Komitet eksperata u okviru Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima žali što crnogorske vlasti još nisu usvojile preporuku da se romski jezik formalno uvrsti u obrazovanje u Crnoj Gori.
U izvještaju o ispunjenim preporukama, koji je objavljen danas, ovo ekspertsko tijelo Savjeta Evrope pohvalilo je nekoliko političkih koraka Vlade, ali konstatuje kako nisu usvojene preporuke date u šestom izvještaju o evaluaciji iz 2023.
Pored uvođenja romskog jezika u obrazovni sistem, Komitet eksperata preporučio je i rješavanje problema nedostatka kvalifikovanih nastavnika, kao i uvođenje romskog jezika u službenu upotrebu u makar jednoj jedinici lokalne samouprave.
Zato ovo tijelo Savjeta Evrope preporučuje povećanje napora za promociju romskog jezika u Crnoj Gori, u saradnji sa govornicima.
<h2>Obrazovni sistem</h2>
Zabrinuti su što nisu date nikakve konkretne informacije o konkretnim koracima koji su preduzeti ili su u fazi razmatranja sa govornicima kako bi se romski jezik uveo u obrazovni sistem.&nbsp;
- Potrebne su efikasne mjere za integraciju romskog jezika na svim nivoima javnog obrazovanja, u skladu sa obavezama Crne Gore. Kao prvi korak, vlasti bi mogle da razmotre uvođenje romskog jezika u predškolsko i osnovno obrazovanje, gdje nedostatak standardizacije nije nepremostiva prepreka, a zatim da razmotre održive mjere za njegovo uključivanje na svim nivoima formalnog obrazovanja – naveli su iz Komiteta eksperata.
Romski jezik je i dalje odsutan iz formalnog obrazovanja, uprkos prethodnim preporukama Komiteta stručnjaka i Komiteta ministara u ranijim ciklusima praćenja.&nbsp;
- Kako navodi vlast, nedostatak kvalifikovanih nastavnika i dalje predstavlja prepreku, sprečavajući razvoj koherentne strategije za osnovnu i dalju obuku nastavnika na ovom jeziku, kao i uvođenje romskog jezika u obrazovanje – navodi se u dokumentu.
Vlasti su obavijestile o objavljivanju rječnika romsko-crnogorskog i crnogorsko-romskog jezika 2023. u izdanju Centra za očuvanje i razvoj manjinske kulture.&nbsp;
- To je prvi rječnik napisan na varijantama kojima govore Romi u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i očekivalo se da će poslužiti kao polazna tačka za budući proces standardizacije koji, međutim, nije napredovao od prethodnih ciklusa praćenja – ističu iz Komiteta eksperata.
Vlasti su navele i nekoliko drugih projekata koje je finansirala Crna Gora, a koji su usmjereni na promociju romskog jezika, uključujući i oblast obrazovanja.&nbsp;
- Međutim, prema riječima govornika romskog jezika, ove inicijative nisu dio standardnog školskog programa i oslanjaju se na finansiranje zasnovano na projektima, često od međunarodnih donatora ili nacionalnih grantova, umjesto da ih na održiv način finansira Ministarstvo prosvjete – istaknuto je u dokumentu.
Komitet stručnjaka notirao je informacije o različitim projektima i inicijativama koje je Crna Gora finansirala za promociju romskog jezika.&nbsp;
- Pozdravljamo objavljivanje novog rječnika i podstičemo vlasti da istraži načine na koje on može poslužiti kao osnova za razvoj nastavnih materijala i drugih resursa, čime se podstiče nastava romskog jezika i podržava ponovno pokretanje procesa standardizacije u saradnji sa govornicima – naveli su iz Komiteta eksperata.
<h2>Nastavni kadar</h2>
Nedostatak kvalifikovanih nastavnika je, kako navode crnogorske vlasti, ključna prepreka u razvoju strategije za obuku nastavnika za nastavu na romskom jeziku.
- Da bi se riješio ovaj problem, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, u saradnji sa Filološkim fakultetom Univerziteta Crne Gore, razmatra mogućnosti za uvođenje master programa na romskom jeziku, crpeći iskustva i prakse drugih zemalja članica Savjeta Evrope, uključujući jedinice o metodologiji nastave – navodi se u dokumentu.
U početnim fazama, kako dodaju, gostujući predavači iz susjednih zemalja biće pozvani da drže časove dok prva generacija diplomaca ne završi program i ne bude mogla da preuzme predavačke pozicije.&nbsp;
- Prema riječima govornika romskog jezika, nije jasno kakav bi bio vremenski okvir – kazali su iz Komiteta eksperata.
Iz ovog tijela Savjeta Evropa preporučuju da bi, kako bi se riješio problem nedostatka kvalifikovanih nastavnika, vlasti mogle razmotriti kratkoročna rješenja koja bi mogla da podstaknu studente, kao što su dalje stipendije, zagarantovano zaposlenje ili bonusi na plate.&nbsp;
- Imajući u vidu da nije postignut napredak u sprovođenju ove ponovljene preporuke iz prethodnih ciklusa praćenja, potrebne su hitne mjere za sprovođenje ove preporuke u saradnji sa govornicima romskog jezika – navodi se u dokumentu.
<h2>Službena upotreba</h2>
Vlasti su potvrdile da romski jezik još nije u službenoj upotrebi ni u jednoj opštini.
- Glavni problem, kako je navedeno u šestom izvještaju o evaluaciji i prethodnim ciklusima, jeste da broj govornika ne dostiže prag od pet odsto ni u jednoj administrativnoj jedinici. Vlasti navode da je nedostatak administrativnog osoblja formalno obučenog za romski jezik ključna prepreka za nesprovođenje ove preporuke – kazali su iz Komiteta eksperata.&nbsp;
Vlasti ukazuju da su posvećene nastavku napora da pronađu rješenja za ovo pitanje i u potpunosti sprovedu preporuku, ističući da je 5. novembra prošle godine imenovan prvi sudski tumač za romski jezik u Crnoj Gori.
- Komitet eksperata zabrinut je što preporuka nije sprovedena i što romski jezik još nije u službenoj upotrebi u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, uprkos ponovljenim preporukama u tom pogledu u prethodnim ciklusima – navodi se u dokumentu.
Podsjećaju na obaveze iz člana 10 Povelje, koji zahtijeva i organizacione mjere unutar administracija (na primjer zapošljavanje službenika koji govore relevantni manjinski jezik, obuku postojećeg osoblja), kao i mjere koje podstiču govornike manjinskih jezika da iskoriste mogućnost korišćenja svog jezika u kontaktima sa vlastima.&nbsp;
- Vlasti treba da identifikuju postojeće osoblje koje govori romski jezik i da ih u konsultaciji sa njima imenuju u najmanje jednoj jedinici lokalne samouprave, gdje govornici romskog jezika imaju najveću koncentraciju u relativnom ili apsolutnom broju. Vlasti se podstiču da nastave napore da pronađu rješenje za ovo pitanje, da počnu dijalog sa govornicima romskog jezika i da aktivno promovišu zapošljavanje govornika romskog jezika u lokalnoj javnoj administraciji i da razmotre obuku na radu – ističu iz Komiteta eksperata.
Dodaju da crnogorske vlasti treba da preduzmu efikasne korake kako bi omogućile službenu upotrebu romskog jezika u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, bez obzira na prag od pet odsto. Pohvalili su imenovanje sudskog tumača za romski jezik.
<h2>O mjerama bez romske zajednice</h2>
Crna Gora je informaciju o implementaciji preporuka, kako se navodi u dokumentu, poslala 29. januara ove godine, a procjena eksperata zasniva se na informacijama od crnogorskih vlasti, kao i od predstavnika govornika manjinskih jezika.
Evaluaciju je Komitet eksperata usvojio 13. juna.
- Vlasti Crne Gore obavijestile su o nedavno usvojenoj Strategiji za manjinsku politiku za period od 2024. do 2028. i pratećem Akcionom planu koji uključuju ciljeve za unapređenje jednakosti i jačanje prava etničkih i manjinskih grupa u obrazovanju, zapošljavanju, upotrebi jezika, uključujući podršku manjinskim jezicima kroz programe za jezičku revitalizaciju. Nova strategija za socijalno uključivanje Roma i Egipćana trebalo bi da bude izrađena 2025. godine, a radna grupa zadužena za njenu pripremu trebalo bi da bude formirana u drugom kvartalu. U vrijeme usvajanja ove evaluacije to se još nije dogodilo – navodi se u dokumentu.
Dodaju da su ih predstavnici govornika romskog jezika obavijestili da ih vlasti nisu konsultovale u vezi sa sprovođenjem preporuka za hitnu akciju, niti prilikom pripreme informacija o primjeni ovih preporuka.&nbsp;
- Neophodno je obavijestiti ove organizacije o preporukama datim tokom ciklusa praćenja i uzeti u obzir potrebe i želje koje su one izrazile prilikom primjene i izveštavanja o njima – ističu iz Komiteta eksperata.
<h2>Prethodni izvještaji</h2>
U izvještaju koji je Komitet eksperata objavio 11. septembra 2023. navodi se da je „situacija romskog jezika i dalje kontroverzna u Crnoj Gori“, sa „očiglednim sukobom između domaćeg zakonodavstva i obaveze da se obezbijedi visok nivo zaštite“ tog jezika.
- Uprkos pozitivnim pomacima, izvještaj je utvrdio probleme u primjeni Povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, koja je stupila na snagu u Crnoj Gori 2006. godine i primjenjuje se na albanski, hrvatski, bosanski i romski – naveli su tada u dokumentu.
I prije dvije godine konstatovali su da je romski jezik i dalje odsutan iz formalnog i redovnog obrazovanja, uglavnom zbog nepostojeće obuke nastavnika i nedostatka nastavnih materijala.
- Prestanak emitovanja Romskog radija smanjio je prisustvo romskog jezika u medijima još više u odnosu na prethodne evaluacije, čak i ako romski medijski portal (Romanet) i njegov podkast predstavljaju „pozitivne korake“. Da bi se povećala upotreba romskog jezika trebalo bi ovaj jezik uvesti u službenu upotrebu u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, bez obzira na prag od pet odsto koji je utvrđen Zakonom o pravima i slobodama manjina – kazali su 2023. u Komitetu eksperata.
Komitet ministara je i krajem 2020. u izjveštaju preporučio da crnogorske vlasti treba da uvedu romski jezik u obrazovni sistem i preduzmu sve neophodne mjere kako bi osigurale njegovu upotrebu u pravosudnom sistemu i državnoj administraciji.
Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima je konvencija Savjeta Evrope osmišljena da zaštiti i promoviše tradicionalne regionalne ili manjinske jezike država potpisnica i omogući govornicima tih jezika da ih koriste i u privatnom i u javnom životu. Njenu primjenu prati nezavisni Komitet stručnjaka.&nbsp;
Crna Gora, koja se pridružila ovoj povelji 2006. godine, dala je posebnu zaštitu albanskom i romskom jeziku, a opštu zaštitu bosanskom i hrvatskom. U skladu sa željom govornika srpskog, kako je precizirano, ovaj jezik „ostaje pod isključivom zaštitom nacionalnog crnogorskog zakona“.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekspertsko tijelo Savjeta Evrope: Žalimo što romski jezik još nije formalno uvršten u obrazovanje

