Uprkos obećanjima izvršne vlasti o unapređenju uslova, Prijedlogom budžeta za narednu godinu, sredstva opredijeljena za sektor zaštite i spašavanja umanjena su za 1,4 miliona eura. Da planirana izdvajanja ne omogućavaju adekvatno funkcionisanje, poručuju razočarani pripadnici tog sektora. Podsjećajući na minulu požarnu sezonu, koja je pokazala sve slabosti sistema.
<h2>ZANEMARENI</h2>
Penzionisani vazduhoplovni inspektor Predrag Boljević kaže da su obećanja aktuelne vlasti šarene laži.
- Da bi spremni dočekali sljedeću požarnu sezonu i da bi svi vazduhoplovi bili raspoloživi u vremenu kada bude trebalo, trebalo je povećati budžet i obezbijediti sredstva, što za tehnički dio, što za pilotski kadar za ta dva vazduhoplova koja trenutno avio-helikopterska jedinica nema - kazao je Boljević za TV E.
Na terenu, rame uz rame sa domaćim službama, kroz sistem međunarodne pomoći djelovale su jedinice iz Švajcarske, Austrije, Češke. Njihova oprema i solidarnost bili su neprocjenjiva podrška, ali i poziv na buđenje – koliko smo nezaštićeni bez savremene opreme.
- Nažalost, mi smo pribjegli pozivima za pomoć iz inostranstva i to su ljudi uz svu zahvalnost poslali, a suština problema koji se javlja u sitemu zaštite i spašavanja je u tome da je svu pomoć koja je došla sa strane, trebalo da imamo spremnu u Crnoj Gori, odnosno za slučaj požarnih sezona koja je vladala - kazao je za TV E predsjednik Strukovnog sindikata vatrogasaca Goran Tripković.
Smanjenje budžeta pogađa i Avio-helikoptersku jedinicu MUP-a. To posebno zabrinjava imajući u vidu da je od ukupno pet MUP-ovih letjelica za gašenje požara, četiri požarnu sezonu dočekalo u hangarima, čekajući rezervne djelove.
- Za pet godina od jednog od lidera u kapacitetima što se tiče samog gašenja iz vazduha, došli smo na samo dno, ne samo Balkana, nego i čitave Evrope.Vi znate kakva je bila ova požarna sezona, znate da u dijelu zaštite od požara, govorim samo u tom segmentu i to onom segmentu koji se tiče avio-helikopterskih jedinica, imali smo 20ak odsto kapaciteta za ovu požarnu sezonu, uz obećanje da će ova naredna biti u ful kapacitetu - podsjeća Boljević.
<h2>OBEZBIJEDITI USLOVE SRAZMJERNE ULOZI</h2>
Planirana izdvajanja, upozoravaju sagovornici TV E, ne omogućavaju adekvatno reagovanje na elementarne nepogode, modernizaciju opreme, održavanje postojećeg sistema, obuke zaposlenih. To otežava i potencijalne posljedice vanrednih situacija.
- Treba ulagati u ljude, u opremu, treba krenuti u izradu novih i, prije svega, napraviti odličan temelj. Treba napisati nove sistemske zakone koji bi ovaj sistem uredili tako đe bi se znalo – ko šta radi, koliko treba da se izdvaja i koje su posljedice ukoliko se ne ispune zakonske obaveze, propisane sistemskim rješenjima - poručio je Tripković.
Država je u obavezi da obezbjedi uslove, srazmjerne njihovoj ulozi. A svaki uloženi euro, kaže Tripković, višestruko vrate dok svakodnevno štiteći živote i imovinu, često rizikuju sopstvene. Podsjetnik na to je i požrtvovanost i solidarnost Dejana Božovića, pripadnika Vojske Crne Gore, koji je tragično stradao tokom angažovanja na gašenju požara u avgustu ove godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Stručnjaci upozoravaju: Smanjeni budžet za sektor zaštite ugrožava živote i imovinu

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Žabljak tokom noći tragali su za državljankom Letnoije koja se izgubila na Durmitoru.
- Uspješno je okončana potraga na Durmitoru. Državljanka Letonije u kratkom roku je pronađena u reonu katuna Lokvice - saopštili su žabljački vatrogasci.
Turistkinja je nepovrijeđena i u pratnji spasilaca bezbjedno dovedena na Žabljak.&nbsp;

500x500

1084x550

Akcija na Durmitoru: Sinoć spašena državljanka Letonije

Oni su danas uz mnogo napora uspjeli da se probiju do jednog katuna na Bjelasici, kako bi zavijanom gazdinstvu dostavili namirnice i stočnu hranu. Na taj način, oni su pritekli u pomoć kolegama iz Mojkovca.
Kako je Portalu Analitika večeras saopštio komandir tamošnje Službe zaštite i spašavanja Edin Kolić, oni su se satima borili sa visokim sniježnim nanosima na Bjelasici.
No, na kraju su uspjeli da stignu do zavijanog gazdinstva Milana Damjanovića na katunu Žarski.
- Tom prilikom, stanovnicima zavijanog gazdinstva dostavljena je stočna hrana i osnovne životne namirnice, neophodne za normalno funkcionisanje domaćinstva u otežanim zimskim uslovima - kazao je Kolić.

