garantuje sigurnost - ocijenila je Kaluđerović.
Iz MPNI su, govoreći o povjerenju u nastavno osoblje, rekli da predstavnici Ministarstva održavaju redovne mjesečne sastanke sa direktorima osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori, na kojima se razmatraju pitanja organizacije obrazovno-vaspitnog procesa. 
Oni su istakli da kroz razne obuke nastavnika rade na jačanju njihovih kompetencija, kako bi kvalitet nastave i okruženja u kojem rade bio što kvalitetniji. 
- Ministarstvo i u narednom periodu ostaje posvećeno reformama, uključujući unapređenje nastavnih planova i programa, povećanje ulaganja u obuku i profesionalni razvoj nastavnika, i poboljšanje uslova rada u školama. Te reforme će, sigurni smo, doprinjeti povećanju kvaliteta obrazovanja i povjerenja u obrazovni sistem - rekli su iz MPNI. 
Kako su naveli, kroz participativne procese žele da osnaže sve aktere u obrazovanju da zajedno kreiraju reforme koje će direktno uticati na kvalitet nastave i unaprijediti radne uslove u školama. 
- Naš cilj je da obrazovni sistem jednako bude dostupan za svakog učenika - poručili su iz MPNI.
Kaluđerović je, upitana šta bi trebalo da država i rukovodioci obrazovnog sistema urade po pitanju povjerenja u taj sistem, kazala da bi, da bi se povećalo povjerenje građana u obrazovni sistem, obrazovne vlasti treba da preduzmu niz konkretnih, transparentnih i strateških koraka. 
- Prvo, neophodno je učiniti javno dostupnom bazu podataka o nastavnom kadru u školama, koja bi sadržala imena nastavnika, studijski program i univerzitet na kojem su stekli diplome, godine studija i prosječnu ocjenu, godine staža i broj obuka - rekla je Kaluđerović. 
Kako je navela, građanima bi se tako omogućilo da sagledaju kvalitet i stručnost nastavnika, što je ključno za vraćanje povjerenja u obrazovni proces. 
Kaluđerović je istakla da je posebno značajno transparentno prikazati i diplome sa sumnjivih fakulteta u okruženju, čija se zakonitost rada preispituje u pravosudnim postupcima.
- Kvalitetan i kompetentan kadar sa snažnim akademskim i profesionalnim referencama utiče ne samo na kvalitet nastave, već i na motivisanost nastavnika da koriste savremene metode i postojeće mehanizme podrške - kazala je Kaluđerović. 
Ona je naglasila da formalno obrazovanje dugo stagnira i da dominira učenje napamet zarad ocjena, a nastavnici često nijesu osposobljeni da gradivo približe učenicima na razumljiv, praktičan i moderan način. 
Prema riječima Kaluđerović, mnogi najuspješniji mladi odlaze u inostranstvo i postižu izvrsne rezultate, dodajući da bi država trebalo da razvije strategije i programe koji omogućavaju zadržavanje talenata i njihovo uključivanje u obrazovni i naučni sistem, a jedan od načina su stipendije za izvrsnost.
- Fokus obrazovne politike mora biti na transparentnosti, jačanju kvaliteta nastavnog kadra, modernizaciji metoda i stvaranju uslova u kojima učenici zaista uče, eksperimentišu i razvijaju vještine. Tek tada će povjerenje građana početi da raste, a obrazovni sistem postati temelj razvoja društva - rekla je Kaluđerović.
Ona je istakla da je neophodno dosljedno poštovanje odluka Prosvjetne inspekcije i da, kada inspekcija utvrdi nezakonitosti u radu direktora javne ustanove i predloži njegovo razrješenje, ministar mora postupiti isključivo prema nalazu inspekcije, bez mogućnosti preispitivanja. 
- Dosljedna primjena zakona je najjači temelj za vraćanje povjerenja - istakla je Kaluđerović.
Ona je naglasila da Ministarstvo mora efikasno i pravovremeno postupati po pritužbama zaposlenih, roditelja i drugih građana, dodajući da radni sporovi zahtijevaju hitnu reakciju, a zaštita prava djeteta još bržu.
Kaluđerović smatra da je dobro što je raspisan Konkurs za dodjelu stipendija za izvrsnost u visokom obrazovanju za 2025/26. godinu, sa fondom od 500 hiljada eura, navodeći da je to prilika da se provjeri transparentnost i profesionalnost u radu Ministarstva. 
Ona je ocijenila da MPNI mora vratiti prestiž nastavničkog poziva i dokazati da nastava predstavlja profesionalni proces u kojem primat imaju isključivo nastavnici i profesori.
- Njihova stručna autonomija i profesionalna snaga moraju biti iznad administrativnih struktura u školama - istakla je Kaluđerović.
Kako je rekla, obnova povjerenja u obrazovni sistem zahtijeva da svaki nastavnik i profesor ima diplomu stečenu znanjem i zalaganjem, kao i da radi neselektivno, nezavisno i nepristrasno. 
Iz MPNI su, govoreći o borbi protiv vršnjačkog nasilja, ocijenili da ona zahtijeva jedinstvo i partnerstvo svih društvenih aktera - obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog sektora, institucija bezbjednosti, međunarodnih organizacija i civilnog društva, jer samo zajedničkim djelovanjem može biti postignut održiv napredak.