Iza ocjene potpredsjednika Skupštine Crne Gore Nikole Camaja da mu ne bi smetalo da bude više službenih jezika u upotrebi, upoređujući to sa švajcarskim konceptom, krije se i neka njegova politička agenda, koja je spremna za neku budućnost, ali on osjeća da još nije trenutak da tu svoju političku agendu predoči crnogorskoj javnosti, zbog toga je oprezan bio i kazao, uz određenu zadršku, da treba sačekati neko pravo vrijeme koje će biti valjda uskoro - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, urednica rubrike Velike istraživačke priče na Portalu ETV Kaćuša Krsmanović.
Zabrinjavajuće je, prema njenim riječima, da to što radi predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić podržavaju i predstavnici nacionalnih manjina koji su dio vlasti, iako većina ćuti, drugi zdušno podržavaju. Ono što Krsmanović jako rastužuje je, kako navodi, zbog čega Bošnjačka stranka ćuti na sve ove ispade Mandića.
- Zar njihov glas ne bi trebalo da bude jači snažniji?! Zar njihov glas ne bi trebao da bude podrška građanskoj Crnoj Gori?! To je ono što me brine, ali uvjerena sam da većinski Bošnjaci i muslimani u Crnoj Gori ne misle kao njihovi politički predstavnici u parlamentu, i ne podržavaju ideje Mandića. Potpuno sam sigurna u to, jer su, između ostalog, oni žrtve politike koju je nekada podržavao Mandić, a podržava je i sada. Sjetimo se ratnih zločinaca i njihove podrške crkvi Srbije koja je direktno učestvovala u ratovima na prostorima bivše SFRJ, i raspadu te državne zajednice - navela je Krsmanović.
Ocjenjuje da Mandiću i kamarili na vlasti smeta sve što je crnogorsko, pa tako i činjenica da u Ustavu piše da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski, a smeta im i država Crna Gora.
- Oni su se borili decenijama da Crna Gora bude dio ,,srpskog svijeta”, da bude dio neke srpske državne zajednice. Nažalost, oni su vlast već skoro pet godina, oni sprovode tu političku agendu ,,srpskog sveta”, vrlo agilno, vrlo ažurno, i korak, po korak, oni nigdje ne žure, kao što svjedočimo svakoga dana. Oni uspijevaju da ostvare svoje ciljeve, a Andrija Mandić predano radi na tome, i moram da kažem da je vrlo, vrlo temeljan. Znamo da jedna od smetnji konceptu ,,srpskog sveta” i crnogorski jezik, i sve vezano za crnogorski identitet. Jedan od načina da se taj jezik ukine je upravo da se u Ustavu promijeni ta norma, to Andrija Mandić govori još od popisa, kad su proglašeni rezultati popisa on je rekao sad je konačno vrijeme da srpski jezik bude službeni jezik u Crnoj Gori, i to je njihov način da polako ubijaju Crnu Goru, sve što je crnogorsko, sa krajnjim ciljem ubijanja države Crne Gore, kao što se to dogodilo i 1918.godine. Vjerujem da ipak neće uspjeti, vjerujem da u Crnoj Gori postoji snaga, da postoji građanska svijest, da postoje snažne i političke i društvene elite koje će onemogućiti ovaj naum Andrije Mandića, da to neće, naravno, dozvoliti ni naši politički predstavnicu u Skupštini Crne Gore, ali hoće li on insistirati na tome, naravno da hoće - rekla je Krsmanović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_xmm5-ezm0U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Krsmanović: Iza ocjene Camaja da bude više službenih jezika u upotrebi krije se neka njegova politička agenda

Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski po Ustavu i potrebama suverene države, kojoj odražava suverenitet upravo on.
Kako je crnogorski jezik, kao i sve ono drugo što predstavlja crnogorski identitet, tu mislim naravno na državotvornu crkvu i autokefalnost, kao i na ono što je kičma države Crne Gore, a to je crnogorski narod tri vjere- na udaru je odavno.
Urađeno je sve da se obesmisli, omalovaži i ogadi svaki segment koji predstavlja državotvornost i odraz je suvereniteta.&nbsp;
Tu smo đe smo jer sve ovo o čemu govorim ne dešava se od tridesetog augusta, već od povrata nezavisnosti Crne Gore.
Po pitanju Crnogorskog jezika na snazi je protivustavno djelovanje, a od 2013. godine nepoštovanje presude Ustavnog suda države Crne Gore i to po ovako važnom pitanju, službenom jeziku koji je odraz suvereniteta.&nbsp;
Na udaru i prije i sad svaki pojedinac ili grupacija koja je radila na osnaživanju crnogorskog identiteta.
Popis jasno fingiran proces i dogovor upravo na štetu jezika. &nbsp;Ponosna sam na svoje izdvojeno mišljenje zbog kog trpim već mnogo, trpjeću i dalje ali ostaću odana Ustavu Crne Gore i biću uvijek prva koja će mu stati u odbranu dok god je meta, a Crna Gora je vječna meta.
I prije nekoliko dana je Andrija Mandić poručio konkretno šta misli po ovim pitanjima, a niko se od opozicije ne oglasi oko toga, konkretno da zaštiti jedini službeni Crnogorski jezik jer da hoće i mogu i to je pametnome dosta.
Dobro jutro Crna Goro,&nbsp;
dobro jutro rujne zore,
dobro jutro vječna meto,
patriotski neprebole.&nbsp;
Odana dok živim, trenutno kao takva i izdvojena, označena,&nbsp;
ali svoja i tako tvoja domovino - Crnogorka na braniku do posljednjeg daha štitila sam oduvijek i nastaviću da štitim ugrožena ljudska prava svakog pojedinca uvažavajući sve razlike, ali sad najugroženije jeste sve ono što održava i čuva državu Crnu Goru i to je crnogorski identitet i zaštitnica sam mu spremna ga braniti svim demokratskim sredstvima i znam da nijesam sama i da ima još patriota koji ovu državu vole dušom crnogorskom, a ne kroz eure, pozicije ili bilo kakve druge interese.
Vječna je dok god je živ ili živa poslednji Crnogorac/ka koga ne mogu ućutkati ili kupiti.
Koliko je takvih u Crnoj Gori ja lično znaću uskoro i znam da znate da mi je životno načelo istina, a hrabrost da je saopštim potreba.&nbsp;
Ja sam doma, ako ga ko napada kao i Crnogorke kroz vjekove, braniću ga. Dom mi je kuća, svetinja mi je porodica, nemam posao, imam petoro đece koje bih branila i životom da zatreba, pritisci su ogromni, crtaju mi mi metu, nečasnih je previše, lažnih najviše jer kupljeni su istim načinom kako je i Kosovo prodato.
Shvatiće i ko nije mislio da će, da ima i nepotkupljivih. I onih neustrašivih. Ima još i onih koji se ne pokoravaju nikad i nikome.
Zato je opstala Crna Gora, zatirali su je, ubijali, osvajali porobljavali, izdavali, ali nijesu mogli zatrijeti śeme crnogorsko i neće nikad uspjeti. Sokolica rađa tiće- Crne gore vazda biće! Zato sve prolazi- samo je Crna Gora vječna!&nbsp;
Meni basta da citiram Njegoša onako gordo kao Crnogorka:
,,Tvrd je orah voćka čudnovata, ne slomi ga ali zube polomi!"&nbsp;
Orah sam metaforički, a sama i žena koja trpi, jer kroz vene mi protiče krv na koju se uvijek moglo računati, zadojena ljubavlju, ne umijem da mrzim ili ugrozim, ali instinktivno djelujem u odbrani i zaštiti ugroženog, bez razmišljanja.
Ako bude polomljenih zuba o orah, neće biti do mene.
Postojaće Crna Gora- dok je Lovćena i Durmitora!

Marković: Ja sam doma, ako ga ko napada, kao i Crnogorke kroz vjekove, braniću ga