Bjelopoljski vatrogasci probijali se satima kroz namete: Stigli do katuna i dostavili namirnice i hranu

Služba zaštite i spašavanja intervenisala je danas na padinama brda Pestingrad u Kotoru, gdje su dvojica mladića iz Podgorice ostala zarobljena van staze.
- U nedjelju, 21. septembra 2025. godine, u 15:49 časova Služba zaštite i spašavanja Kotor dobila je poziv od muške osobe koja je prijavila da se sa prijateljem nalazi na padinama brda Pestingrad, te da ne mogu pronaći put nazad na stazu i da im je potrebna pomoć- stoji u objavi Službe na Fejsbuku.
Na teren su, dodaju, odmah upućena tri vatrogasca sa odgovarajućom opremom.
- Potraga je trajala skoro dva sata, a mladići su pronađeni oko 17:30 časova- dodaje se.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpermalink.php%3Fstory_fbid%3Dpfbid02yy2DAap2LzDFCZ8rXJC46phmnxUnk2JQA5qZ4bpfrvEXMAqrykiX8dfrY7t2YbDkl%26id%3D100057441168431&show_text=true&width=500" width="500" height="531" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div>

Mladići iz Podgorice zalutali sa staze u Kotoru: Potraga trajala dva sata

Prijestonica Cetinje upriličila je danas prijem za pripadnike Službe zaštite i spašavanja, kao izraz poštovanja i zahvalnosti za hrabrost, predanost i profesionalizam koji su pokazali tokom izuzetno zahtjevnog ljetnjeg perioda, obilježenog velikim brojem požara, a gradonačelnik Nikola Đurašković u svom obraćanju istakao je da su pripadnici Službe zaštite i spašavanja pokazali najplemenitije vrijednosti koje čovjek može dati svom gradu – hrabrost, solidarnost i posvećenost opštem dobru.
- Iza nas je ljeto obilježeno brojnim požarima, zahtjevnim uslovima na terenu i okolnostima koje su tražile brzu reakciju, visoku profesionalnost i spremnost za donošenje važnih odluka. Tokom ovog perioda, pokazali ste da je Služba zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje dorasla svakom izazovu i da raspolaže znanjem, iskustvom i disciplinom potrebnim za djelovanje u vanrednim situacijama- kazao je Đurašković.
On je podsjetio da Služba zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje ove godine obilježava 143 godine postojanja, ističući da je malo institucija u našem gradu koje nose toliko bogatu i časnu tradiciju.
- Gradska uprava Prijestonice Cetinje se trudila da u proteklom periodu doprinese tome da vaša služba dobije bolje uslove za rad, savremeniju opremu i dostojanstvenije uslove koje vaš posao zahtijeva. Obećavam vam da će tako biti i u narednom periodu, jer je naš zajednički cilj da vaš rad bude bezbjedniji i dostojniji žrtve koju svakodnevno podnosite- istakao je gradonačelnik.
Komandir Službe zaštite i spašavanja Miloš Ćećanović, zahvalio se gradskoj upravi na podršci i kolegama na profesionalnosti.
- Ova sezona bila je izuzetno teška. Svaki izlazak na teren zahtijevao je veliku hrabrost, odlučnost i požrtvovanost. Moje kolege pokazale su što je pravi timski rad i nebrojeno puta su stavili tuđi život i imovinu ispred sopstvene sigurnosti. Na to sam ponosan i od srca im zahvaljujem- kazao je Ćećanović.
Kao znak zahvalnosti, Prijestonica Cetinje obezbijedila je novčanu nagradu za sve pripadnike Službe zaštite i spašavanja.

