<p>Odvikli smo se od dekadentnog običaja da sudovi rade svoj posao, pa nam svaka poštena presuda dođe kao melem na ranu, potvrda da ipak ima pravde, te da ne možete baš svakog ubediti da ništa nije tako crno kao bela boja. Ili da su antifašisti i borci za ljudska prava, kritički nastrojene novinarke – ekstremni desničari, a ateistkinje koje kritikuju SPC – verske ekstremistkinje.</p>
<p>Pred Osnovnim sudom u Sarajevu okončan je prvi proces zbog klevetanja i targetiranja crnogorskih novinarki, građanskih aktivista i boraca za demokratiju. BIRN i direktor ove organizacije <b>Denis Džidić</b> proglašeni su krivim za klevetugrađanskog aktiviste<b> Nebojše Mrvaljevića</b>, a vodi se još sedam procesa po istoj pravnoj stvari, koji će se, po svemu sudeći, takođe završiti osuđujućim presudama. Sarajevski sud je počeo da skida ljagu sa časnih Crnogoraca i Crnogorki, potvrđujući da je sve ono što su pisali i govorili kritičari BIRN-ove nazovi mape desnog ekstremizma, uključujući i potpisnika ovih redova, očigledna istina.</p>
<h2><b>Sudski utvrđena kleveta</b></h2>
<p>U novembru 2022. na meti svojevrsnog lova na veštice našle su se dve tadašnje novinarke “Pobjede<b>” Kaćuša Krsmanović</b> i <b>Tanja Pavićević</b>, te građanski aktivisti i borci za ljudska prava <b>Aleksandar Saša Zeković, Predrag Peđa Vušurović, </b>Nebojša Mrvaljević,<b> Draško Martinović, Tanja Knežević-Perišić, Maja Miličković</b> i <b>Tijana Lopičić</b>. Oni su u aljkavom, dozlaboga glupom uratku novinarke “Vijesti” <b>Jelene Jovanović</b> označeni kao ekstremni desničari, verski fanatici, nacionalisti.</p>
<p>U presudi Osnovnog suda u Sarajevu od tih optužbi - koje su svakom razumnom od početka izgledale kao čista budalaština, koještarija, besmislica, nebuloza, apsurd, nesuvislost, idiotarija, gluparija, nonsens, bezvezarija, bezumnost, kretenarija, idiotluk, baljezgarija, brbljarija, bedastoća i podla izmišljotina – nije ostao kamen na kamenu.</p>
<p>Sud je utvrdio da tuženi nisu izneli nijedan relevantan dokaz, “što je sasvim i razumljivo, jer dokaza da je tužitelj pripadnik ekstremističke grupe i nema”. Dakle, autori takozvanog istraživanja su bez ikakvih dokaza časnim ljudima prilepili etikete desničarskog ekstremizma. “Navode tuženih da navedene podatke, a vezane za tužitelja nijesu objavili namjerno ili bez krajnje nepažnje, smatra paušalnim i neosnovanim ponovo ističući da ni na te okolnosti tuženi nijesu izveli niti jedan dokaz”, piše u presudi.</p>
<p>U presudi još piše: “Da se očito radilo o podacima koji nijesu tačni i nijesu zasnnovani na bilo kakvom istraživačkom radu i metodologiji vidljivo je iz činjenice da su tuženi nakon reakcije javnosti u korigovanoj objavljenoj mapi brisali i izostavili sve podatke vezano za Crnu Goru, a za BiH prvobitno objavljene podatke korigovali na način da su iste redukovali za oko 75 posto prvobitno objavljenih podataka”.</p>
<p>Pored pomenutih procesa u Sarajevu, sudski sporovi se vode i u Podgorici, porotv Jelene Jovanović i nekadašnje urednice BIRN-ovog sajta Balkaninsight <b>Dušice Tomović</b>, koje su direktno odgovorne za pisanje i objavljivanje pomenutog klevetničkog izveštaja. Sud u Sarajevu jasno je dao smernicu i utvrdio okvir ukojem bi trebalo da se rešavaju i ovi sporovi.</p>
<h2><b>Sud kao deo zavere</b></h2>
<p>Čitava stvar je od početka svakom s pola mozga bila toliko besmislena, očigledno apsurdna, jezivo kretenska i uvredljiva za zdrav razum da to prosto boli. Mislim, kad neko optuži ateistkinje za verski ekstremizam, to u društvu koje ima sačuvane dve-tri moždane vijuge može da izazove samo salve smeha, surovo ruganje, te preporuku da nadležni organi provere poslovnu sposobnost autora takvih difamacija. To nigde ne bi trebalo da bude predmet ozbiljnih rasprava, polemike, razmene argumenata i sličnih aktivnosti. Međutim, u našim trulim društvima neophodno je neprestano, iznova i iznova, objašnjavati da je nebo plavo, a trava zelena, prođe nam život u izricanju truizama.</p>
<p>Mene sad zanimaju odgovori na sledeća pitanja. Da li je i presuda deo “napada, brutalne kampanje” protiv BIRN-a? Da li je i Osnovni sud u Sarajevu deo svetske zavere protiv časnih autora i urednika mape desnog ekstremizma? Da li su se možda i pravo, zakoni, pravda i slične zaludice na koje očigledno ne dajemo ni pet para – zaverili protiv ovih stručnjaka za prepoznavanje ekstremnih ideologija tamo gde ih nema? Da li bi i ova presuda mogla da se uvrsti u “huškačke reakcije” na mapu, o kojima su onomad, tobože ozbiljno, govorili predstavnici BIRN-a?</p>
<p>Prema njihovim kriterijumima, presuda svakako ne spada u “konstruktivne kritike”, da se poslužim terminom ondašnje regionalne direktorke BIRN-a Marija Ristić koja je ubrzo nakon objavljivanja sporne mape prešla u Amnesty International. Pretpostavljam da je i izrada dotične mape spadala u reference za dobijanje novog posla, šteta što sud u Sarajevu nije to uzeo kao olakšavajuću okolnost.</p>
<p>Budući da je ista osoba onomad tvrdila kako je ton mnogih protestnih pisama samo potvrdio ono što su oni napisali u mapi, “a to je da je diskurs u kojem mi danas postojimo, radimo kao novinari i generalno kao civilno društvo, vrlo polarizovan i ekstreman”, zanima me da li je i ton presude Osnovnog suda u Sarajevu sporan, ekstreman i polarizujući? Možda nije trebalo da budu tako direktni, ipak nije lepo nekog proglasiti za klevetnika samo zato što kleveće ljude. Moglo je to i mnogo finije, u rukavicama, po bon-tonu, onako komifo, što bi rekla Sterijina Fema. Zaista nije lepo nazivati pojave pravim imenom, to nije deo naše tradicije.</p>
<p>Govoriti o ovom slučaju drvenim, birokratskim, administrativnim jezikom (kojim, usput budi rečeno, ChatGPT već vlada suverenije od većine činovnika iz raznih sektora, pa bi uskoro mogli da postanu nepotrebni) – značilo bi izneveriti realnost. Jer se ne može o nečemu što je potpuno sumanuto govoriti kao da je razumno, to bi bio samo nastavak gaslightinga.</p>
<h2><b>Da li je dozvoljeno kritikovati SPC?</b></h2>
<p>Podsećao sam se ovih lepih izjava gledajući ponovo emisiju “Načisto sa <b>Petrom Komnenićem</b>” u kojoj su gostovali<b> Srdan Kosović </b>i Dušica Tomović, uz uključivanje u program Marije Ristić i drugih. Da, to su bili dani. Usput, tek sad sam primetio da je Tomović možda aludirala na mene u jednom delu emisije, rekavši: “Postoje nekakvi obrasci ponašanja, javnih izjava koje nekome liče na Pussy Riot, a nekome liče na targetiranje jedne vjerske zajednice ili druge vjerske zajednice po motivima koji su vrlo u ovim kategorijama ekstremizma”.</p>
<p>Pošto sam onomad pisao tekst pod naslovom “Ako su ‘Bogougodnice’ verski ekstremisti, šta li su tek ‘Pussy Riot’ i ‘Šarli Ebdo’?”, moguće je da sam ja meta ovog neuspelog pokušaja da se izrekne nešto suvislo. Pa da ponovimo, za kartografe sa jeftinijim ulaznicama: “Bogougodnice prosto ukazuju na udaljavanje SPC-a od hrišćanske prakse, na skretanje crkve u ekstremni nacionalizam, desničarenje, šovinizam i slične pojave. Kako bi onda trebalo okarakterisati <b>Mirka Đorđevića </b>koji je napisao čitave tomove kritičkih tekstova i eseja o zastranjenjima SPC-a, a pritom je bio pravoslavni hrišćanin? Da li bi to za istraživače BIRN-a bio verski ekstremizam? Šta li bi tek rekli kad bi pročitali poglavlje pod naslovom ‘Kulturno stanje duhovnih staleža’ iz studije ‘Srpska književnost u XVIII veku’ Jovana Skerlića? Taj Skerlić je bio težak verski ekstremista, samo se izvukao jer je umro na vreme”.</p>
<p>Kritika zastranjivanja crkvenog vrha nije targetiranje, a još manje ekstremizam, to je pravo zagarantovano Ustavom. Proglasiti kritiku crkve koju praktikuju ateistkinje - verskim ekstremizmom, to je glupost natprirodnih razmera, neverovatno je da je takva ludorija nekome uopšte pala na pamet. Po toj logici je i Marksova kritika religije – verski ekstremizam. Ne mogu se stvari isterati na čistac prljavim rukama i nečistom savešću. Načisto i nečisto ne znače isto, jedno slovo se razlikuje, pa samim tim i značenje. Uostalom, biće zanimljivo videti šta će sud imati da kaže na tu temu, bojim se da će i sudije braniti prava građana, a ne nepostojeće pravo crkvene hijerarhije na nedodirljivost i izuzetost od kritike.</p>
<h2><b>Čekajući rasplet</b></h2>
<p>Da je čitavo ovo zamešateljstvo objavljeno u “Informeru”, “Kuriru”, “Srpskom telegrafu”, “Večernjim novostima”, na RT – Balkanu, Sputnjiku, ili nekoj sličnoj platformi za trovanje javnosti i satiranje sivih ćelija – sve bi bilo na svom mestu. Međutim, BIRN nije bilo ko, već jedna od najozbiljnijih platformi za istraživačko novinarstvo na kojoj rade vrhunski autori. Teško je čak i pobrojati samo glavne afere vlasti koje su razotkrili novinari BIRN-a, vrednost njihovog poštenog, prilježnog, časnog rada nemoguće je preceniti.</p>
<p>Otuda čitav slučaj ostavlja utisak bizarnosti, pogotovo reakcije koje su usledile nakon što je pukla bruka. Umesto da lepo upute izvinjenje oklevetanim ljudima, da sprovedu istragu i utvrde kako je uopšte došlo do ovako bezumnog skandala, iz BIRN-a su uglavnom stizala prećutkivanja, muljanja, izgovori i ostali oprobani metodi izbegavanja odgovornosti. Sve to ne priliči ovakvoj medijskoj organizaciji i mnogo više liči na ponašanje pomenutih medijskih trovačnica. Na kraju, i sama presuda tako deluje – kao da je izrečena<b> Draganu J. Vučićeviću</b> i “Informeru”, a ne uglednoj kući.</p>
<p>Počelo je rasplitanje čitavog slučaja u sudskim procesima, tu će biti rasvetljen jedan deo afere, onaj površinski, izvođački. Međutim, bilo bi značajno da se stvar ispita do kraja, da se utvrde sve okolnosti i raščivija kako je došlo do ove sramote. Ne znam da li je za to nadležan sud, niti kako bi to išlo u pravnom smislu, ali nema ni potrebe da se oslanjamo na pravosuđe.</p>
<p>Pošto je BIRN ozbiljna kuća u kojoj rade brojni vrhunski istraživački novinari, eto im savršene teme za istraživanje. Neka lepo istraže kako je došlo do toga da na mapu desnog ekstremizma budu ucrtani ljudi koji su sve suprotno od te ideologije, ko stoji iza toga, ima li tu neke korupcije, da li se radi o trgovini uticajem, kako se uopšte takav grandiozni skandal dogodio. Pa neka nakon napornog rada svoju istraživačku priču objave na sajtu Balkaninsight. Publika željno iščekuje.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Skidanje ljage sa oklevetanih