Insistiranje da srpski jezik dobije “napredovanje” i postane službeni jezik a ne jezik u službenoj upotrebi, znači da bi svi ostali jezici u Crnoj Gori bili diskriminisani. Ti koji iznose zahtjev da srpski postane službeni, ne traže to zato što nijesu svjesni da je crnogorski nazvan po imenu države, šta više, oni žele da dokažu da srpski jezik u Crnoj Gori ima primat i da je Crna Gora srpska zemlja. Što je šovinistički, fašistički i nacionalistički čin, ocijenila je profesorica Jelena Šušanj, lingvistkinja, nekadašnja članica Ekspertske komisije za standardizaciju crnogorskoga jezika i članica odbora koji je izradio Pravopis crnogorskoga jezika. &nbsp;
Ona je, govoreći u Drugačijoj radio vezi, kazala da zahtjevi za promjenu Ustava nijesu neočekivani, te da isti akteri koji traže da zvanični jezik u Crnoj Gori bude srpski, teže i etnofederalizaciji Crne Gore, kao i da je institucija na kojoj radi, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, od istih struktura napadan iz ideoloških razloga.
Šušanj je, govoreći o jeziku, objasnila da obilježavanje jezika kao službenog nije obaveza u državama, kao i da sve države na svijetu nemaju zvaničan jezik.
- Više od 50 odsto država na svijetu ima više službenih jezika. Crna Gora spada u tih 50 posto. Razlika je napravljena između crnogorskog jezika kao službenoga, i srpskog, bosanskog, hrvatskog i albanskog kao jezika u službenoj upotrebi. Sasvim je jasno da je razlika napravljena ne na osnovu statističkih podataka o broju govornika već na osnovu toga što se država zove Crna Gora i jezik nazvan prema državi se zove crnogorski, pa je njemu dat taj primat - kazala je Šušanj.
Objasnila je da su strukture koje se zalažu za promjenu statusa srpskog jezika očekivale bolje rezultate na popisu, te sada svoje namjere ne iskazuju toliko intenzivno, ali i ne odustaju od svojih namjera, a sve u cilju stavljanja Crne Gore “pod šapu srpskoga naziva i srpskoga identiteta”, što dokazuje i nedavno održana tribina u NB “Radosav Ljumović” gdje su govornici (Veselin Matović, Bećir Vuković, Budimir Dubak, Radomir Uljarević i Milutin Mićović) pozvali na promjenu crnogorskog Ustava i nestanak crnogorskog jezika.
- Sve što lideri poltički Srba, koji su u vlasti ne smiju da kažu direktno, pomenuta petorka to kaže nepatvorenim, fašističkim rječnikom. Oni su suštinski jedno samo što jedni govore jednim diskursom a drugi drugim - istakla je Šušanj.
Crnogorski jezik, naglasila je, postoji, i on je lingvistička i društvena činjenica, a i ustavna kategorija.
- Odrađena je kodifikacija a standardizacija je proces koji traje. Znamo da kada se govori o kodifikaciji, gramatika je presjek jednog stanja. To stanje se mijenja, jezik se mijenja. I pravopis to treba da prati. Pravopis bi trebalo osavremenjivati relativni često, tako da kodifikacija nije završena. Ono što fali crnogorskom jeziku jeste jedan opšti rječnik, i na tome treba raditi, ne onako kako se radilo 2016. godine već na kvalitetan način u skladu sa leksikološkim i leksikografskim postulatima - rekla je Šušanj.
Upitana da objasni postojanje dvije katedre za crnogorski jezik, Šušanj je rekla da je to posve u redu i da države u okruženju imaju više univerziteta u različitim gradovima.
- Međutim, mora se znati da dvije postojeće katedre imaju različite stavove prema jeziku. Na FCJK mi njegujemo ono što u savremenoj lingvistici i standardologiji je savremeno, a to podrzumijeva da mi mislimo da Vlada nije vladar jezika već da jezikom vladaju korisnici. I ako je nešto u upotrebi, i opšte je prihvaćeno na cijeloj teritoriji, da to treba jednostavno priznati i registrovati i u pravopisu i u gramatici. S druge strane, katedra u Nikšiću ima drugačiji pristup, a to je ono što se u savremenoj socio-lingvistici obilježava kao ideologija standardnog jezika a ona podrazumijeva zapravo da standardni jezik pripada elitama i da on mora biti različit od onoga kako se govori da bi te elite zadržale svoj neki prestiž. Savremena nauka to ne vidi na taj način, a mi misilimo da to nije demokratično ni valjano po društvo - objasnila je Šušanj.
Govoreći o kontuniranim napadima na FCJK, objasnila je da je riječ o ideološkim razlozima.
- Institut je osnovan u skladu sa zakonom, transformisan u skladu sa crnogorskim zakonom i evropskim praksama. On funkcioniše u skladu sa crnogorskim zakonom i standradima koje propisuje Evropska unija. A tome je dokaz da je nedavno FCJK postao članica Evropske asocijacije univerziteta. Napadi su bili ideološki i politički. Oni i dalje traju - kazala je ona.
Dodala je da FCJK, osim što poštuje i prati savremena lingvistička istraživanja i tendencije, daje i reakcije na određena društvena pitanja jer su na fakultetu stava da akademska zajednica jeste odgovorna za stanje u društvu i da ne treba da se ćuti kada se registruju društveno devijantna ponašanja.
- Reagujemo isključivo vođeni sopstvenim idealima, uvjerenjima i željom da crnogorsko društvo napreduje. Mi ne dugujemo nikome ništa i ne robujemo nikome, osim sopstvenim idealima i sopstvenim viđenjima kakav svijet treba da bude. To je razlog zašto mi reagujemo pojedinačno i kao institucija - navela je Šušanj.
Upitana da prokomentariše presudu Upravnog suda koja se tiče nezakonitog imenovanja Gorana Danilovića na mjestu direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, ona je istakla da je lider Ujedinjene Crne Gore zadnjih dana iznio više dezinformacija.
- Pokušao je da unizi univerzitetskog profesora, profesora koji ga je lišio funkcije na kojoj je svo vrijeme bio protivzakonito. Imate s jedne strane Danilovića, koji je neuspjeli filozof, propali novinar i sada već možda bivši političar, a s druge strane imate profesora, doktora nauka koji se trenutno nalazi na usavršavanju u Americi i koji je dobio Fulbrajtovu stipendiju, jednu od najprestižnijih stipendija na svijetu. Suštinski, Milan Marković i Goran Danilović ne mogu da se porede. Bili smo jedina država na svijetu gdje se na čelu Agencije koja se bavi kontrolom visokog obrazovanja nalazi političar koji nije imao dana radnog staža na poslovima u akademskoj zajednici - objasnila je Šušanj.

Šušanj: Zahtjev da srpski jezik postane službeni je težnja da se ostali jezici diskriminišu, a Crna Gora predstavi kao srpska zemlja