Oni su istakli da je tim MPNI od samog početka djelovanja ozbiljno pristupio rješavanju izazova kada je ta tema u pitanju i da je Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju prvi put eksplicitno definisana zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama – fizičko, psihičko, seksualno, emočionalno i digitalno. 
- U skladu sa istim zakonoam, roditelji su jasno prepoznati kao aktivni partneri u obrazovno-vaspitnom pročesu, sa obavezom da prate ponašanje djece, sarađuju sa školom i osiguravaju redovno pohađanje nastave - rekli su iz MPNI.
Kako su naveli, s ciljem preventivnog djelovanja, Ministarstvo je početkom godine izmijenilo Pravilnik o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe čime je povećan broj psihologa, pedagoga i socijalnih radnika u obrazovno – vaspitnim ustanovama. 
- Njihov zadatak je da edukuju učenike da jačaju socio – emocionalne kompetencije kako bi stvorili otvorene, otporne i samostalne ličnosti koje su spremne da se izbore sa određenim situacijama i da donose odluke kojima ih prevazilaze - dodali su iz MPNI.
Oni su rekli da je dodatno školama na raspolaganju Protokol sa jasnim smjernicama o postupanju u slučajevima vršnjačkog nasilja i vandalizma. 
Iz MPNI su podsjetili da su na njihovu inicijativu školski odbori osnovnih i srednjih škola donijeli i odluku o zabrani upotrebe mobilnih telefona u toku nastave.
Oni su dodali da su od početka školske 2024/25 godine u školama uvedeni asistenti u sprečavanju nasilja i vandalizma, dok su od oktobra u 68 osnovnih i 44 srednje škole angažovani zaštitari. 
- Kao važna mjera u cilju povećanja bezbjednosti učenika i nastavnog osoblja u svim školskim objektima postavljen je video nadzor, a i škole koje su prepoznale potrebu da se školska dvorišta ograde radi povećanja bezbjednosti učenika, dobile su podršku za realizaciju tih aktivnosti - rekli su iz MPNI.
Oni su podsjetili da kontinuirano rade na unapređenju obrazovnog sistema kroz niz projekata i programa, koji imaju za cilj stvaranje sigurnijeg i podržavajućeg okruženja za učenike, navodeći da je u funkciji i besplatna telefonska linija u MPNI za prijavu vršnjačkog nasilja.
Kaluđerović je, govoreći o vršnjačkom nasilju, kazala da je ono ozbiljan društveni problem u Crnoj Gori i da direktno utiče na povjerenje u obrazovni sistem, a na šta ukazuju i istraživanja CGO-a. 
- Ono odražava stanje u zajednici, a sukobi među učenicima sve češće prerastaju u ozbiljne incidente, pa čak i pokušaje teških krivičnih djela. Do toga dolazi i jer mnoge ustanove ne reaguju pravovremeno i ne sprovode svoje obaveze - istakla je Kaluđerović.
Kako je navela, nalazi Prosvjetne inspekcije pokazuju da timovi za prevenciju nasilja i vandalizma u školama ne funkcionišu na propisan način. 
- Umjesto da se sastaju najmanje dva puta mjesečno, mnogi to rade rijetko, ili se uopšte ne sastaju. Time se zanemaruje jedan od ključnih mehanizama zaštite djece, koji bi značajno doprinio prevenciji i suzbijanju nasilja - kazala je Kaluđerović.
Ona je naglasila da svi akteri u obrazovnom procesu imaju odgovornost u suzbijanju nasilja.
Prema riječima Kaluđerović, direktor škole, kao član Tima za zaštitu djece, mora redovno preduzimati preventivne mjere i postupati u svim slučajevima nasilja i vandalizma i da, ako to ne čini ažurno i odgovorno, postoji osnov za njegovu smjenu.
- Posvećen rad Timova za zaštitu djece od nasilja značajno bi smanjio procenat nasilja i vandalizma, naročito u školama sa velikim brojem učenika - dodala je Kaluđerović.
Kako je rekla, i roditelji i zajednica moraju biti aktivno uključeni, jer škola sama ne može riješiti problem sa dubljim društvenim uzrocima. 
Iz MPNI su kazali da je Strategijom za reformu obrazovanja (2025-2035) definisana vizija obrazovanja, glavni ciljevi i aktivnosti koje je potrebno sprovesti da bi oni bili postignuti. 
Oni su naveli da će, kroz konkretne intervencije na nivou škola, kroz taj projekat unaprijediti kvalitet i inkluzivnost obrazovanja, sa fokusom na najranjivijim grupama djece i mladih.
- Strategija, koja će pokrivati period od deset godina, postaviće temelje za dalji razvoj i modernizaciju obrazovnog sistema u skladu sa savremenim trendovima i potrebama tržišta rada - rekli su iz MPNI i dodali da je strategija obećanje da će svakom djetetu omogućiti kvalitetno, pravedno i inkluzivno obrazovanje koje ga priprema za život. 
Iz MPNI su poručili da je kvalitetno obrazovanje ključno za smanjivanje siromaštva djece i obezbjeđivanje ljudskih resursa sa adekvatnim znanjem i vještinama za ubrzavanje razvoja Crne Gore u svim oblastima.