<p>Suđenje po tužbi ugledne novinarke <b>Kaćuše Krsmanović </b>protiv autorke propagandog uratka - skandalozno mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti <b>Jelene Jovanović</b> i sada bivše urednice sajta BalaknInsight <b>Dušice Tomović </b>danas je u Osnovnom sudu odgođeno za 28. mart zbog nedolaska tuženih.</p>
<p>Krsmanović je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima je Krsmanović i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari. Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle da dođu na današnje ročište".</p>
<p>Sudija <b>Branko Dujović</b> kazao je da će na ročištu koje je zakazao za mart planira njihovo saslušanje, a tada će i iskaz dati i tužilja Krsmanović. Sudija je prihvatio i prijedlog advokatice Kaćuše Krsmanović, advokatice <b>Marijane Laković</b> za izjašnjenje neuropsihijatra doktora <b>Željka Golubovića</b> koji će nakon izjave Krsmanović i uvida u medicinsku dokumentaciju iznijeti mišljenje o pretrpljenim duševnim bolovima.</p>
<p>Advokatica Laković je istakla da sud kao dokaz treba da pribavi ugovor između Jovanović i BIRN-a i izveštaj koji je Tomović odobrila i uputila centrali BIRN-a, uz svu prateću dokumentaciju za taj ugovor.</p>
<p>Advokatica tuženih je saopštila da Jovanović ima ugovor, ali se radi o povjerljivom dokumentu, pa iz tih razloga se protivi tom dokaznom prijedlogu i da ukoliko sud procijeni da je neophodan taj izveštaj da ga zatraži od BIRN-a. Njihova advokatica je rekla da smatra da taj dokaz nije bitan, na što je advokatica Marijana Laković kazala da je to jedan od ključnih dokaza.</p>
<p>Advokatica Laković je ukazala da to ročište može da bude zatvoreno za javnost jer zastupnica tuženih &nbsp;tvrdi da se radi o povjerljivom dokumentu.</p>
<p>- Protivim se pribavljanJu izveštaja od BIRN-a jer će to odugovlačiti postupak jer sud ne može da naredi u drugoj državi dostavljanje dokaza, ali može prvotuženoj - kazala je advokatica Laković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKrpi8uhUa1Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Marija Žižić