Đurašković: Služba zaštite i spašavanja ponos Cetinja i Crne Gore

Plate vatrogasaca su u posljednje dvije godine povećane za oko 250 eura, ali u sindikalnim organizacijama smatraju da to nije dovoljno zbog čega traže dodatne povišice, prenosi Gradska RTV.
Kako bi poboljšali materijalni, ali i bezbjednosni status na radnom mjestu predstavnici dva sindikata vatrogasaca i spasilaca održali su sastanak, nakon čega su nadležnim državnim institucijama uputili zahtjeve za izmjenu zakonskih rješenja.
- Dugi niz godina ukazujemo na nedostatke u sistemu zaštite i spašavanja. Smatramo da je potrebno pristupiti izradi novih zakonskih rješenja – zakona o zaštiti od požara i posebno zakona o vatrogastvu - kazao je predsjednik Strukovnog odbora vatrogasaca-spasilaca Ratko Pejović.
Iz sindikata poručuju da je najvažniji problem sa kojim se suočavaju vatrogasci upravo status zaposlenih u službama zaštite i spašavanja.
- Vjerujemo da ćemo poboljšanjem statusa poboljšati naš materijalni položaj i stanje opreme u službama zaštite i broj vatrogasaca-spasilaca u Crnoj Gori - istakao je Pejović.
Podsjeća da evropski standard predviđa jednog vatrogasca na hiljadu stanovnika, ali da se taj model kod nas ne može primijeniti jer ne postoje razvijena dobrovoljna vatrogasna društva. Kada je riječ o zaradama, Pejović, navodi da su se one poboljšale u posljednje dvije godine, ali da i dalje nijesu na zadovoljavajućem nivou.
- Najviše zahvaljujući izmjenama glavnog kolektivnog ugovora za oblast, uprave i pravosuđa. Prije tih izmjena, prosječne plate sa prekovremenim satima, noćnim i dežurstvima, u prosjeku su bile oko 700 eura. Međutim, izmjenama granskog kolektivnog ugovora prosječna plata sa svim tim je negdje oko 950 eura - kazao je on.
Sindikati očekuju da budu uključeni u radne grupe za izradu novih zakona i vjeruju da će na taj način unaprijediti položaj vatrogasaca. Ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni, kažu da vjeruju u podršku javnosti i da će nastaviti da se bore za bolji položaj vatrogasaca.