MPNI: Posvećeni smo reformama; Kaluđerović: Dosljedna primjena zakona temelj za jačanje povjerenja

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravio je uvođenje fleksibilnog modela studiranja u Predlogu Zakona o visokom obrazovanju, koji je Vlada Crne Gore usvojila, ali ističe da zakon i dalje ne uvodi suštinsku demokratizaciju Univerziteta Crne Gore (UCG) i da postoje brojna pitanja koja zahtijevaju amandmanske intervencije.
- Fleksibilan model studiranja omogućava studentima da biraju studijske programe i dužinu trajanja studija – tri, četiri ili više godina. Ovo je ključna reformska intervencija koja usklađuje sistem visokog obrazovanja sa tržištem rada i rješava višegodišnju neprilagođenost modelu 3+2, zbog čega su generacije studenata bile u nepovoljnom položaju - navodi Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica CGO-a.&nbsp;
Predloženim zakonom, fakulteti sada mogu odlučiti da li osnovne studije traju tri (180 ECTS) ili četiri (240 ECTS) godine, dok master studije mogu biti 60 ili 120 ECTS. CGO posebno pozdravlja i uvođenje programa saradnje sa poslodavcima, „što povezuje teoriju i praksu i može imati podsticajan efekat na zapošljivost mladih“.
Međutim, Kaluđerović ukazuje na brojne nedostatke.
Ministarstvo prosvjete nije preuzelo odgovornost za nastavak studija u slučaju ukidanja programa ili ustanove, što bi studentima omogućilo završetak studija u roku propisanom zakonom.
- Propušta se prilika da se UCG demokratizuje jer Senat ne bira rektora, već ga samo predlaže, dok izbor ostaje u nadležnosti Upravnog odbora. Centralizovan sistem pokazao je loše posljedice po razvoj kritičke akademske svijesti na UCG - navodi Kaluđerović.&nbsp;
Nema ograničenja broja mandata za prorektora, dok je kod rektora predviđena dva mandata, što otvara pitanje trajnosti određenih pozicija.
Akademsko osoblje, osim redovnih profesora, ne zadržava stečeno zvanje nakon penzionisanja ili raskida ugovora, što stvara nejednakost.
Septembarski rok za polaganje ispita kolidira s početkom nove akademske godine, što može nepovoljno uticati na studente.
Kaluđerović posebno ističe pitanja akademskog integriteta i sukoba interesa.
- Zakon ne prepoznaje odgovornost akademskog osoblja koje krši pravila Etičkog kodeksa, uključujući sankcije i evidentiranje povreda pri izboru u zvanje. Sukob interesa je regulisan samo kod komisija za (re)akreditaciju, dok u procesu zapošljavanja i dalje postoje 'nasljedne' katedre na fakultetima - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Jedna od ozbiljnih zamjerki CGO-a odnosi se i na normiranje Savjeta za visoko obrazovanje.
- Okvir članova definisan je bez javnosti, kriterijuma i jednakih šansi, što ostavlja prostor za percepciju da se Savjet formira zatvoreno i po političkom ključu. Nedostaju predstavnici civilnog sektora, međunarodni eksperti ili sindikati, što bi obogatilo Savjet različitim perspektivama. Isto važi i za Savjet Agencije za obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja. Studenti ne smiju biti taoci političkih ili administrativnih kašnjenja. Donošenje ovog zakona je u njihovom interesu i interesu razvoja visokog obrazovanja u Crnoj Gori. Pozivamo UCG i sve visokoškolske ustanove da se javno oglase i zatraže hitno usvajanje predloga, a poslanike da kroz amandmane unaprijede tekst u dijelovima na koje smo ukazali. -ističe Kaluđerović.&nbsp;
Kaluđerović podsjeća da iako Predlog zakona uvodi značajne pozitivne promjene, „postoji prostor za amandmanske intervencije kako bi konačni tekst bio kvalitetan u cjelosti i odgovarao principima transparentnosti, participativnosti i akademske autonomije“.

CGO: Fleksibilniji model studiranja, ali bez suštinske demokratizacije UCG

Falsifikovane diplome razaraju temelj meritokratskog društva i urušavaju povjerenje u institucije, ocijenila je viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović. Kako je istakla, jedini način da se takvom ponašanju stane na kraj jeste dosljedna, neselektivna i stroga sudska praksa.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) ranije je saopšteno da su od 2023. godine podnijeli 89 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikovane obrazovne isprave. Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo (ODT) je navelo da je tim povodom formirano 70 predmeta.
Kaluđerović smatra da broj prijava govori u prilog zainteresovanosti i odlučnosti MPNI da se suprotstavi problemu, ali ukazuje da je od izuzetnog značaja epilog tih prijava.
– Radi se o prilično visokom, ali i zabrinjavajućem broju, jer je pretpostavka da je mnogo više tih slučajeva – kazala je ona u intervjuu agenciji MINA.
Dodala je da problem falsifikovanih diploma nije nov, već da se razvijao decenijama, bez adekvatne reakcije nadležnih institucija.
– Sada je ključno da dobijemo epiloge podnešenih prijava i dosljednu kaznenu politiku. Važno je da se stvori efekat odvraćanja od loših nauma – rekla je Kaluđerović.
Naglasila je da same prijave nemaju svrhu ako ne završe presudama koje pokazuju ozbiljnost pristupa problemu.
Prema podacima ODT-a, od 70 predmeta formiranih zbog sumnje u falsifikovane diplome, u 19 je podnijet optužni predlog. Neki su rezultirali zatvorskim kaznama od tri do šest mjeseci, dok su u drugim slučajevima izricane uslovne kazne, rad u javnom interesu i mjera oduzimanja isprave.
Kaluđerović ističe da nije jasno koliki je broj prijava u drugim opštinama i koliko postupaka vode druga tužilaštva.
– Nije mali broj prijava za falsifikovane obrazovne isprave u jednoj opštini, iako je ona najveća – kazala je.
Dodala je da su neki rezultati ohrabrujući, iako su procesi spori, te da treba isticati konkretne rezultate, naročito one sa zatvorskim kaznama.
Ona je upozorila da se mora otvoriti i pitanje adekvatnosti kazni.
– Pitamo se da li su blage s obzirom na ozbiljnost posljedica koje falsifikovane isprave mogu imati, naročito u zdravstvu, obrazovanju ili javnoj upravi – navela je Kaluđerović.
Na pitanje da li su pravni mehanizmi u Crnoj Gori za sankcionisanje korisnika lažnih diploma dovoljni, rekla je da zakonodavni okvir postoji, ali da problem leži u njegovoj primjeni.
– Procesi su spori, kontrole neredovne, a sankcije nedovoljno ubjedljive. Potrebna je brža i odlučnija primjena postojećih zakona i volja poslodavaca da provjere isprave prilikom zapošljavanja, naročito u javnom sektoru – kazala je.
Istakla je da za mnoge visoke javne funkcionere nije poznato gdje su stekli diplome.
– To automatski budi sumnju u njihov kredibilitet. Jasno je da opstrukcije dolaze od vrha sistema – poručila je Kaluđerović.
Dodala je da je CGO već tražio da se javno objavi gdje su članovi Vlade i poslanici stekli obrazovne isprave, ali da nije bilo odgovora.
– Mnogo govori ćutanje na tu našu inicijativu – kazala je.
Govoreći o preporukama za efikasniju borbu protiv lažnih diploma, naglasila je potrebu za koordinacijom institucija – prosvjetnih, inspekcija, tužilaštava i sudova.
– Uvođenje centralizovanog registra diploma i automatske provjere prilikom zapošljavanja u javnom sektoru, kao i jačanje inspekcija, osnovni su koraci – rekla je Kaluđerović.
Na pitanje postoji li dovoljno volje za rješavanje problema, kazala je da bi volja trebalo da postoji ako je sistem ozbiljno urušen, ali da se sve često lomi na opstrukcijama unutar samog sistema.
Kaluđerović je kazala da postoje indicije da su u prošlosti zapošljavane osobe sa sumnjivim kvalifikacijama, posebno u kontekstu partijskog zapošljavanja.
– Zbog toga je ključno da se prvo provjere obrazovne isprave funkcionera – članova Vlade, poslanika, savjetnika – istakla je.
Kazala je da provjere ne smiju da se ograniče samo na niže pozicije jer to obesmišljava cijeli napor.
Govoreći o sistemskim preprekama, navela je da ih ima mnogo – od administrativnih problema do nedostatka kapaciteta u tužilaštvima.
– Ipak, najvažnije je pitanje političke volje. Njeno odsustvo, posebno kada su u pitanju zaštićeni pojedinci, kompromituje cijeli proces i obeshrabruje prijavljivanje – ocijenila je Kaluđerović.
Iz ODT-a su kazali da su sumnjive diplome uglavnom izdate u Srbiji, BiH i Hrvatskoj, a da su neka od zvanja na njima psiholog, diplomirani ekonomista, inženjer šumarstva, profesor fizičkog vaspitanja i sporta.
Kaluđerović je upozorila na ozbiljne posljedice koje lažne diplome mogu imati u zdravstvu, obrazovanju i upravi.
– U zdravstvu nestručnost direktno ugrožava živote, u obrazovanju se urušava autoritet i kvalitet, a u upravi nekompetentni donose važne odluke – kazala je.
Prema njenim riječima, falsifikovane diplome najčešće su otkrivane u sektoru obrazovanja, zdravstva, lokalne samouprave, policije i bezbjednosti.
– To su upravo sektori koji bi trebalo da garantuju kvalitet i sigurnost građanima, što dodatno potvrđuje hitnost i ozbiljnost problema – poručila je Kaluđerović.