1250x600

1084x550

Jovanović i Tomović nijesu došle na ročište, sudija naredio njihovo saslušanje 28. marta

<p>Građanski aktivista i izvršni direktor NVO „Forum Luča“ <b>Nebojša Mrvaljević </b>juče je u Osnovnom sudu, na suđenju protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN -a, novinarke koncerna Vijesti <b>Jelene Jovanović</b> i<b> </b>sada bivše urednice<b> </b>sajta BalkanInsight <b>Dušice Tomović</b>, kazao da je svoje angažovanje u toj NVO posvetio ljudskim pravima i poštovanju građanskog društva, te i da u njegovim tekstovima nikada nije bilo ekstremističkih i nacionalističkih izjava.&nbsp;</p>
<p>On je Jovanović i Tomović tužio zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je sačinio dva sramna izvještaja „Mapiranje krajnje desničarskih i ekspremističkih grupa na Balkanu“ objavljenih 16. i 30. novembra 2022. godine, u kojima su Mrvaljević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski esktremisti.</p>
<h2>PROBLEMI ZBOG MAPE&nbsp;</h2>
<p>Mrvaljević je kazao da ga je zbunilo, a poslije i uplašilo, to što je stavljen u kontekst djelovanja ultra desničara i nacionalista.</p>
<p>- Bilo mi je nepojmljivo da moj rad može da bude prepoznat na takav način. Radio sam dvadeset godina u policiji i bio svjestan da pojavljivanje na spisku jedne od ovakvih organizacija, kao što je BIRN, može imati za posljedicu probleme lično za mene - u situacijama prelazaka državne granice, te angažovanja na projektima koji se tiču EU. BIRN je do tog momenta bila jedna od kredibilnih organizacija, što je moglo da ima za posljedicu da prilikom svakog mog pojavljivanja na državnoj granici može doći do aktiviranja određenog upozorenja u bazama podataka – kazao je Mrvaljević.</p>
<p>On je nagalsio da je NVO „Luča“ usmjerena prema građanima, bez obzira na naciju, vjeru i društveni status. Nakon objavljivanja skandalozne mape javno mnjenje je, kako kazao, počelo da izbjegava komunikaciju i saradnju sa tom NVO, a sve je to bila posljedica objavljivanja spiska na sajtu BIRN-a.</p>
<p>- U ime Udruženja sam imao pripremne sastanke u procesu dobijanja podrške za projekte, pred Delegacijom EU u Podgorici. Ti procesi su duži i obavljaju se provjere odgovornih lica u udruženjima. Dobio sam nezvaničnu informaciju da moje aplikacije za tri projekta neće biti ni razmatrane, dok se ova situacija sa BIRN-om ne razriješi. Takođe, 2023. godine sam konkurisao za poziciju oficira za sigurnost misije OHDR za posmatranje izbora u Crnoj Gori – ispričao je Mrvaljević.&nbsp;</p>
<p>Nakon intervjua i predaje dokumenata u drugom razgovoru sa njima, kako je naveo, saopšteno mu je da zbog pojave njegovog imena na određenim sajtovima, među kojima se podrazumijevao BIRN, ne mogu da prihvate njegovu aplikaciju, iako je ušao u uži izbor među dvoje kandidata.</p>
<p>Mrvaljević je saopštio da je imao problema i u Nikšiću, gradu u kojem živi, jer se u principu poznaju skoro svi i više puta je na ulici ili na nekim okupljanjima imao neprijatnosti da mu neko priđe, prekine razgovor i kaže: „Ti si ekstremista i nemaš što da komentarišeš“.&nbsp;</p>
<p>Mrvaljević je ispričao i da ga je iz dobre namjere njegov brat od ujaka, član NVO Tvrdoš, upozorio da pripazi na sebe jer su neke njegove kolege i prijatelji komentarisali da postoji način da bude ućutkan.</p>
<p>On je ispričao i da je objavljivanje njegovog imena na sajtu BIRN -a uticalo i na porodicu, te i da njegov sin u Nikšiću nije mogao da nađe posao, iako je imao dest intervjua.&nbsp;</p>
<p>Mrvaljević je na pitanje advokatice tuženih Jovanović i Tomović kazao da je na skupovima na kojima je javno govorio uvijek potencirao održavanje javnog reda i mira, podržavao građanske stavove i vrijednosti i pozivao se na Ustav i zakonitost, te poštovanje različitosti na kojima se zasniva građansko društvo. On je saopštio i da je njegov građanski aktivizam počeo kada je otišao u penziju.&nbsp;</p>
<p>Na pitanje drugog advokata, <b>Aleksandra Đurišića</b>, koji brani tužene, Mrvaljević je odgovorio da je on nikada nije zastupao političke stavove, te i da smatra da jedan građanski skup ne treba to da dozvoli. Naglasio je da od 1991. godine nije bio član nijedne partije.</p>
<p>Na pitanje sudije <b>Sima Rašovića </b>Mrvaljević je rekao da nikada nije osuđen za bilo koje krivično djelo zbog izgovorene riječi. Takođe, Mrvaljević je na pitanje suda naveo da je kasnije povlačenje te mape sa sajta BIRN-a jasno pokazalo da autorke nijesu imale racionalan metodološki pristup prilikom njene izrade za Crnu Goru. Prema njegovim riječima, prepoznato je da čitav rad vezan za Crnu Goru nije održiv, te da je to razlog povlačenja sa sajta.&nbsp;</p>
<p>Zastupnica Mrvaljevića, advokatica <b>Marijana Laković</b> ukazala je da je mapa sa sajta povučena nakon deset mjeseci.&nbsp;</p>
<p>Suđenje se nastavlja 18. decembra.</p>
<h2>POKRENUTI POSTUPCI</h2>
<p>Osim Mrvaljevevićeve tužbe, pred Osnovnim sudom u Podgorici se vode još četiri postupka protiv Jovanović i Tomović zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.&nbsp;</p>
<p>Njih su tužile ugledne novinarke <b>Kaćuša Krsmanović</b> i <b>Tanja Pavićević</b>, zatim građanski aktivisti <b>Draško Martinović</b> i <b>Maja Miličković.</b> Početak ovih procesa obilježila su brojna odgađanja, a odbrana je koristile sve „trikove“ kako bi se postupak odugovlačio, uključujući i mijenjanje advokata, ali je bilo i drugih oblika opstrukcije.</p>
<p>Takođe, Krsmanović, Pavićević, Mrvaljević, Martinović, Miličković, <b>Tatjana Perišić Knežević, Aleksandar Saša Zeković </b>i <b>Predrag Vušurović </b>su, sredinom februara prošle godine, preko svog zastupnika, sarajevskog advokata <b>Senada Pećanina</b> podnijeli Sudu u Sarajevu tužbu protiv BIRNA i <b>Denisa Džidića - </b>izvršnog direktora BIRN-a za BiH - za naknadu štete zbog klevete nanešene objavljivanjem skandaloznog uratka novinarke Jovanović, koja ih je targetitrala kao krajnje desničare i religiozne ekstremiste.</p>
<p>Tuženi BIRN i Džidić su propagandni pamflet autorke Jovanović, koji je naišao na jednodušnu osudu građanskih aktivista i profesionalnih novinara u Crnoj Gori i regionu, ali i zapadnih diplomatskih misija, predstavili javnosti na konferenciji koju su organizovali u Sarajevu u novembru 2022. godine pod naslovom: „Krajnji desničarski ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i politička podrška“.</p>
<p>Jovanović i Tomović su u odgovorima na tužbe namjerno prećutkivale činjenice kako bi targetirane dodatno klevetale i diskreditovale, pa su tako, iako su se u danima nakon objavljivanja propagandnog uratka „klele“ u metodologiju i istraživačke mehanizme, u maju na pripremnim ročištima besramno targetiranje aktivista i novinarki predstavile kao vrjednosni sud.</p>
<p>Na taj način, između ostalog Jovanović i Tomović, pokušavaju izbjeći odgovornost za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.</p>
<p>Osim toga, pokušale su i dodatno obmanuti Osnovni sud u Podgorici tvrdeći da targetirani nikada BIRN-u nijesu uputili demanti.</p>
<p>No, činjenice ipak govore drugačije. Devetoro targetiranih su se, osim mnogobrojnih pisama i reakcija upućenih odgovornima u BIRN-u koje su oni objvaljivali u rubrici „pisma čitalaca“, još u novembru i decembru &nbsp;2022. godine otvorenim pismima obraćala i njihovim donatorima, ali i tadašnjoj regionalnoj direktorki BIRN-a <b>Mariji Ristić</b> koja je ubrzo nakon skandala sa uratkom Jovanović, napustila tu nevladinu organizaciju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fugovor-i-izvjestaji-kljucni-dokazi-sud-od-birn-a-trazi-da-dostavi-dokumentaciju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.8924%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbirn-nije-predlozio-ni-jedan-dokaz-ni-svjedoka-da-bi-negirao-klevetu-prema-crnogorskim-aktivistina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mrvaljević: U mojim nastupima nikada nije bilo ekstremističkih i nacionalističkih izjava