Vatrogasci traže izmjene zakona, nezadovoljni uvećanjem plata za 250 eura

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović donio je 7. avgusta rješenje o otkazu za Gorana Jankovića, komandiru Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada, ali koje će važiti retroaktivno, odnosno otkaz će mu se, prema tom dokumentu, „računati“ skoro godinu unazad - „zaključno sa 12. oktobrom 2024. godine“?!&nbsp; - Ovo nije zabilježeno u pravnoj praksi Crne Gore. To rješenje je pravo lice pravne pismenosti gradonačelnika Mujovića koji se ponaša kao Alisa u zemlji čuda. Ovo je nevjerovatno – šokiran je Janković koji za Portal ETV objašnjava da je Mujovićev dokument juče uručen njegovom advokatu. U rješenju o prestanku radnog odnosa piše da je Janković „ostvario pravo na naknadu zarade u visini zarade koju je imao u posljednjem mjesecu vršenja poslova radnog mjesta na koje je bio imenovan“, te da mu radni odnos prestaje 12. oktobra prošle godine?! Progon Jankovića počela je Mujovićeva prethodnica Olivera Injac koja ga je razriješila u oktobru 2023. godine od kada je u čak tri navrata Komisija za žalbe Vlade Crne Gore, posljednji put u decembru prošle godine, poništila rješenje bivše gradonačlenice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618130644_48ae23a4233ca52dfd93d3485c22a7d4f603ef897f78a8bad229232bffe15fea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618130644_48ae23a4233ca52dfd93d3485c22a7d4f603ef897f78a8bad229232bffe15fea" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Olivera Injac"> <figcaption>OGLUŠILA SE O NALOGE VLADINE KOMISIJE: Olivera Injac(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Odluke Vladine komisije ostale su uzaludne, a praksu Injac nastavio je i njen partijski kolega iz Pokreta Evropa sad Saša Mujović, odnosno, on je odlučio da ga se riješi uručivanjem otkaza. - Naravno da ću uložiti žalbu na ovo pravno nepismeno rješenje gradonačelnika Mujovića. Vladina komisija je poništila sva rješenja i samim tim i sve pravne posljedice tog prvog rješenja o razrješenju. Ova vlast nastavlja da pravi enormne troškove budžetu Podgorice za što će, nadam se, jednog dana morati da polože račune – rekao je Janković za Portal ETV.&nbsp; On je bez posla od oktobra 2023, a bivša gradonačelnica je protiv njega čak podnijela i krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu.&nbsp; - Ona je pokrenula svu ovu proceduru 2023, kada mi je zabranjen i dolazak na posao. I od tada raznim mahinacijama i zloupotrebama izbjegavaju da postupe po nalogu Vladine komisije – kaže Janković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902060956_64d155b77bc13860545d94a698084d53f3ae7acf9ff82828fccd68d99e292a5e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250902060956_64d155b77bc13860545d94a698084d53f3ae7acf9ff82828fccd68d99e292a5e" data-rendition-name="original" width="778" height="487" loading="lazy" alt="META VLASTI: Goran Janković"> <figcaption>META VLASTI: Goran Janković(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Prema njegovom viđenju čitave ove situacije, Glavni grad je trebalo, jer im je Komisija za žalbe Vlade Crne Gore poništila sav rješenja, da nakon što mu je istekao mandat 1. marta ove godine, mu isplate zaostala dugovanja. - To je nekih 16-17 plata i dva godišnja odmora. Po zakonu je trebalo to da mi to isplate, a onda da odluče po mom zahtjevu, koji sam uredno podnio gradonačelniku, da li će da me rasporede negdje unutar Glavnog grada. Oni, međutim, nijesu odgovarali na moje dopise, ni na jedan. Imamo ćutanje administracije i imamo sada ovo rješenje koje pokazuje njihovo pravno neznanje i pravnu nepismenost. Prosto je nevjerovatno da za nekoga donosite rješenje o prestanku radnog odnosa godinu kasnije – kategoričan je Janković. On tvrdi i da ga je Injac razriješila po političkom ključu. - Saopštila mi je da sam preveliki Crnogorac, da volim Zapad, a ona više voli Istok – dodaje naš sagovornik. Objašnjava i da mu jeste isplaćena funkcionerska naknada, odmah po razrješenju, ali da su rješenjem Vladine komisije koja je poništila odluku Injac o njegovom razrješenju poništene i sve pravne posljedice. U slučaju da je Glavni grad postupio po rješenje Vladine komisije, odnosno, vratio ga na posao, način na koji bi on vratio funkcionersku naknadu, kako kaže, naložio bi sud. Mujović i njegov pravni tim, međutim, sudeći prema navodima iz rješenja o otkazu, smatraju da je „imenovani imao pravo da odmah po razrješenju traži vraćanje na rad i raspoređivanje na odgovarajuće poslove, ali mu je podnošenjem gore navedenog zahtjeva i donošenjem gore navedenog rješenja prestala mogućnost vraćanja na rad“. - Naime, opredjeljujući se za naknadu u visini zarade koju je imao u posljednjem mjesecu vršenja poslova radnog mjesta na koje je bio imenovan za period od godinu dana po prestanku mandata razrješenjem i korišćenjem tog prava u punom obimu, imenovani se saglasio sa prestankom radnog odnosa – piše, pored ostalog, u Mujovićevom rješenju o otkazu Jankoviću. Na ovu odluku Janković ima pravo žalbe Vladinoj komisiji, što će i uraditi.

Kaćuša Krsmanović

Mujović 7. avgusta ove godine dao otkaz Jankoviću, koji će važiti od oktobra prošle godine?!

U prostorijama Zajednice opština Crne Gore održan je sastanak komandira Službi zaštite i spašavanja, na kojem su razmatrani tok tekuće požarne sezone i izazovi sa kojima se sistem suočava, saopšteno je iz ZOCG.
Komandiri su, kako se navodi, jednoglasni u ocjeni da je neophodno uspostaviti novi, funkcionalniji i profesionalan sistem zaštite od požara, kako u organizacionom, tako i u operativnom smislu. Posebno je, kako se navodi, naglašena potreba za formiranjem Vatrogasne uprave koja bi imala preventivnu i kontrolnu funkciju u odnosu na rad vatrogasno-spasilačkih jedinica.
Učesnici sastanka, kako se saopšteno iz ZOCG, ukazali su i na značaj izmjena zakonskih rješenja, kojima bi se jasnije definisala podjela obaveza i odgovornosti između centralnog i lokalnog nivoa vlasti u pogledu koordinacije i upravljanja jedinstvenim sistemom zaštite od požara. Komandiri su saglasni da zakone i ostale propise iz oblasti vatrogastva moraju pripremati profesionalci iz Službi zaštite i spašavanja, kako se navodi.
Naglašeno je, saopšteno je iz ZOCG, da će unapređenje zakonskog okvira kroz donošenje Zakona o zaštiti od požara i Zakona o vatrogastvu dati puni efekat samo ako se u proces implementira znanje i iskustvo koje su decenijama gradile vatrogasno-spasilačke jedinice.