Kaluđerović: Za borbu protiv lažnih diploma neophodna neselektivna i stroga sudska praksa

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović najavila je krajem aprila, tokom skupštinske rasprave o izmjenama Zakona o priznavanju inostranih diploma, da je podnijeta inicijativa da, pored falsifikovanih, i „kupljene“ diplome dobiju status krivičnog djela.
Kako je za Portal Analitika pojašnjeno iz njenog resora, „kupljena diploma” je obrazovna isprava koja je stečena na lak ili sumnjiv način, dobijena za novac bez stvarnog školovanja - polaganja ispita ili pohađanja nastave. Podsjećaju i da je Zakon o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija od 2011. prepoznao tzv. diplome mill, obrazovne isprave stečene bez pohađanja nastave i postupka provjere znanja, i one se, kao takve, kažu, u Crnoj Gori ne priznaju.
- Međutim, Krivični zakonik Crne Gore ne prepoznaje krivično djelo kupovina i korišćenje lažne diplome, odnosno nema predviđene kazne za ovo djelo. U tom smislu Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uputilo je inicijativu Ministarstvu pravde da se u tekstu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore prepozna novo krivično djelo - kupovina i korišćenje obrazovne isprave u pravnom prometu Crne Gore. Mišljenja smo da bi se uvođenjem ovog krivičnog djela ne samo unaprijedila krivično pravna zaštita obrazovnog sistema Crne Gore, već i sprečile posljedica koje mogu imati lažne diplome na crnogorskom tržištu rada“, navode iz Ministarstva prosvjete - nauke i inovacija (MPNI).
<h2>Složen proces utvrđivanja, neophodna međudržavna saradnja</h2>
Ipak, utvrditi da je neka diploma „kupljena“ složen je i težak postupak, kaže za Analitiku viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović.
- Ovakva diploma može izgledati formalno ispravna, ali iza nje ne stoji znanje ni trud, a samim tim proizvodi štetne posljedice jer onaj ko se sa takvom diplomom zaposli na mjesto koje zahtijeva kvalifikacije koje diploma nosi - te kvalifikacije nema. Zamislite, na primjer, ljekara ili inžinjera sa takvom diplomom. Iako je jasno da u svakoj oblasti pravi devastirajuće posljedice, ovi primjeri možda to upečatljivo ilustruju - ukazuje Kaluđerović.
Prema njenim riječima, utvrđivanje da je diploma kupljena je složeno.
- Zahtijeva detaljne provjere – pregled evidencija o pohađanju nastave, ispita, trajanja studija, razgovor sa svjedocima, upoređivanje prelazaka granice, ako se radi o drugoj državi, i toga gdje je onaj koji je polagao bio u vrijeme kada su se održavali ispiti koje je navodno položio, kao i analizu okolnosti pod kojima je diploma izdata. Često se radi o mrežama u koje su umiješeni i zapošljeni na obrazovnim ustanovama, pa je riječ o krivičnom djelu koje mora biti ozbiljno istraženo i procesuirano - pojašnjava Kaluđerović.
U MPNI, pak, smatraju da je dobrom saradnjom sa nadležnim organima u zemlji porijekla obrazovne isprave - ministarstvima obrazovanja, tužilaštvima i policijom - moguće stati na kraj ovoj pojavi.
<h2>BiH kao primjer moguće blokade diploma</h2>
Podsjećaju da je upravo jedna ovakva međudržavna saradnja sa nadležnim organima Bosne i Hercegovine rezultirala obustavom priznavanja obrazovnih isprava stečenih na šest ustanova visokog obrazovanja u BiH koje su pod istragom nadležnih organa u toj državi.
- Putem međunarodne pravne pomoći ostvarili smo dobru saradnju sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu BiH, od koje smo dobili podatke koje ustanove visokog obrazovanja su obuhvaćene istragom pa iz kog razloga na navedenim visokoškolskim ustanovama nije moguće izvršiti provjeru vjerodostojnosti obrazovnih isprava jer su, zbog vođenja postupaka, određeni spisi predmeta obuhvaćeni istragom izuzeti i ustanove ih ne posjeduju. Ministarstvo će u komunikaciji sa nadležnim organima BiH biti informisano o toku postupka koji je pokrenut prema određenim fizičkim i pravnim licima u BiH, te će nakon dobijanja informacije o eventualnom nezakonitom sticanju diploma, u svim slučajevima gdje je u postupcima priznavanja donijeto rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave, isto poništiti u skladu sa Zakonom o upravnom postupku - naveli su iz MPNI.
Prema podacima tog resora, tokom 2023. podnijeto je 28 prijava zbog falsifikovanja obrazovnih isprava, a tokom 2024. godine 38. Iz Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova Portalu Analitika nije odgovoreno da li je neko procesuiran u ovim slučajevima.
<h2>Na provjeru će i diplome ministara i poslanika</h2>
Podsjetimo, Jakšić-Stojanović je nedavno, tokom izlaganja u Skupštini Crne Gore, istakla da borba protiv ove pojave neće zaobići ni poslaničke klupe i ministarstke fotelje te najavila da će se diplome funkcionera koji sjede u Skupštini i Vladi neselektivno provjeravati.
Iz njenog resora za Analitiku kažu da je interes društva u cjelini da se izbori sa diplomama koje su stečene prevarom i bez uloženog znanja. 
- Borba protiv lažnih diploma zahtijeva zajedničku sinergiju institucija i društva u cjelini i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je istrajno da se, u saradnji sa drugim institucijama, svim raspoloživim mehanizmima izbori protiv diploma koje su stečene na „lak i prevaran način”, a suzbijanje interesovanja građana za sticanje diploma bez znanja je obaveza svih u društvu -navode iz MPNI.
Smatraju da će međunarodna saradnja sa zemljama porijekla obrazovne isprave, strože kontrole i nadzor nad obrazovnim institucijama spriječiti unutar obrazovnih ustanova prodaju “kupljene” diplome. 