<p>U Opštinskom sudu u Sarajevu danas je održana glavna rasprava po tužbi crnogorske novinarke <b>Kaćuše Krsmanović</b> protiv Balkanske informativne mreže (BIRN) i njenog direkora <b>Denisa Džidića</b> zbog klevete koju su počinili objavljivanje navodne mape desničarskih i ektremističkih organizacija i pojedinac na Zapadnom Balkanu, među kojima su u crnogorskom odjelu svrstali devet uglednih aktivistkinja i aktivista građanskog pokreta u Crnoj Gori. &nbsp;</p> <p>-Na današnjem ročištu po tužbi ugledne crnogorske novinarke Kaćuše Krsmanović, kao i na ročištu prije sedam dana po tužbi građanskog aktiviste <b>Nebojše Mrvaljevića</b> održana je glavna rasprava. Nastavak je zakazan za nekih četrdeset dana, a u dosadašnjem toku postupka, tuženi, BIRN mreža i njen direktor Denis Džidić, nijesu predložili niti jedan materijalni dokaz niti jednog svjedoka za dokaze u psotupku za iznošenje klevete, kazao je za Portal ETV <b>Senad Pećanin</b>, pravni zastupnik novinarke Krsmanović.&nbsp;</p> <p>U uratku novinarke koncerna Vijesti <b>Jelene Jovanović</b>, objavljenom u novembru 2023. godine, u sklopu BIRN-ovog projekta „Mapiranje ekstremističkih grupa u regionu“, kao krajnji desničari i vjerski fanatici su označene dvije novinarke Pobjede, <b>Kaćuša Krsmanović</b> i <b>Tanja Pavićević</b>, i građanski aktivisti i borci za ljudska prava <b>Aleksandar Saša Zeković</b>, <b>Predrag Peđa Vušurović</b>, <b>Nebojša Mrvaljević</b>, <b>Draško Martinović</b>, <b>Tanja Knežević-Perišić</b>, <b>Maja Miličković</b> i <b>Tijana Lopičić</b>.</p> <p>Protiv BIRN-a je, prema informacijama Portala ETV, do sada predato osam tužbi za klevetu zbog skandoloznog targetiranja crnogorskih novinarki i građanskih aktivista i boraca za ljudska prava koje je ova mreža u novembru prošle godine označila kao ekstremne desničare i vjerske fanatike.</p> <p>U Osnovnom sudu u Podgorici predata je i prva tužba za naknadu nematerijalne štete zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva protiv autorke spornog izvještaja za Crnu Goru, novinarke koncerna Vijesti <b>Jelene Jovanović</b> i urednice BIRN-ovog sajta Balkaninsight <b>Dušice Tomović</b>, kao direktno odgovornih za sačinjavanje i objavljivanje neistinitog i zlonamjernog izvještaja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241014171020_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241014171020_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Sramna BIRN-ova mapa ekstremista u Crnoj Gori "> <figcaption>BIJEDAN POKUŠAJ KOMPROMITACIJE: BIRN-ova mapa ekstremista u Crnoj Gori<span>(Photo: Sramna BIRN-ova mapa ekstremista u Crnoj Gori)</span></figcaption> </figure>  <p>Nakon velikog pritiska javnosti, apsolutnog ćutanja BIRN-a koje traje do danas, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, ali i namjere, te ostavke regionalne direktorice BIRN-a, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.</p> <p>Ćutanje BIRN-a na brojne reakcije iz Crne Gore i sa Zapadnog Balkana navode na zaključak da targetiranje građanskih aktivista i antifašista u Crnoj Gori nije bio plod slučajnosti.</p>