1250x600

Sastanak komandira Službi zaštite i spašavanja: Potrebna profesionalizacija sistema zaštite od požara

Dok su vatrogasci danonoćno bili na terenu, ulazili u vatru i dim, borili se sa požarima, Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović nije izlazio iz kancelarije. Umjesto da podijeli teret sa onima koji su rizikovali živote, javnosti je poslao sliku u kojoj rukovodstvo MUP-a i Direktorata za vanredne situacije prisvaja najveće zasluge.
<h2>PRISVAJANJE ZASLUGE</h2>
Dok su komandiri i ekipe bili rame uz rame sa pilotima i gasili vatru, iz Direktorata se gotovo svakodnevno slala poruka o njihovoj presudnoj ulozi.&nbsp;
Na Instagram nalogu Službe zaštite i spašavanja jasno je saopšteno ko je ponio najveći teret, navodeći da su upravo oni odradili 95 odsto posla – i da to građani dobro znaju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNgJ40ssbIB%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Veliki doprinos imala je i Avio-helikopterska jedinica iz resora Ministarstva unutrašnjih poslova, koja je bila direktno angažovana na gašenju požara. Ističu i podršku gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, koji je konstantno bio uz vatrogasce i v.d. komandira Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada, Nikolu Bojanovića, pružajući im podršku tokom najtežih dana borbe sa vatrenom stihijom.
<h2>POLITIČKI POENI I DONACIJE</h2>
Prema ocjenama sagovornika Standarda iz službe, čitava situacija pretvorila se u politički marketing.&nbsp;
Dok su se građani pozivali da šalju SMS poruke za nabavku osnovne vatrogasne opreme, državni novac se u isto vrijeme trošio na službena putovanja i nabavku novih službenih vozila.
<h2>DIPLOMATSKI SKANDAL</h2>
Posebno je odjeknuo skandal Šaranovićevog partijskog saradnika, lidera Demokrata Alekse Bečića, koji je u javnom obraćanju umanjio podršku Hrvatske.&nbsp;
Bečić je, govoreći o međunarodnoj pomoći, izostavio podatak da je Hrvatska uputila avion za gašenje požara.&nbsp;
Njegova izjava izazvala je oštru reakciju hrvatskog poslanika u Evropskom parlamentu Tomislava Sokola, koji ga je otvoreno nazvao – ,,beogradskim poltronom”.
<h2>POSJETA NAKON SVEGA</h2>
Dok su vatrogasci i piloti Avio-helikopterske jedinice iz njihovog resora danima gasili požare, Šaranović i Bečić pojavili su se u posjeti vatrogascima tek kada je sve već bilo ugašeno, što je dodatno izazvalo ogorčenje među ekipama na terenu.
<h2>PERCEPCIJA JAVNOSTI</h2>
Iako zvaničnici žele da budu u prvom planu, percepcija građana ostaje jasna – ljudi su vidjeli ko je ulazio u vatru, a ko je ispred kamera držao press konferencije po naređenju.&nbsp;
To potvrđuje i reporterka portala Standard koja je osam dana provela na terenu sa vatrogascima, svjedočeći iz prve ruke njihovom nadljudskom angažovanju i borbi da zaštiti građane i njihovu imovinu.

Ko je gasio požare - vatrogasci na terenu ili MUP pred kamerama?

Protekla noć je na opožarenim mjestima u Podgorici bila naročito teška - Piperi, Blizna, Gornja Radeća i Stijena Piperska bili su izazovan teren za vatrogasce.
To je "Vijestima" rekao vršilac dužnosti (v.d.) komandira Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović.
Prema njegovim tvrdnjama, gorjela je i Dajbabska gora.
- Petrovići su takođe bili zahtjevan teren. Danas će nam pomoći helikopter iz Bosne i Hercegovine u gašenju požara u Dinoši - izjavio je on.
Odgovorajući na pitanje kakvo stanje očekuje danas, Bojanović kaže da bi trebalo da bude bolje. Objasnio je da će danas biti angažovano više vazduhoplova, kao i da će na terenu djelovati veće ljudstvo. Naglasio je da je stanje trenutno bolje nego sinoć, dodajući da danas očekuje bolji rezultat.
Na više lokacija u Podgorici požari bijesne već pet dana. Gorelo je u Piperima, Fundini, Kučima, Barutani, Rogamima...

Izazovna noć za vatrogasce u Podgorici: Gorjela i Dajbabska gora, Bojanović očekuje bolje stanje danas

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: sluzba-zastite-i-spasavanja