- Jasno definisani zakoni, koji kriminalizuju falsifikovanje i kupovinu diploma, sa strožom kaznenom politikom koja će prepoznati zatvorske kazne za ova djela ili zabranu rada u javnom sektoru, ali i javno otkrivanje i objavljivanje slučajeva lažnih diploma, uticaće na podizanje svijesti eventualnih počinilaca ovog djela, ali i samih poslodavaca da provjere kvalifikacije svojih zaposlenih prilikom zapošljavanja - naveli su u odgovorima dostavljenim Analitici. 
<h2>Očekuje se politički otpor</h2>
U Centru za građansko obrazovanje (CGO) pozdravljaju ministarkinu najavu, ali ostavljaju rezervu prema primjeni u praksi. 
- Svakako ćemo je pokušati podržati na različite načine jer vjerujemo da svi imamo pravo da znamo da li oni koji odlučuju o našoj stvarnosti imaju i formalne kompetencije za to. Takođe, ukoliko bi se to realizovalo imali bismo jasnu i potrebnu poruku da niko nije iznad zakona. To će, naravno, ako se zaista desi, izazvati veliku pažnju javnosti, ali i moguću destabilizaciju određenih struktura, ukoliko bi se razotkrilo da neki od nosilaca funkcija nisu došli do diploma regularnim putem. Mnogo važnije, to bi ojačalo povjerenje građana u institucije i pokazalo da se više ne toleriše praksa u kojoj je papir važniji od znanja - poručuje Kaluđerović.
Očekuje politički otpor ovoj namjeri, naročito ako istrage dotaknu pojedince koji imaju moć i uticaj. 
- Taj otpor može biti suptilan, kroz administrativna odugovlačenja, pokušaje pravnog osporavanja nadležnosti, pritiske na inspekcije, ali i napade na one koji otvaraju ovo pitanje ili vode postupke. Zato je važno da ovaj proces ima institucionalnu zaštitu i podršku javnosti, a vjerujem da nam je ovo svima u interesu i da bismo morali doprinijeti da se to ne obesmisli - kaže Kaluđerović.
Iz MPNI tvrde da ih politički pritisci neće uplašiti.
- Obrazovanje je djelatnost od javnog interesa, a javni interes uvijek jeste i mora biti iznad politike - poručuju iz Ministarstva. 
Na pitanje da li se iza najava ministarke Jakšić-Stojanović krije još jedno populističko obećanje, Kaluđerović kaže da će se to otkriti kroz proces realizacije.
- Ako se odlučno krene u konkretne provjere i pokažu se rezultati procesuiranja i sankcije, onda možemo govoriti o ozbiljnom iskoraku. U suprotnom, ako ova tema ostane na nivou političke retorike, bez stvarnih posljedica, javnost će s pravom steći utisak da je riječ o populizmu - ocjenjuje Kaluđerović.
Kako dodaje, dosadašnje brojke govore da smo daleko od efikasnog odgovora zbog neefikasnosti institucija, a primarno pravosuđa. 
- U posljednjih nekoliko godina imamo svega tri osuđujuće presude za falsifikovanje obrazovnih isprava što nije ohrabrujuće u odnosu na broj podnešenih krivičnih prijava u tom periodu. Sada postoji šansa da se to promijeni, ali ona mora biti iskorišćenam - izričita je Kaluđerović.
<h2>Ima li političke volje za suštinsku reformu</h2>
Iz MPNI podsjećaju da je Vlada Crne Gore nedavno usvojila Strategiju reforme obrazovanja 2025–2035 sa Akcionim planom za period 2025–2026. 
- Ovaj strateški dokument predstavlja ključni korak ka modernizaciji obrazovnog sistema i stvaranju kvalitetnijeg, inkluzivnijeg i pravednijeg obrazovanja za sve - navode iz Ministarstva.
Prema njihovim riječima, ova strategija je obećanje da će svakom djetetu omogućiti kvalitetno, pravedno i inkluzivno obrazovanje koje ga priprema za život.
- Realizacija ciljeva u narednih 10 godina sigurno će doprinijeti značajnom poboljšanju kvaliteta sistema i nivoa znanja naših učenika. Naša namjera je da se učenicima omogući boravak i učenje u prostoru koji je podržavajući, a da nastava bude kvalitetna i inspirišuća kako bi učenicima proces usvajanja znanja bio olakšan i zanimljiv. Svakako, kontinuirano ulaganje u unapređenje svih segmenata obrazovnog procesa značajno će doprinijeti da se stane na kraj i lažnim i „kupljenim“ diplomama i da na našem tržištu budu prepoznate diplome koje se stiču na renomiranim ustanovama obrazovanja, koje garantuju da znanja, vještine i kompetencije svršenih učenika i studenata odgovaraju potrebama tržišta rada - napominju iz MPNI.
Smatraju i da Ministarstvo preduzima brojne mjere da unaprijedi obrazovni sistem i stimuliše učenike i studente da, kroz razne programe podrške tokom školovanja, dođu ne samo do znanja i vještina potrebnih poslodavcima, već i do kvalitetnih diploma prepoznatih na tržištu rada.
- U tom smislu, treba više valorizovati diplome stečene na univerzietima koje obezbjeđuju veći kvalitet stečenih znanja, vještina i kompetencija i opšte su poznate kao ustanove visokog obrazovanja na kojima se stiču kvalitetne diplome. Ohrabrujemo buduće studente da upisuju studijske programe na provjerenim i renomiranim ustanovama visokog obrazovanja - poručuju iz MPNI.
U CGO, pak, kažu da reforma obrazovnog sistema mora biti suštinska, a ne kozmetička, ali sumnjaju da za nju postoji politička volja.
- Vjerujem da imamo kvalitetnih ljudi u obrazovanju, na svim nivoima, ali i da oni često ne dolaze do izražaja jer se prioritet daje političkim ili nepotističkim interesima. Zato promjena mora biti odlučnai sistemska, uz fokus na kvalitet, a ne kozmetička. Imamo stručni kapacitet za reforme, ali sporno je pitanje političke volje. Bez političke volje, svaki pokušaj se zaustavi na pola puta, naročito kada reforme dirnu u određene interesne zone. Ako zaista želimo kvalitetno obrazovanje, moramo imati dosljednu i dugoročnu strategiju, uz široki društveni konsenzus -zaključila je Kaluđerović.