Draško Đuranović

PEĆANIN: BIRN nije predložio ni jedan dokaz ni svjedoka da bi negirao klevetu prema crnogorskim aktivistina

<p>Suđenje po tužbi građanskog aktiviste i izvršnog direktora NVO „Forum Luča“ <b>Nebojše Mrvaljevića </b>protiv autorke crnog propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN -a, novinarke koncerna Vijesti <b>Jelene Jovanović</b> i<b> </b>sada bivše urednice<b> </b>sajta BalkanInsight <b>Dušice Tomović,</b> juče je u Osnovnom sudu odgođeno za 29. oktobar.</p> <p>Do odgađnja je došlo jer tužena Jovanović nije dostavila ugovor sa BIRN-om, kao ni izvještaje koje je proslijedila Dušici Tomović na odobrenje, a ona dalje centrali Balkanske istraživačke mreže, na osnovu čega su sačinjena dva izvještaja „Mapiranje krajnje desničarskih i ekspremističkih grupa na Balkanu“ objavljenih 16. i 30. novembra 2022. godine, u kojima su Mrvaljević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski esktremisti.&nbsp;</p> <p>Sudija <b>Simo Rašović</b> zatražiće od BIRN-a da mu dostave ta dokumenta.</p> <h2>Ključni dokazi&nbsp;</h2> <p>Advokatica Jelene Jovanović juče je na ročištu saopštila da se radi o povjerljivim podacima, te i da je to razlog nedostavljanja ugovora i izvještaja, pa ukoliko sud smatra da je ta dokumentacija neophodna, može je zatražiti od BIRNA.</p> <p>Zastupnica Mrvaljevića, advokatica <b>Marijana Laković </b>smatra da su upravo to ključni dokazi i da su neophodni. Ona je istakla da nema ništa protiv da sud zatraži od BIRN-a ugovore i izvještaj, iako bi to odugovlačilo postupak, jer su od velike važnosti. Ona je predložila da se saslušanje Mrvaljevića obavi nakon dostavljanja dokumentacije.</p> <p>- I pored činjenice da je Osnovni sud naložio da tužena Jovanović, odnosno njena advokatica, dostavi ugovor sa BIRN-om, kao i izvještaje na osnovu kojih je BIRN obajvio skandaloznu mapu, Jovanović je nije dostavila u roku koji je sud odredio, a ni na jučerašnjem ročištu uz izgovor da se radi o povjerljivom ugovoru. Sud će zatražiti od BIRNA dostavljanje ugovora i spornih izvještaja – kazala je advokatica Laković za portal ETV.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241001201056_8fa4c48d42b3d50a51c873ed07ded0ca920ffccbca17c814ca6909f91544fe07.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241001201056_8fa4c48d42b3d50a51c873ed07ded0ca920ffccbca17c814ca6909f91544fe07" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Marijana Laković"> <figcaption>Marijana Laković<span>(Photo: Pobjeda)</span></figcaption> </figure>  <h2>Odugovlačenje postupka</h2> <p>Mrvaljević je za Portal ETV rekao da nedostavljanje ugovora i izvještaja jasno ukazuje na nepoštovanje suda i namjeru da se postupak odugovlači.</p> <p>- Ovim izvještajima i ugovorima jasno bi se vidjela relacija između autorke Jovanović i nalogodavca – BIRN-a i time nepobitno ukazalo da je Jovanović odgovorna za sadržaj, dok je Tomović svojim potvrđivanjem traženih izvještaja postala aktivni saučesnik u etiketiranju građanskih aktivista i novinara. Pokušaj da se sloboda govora i izražavanje političkih uvjerenja predstavi kao krajnji ektremizam je u stvari pokušaj odbrane centara moći koji su namjeravali da upravljaju društveno - političkim procesima u Crnoj Gori – istakao je Mrvaljević.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241001201056_2fcb527d65a8cefffb64d44747da7b2d0d6ffbf5718eccafafe1444c6ce601aa.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241001201056_2fcb527d65a8cefffb64d44747da7b2d0d6ffbf5718eccafafe1444c6ce601aa" data-rendition-name="original" width="770" height="513" loading="lazy" alt="Nebojša Mrvaljević"> <figcaption>Nebojša Mrvaljević<span></span></figcaption> </figure>  <p>On je Jovanović i Tomović tužio zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo.</p> <p>U tužbi se navodi da je novinarka Vijesti zaključila autorski ugovor sa Udruženjem balkanske istraživačke regionalne mreže (BIRN) sa sjedištem u Sarajevu, koju zastupa direktorica <b>Marija Ristić </b>da obavi poslove istraživačice u okviru projekta „Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Blakanu“ u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru. Uspješnost obavljenog posla u skladu sa ugovorom određuje i potvrđuje direktni menadžer nadzornog organa nakon pregledanog materijala dostavljenog od izvršioca posla odnosno drugotužene - Tomović.</p> <p>-Drugotužena je na čelu Balkan Insight Crne Gore, koji je dio mreže. Ona je i urednica BIRN-a, zadužena za pregled i potvrđivanje materijala dobijenog od prvotužene Jovanović – navodi se u tužbi.&nbsp;</p> <p>Dodaje se da je Mrvaljeviću nanijeta nenadoknativa šteta objavljivanjem neistinitih i zlonamjernih navoda. Jovanović i Tomović su u Izvještaju projekta „Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu“ od 16. i 30. novembra 2022. Mrvaljevića označile kao „nacionalistu i ekstremistu“ i nanijle mu štetu i na porodičnom i na poslovnom planu, iako je Izvještaj uklonjen 13. decembra 2022. godine. Taj podatak, kako se navodi u tužbi, jasno ukazuje da je Izvještaj neistinit i da nema činjenično i formalno uporište.</p> <h2>Tužbe</h2> <p>Osim Mrvaljevevićeve tužbe, pred Osnovnim sudom u Podgorici se vode još četiri postupka protiv Jovanović i Tomović zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.&nbsp;</p> <p>Njih su tužile ugledne novinarke <b>Kaćuša Krsmanović</b> i <b>Tanja Pavićević</b>, zatim građanski aktivisti <b>Draško Martinović</b> i <b>Maja Miličković.</b> Početak ovih procesa obilježila su brojna odgađanja, a odbrana je koristile sve „trikove“ kako bi se postupak odugovlačio, uključujući i mijenjanje advokata, ali je bilo i drugih oblika opstrukcije.</p> <p>Takođe, Krsmanović, Pavićević, Mrvaljević, Martinović, Miliković, <b>Tatjana Perišić Knežević, Aleksandar Saša Zeković </b>i <b>Predrag Vušurović </b>su, sredinom februara prošle godine, preko svog zastupnika, sarajevskog advokata <b>Senada Pećanina</b> podnijeli Sudu u Sarajevu tužbu protiv BIRNA i <b>Denisa Džidića </b>izvršnog direktora za BiH za naknadu štete zbog klevete nanešene objavljivanjem skandaloznog uratka novinarke Jovanović, koja ih je targetitrala kao krajnje desničare i religiozne ekstremiste.</p> <p>Tuženi BIRN i Džidić su propagandni pamflet autorke Jovanović, koji je naišao na jednodušnu osudu građanskih aktivista i profesionalnih novinara u Crnoj Gori i regionu, ali i zapadnih diplomatskih misija, predstavili javnosti na konferenciji koju su organizovali u Sarajevu u novembru 2022. godine pod naslovom: „Krajnji desničarski ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i politička podrška“.</p> <p>Opštinski sud u Sarajevu odbio je početkom godine zahtjev pravnog zastupnika BIRN-a da osam tužbi crnogorskih građana, među kojima su i dvije novinarke, protiv te NVO i njenog izvršnog direktora za Bosnu i Hercegovinu Denisa Džidića objedini u jedan sudski proces.</p> <h2>Obmanjivanje suda</h2> <p>Jovanović i Tomović su u odgovorima na tužbe namjerno prećutkivale činjenice kako bi targetirane dodatno klevetale i diskreditovale, pa su tako, iako su se u danima nakon objavljivanja propagandnog uratka „klele“ u metodologiju i istraživačke mehanizme, u maju na pripremnim ročištima besramno targetiranje aktivista i novinarki predstavile kao vrjednosni sud.</p> <p>Na taj način, između ostalog Jovanović i Tomović, pokušavaju izbjeći odgovornost za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.</p> <p>Osim toga, pokušale su i dodatno obmanuti Osnovni sud u Podgorici tvrdeći da targetirani nikada BIRN-u nijesu uputili demanti.</p> <p>No, činjenice ipak govore drugačije. Devetoro targetiranih su se, osim mnogobrojnih pisama i reakcija upućenih odgovornima u BIRN-u koje su oni objvaljivali u rubrici „pisma čitalaca“, još u novembru i decembru &nbsp;2022. godine otvorenim pismima obraćala i njihovim donatorima, ali i tadašnjoj regionalnoj direktorki BIRN-a <b>Mariji Ristić</b> koja je ubrzo nakon skandala sa uratkom Jovanović, napustila tu nevladinu organizaciju.</p> <p>U jednom od tih pisama devetoro targetiranih istakli su da je na toj mapi, kada je Crna Gora u pitanju „napravljena gnusna obmana i plasirana neviđena laž prema međunarodnoj javnosti“.</p> <p>Oni u tom pismu navode da su im zbog toga životi, kao i životi njihovih porodica, ugroženi, te da je pred međunarodnom, regionalnom i domaćom javnošću narušen njihov ugled, lični i profesionalni kredibilitet, kao i da je BIRN-ov izvještaj izazvao lavinu prijetnji i govora mržnje brojnih ekstremista upućenih direktno njima.</p> <p>Potpisnici pisma tada su istakli da ih je BIRN, označavajući ih kao ekstremiste i članove desničarskih organizacija bez ikakvih dokaza, izložio i suprotstavio pravim ekstremističkim organizacijama, među kojima su ljudi sa krivičnim dosjeima poput ratnih zločina, šverca droge i ubistava. &nbsp;</p> <p>- Objavljivanjem imena kao pripadnika krajnje desničarskih i ekstremističkih organizacija narušen je naš ugled, lični i profesionalni kredibilitet, ugrožena bezbjednost kako naša tako i naših porodica i oklevetali ste nas. Zahtijevamo i da uklonite imena neformalne feminističke grupe „Bogougodnice“, kao i nepostojeće organizacije „Komite i patriote Crne Gore“. Zahtijevamo i javno izvinjenje - navodi se u pismu BIRN-u 21. novembra 2022. godine, koje su potpisali Predrag Vušurović, Nebojša Mrvaljević, Tatjana Knežević-Perišić, Draško Martinović, Aleksandar Saša Zeković, Maja Miličković, Tijana Lopičić, Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević.</p> <p>Kao dokaz sudu je dostavljen email od 21.novembra 2022. godine upućen sa adrese Krsmanović sa zahtjevom, pritužbom i pojedinačnim ovlašćenjima građanki i građana Crne Gore koji su se našli na mapi BIRN-a objavljenoj na njihovom sajtu.</p>