Nećemo nijemo posmatrati isplaniranu igru sa službenim jezikom, niti kreiranu zamisao da se kroz dvojno državljanstvo stvore uslovi da se o sudbini Crne Gore odlučuje van njenih granica. To je crvena linija čiji prelazak građanska i evropska Crna Gora neće mirno posmatrati, poručio je gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković.
Na Cetinju se danas obilježava 13. novembar Dan oslobođenja Cetinja i Dan Prijestonice. Tim povodom Đurašković je poručio da mu je izuzetna čast da pozdravi sve prisutne na Svečanoj sjednici povodom obilježavanja 13. novembra.
- Datuma koji s ponosom slavimo kao praznik slobode, hrabrosti i nepokolebljive borbe našeg naroda - rekao je Đurašković.
Na samom početku, Đurašković je građanima Cetinja čestitao Dan Prijestonice i Dan oslobođenja Cetinja, "vjekovne prijestonice Crne Gore, simbola nacionalnog identiteta, kolijevke slobode i istorijskog pamćenja i trajanja naše države".
- Na ovom mjestu pod Lovćenom, u gradu muzeja i ambasada, kulturno-istorijskom centru Crne Gore, rađala se neprolazna misao našeg najvećeg pjesnika i vladike, Petra II Petrovića Njegoša, te u tom duhu želim da svim građankama i građanima Crne Gore čestitam i Njegošev dan, crnogorski praznik kulture i simbol našeg duhovnog i istorijskog nasljeđa - naveo je Đurašković.
Ističe da je današnja svečanost vezana za događaj koji je značio još jednu u nizu istorijskih prekretnica kroz vjekovno trajanje i postojanje Cetinja.
- Na ovaj dan 1944. godine, pod junačkom komandom Nikole Banovića, jedinice Desete crnogorske brigade, Lovćenskog partizanskog odreda i Prvog bataljona Šeste crnogorske brigade oslobodile su naš grad od fašističkog okupatora, vraćajući Cetinju temelj njegovog postojanja - nezavisnost i slobodu - rekao je Đurašković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DcONgxAeJ0ZI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kako navodi dan kada slavimo 80 godina od oslobođenja Cetinja, prilika je da se s ponosom i poštovanjem sjetimo slavne žrtve i neprolaznog doprinosa svakog borca koji je stao na branik slobode i časti Cetinja i svih onih koji su gradili, čuvali i branili neosvojivu prijestonicu Crne Gore.
- Naša je dužnost da čuvamo uspomenu na naše slavne pretke koji su položili svoje živote u temelje Grada heroja, priznanja koje nas zauvijek veže za antifašističke ideje i svjedoči o otporu i hrabrosti koja nas je učinila simbolom slobodarske Crne Gore. Zato danas, ponosni na neustrašivu borbu za slobodu, odajemo počast našoj slavnoj prošlosti, ali istovremeno postavljamo temelje za svjetliju budućnost, gradeći nove perspektive za sadašnje i buduće generacije - rekao je Đurašković.
Đurašković kaže da polazeći od činjenice da je kulturni razvoj temelj našeg identiteta, intenzivno smo sarađivali i sa kulturnim institucijama i fakultetima sa teritorije grada i organizovali brojne događaje, čime smo dodatno pozicionirali Cetinje kao kulturni centar Crne Gore.
- Sve realizovane investicije, infrastrukturni projekti i manifestacije, svaki uspjeh koji smo postigli, temelji se na finansijskoj stabilnosti i odgovornosti prema budžetu našeg grada. Pažljivo smo planirali i ostvarili rekordni budžet Prijestonice za 2024. godinu, vrijedan nešto više od 12 miliona eura, što predstavlja dvostruko povećanje u odnosu na budžet iz 2021. godine. Cetinje je danas među liderima crnogorskih opština po ostvarenju kapitalnog budžeta, koji je već dostigao 100% realizacije, a sa sprovedenim tenderskim procedurama i ugovorenim poslovima prelazi 130 odsto, što iskazano u brojakama znači više od 9 miliona realizovanih kapitalnih investicija. To jasno pokazuje efikasnost i odgovornost rada gradske uprave, ali i posvećenost svih naših preduzeća i ustanova, koji su zajedno sa nama gradili čvrste temelje razvoja - naglasio je on.
S ponosom, kaže Đurašković, može reći da smo od preuzimanja vlasti uspjeli da pokrenemo većinu ključnih inicijativa za Cetinje koje su dugo čekale na realizaciju, a već u narednoj godini započećemo i druge projekte o kojima su sanjale generacije naših sugrađana.
- Nakon što je prethodnog mjeseca raspisan tender, u narednoj godini planiran je početak izgradnje Grand hotela Lokanda sa dvoetažnom podzemnom garažom i uređenjem Studentskog trga, čime ćemo oživjeti legendu o mjestu starih pjesnika, putnika i diplomata, koja i dalje živi u srcima građana i onih koji su tu stvarali uspomene, kao i u knjigama i pričama koje su o njemu ispričane. Takođe, s ponosom ističemo i da je Prijestonica uspješno završila sve potrebne studije i tehničku dokumentaciju za nastavak realizacije projekta izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja, što smatramo jednim od kapitalnih projekata za budući razvoj grada, koji će nesumnjivo donijeti novu perspektivu turističkog i ekonomskog razvoja - rekao je Đurašković.
Najavio je da će u narednoj godini započeti projekte rekonstrukcije objekta nekadašnje dječje bolnice, izgradnju sportske sale u Osnovnoj školi "Lovćenski partizanski odred”, a gradskim parkovima pružiće novi sjaj kroz temeljno uređenje. Nastaviće i sa snažnom podrškom svim našim sportistima i sportskim klubovima koji su svojim rezultetima u prethodnom periodu opravdali epitet ponosa Cetinja i cijele Crne Gore.
- Na prostoru Gornjeg Oboda, gdje je već osigurano dvadeset pet radnih mjesta, otvorićemo dodatne prilike za zapošljavanje i razvoj lokalne privrede, čime nastavljamo da aktivno radimo na rješavanju problema nezaposlenosti, mijenjajući percepciju Cetinja kao grada u kojem se može živjeti i raditi. U duhu današnjeg praznika, želim da istaknem da je Cetinje, kao grad čija je istorija ispisana borbom za slobodu, vremenom postalo sinonim za otpor prema nepravdi i fašizmu, ali i za jedinstvenu ljubav prema Crnoj Gori. U vremenima izazova i previranja, poput onih tokom devedesetih godina prošlog vijeka, Cetinje je ostalo nepokolebljivo uz univerzalne vrijednosti mira, slobode i solidarnosti, dokazujući da Cetinjani neće skrenuti sa puta pravde, čak i ako svi drugi posustanu - rekao je Đurašković.
Ističe da svjesni da pojedini politički akteri žele izmjene zakonodavnog okvira kako bi Crnu Goru udaljili od njenog izvornog bića, Cetinje i Cetinjani kao i uvijek, čvrsto stoje na braniku odbrane crnogorskog jezika, državljanstva i identiteta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVdhhCprfb1o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Uvjeravam vas da nećemo nijemo posmatrati isplaniranu igru sa službenim jezikom, niti kreiranu zamisao da se kroz dvojno državljanstvo stvore uslovi da se o sudbini Crne Gore odlučuje van njenih granica. To je crvena linija čiji prelazak građanska i evropska Crna Gora neće mirno posmatrati. Jer, biti Cetinjanin znači biti ponosan na slobodarski duh grada koji ne priznaje lance i okove, to znači biti vješt, pravičan i dostojanstven, ali i poštovati tradiciju i nasljeđe koje su nam ostavili naši herojski preci. Znači, imati snažnu ljubav prema Crnoj Gori, onu ljubav koja se ne dovodi u pitanje i koja traje, koja nas oblikuje i daje nam snagu da, kao i uvijek, čuvamo ono najvrijednije što imamo - slobodu. Zato, ovom prilikom želim da izrazim svoju duboku zahvalnost svojim Cetinjankama i Cetinjanima, na njihovoj dosljednosti u odbrani crnogorskog identiteta, nezavisnosti i slobode, kao i na njihovoj podršci i konstruktivnim prijedlozima koji su značajno doprinijeli našim zajedničkim naporima da gradimo budućnost Prijestonice, kao mjesta koje će biti ponos svakog pojedinca, simbol napretka i prosperiteta - istakao je Đurašković.
Posebnu zahvalnost Đurašković je uputio svojim saradnicama i saradnicima, odbornicama i odbornicima, državnim institucijama, međunarodnim organizacijama i predstavnicima civilnog i biznis sektora, na pomoći i podršci u realizaciji brojnih značajnih projekata kojima su zajedničkim radom postavili čvrste temelje za promjene, koje će građanke i građani mnogo više osjetiti u narednim godinama.
- U tom kontekstu, želim da naglasim da se gradske uprave i gradonačelnici mijenjaju, ali ono što zaista ostaje iza svake gradske uprave jesu konkretni rezultati koje smo zajedno postigli i pozitivne promjene koje su oblikovale naš grad. Zato, u svijetlu svih dosadašnjih postignuća koja svjedoče o našoj posvećenosti, odlučnosti i zajedničkom radu, i sa čvrstim uvjerenjem u snagu jedinstva i zajedništva koje nas vode naprijed, obećavam vam da ćemo i u narednom periodu nastaviti još snažnije i odlučnije da radiomo za Cetinje i sve njegove građane", zaključio je Đurašković, dodajući da "kao nasljednici slavnih boraca koji nikada nijesu dali svoje dostojanstvo, obećavamo da ćemo ga i mi, sa istom snagom i ljubavlju, braniti za generacije koje dolaze, jer samo sa Cetinjem je i Crna Gora vječna - poručio je Đurašković.