MPNI: Iskorjenjivanje „kupljenih“ diploma mora biti iznad politike; Kaluđerović: Dokazivanje složeno, moguće opstrukcije moćnih pojedinaca

Centar za građansko obrazovanje upozorava na kontinuirani pad kvaliteta obrazovanja u Crnoj Gori povodom Međunarodnog dana obrazovanja.&nbsp;
Iako su, kako navodi viša pravna savjetnica u ovoj nevladinoj organizaciji Snežana Kaluđerović, u prethodnom periodu zabilježeni pomaci u infrastrukturnim ulaganjima, ključni problemi poput pretrpanih škola, neadekvatne opreme, loših uslova rada nastavnika i nedostatka fokusiranog učenja ostaju neriješeni.&nbsp;
- Dodatno, i veoma važno, na obrazovanje se i dalje dominantno gleda kao na resurs za jačanje partijske i/ili ideološke strukture, a takav obrazovni sistem nije fokusiran na učenika, učenje i nastavu, niti doprinosi integritetu nastavničke profesije - ističe Kaluđerović.
&nbsp;Nalazi istraživanja CGO-a, koji uključuju i korupciju u obrazovnom sektoru u Crnoj Gori, pokazuju da građani većinski (55,4 odsto) prepoznaju srednji ili visok nivo korupcije u obrazovanju, dok 45,5 odsto navodi da je to nizak ili vrlo nizak nivo.&nbsp;
- Percepcija korupcije raste sa obrazovnim nivoima, pa je najmanja na nivou vrtića, a najveća kod univerziteta. Pretežno je negativan stav prema efikasnosti antikorupcijskih mjera - &nbsp;56,5 odsto ispitanika izražava nezadovoljstvo antikorupcijskim naporima u obrazovanju. Takođe, snažna je percepcija da se zapošljavanje i napredovanje u obrazovanju odvija putem političkih (35,7 odsto) ili prijateljskih i rodbinskih veza (34,7 odsto), a značajno je manje onih koji vjeruju da se to radi zakonito, na osnovu znanja i sposobnosti (17,8 odsto) - precizirala je Kaluđerović.
Podsjeća da obrazovni sistem ne priprema učenike i studente za tržište rada zbog preopširnih i prevaziđenih kurikuluma, kao i sistema ocjenjivanja koji ima fokus na memorisanje i puku reprodukciju, umjesto razvoja kritičkog mišljenja, kognitivnih vještina i kompetencija.&nbsp;
- Nastavnici više funkcionišu kao redari i ocjenjivači, nego kao istinski učitelji i mentori. Platforme poput elektronskog dnevnika se ne koriste u punom kapacitetu, dok česte promjene nastavnika i stresne procjene negativno utiču na učenike - ističe Kaluđerović.
I pored brojnih stvari koje nedostaju za obrazovni sistem, treba podsjetiti i na praksu nedomaćinskog trošenja sredstava za stavke koje nijesu prijeka potreba u obrazovanju, poput finansiranja vjerskih škola.&nbsp;
- Državna revizorska institucija (DRI) je donijela negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju, zbog čega je CGO podnio SDT krivičnu prijavu protiv NN lica koja su u periodu od 2019. do 2023. godine isplatili 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori, suprotno zakonskim procedurama za finansiranje ustanova koje izvode javno važeće obrazovne programe - podsjeća Kaluđerović.
Rastuće je vršnjačko nasilja u školama širom Crne Gore, što je otvorilo ozbiljna pitanja o sigurnosti i dobrobiti učenika, poput primjera u barskoj Gimnaziji „Niko Rolović“, gdje je učenik ranjen ubodom noža u školskom dvorištu.
- Istraživanje CGO-a među opštom populacijom opominje na izraženu percepciju povremene ili česte prisutnosti vršnjačkog nasilja kod 65,7 odsto ispitanika, dok istovremeno 58,2 odsto srednjoškolaca navodi da je vršnjačko nasilje prisutno u njihovim školama ili sredinama. Pored toga, slučajevi seksualnog uznemiravanja od strane nastavnika očito nijesu prepoznati kao problem dok se šira javnost ne uključi, na što ukazuje i slučaj u podgoričkoj Gimnaziji „Slobodan Škerović“ - rekla je Kaluđerović.
Iako se očekuje usvajanje ključnih zakona i strategija u oblasti obrazovanja, iz predloženih dokumenata, kako dodaje, nije vidljivo da će doći do značajnih reformi koje bi omogućile moderan i efikasan obrazovni sistem, usmjeren ka učeniku.