Duško Mihailović

Ugovor i izvještaji ključni dokazi, sud od BIRN-a traži da dostavi dokumentaciju

<p>Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) i Eko-fond opredijeliće 400.000 eura &nbsp;za sanaciju i obnovu domova koji su pogođeni požarima, saopštio je resorni ministar <b>Damjan Ćulafić</b>.</p>
<p>On je kazao da kao ministar, ali prije svega kao čovjek, osjeća duboku obavezu da reaguje i pomogne, posebno u trenucima kada Crna Gora gori i kada, kako smatra, niko ne smije ostati po strani.</p>
<p>- Stoga smo donijeli odluku da MERS i Eko-fond opredijele 400.000 eura za sanaciju i obnovu domova koji su pogođeni požarima - naveo je Ćulafić.</p>
<p>Taj novac, kako je rekao, namijenjen je porodicama koje su u trenu ostale bez krova nad glavom.</p>
<p>Ćulafić je kazao da su odluku donijeli kako bi pomogli tim porodicama da se što prije vrate normalnom životu i da osjete da nijesu same.</p>
<p>- Jer, kada strada priroda, stradamo svi mi, kao neodvojivi dio životne sredine. Ne mogu da opet ne spomenem da na našu veliku, nacionalnu, žalost, nijesmo izgubili samo kuće, već i ljudski život. I to je najveći gubitak Crne Gore - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Kako je istakao Ćulafić, Crna Gora je u prethodnim danima pokazala koliko u svima ima snage, solidarnosti i hrabrosti.</p>
<p>- Ovo su situacije koje u nama drže vjeru u našeg čovjeka. Svi ljudi, od vatrogasaca, službi zaštite i spasavanja, vojnika, do građana koji su bez oklijevanja stali rame uz rame. Na tome im dugujem neizmjernu zahvalnost - naglasio je Ćulafić.</p>
<p>On je kazao da će MERS bez odlaganja pokrenuti potrebne procedure, a informacija o sredstvima biće dostavljena Vladi na saglasnost.</p>
<p>- Naš cilj je jasan, da pomoć stigne tamo gdje je najpotrebnija, što brže i efikasnije. Crna Gora je mala zemlja, koju i danas čine velikom ljudi - istakao je Ćulafić.</p>

