Kaluđerović: Potrebna baza podataka u kojoj se mogu provjeriti sve i utvrditi sumnjive i falsifikovane diplome

U Crnoj Gori je potrebna baza podataka u kojoj se mogu provjeriti sve i utvrditi sumnjive i falsifikovane diplome, jer je to jedan od gorućih problema države, a sukob interesa mora biti utkan u zakonodavstvo kako bi se stvorio jedinstveni okvir jačanja etičkog kodeksa u visokom obrazovanju.

To je poruka dvanaeste epizode podcasta „Bez filtera“ pod nazivom “Korupcija u obrazovanju”, koji je realizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović ocijenila je da je potrebno kreirati pravila i ograničiti nedozvoljena i neprimjerena ponašanja pojedinaca na Univerzitetu Crne Gore i sukob interesa mora biti utkan u zakonodavni dio.

- To je potrebno da bismo regulisali sve što nam smeta- kod zapošljavanja, napredovanja, izbora u zvanje, do ocjenjivanja. Sukob interesa valja pomenuti u zakonu, jer onda djeluje na cjelokupno visoko obrazovanje, od državnog univerziteta, preko privatnih univerziteta, fakulteta. Tako se stvara jedinstveni okvir jačanja etičkog kodeksa u odnosu na upravljanje rizicima od sukoba interesa - pojasnila je Kaluđerović.

Prema njenim riječima sukob interesa i sistemski rizik od korupcije prati cijelu liniju jedne akademske karijere i CGO je podnosio mnoge inicijative ukazujući na nepravilnosti, sporne izbore, netransparentne konkurse.

- Nedavno smo imali situaciju da je na jednom fakultetu objavljen konkurs ispisan za konkretno lice. Ukazujemo i ukazivaćemo na sve obrasce koje prepoznajemo kao problematične, na sve ono što mislimo da nije u javnom interesu. Bilo je situacija da kandidat koji je bio planiran odustane, ili se povuče do nekog novog konkursa. Pokrenuli smo mnoge predloge za utvrđivanje akadamskog integriteta pred etičkim odborom Univerziteta. Bilo je pozitivnih odluka, odnosno uspjeli smo u onome na šta smo ukazivali. Ali imamo i poražavajuće situacije gdje smo imali ignorisanje očiglednog kršenja akademskog integriteta ili etičkog kodeksa - ukazala je Kaluđerović.

Kao goruće pitanje za državni sistem vidi problem falsifikovanih, odnosno sumnjivih diploma.

- Vlada, odnosno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je poslalo preporuku ostalim ministarstvima da provjere diplome svih zaposlenih. I mi smo slali inicijative za članove Vlade, Skupštine da objave biografije. Nije važan nivo obrazovanja, već da vidimo kvalitet ustanove, koja je proizvela neki kadar. Uputili smo inicijativu i opštinama da naprave bazu podataka u kojoj se može pronaći posljednji nivo obrazovanja zaposlenih. Iz toga se može vidjeti mnogo i važno je da znamo kakvim kadrom raspolažemo - kazala je Kaluđerović.

Podsjetila je da je komisija Ministarstva unutrašnjih poslova svojevremeno baratala podatkom od skoro 150 sumnjivih obrazovnih isprava u njihovim redovima, ali niko ne zna šta se desilo sa tim ljudima.

- Ne znamo šta je bilo sa njima, da li su napustili profesije, da li su smijenjeni ili su još u redovima policije. Isto kao što ne znamo šta dalje rade te komisije, imamo li konačni spisak, ili bazu podataka, pa da neko drugi na osnovu baze odredi šta je kvalitetno, a šta je falsifikovano, kupljeno. Pozitivno je da se ova tema otvorila kao problematična, ali mi ni danas nemamo podatak ni trag. Koliko god sumnjivih diploma da postoji to je ozbiljan problem - rekla je Kaluđerović.

Komentarišući model studiranja tri plus dva, koji podrazumijeva osnovne studije plus dvije godine master studija, koji je funkcionisao od 2017.godine, kazala je da su studenti kada završe osnovne studije sa 180 kredita imali veliki problem, zbog neusklađenosti sistemskih zakona sa tržištem rada, dakle tada zamišljena reforma nije sprovedena do kraja usklađivanjem tržišta rada sa nacionalnim okvirom kvalifikacija.

- Završili su osnovne studije, imaju 180 kredita, ali su u praksi postojali konkursi sa objavama da su neophodne osnovne studije od 240 kredita i imali smo ogromnu štetu na terenu, a najveća šteta je da vam mladi odu iz zemlje, jer neki drugi sistem prepoznaje 180 kredita i izgubimo najbolji kadar - ukazala je Kaluđerović.

Svjesna je da je potrebno unaprijediti zakonski okvir, držati se propisa i primjenjivati ih, jer bez njihove primjene u praksi džaba je svaka reforma.

Na pitanje kakve će promjene donijeti ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, odgovorila je da EU ne može da zaviri u svaku sobu i da “mi moramo da sredimo svoje dvorište”.

- Imaju i oni svojih problema i briga. Svako malo nam ukazuju na različite probleme, koje treba da riješimo, ali bojim se da ne čujemo dobro ili nećemo da čujemo. Mala smo zemlja i rizik od korupcije je stalno vidljiv. Radi se po sistemu ja tebi-ti meni, i nije lako riješiti problem. Znamo mi kako bi trebalo, ali čini mi se da se potpuno svjesno neke stvari ne stavljaju u propis - primijetila je Kaluđerović

Dvanaesta epizoda podkasta realizovana je u okviru sub-granta na projektu Society Against Corruption in Montenegro and Western Balkans Region.