Đurašković: Nećemo nijemo posmatrati igru sa službenim jezikom i zamisao da se kroz dvojno državljanstvo vani odlučuje o sudbini CG

Od 2013. godine je ugrožen naš jezik i politički dogovor Igora Lukšića, tadašnjeg premijera, Srđana Milića, Andrije Mandića i Branka Radulovića je dogovor koji je slomio crnogorski jezik - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, odbornica u Skupštini opštine Nikšić Jelena Marković.
Svakodnevno je na protestu i blokadi puta Niksšić - Podgorica, uz građane Nikšića i mještane Pješivaca, te razumije odlično revolt tih ljudi i sve što ih je zadesilo otkad su u tom dijelu nepropisno i nasilno zakopane eutanazirana grla zaražena Kju groznicom.
- Ja sam osudila one koji su doveli mještane Pješivaca u takvo stanje, one koji su ugrozili živote svih građana Nikšića i koliko je uopšte moralno da zauzimaju ministarska mjesta, a mislim prvenstveno na ministra Vladimira Jokovića, onda na predsjednika Opštine Marka Kovačevića i predsjednika Skupštine opštine Nikšić Nemanju Vukovića. Da postoji ikakav moralni odnos koji ih obavezuje, zbog toga što su ugrozili zdravlje Nikšićana, a posebno Pješivaca, naročito Bogetića u kojima se kopa zaražena stoka, oni bi sami podnijeli ostavke, ne bi bilo potrebe da ih neko zatraži - rekla je Marković.
Kad je osnovana država Crna Gora i jezik, kojim je govorio narod u toj državi, podsjeća Marković, nazvan je crnogorskim, a tada nije bilo države Srbije, te je nemoguće da mi govorimo, kako kaže, jezikom koji je proizašao iz srpskog, jer tada, ističe, srpskog jezika nije ni bilo.
Problematika oko službenog jezika u Crnoj Gori, poručuje Marković, datira još od 2013.godine, i političkog dogovora između, dodaje ona, tadašnjeg premijera Igora Lukšića, Andrije Mandića, Srđana Milića iz SNP-a i, navodi ona, Branka Radulovića iz Pokreta za promjene.
- &nbsp;Na sjednici Ustavnog suda od 18.jula 2013.godine je donesena odluka br 39/ 11 i 3/ 12 kojom se traži da je prestane rješenje političko (da se u školama izučava crnogorski, srpski, bosanski k drugi jezici), te jasno istaknuto da je je crnogorski jedan jedini službeni jezik, a ostali jezici u službenoj upotrebi.Crnogorski jezik je jedini u Crnoj Gori službeni, i od 2013.godine je ugrožen naš jezik, i politički dogovor, navedenih ljudi, je dogovor koji je slomio crnogorski jezik. Ja želim da za prekršaj Ustava odgovara svako ko je kriv, jer ja želim da zaštitim crnogorski jezik zato što je on odraz suvereniteta. Mene ne zanima ko je pojedinac koji ga je prekršio. Mi imamo predsjednika države, Jakova Milatovića, koji se zakleo na Ustavu da će Ustav Crne Gore poštovati, a izjasnio se da je Crnogorac koji govori srpskim jezikom. Nije on rekao to ženi u kućnoj zajednici kada razgovaraju, on je institucija koja predstavlja državu u državi i van nje, on je taj koji je sada prekršio Ustav ponovo. Ja bih pozvala, u ovoj emisiji, da odgovaraju svi koji su prekršili Ustav po pitanju jezika, jer ako prođe ova volja, koja nije mala volja, da se drugi jezik uvede u službeni, to vam je put ka onome da Crna Gora bude srpska država - zaključila je Marković.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dv23Lpk9g_qE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Marković: Crnogorski jezik je odraz suvereniteta

Poslanik Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore i šef poslaničkog kluba Amer Smailović pozvao je predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića da ne govori u ime parlamentarne većine jer za to nema mandat, makar ne šest poslanika Bošnjačke stranke.
Njegovo reagovanje uslijedilo je nakon intervjua Mandića Večernjim novostima, za koje je izjavio, kako navodi Bošnjačka stranka, da postoji nova parlamentarna većina koja će mijenjati Ustav Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-o-uvodenju-srpskog-jezika-kao-sluzbenog-ustavotvorna-skupstina-rjesenje-ukoliko-ne-budemo-mogli-da-napravimo-dogovor&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Rekonstruisana parlamentarna većina, čiji je dio Bošnjačka stranka, konstituisana je oko evropske agende i kreiranja uslova za bolji život građana Crne Gore, a za sve ostalo, što se nas tiče, moraćete da tražite neku drugu većinu čiji ćemo mi dio biti samo ako postignete najširi mogući politički i društveni konsenzus kojim se štite interesi bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, nezavisne, evropske, građanske i NATO Crne Gore - zaključio je Smailović u komentaru na svom Fejsbuk profilu.

Smailović: Mandić da ne govori u ime parlamentarne većine, nema saglasnost BS

Ukoliko ne budemo mogli da napravimo dogovor, shodno tekovinama i najboljim praksama razvijenog svijeta, postoji rješenje - a to je pravljenje Ustavotvorne skupštine - kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u intervjuu za Večernje novosti na pitanje o uvođenju srpskog jezika kao službenog.
Pitanje srpskog jezika je, prema njegovim riječima, nakon objavljivanja rezultata popisa stanovništva iz 2023. postalo ne samo političko, već i pitanje elementarnog ljudskog dostojanstva i ljudskih prava.
- Ne postoji zemlja u Evropi, a vjerovatno ni u svijetu, izuzev možda pojedinih totalitarnih režima, gdje jezik kojim govori većinsko stanovništvo nije ujedno i službeni jezik te zemlje. Mislim da to dovoljno govori o svakodnevnim pozivima Demokratske partije socijalista i njihovih saveznika iz političkog, medijskog i nevladinog sektora, da uprkos rezultatima koji su pokazali da više od 43 odsto stanovništva Crne Gore govori srpskim jezikom i dalje insistiraju na nekim kvazi-tezama, kako crnogorski treba da ostane jedini službeni - ocijenio je Mandić.&nbsp;
DPS je, kako je rekao, zaslužan i što je 2007. tijesnom dvotrećinskom većinom crnogorski proglašen jedinim službenim jezikom, kao i za član Ustava kojim se sve promjene moraju potvrditi na referendumu većinom svih birača u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ako uzmemo u obzir da u ovom momentu, nakon uparivanja popisnih rezultata i biračkog spiska, imamo oko 90.000 osoba čije je biračko pravo i te kako sumnjivo, dolazimo do toga da je DPS tim članom zakovao i onemogućio bilo kakve promjene. Sada postoji nova parlamentarna većina koja želi da konstatuje ono što je narod jasno i nedvosmisleno rekao, a to je da većina govori srpskim jezikom i traži da dobije status službenog - istakao je, pored ostalog, Mandić.
Govorio je i dvojnom državljanstvu sa Srbijom i kazao da opozicija svakodnevno pokušava da "manipuliše raznim neistinama i poluistinama".
- Pitanje državljanstva sam prvi put pokrenuo sa našim iseljenicima u Turskoj znajući da ti ljudi imaju poseban osjećaj pripadnosti Crnoj Gori. Ne vidim ništa sporno u tome da se ljudima koji imaju i osjećaju veze sa Crnom Gorom, omogućimo da dobiju državljanstvo. Opozicija to predstavlja kao da će se istog trena magično stvoriti na stotine hiljada novih birača, iako dobro znaju da sadašnji zakon nalaže da osoba uz državljanstvo mora imati i prebivalište u Crnoj Gori punih deset godina &nbsp;rekao je Mandić.&nbsp;
Smatra da im je obaveza, posebno kada se uzme u obzir da cijeloj Evropi pa tako i Crnoj Gori prijeti najveći neprijatelj u vidu bijele kuge, da ne dozvole da naša zemlja nastavi da kopni.
- Već da ljude koji su nam najbliži i koji sebe smatraju dijelom šireg bića Crne Gore privučemo da se vrate i svoju budućnost vežu za našu zemlju, bez obzira na to da li dolaze iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Evrope ili SAD“ - kazao je Mandić.
Kako tvrdi, Crna Gora je, ako pogledamo unazad trideset i više godina, nikada stabilnija, tako da sve teze o nekakvim obračunima ne stoje.
Kada govori o inicijativi da ga i Cetinje proglasi za personu non grata, Mandić navodi da skupštine opština imaju pravo da donose razne rezolucije iako one nijesu pravno obavezujuće
-Ustav Crne Gore garantuje slobodno kretanje svim građanima, uključujući i meni kao predsjedniku Skupštine. Bilo kakve odluke koje eventualno donese Skupština prijestonice, a koje se kose sa Ustavom i zakonima, ne mogu me spriječiti da posjetim svaki dio naše države. Smatram da za razliku od političara koji dolaze iz takozvanog suverenističkog bloka, imam sluha za ovu zemlju, za ljude sa sjevera i za one sa Primorja, za građane Cetinja. Podsjetiću da je novi logo Skupštine upravo zgrada prijestonice, odnosno Zetske banovine - naveo je, pored ostalog, kazao je Mandić.&nbsp;