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera opredijeliće 400.000 eura za sanaciju i obnovu domova oštećenih u požarima

<p>Predsjedništvo Bosne i Hercegovine upravo je odobrilo slanje jednog helikoptera sa posadom za gašenje požara u Crnoj Gori - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore <b>Jakova Milatovića</b>.</p>
<p>On je, kako se navodi u saopštenju, sinoć razgovarao sa članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine <b>Denisom Bećirovićem</b>.</p>
<p>- Milatović nastavlja intenzivnu diplomatsku aktivnost kako bi osigurao međunarodnu podršku u borbi protiv vatrene stihije - istaknuto je u saopštenju.</p>
<p>Predsjednik Crne Gore je, kako se navodi, juče razgovarao i sa predsjednikom Republike Hrvatske <b>Zoranom Milanovićem</b> nakon čega je hrvatski kanader stigao u Crnu Goru.&nbsp;</p>
<p>- Zahvalio se juče i predsjedniku Republike Srbije <b>Aleksandru Vučiću</b> na podršci i helikopteru koju je poslala Srbija - kazali su iz Kabineta predsjednika.&nbsp;</p>
<p>Podsjećaju da je juče nakon razgovora Milatovića sa zamjenicom generalnog sekretara NATO-a <b>Radmilom Šekerinskom</b> aktiviran Euro-Atlantic Disaster Response Coordination Centre (EADRCC), kao glavni mehanizam NATO-a za civilni odgovor u vanrednim situacijama čime je državama članicama upućen zahtjev za hitnu pomoć.</p>
<p>- Milatović je juče izrazio i veliku zahvalnost kancelaru Austrije <b>Kristijanu Štokeru</b> na spremnosti njegove zemlje da pruži pomoć Crnoj Gori u borbi sa katastrofalnim požarima u našoj zemlji. Predsjednik Crne Gore uputio je veliku zahvalnost na ogromnoj i važnoj podršci koja je stigla iz Italije - kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.</p>

Milatović: Stiže helikopter sa posadom za gašenje požara iz Bosne i Hercegovine

<p>Beranska policija, u saradnji i po nalogu tamošnjeg Osnovnog državnog tužilaštva, procesuirala je tri osobe zbog nanošenja teških i lakih tjelesnih povreda u dva odvojena slučaja, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Kako navode, protiv M.O. (26) i S.V. (24) podnijete su krivične prijave zbog sumnje da su, nakon kraćeg verbalnog sukoba u ulici Mojsija Zečevića, zadali udarce jednom muškarcu u predjelu glave. Kada je pao na tlo, nastavili su da ga udaraju po tijelu, pri čemu je zadobio prelom podlaktice.</p>
<p>Takođe, protiv V.M. (38), koji je označen kao operativno interesantno lice, podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je u ulici 13. jula „podesnim predmetom“ udario jednog muškarca u glavu i tijelo, nanijevši mu lakše povrede.</p>

Berane: Trojica procesuirana zbog nanošenja teških i lakih povreda

<p>Iranska policija saopštila je da je tokom 12-dnevnog rata s Izraelom u junu pritvorila oko 21.000 osoba zbog navodnih kršenja sigurnosti, što je broj znatno veći od ranijih zvaničnih procjena.</p>
<p>Portparol policije <b>Said Montazerolmehdi</b> izjavio je 12. avgusta da su dojave građana imale značajnu ulogu u hapšenjima. Nije jasno koliko osoba je i dalje u pritvoru.</p>
<p>Među uhapšenima, 2.774 su strani državljani optuženi za špijunažu. Vlasti tvrde da su pronašle dokaze na njihovim telefonima koji ukazuju na sumnjive aktivnosti, poput fotografija vojnih položaja, ključnih objekata i prenesenih podataka o lokaciji. Još 261 osoba je osumnjičena za špijunažu, dok je 172 uhapšeno zbog neovlaštenog snimanja.</p>
<p>Ova objava oštro se razlikuje od izjave šefa pravosuđa<b> Golama Huseina Mohseni-Ejeija</b> iz kraja jula, koji je tada naveo da je tokom i nakon sukoba uhapšeno oko 2.000 osoba, te da su mnogi pušteni nakon što je istraga pokazala da nisu bili uključeni u špijunažu ili saradnju s Izraelom.</p>
<p>Grupe za ljudska prava izrazile su zabrinutost zbog razmjera represije.</p>
<p>Američka agencija za ljudska prava HRANA (Human Rights Activists News Agency) dokumentovala je stotine hapšenja tokom sukoba, često usmjerenih na etničke manjine i aktiviste. Amnesty International osudio je porast broja egzekucija u Iranu nakon rata, upozorivši na mučenja, nepravedna suđenja i proizvoljna pogubljenja.</p>
<p>Od kraja juna, Iran je pogubio najmanje sedam osoba optuženih za špijunažu za Izrael, uključujući nuklearnog naučnika<b> Rouzbeha Vadija</b> 6. augusta.</p>
<p>Vadi, koji je uhapšen više od godinu dana ranije, optužen je za pružanje osjetljivih obavještajnih podataka koji su pomogli izraelskim operacijama.</p>
<p>Iranske vlasti izražavaju zabrinutost zbog duboke infiltracije izraelske obavještajne službe Mosad, koja je, kako se navodi, omogućila razorne vojne i obavještajne operacije unutar zemlje.</p>
<p>U junu je parlament usvojio zakon kojim se znatno pooštravaju kazne za špijunažu i saradnju s neprijateljskim stranim vladama, posebno Izraelom. Iako je Savjet čuvara odbacio zakon, portparol ovog ustavnog tijela rekao je da bi, uz izmjene, zakon ipak mogao biti usvojen.</p>

Iranske vlasti saopštile su da su tokom sukoba s Izraelom u junu uhapsile 21.000 ljudi