CGO: Kontinuirani pad kvaliteta obrazovanja u Crnoj Gori

Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je, tokom javne rasprave koju je objavilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, brojne komentare, prijedloge i sugestije na nacrt Zakona o visokom obrazovanju, a sa ciljem doprinosa unaprijeđenju kvaliteta ovog nivao obrazovanja i usklađivanja s potrebama tržišta rada u Crnoj Gori - kazala je viša pravna savjetnica u ovoj nevladinoj organizaciji &nbsp;Snežana Kaluđerović.
&nbsp;CGO, kako navodi, izražava žaljenje što je javna rasprava o ovom vrlo važnom zakonskom tekstu svedena na zakonski minimum, uključujući i neradne dane tokom državnih praznika.
&nbsp;- Ključna promjena koju ovaj zakon treba da uvede je stvaranje boljeg okvira za akademsku slobodu, kvalitet istraživanja i obrazovanja, te inkluzivnost i pristupačnost za sve studente, kao i za kreiranje akademskih programa koji odgovaraju na potrebe tržišta rada, a ne na potrebe zapošljenih na visokoškolskim ustanovama. CGO podsjeća i da su se politike dosadašnjih Vlada, kad je riječ o oblasti visokog obrazovanja u Crnoj Gori, uglavnom odnosile na zakonodavne reforme koje su najavljivane kao one koje će modernizovati i unaprijediti obrazovni sistem, ali put ka tom nespornom cilju nij bio dobar niti je uzimao u obzir nužnost da obrazovanje prati potrebe tržišta rada u Crnoj Gori - rekla je Kaluđerović.&nbsp;
Taj dio, kako dodaje, nije ni u ovom tekstu adekvatno adresiran, jer se ne prepoznaje činjenica da tržište rada uglavnom traži 240 ECTS za osnovne studije.&nbsp;
- Umjesto toga, nastavlja se favorizovanje modela sa 180 ECTS za osnovne studije, a ignoriše i činjenica da 2/3 tržišta rada podrazumijeva regulisane profesije čije osnovne studije u svijetu traju četiri, pet ili šest godina kako bi se obezbijedio minimum znanja i kvaliteta. Zato je CGO na stanovištu da je neophodno uskladiti modele studija tako da obrazovanje i kadriranje ide korak ispred radne berze, kako bi se dinamični tržišni izazovi prevazišli ili prevenirali, između ostalog i školovanjem visokoškolaca za akademske, primijenjene i strukovne studije za koje postoji potreba - precizirala je Kaluđerović.
&nbsp;Ovim zakonom, kako smatraju u CGO, treba studentima pružiti i pravo na jednaku pravnu zaštitu u pogledu finansiranja, bez obzira na vrstu obrazovne ustanove, ko je njen osnivač (državna ili privatna), uz očuvanje autonomije u procesu upisa na željeni fakultet.
&nbsp;- CGO cijeni da ustanova visokog obrazovanja treba da bude autonomna samo u dijelu nastave, istraživanja i prakse, ali da finansijska sredstva iz budžeta Crne Gore moraju biti predmet kontrole i inspekcijskog nadzora - ističe Kaluđerović.
Iako je odgovornost akademskog osoblja uređena posebnim Zakonom o akademskom integritetu, važno je, kako su naveli, i da Zakon o visokom obrazovanju prepozna normu odgovornosti akademskog osoblja koje krši pravila Etičkog kodeksa, uključujući sankcije i obavezu evidentiranja tih povreda prilikom odlučivanja za izbor u zvanje.
&nbsp;- CGO predlaže i da se preciznije uredi rad i način funkcionisanja Savjeta za visoko obrazovanje, uključujući veći broj članova iz različitih naučnih oblasti, privrede i društvenih djelatnosti, uz jasno definisane procedure za njihovo imenovanje. Neophodno je i precizirati procedure sprovođenja postupka akreditacije i reakreditacije od strane Agencije za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja, ali i otvoriti upravni odbor ove institucije za sve socijelne partnere i privredu uz specifikovanje načina njihovog izbora - rekla je Kaluđerović.
&nbsp;Veoma važno pitanje izbora rektora treba definisati tako da se, kako dodaje, taj proces decentralizuje i time suzi prostor za politički i partijski inžinjering kojem svjedočimo decenijama.&nbsp;
- CGO predlaže da Senat UCG a ne Upravni odbor, kako je to i do sada bio slučaj, bira rektora iz reda redovnih profesora, na osnovu javnog konkursa i podnešenog programa razvoja UCG, i da isto lice može biti birano najviše dva puta. Ovakvo uključenje Senata garantuje veću kompetitivnost, transparentnost i inkluzivnost, a neophodno je, takođe, izbor prorektora, ograničiti na najviše dva mandata umjesto što se ova pozicija crta kao neograničena - navela je Kaluđerović.
&nbsp;CGO predlaže i da početak studijske godine ostane 1. oktobar, a ne 1. septembar kako se planira, jer bi to omogućilo bolje usklađivanje s ispitnim rokovima u septembru i ujedno olakšalo situaciju studentima koji se izdržavaju radeći povremene sezonske poslove, čime se štiti odliv studenata i mlade radne snage.
&nbsp;- CGO sugeriše da ustanove visokog obrazovanja treba da budu obavezane da prime sve studente koji ispunjavaju uslove i koji su položili prijemni ispit, bez diskrecionog prava da smanjenjuju broj mjesta definisan licencom Ministarstva u odnosu na broj studenata koji ispunjavaju uslove - kazala je Kaluđerović.
&nbsp;Pored ovih, CGO je dao još niz komentara i sugestija u nadi da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija to ozbiljno razmotriti i inkorporirati u ovaj zakonski tekst, a sve kako bi išli ka kvalitetnijem i konkurentnijem visokom obrazovanju i njegovom usklađivanju sa potrebama tržišta rada, čime će se omogućiti i bolji profesionalni razvoj studenatske populacije.