Mandić o uvođenju srpskog jezika kao službenog: Ustavotvorna skupština rješenje ukoliko ne budemo mogli da napravimo dogovor

Da je popis stanovništva u Crnoj Gori unaprijed određen kao instrument marionetske vlasti za promjenu temeljnih državnih vrijednosti i, u konačnici, državnoga ustrojstva svjedoče sve napadniji zahtjevi činilaca vlasti za uvođenje srpskoga jezika kao službenoga s pozivom na rezultat popisa u vezi s navodnim govornicima srpskoga jezika u Crnoj Gori - ocijenili su iz Crnogorskog PEN centa.
- Sve i kad bi se rezultati popisa mogli prihvatiti kao validni, podatak da se većina govornika u Crnoj Gori izjasnila da govori srpskim jezikom i dalje ne može biti pokazatelj da većina u Crnoj Gori govori srpski već da svoj jezik imenuju kao srpski - navode u saopštenju.&nbsp;
Dodaju da je nesporna istina da su bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski u lingvističkome pogledu jedan jezik te da je svaki od njih standardizovan u svojoj kući, u skladu s potrebama i osobinama govornika.&nbsp;
- Crnogorski kao državni jezik, a ne (samo) jezik nacionalnih Crnogoraca, standardizovan je u Crnoj Gori, u skladu s govornim i pisanim potrebama crnogorskih građana. Kao takav, kao državni jezik, on je odraz građanskoga ustrojstva države Crne Gore i ne može mu se niti nadmetati niti u istu ravan stavljati bilo koji drugi jezik kao službeni - kategorični su iz Crnogorskog PEN centra.&nbsp;
On je, kako su rekli, kao takav i najvažnije sredstvo raspoznavanja Crnogoraca, ma kako se nacionalno izjašnjavali.&nbsp;
- Uvođenje srpskoga jezika kao službenoga (uz crnogorski) sporno je iz više razloga. Njime bi se udarilo u temelje građanskoga ustrojstva države jer bi se uz crnogorski državni jezik kao službeni uveo jezik druge države koji se tretira kao nacionalni jezik Srba na teritoriji zamišljene Velike Srbije. Bila bi to diskriminacija svih nesrba u Crnoj Gori - navode u saopštenju.
Dodaju da je sporan razlog i to da bi se Crna Gora, uz crnogorski kao jedini jezik koji se standardizuje u Crnoj Gori, kao službeni prihvatila i jezik koji se standardizuje u Srbiji, jezik čija je matična kuća izvan Crne Gore.
- Prihvatanjem srpskoga kao službenoga ozakonila bi se vijek i po duga beogradska asimilatorska stremljenja da se Crna Gora u kulturnom pogledu tretira kao region Srbije, što i ne skriva podgorička marionetska vlast. Srpski jezik kao službeni poslužio bi kao oslonac za izmjenu Ustava, što bi rezultiralo rušenjem građanskoga koncepta društva i uspostavljanjem države narodâ, čiji je krajnji cilj marginalizacija i nestanak Crnogoraca i ostalih nesrba - po modelu tzv. Republike Srpske - navode iz Crnogorskog PEN centra.
Odnos državotvornih političkih činilaca u Crnoj Gori, intelektualaca i civilnoga sektora prema ovome pitanju, kako su ocijenili, određivaće dalje ponašanje vlasti u brutalnim pokušajima rušenja građanskoga koncepta države i stvaranja ambijenta u kome neće biti mjesta za življenje onima koji ne prihvataju da je građanin a ne izmaštani narod temeljna vrijednost crnogorskoga društva.&nbsp;
- Stoga je svako pristajanje na tobožnji kompromis zapravo samo krčenje puta za uspostavu sistema koji su ideološki prethodnici ove vlasti bili postavili 1918. godine. Obaveza je svih koji baštine vrijednosti pluralnoga društva da se brutalnim nasrtajima vlasti svim demokratskim sredstvima beskompromisno suprotstave - zaključili su iz Crnogorskog PEN centra.

Crnogorski PEN centar: Jezik odraz građanskoga ustrojstva i ne može mu se u istu ravan stavljati bilo koji drugi jezik kao službeni

Svako aktuelizovanje promjene Ustavom definisanog službenog jezika je besmisleno i predstavlja dio propagande velikosrpskog nacionalizma, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).
- Sve entuzijaste, sa raznih nivoa vlasti, koji ovih dana ispunjavaju agendu velikosrpskog nacionalizma, zastupajući tezu da srpski jezik treba da postane službeni, podsjećamo na veoma važnu činjenicu: najviši pravni akt, Ustav, definiše da je službeni jezik u Crnoj Gori – crnogorski. Službeni jezik države Crne Gore je tako čvrsto zaštićen Ustavom, da ga ova parlamentarna većina ne može promijeniti, sem da sruši ustavni poredak, izvrši državni udar i suspenduje sve institucije - navedeno je u saopštenju.
Iz te partije podsjećaju da je Crna Gora 2017. godine odlukom Komiteta kongresne biblioteke u Vašingtonu dobila međunarodni kod za crnogorski jezik u okviru ISO međunarodnog standarda, čime je ozvaničena njegova lingvistička prepoznatljivost.
- Svako aktuelizovanje promjene službenog jezika je besmisleno i predstavlja dio propagande velikosrpskog nacionalizma, koji želi od Crne Gore, države svih građana, da pravi državu etničkih grupa i naroda, sa dominacijom srpskog, postavljajući mine u temelje njene državnosti - rekli su iz DPS-a.
Navode da crnogorski jezik nije jezik etničkih Crnogoraca, već je nazvan prema imenu države Crne Gore, kao što je to urađeno u svim državama bivše Jugoslavije.
- Svako insistiranje na izmjeni ustavnog statusa crnogorskog jezika kao službenog jezika naše države, ne znači samo negaciju tog jezika, nego i Crne Gore kao države u kojoj se on govori. Insistiranje na promjeni službenog jezika u Crnoj Gori, samo je taktički potez do oduzimanja suvereniteta državi, i zato velikosrpski nacionalisti na tome insistiraju - navodi se u saopštenju DPS-a.
U toj pariji kažu da će pristupanjem Crne Gore Evropskoj uniji (EU), crnogorski jezik postati jedan od službenih jezika EU, i to se očigledno vođama velikosrpskog nacionalizma ne dopada.
. Očigledno je da rezultati popisa nijesu zadovoljili njihove apetite, jer suštinski u tri posljednja “prebrojavanja” ništa se značajno u statistici nacionalnog identiteta nije promijenilo, a upregla se velikosrpska mašinerija finansijske, medijske, logističke, političke pomoći da se postigne javno obznanjen cilj: da srpskim jezik govori 50 odsto građana, i da se većina građana identitetski odrede kao pripadnici srpskog naroda - dodaje se u saopštenju.
S obzirom na to da etnički inženjering na popisu nije uspio, kako kažu u DPS-u, sada Andrija Mandić, šef parlamentarne većine, pokušava da pritiskom i ucjenom nametne nacionalističku agendu svojim političkim podanicima u vlasti.
- Preporučujemo im da ne destabilizuju državu raspravom o davno zatvorenom pitanju, već da se osvrnu oko sebe i vide kako žive građani, koji su im 29. septembra u Podgorici najbolje rekli šta misle o politici ove vlade, njenoj strategiji održavanja na vlasti po svaku cijenu, i vladajućoj većini koja je spremna da služi Vučićevom slugi - zaključeno je u saopštenju.

DPS: Svako aktuelizovanje promjene Ustavom definisanog službenog jezika je besmisleno i dio je propagande

Verzija mirovnog prijedloga, koji su ukrajinski i evropski zvaničnici podnijeli Vašingtonu, sadrži klauzulu u kojoj se navodi da Ukrajina mora postati članica Evropske unije do 1. januara 2027. godine, objavio je Fajnenšel tajms.
Plan je revidirana verzija prijedloga Donalda Trampa o okončanju rata, a novi nacrt se pojavio u trenutku kada američki predsjednik pojačava pritisak na predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da pristane na mirovni sporazum, prenosi Ukrajinska pravda.
- Pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji do 1. januara 2027. godine je navedeno u najnovijem nacrtu mirovnog prijedloga, koji su ukrajinski i evropski zvaničnici predstavili Vašingtonu - piše Fajnenšel tajms, pozivajući se na diplomate upoznate sa dokumentom, bez preciziranja koji evropski akteri podržavaju tako radikalno ubrzano pristupanje.
Zvaničnici koji podržavaju ambicije Ukrajine da što pre uđe u EU rekli su da Evropska komisija sada razumije da ne bi trebalo da ometa mirovni proces zalaganjem protiv brzog članstva Kijeva. Ukrajina, međutim, nije završila nijedno od 36 poglavlja u pregovorima o pristupanju EU, pa bi takav raspored narušio princip prijema novih članica koji se zasniva "na zaslugama“.
Upoznati sa mirovnim planom rekli su da bi to primoralo Brisel da preispita cio proces proširenja, uključujući i donošenje odluke kada bi nove članice dobile pristup fondovima EU i pravo glasa.

Klauzula verzije mirovnog prijedloga: Ukrajina mora postati članica EU do 1. januara 2027.

Pripadnici italijanske Guardia di Finanza otkrili su u tovaru kamiona vozača iz Bosne i Hercegovine čak 138 kilograma ultra čistog kokaina, čija je vrijednost oko 15 miliona eura.
Riječ je o jednoj od najvećih pošiljki zaplijenjenih u italijanskoj luci Čivitavekija koja se nalazila unutar kamiona koji se istovren sa broda koji je doplovio iz Barselone.
Kako prenose italijanski mediji, izuzetna nervoza i uznemirenost vozača iz BiH, koji je bio za volanom kamiona slovenačke kompanije izazvali su sumnju istražioca carinskog terminala, pa su dodatno kamion pretražili rendgenskim pregledom, koji je otkrio neke anomalije u teretu.
Teret je potom podvrgnut jedinici za otkrivanje droga s psima “Civitavecchia Guardia di Finanza”. Zahvaljujući psu Džekpotu, Italijani su uspjeli da pronađu 120 blokova kokaina unutar šest glomaznih industrijskih vreća koje su sadržavale recikliranu plastiku.
Droga, izuzetne čistoće, ima uličnu vrijednost od 15 miliona eura. Kako prenose mediji, 42-godišnji državljanin BiH je vjerovatno bio samo “kurir”, a odmah je pritvoren po nalogu Kancelarije tužioca Čivitavekije, na čelu s glavnim tužiocem Albertom Liguorijem. Operaciju su sproveli Pomorska granična policija Čivitavekije, grupa Finansijske policije i Agencija za carine i monopole Lazio 3.
Državljanin BiH je odmah prebačen u gradski zatvor. Italijanski mediji prenose da je današnji ishod akcije predstavlja još jedan primjer operativne sinergije između Državne policije, Finansijske policije i Agencije za carine i monopole.

Italija: Vozač iz BiH uhvaćen sa 138 kg kokaina vrijednog 15 miliona eura

Manji broj nedozvoljenih stvari oduzet je tokom opšteg pretresa u bjelopoljskom zatvoru, saopšteno je Portalu ETV iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).
Opšti pretres večeras su izvršili službenici UIKS-a, Sektora za bezbijednost i Zatvora za kratke kazne.&nbsp;
- Radnja je prošla uredno, a tokom pretresa pronađen je i oduzet manji broj nedozvoljenih stvari - rečeno nam je iz UIKS-a.
Među oduzetim predmetima nije bilo sredstava za komunikaciju.

Opšti pretres u bjelopoljskom zatvoru: Oduzet manji broj nedozvoljenih stvari

Pljevljaku Dž.I. (28) određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je počinio krivična djela nedozvoljene polne radnje i protivpravno lišenje slobode.
Dž.I. (28) se sumnjiči da je namamio maloljetnicu u svoje vozilo, nakon čega ju je neprikladno dodirivao. Uprkos njenom insistiranju da napusti vozilo, osumnjičeni joj to nije dozvolio, već ju je protiv njene volje određeni vremenski period zadržavao u automobilu.
- Pritvor je određen jer postoje okolnosti koje ukazuju da bi osumnjičeni ostajanjem na slobodi mogao uticati na svjedoke - saopšteno je iz Osnovnog suda u Pljevljima.

Pljevljaku pritvor do 30 dana: Namamio maloljetnicu u vozilo i dodirivao je

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: sluzbeni-jezik