CGO: Zakon o visokom obrazovanju mora obezbijediti okvir za kvalitet i fleksibilan model studiranja

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnio je danas inicijativu Agenciji za sprečavanju korupcije (ASK) za utvrđivanje postojanja sukoba interesa za one osobe koje su imenovane u radna tijela i savjete shodno Zakonu o sprečavanju korupcije kao javni funkcioneri, a koji istovremeno imaju zaključene ugovore o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licima u državnom vlasništvu - kazala je viša pravna savjetnica u ovoj nevladinoj organizaciji Snežana Kaluđerović.
Ukazuje na zabranu iz člana 16 novog zakona koji propisuje ograničenja u pogledu zaključivanja ugovora o uslugama i poslovnoj saradnji.&nbsp;
-CGO je tražio od ASK-a da posebno provjeri aktuelno postojanje sukoba interesa u tijelima/savjetima poput Tužilačkog savjeta, Sudskog savjeta, Savjeta ASK-a, Savjeta RTCG, Državna izborna komisija (DIK) i donese shodna rješenja - navodi Kaluđerović.&nbsp;
Podsjeća da je ASK nedavno izdao mišljenje, na lični zahtjev jednog funkcionera, ispravno interpretirajući ograničenja koja donosi član 16 novog Zakona, pa je logično, očekivano, a i pitanje integriteta ASK-a da identično postupi u drugim takvim slučajevima.
- CGO je ujedno tražio i da ASK-u da izda jedinstveno mišljenje o ovom pitanju i time prevenira rizike od elemenata koruptivnih radnji. Naime, jasno je da novi Zakon o sprečavanju korupcije prepoznaje sukob interesa kod lica koja u vrijeme statusa javnog funkcionera kroz članstvo u radnim tijelima i savjetima, jer ih je imenovala Skupština ili Vlada, imaju zaključene ugovore o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licem koje je u državnom vlasništvu - rekla je Kaluđerović.
&nbsp;Ovo znači da, kako je dodala, osobe koje se nađu u tim tijelima kao javni funkcioneri ne mogu zastupati bilo koji državni organ ili javnu ustanovu, odnosno ustanove u državnom vlasništvu u toku trajanja javne funkcije.
- Jer bi se u suprotnom, shodno članu 16 stav 4, zaključeni ugovori o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licema koje su u državnom vlasništvu smatrali ništavim. CGO cijeni da nije u javnom interesu da oni koji krše odredbe Zakona budu javni funkcioneri. To zahtijeva proaktivno djelovanje ASK-a kad već nemamo podnošenje ostavki na javne funkcije onih koji ne poštuju zakonska ograničenja u vršenju javne funkcije - zaključila je Kaluđerović.

Kaluđerović: Neminovne ostavke ili razrješenja brojnih javnih funkcionera zbog sukoba interesa

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnio je danas Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) Inicijativu za hitno donošenje mišljenja na Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koji je vratio odredbu po kojom resorni ministar ima moć da bira i razriješava direktore javnih ustanova obrazovanja.
To je saopštila viša pravna savjetnica CGO Snežana Kaluđerović.
- CGO podsjeća da se kritički orijentisan NVO sektor duže od deceniju zalagao da se ukine odredba po kojoj se daje takva moć ministrima, jer je to bio dokazano zloupotrebljavan resurs od strane političkih partija. <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/10/ASK-Misljenje_na_Zakon_o_izmjenama_i_dopunama_Opsteg_zakona_o_obrazovanju_i_vaspit_TsaXeBf.pdf" target="_blank">To je potvdila i ASK, kroz svoje mišljenje</a> iz 2021. godine. Između ostalog, ASK je tada preporučila nadležnom Ministarstvu da prilikom pripreme novog zakonskog teksta u ovoj oblasti izmijeni proceduru za izbor direktora obrazovno-vaspitnih ustanova tako da iste ne imenuje ministar, već da nadležnost izbora i razrešenja direktora bude jedna od nadležnosti školskog, odnosno upravnog odbora, posebno imajući u vidu da su preko predstavnika u odborima zastupljeni interesi Ministarstva, a sto je najvažnije i interesi zaposlenih u obrazovno-vaspitnim ustanovama, đaka i roditelja, te bi njihova odluka odslikavala najbolji interes škole - navela je Kaluđerović.&nbsp;
Istakla je da CGO cijeni da je vrlo važno da ASK ponovo izda takvo mišljenje, odnosno potvrdi ovaj raniji stav, a imajući u vidu nerezistentnost obrazovnog sistema na partijske uticaje i posljedice koje to nosi.
- Uporno zagoravanje civilnog sektora i rijetkih političara koji su na ovo pitanje gledali bez lične koristi, ali i gore navedeno mišljenje ASK-a – doprinijelo je da konačno, prije oko godinu i po, budu izglasane izmjene i dopune koje su otvorile prostor za decentralizaciju i demokratizaciju ovog sistema - dodala je Kaluđerović.
Nažalost to je, kaže, svjesno i sa lošom namjerom, poništeno najnovijim izmjenama i dopunama ovog zakona koje su glasovima vladajuće većine, a na prijedlog grupe poslanika Pokreta Evropa sad (PES), usvojene tokom vanrednog zasijedanja u avgustu, i nakon što ih je predsjednik države argumentovano jednom vratio upravo navodeći gore pomenute razloge, nakon čega su ipak ponovo usvojeni u septembru 2024. godine.
- CGO ukazuje da resorno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija privodi kraju rad na izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju, a <a href="https://www.gov.me/dokumenta/c7984545-5ac8-42d0-b141-cd697b1a81d6" target="_blank">nacrt teksta je objavljen na njihovom sajtu za javnu raspravu</a>, zbog čega je donošenje ovog mišljenja hitno i neophodno - dodala je Kaluđerović.
Javni je interes, podvlači ona, da ASK da preporuku svojim mišljenjem predlagaču, kako postojeća loša rešenja, koja stvaraju istinske i razarajuće rizike od urušavanja integriteta i korupcije, ne bi ostala na snazi.
- CGO izražava očekivanje da će ASK u ovom slučaju postupiti prioritetno i principijelno dokazujući time i sopstveni integritet - zaključila je Kaluđerović.

Kaluđerović: ASK da se odredi prema novim odredbama Opšteg Zakona o obrazovanju i vaspitanju

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: snezana-kaluderovic