<p><b>Povampirene velikosrpske i četničke falange nemaju problem sa razumom i logikom.</b> Razuma kod njih manjka od samog starta, jer da se javlja makar u česticama, ne bi danas novočetnici jednako voleli saradnike nacista (četnike, JVuO) i potomke dela onih koji su nacizmu stali nogom za vrat (Ruse, odnosno Putina).&nbsp;</p>
<p>Na logici tek padaju. Tvrde da su poštovaoci "prvog gerilskog antifašističkog pokreta u Evropi", misleći na formacije <b>Draže Mihailovića</b>. I dok su Mihailovićeve četničke formacije imale bar neke dve istorijski potvrđene bitke protiv nacista, pre nego što su postale njihova verna pomoćna vojska i koljači civila, današnji simpatizeri pokreta DM ne vide <b>contradictio in adjecto</b> čak ni u činjenici da sebe nazivaju antifašističkim pokretom, a podižu spomenik fašisti koga je odlikovao <b>Adolf Hitler</b>.</p>
<p>Ta bi zbrka u glavama pojedinaca bila lako rešiva na nivou <b>Toponica</b> ili <b>Kovin</b> u Srbiji, odnosno <b>Dobrota</b> u Crnoj Gori, da nosioci političke vlasti u ove dve države ne igraju "stiskavac" upravo s baštinicima tih retrogradnih ideja. <b>Trljkajući se znojavim telima s dlakavim četništvom u ritmu "drma mi se na šubari cveće", političari u stvari plešu s najprimitivnijim i najzaostalijim, shodno tome i najkrvoločnijim, delom biračkog tela.</b>&nbsp;</p>
<p>Tim trulim kompromisom trenutno obezbeđuju sebi glasove, ali istovremeno guraju obe države u živi pesak velikosrpskog šovinizma, iz koga se u ranijim, ne tako davnim prilikama, izlazilo teškom mukom i uz velike žrtve. I kako sada vidimo - samo privremeno.</p>
<p>No, pisali smo već o minornom intelektualnom i moralnom kapacitetu ljudi koji su se, u tranzicionom periodu i usled prirodnog nezadovoljstva nedovoljnim napretkom dvaju država pod demokratskim vlastima, dočepali političke vlasti. Njihov je učinak - u Srbiji od 2012, a u Crnoj Gori od 2020. - merljiv vekovima: <b>države su civilizacijski i ekonomski vratili u XVIII, a građane mentalno i logički u XIII vek.</b></p>
<p>Danas ćemo se pozabaviti njihovim drugim trulim kompromisom, <b>erotski vrućim plesom s organizacijom koja je poslednjih godina pedantno očistila svoje redove od svih progresivnih, slobodnomislećih i zdravorazumskih ljudi</b>. Onom koja upravo ovih dana u Beogradu završava javni inkvizitorski obračun s poslednjom dvojicom teologa koji su se usudili da je kritikuju: s <b>Vukašinom Milićevićem</b> i <b>Blagojem Pantelićem</b>. Dakle, pozabavićemo se organizacijom koja sebe naziva "Srpska pravoslavna crkva", dočim je u međucrkvenoj komunikaciji to Crkva Srbije.</p>
<p>Iako je već od početka devedesetih SPC korisno poslužila balkanskom kasapinu <b>Slobodanu Miloševiću</b> u nastojanju da ratom i etničkim čišćenjem zadrži "sve Srbe u jednoj državi", ta je crkva tek od demokratskih promena 2000. godine postala zaista država u državi. Ne samo da ne plaća nikakav <b>porez</b> na svoju razgranatu privrednu delatnost, nego država pokriva <b>doprinose</b> sveštenika za penziono i zdravstveno osiguranje. Najzad, malo-malo Vlada opredeli neka <b>sredstva</b> za gradnju ili renoviranje hramova, izdaju se i obavezne doplatne poštanske markice, a stižu i bogate <b>donacije</b> iz inostranstva, najviše od ruske države i crkve.</p>
<h2>ĆAR ZA VAJDU</h2>
<p>Kako neki čitalac ovakvog pisanja uvek kaže ono čuveno "da, ali", da ga predupredimo: slične privilegije u Srbiji imaju i ostale verske zajednice. Ipak, slika davanja i uticaja biće potpuna tek kada kažemo da se po popisu 2022. u Srbiji čak 81,1 odsto građana izjasnilo kao pravoslavac, dok sve ostale verske zajednice i ateisti i agnostici zajedno čine preostalih 18,9 procenata.&nbsp;</p>
<p>Doduše, u praksi, većina deklarativnih vernika ne ponaša se kao vernik, pa crkve zvrje prazne. <b>SPC zato od ideje da živi od parohijala, a ne od državnih davanja i oprosta troškova, beži kao đavo od krsta.</b> I tu da bacimo dodatno svetlo podsećanjem na činjenicu da je u deset godina koje su prethodile tom popisu, u Srbiji izgrađeno oko hiljadu crkava, i samo 13 škola.</p>
<p>Dakle, davanjima pravoslavnoj crkvi, političari obezbeđuju njenu podršku, a s obzirom na razgranatost crkvenog sistema i veliki uticaj u narodu, to je možda i investicija s najbržim povratom u poslovnom okruženju. <b>Iako je Ustavom crkva odvojena od države, normalizuje se neformalni političko-crkveni brak iz interesa</b>, i tako sveštenstvo podržava galantnost trenutne vladajuće političke opcije, podržavajući njenu politiku.</p>
<p>U praksi, bar u Srbiji,<b> popovi SPC postali su vrhovni autoritet za sve.</b> Od abortusa do dogmatizovanog Kosova, od vaspitanja dece do nacionalnih pitanja koja su, od 2012. posebno, izgrađena na velikosrpskom šovinizmu i težnji za hegemonijom. Iako bi <b>državne institucije morale da budu laičke</b>, svaki državni organ ili opština imaju slavu, vojska se koristi u verskim ceremonijama, vreme se meri po verskom kalendaru, politički funkcioneri pokazuju svoju religioznost u svakoj situaciji, nema manifestacije kojoj vrh crkve nije gost, a redovno se ide kod patrijarha po duhovni savet.&nbsp;</p>
<p>U Crnoj Gori, opet, svedoci smo posebnog apsurda. <b>Crkva koja zvanično ne priznaje postojanje čitavog jednog naroda</b> (što sadrži i elemente krivičnog dela), <b>koja teritoriju Crne Gore tretira kao teritoriju Srbije</b>, <b>aktivno učestvuje u političkom životu, "komanduje" političkim strankama i njihovim liderima, javno demonstrirajući prezir prema svakom obliku državne vlasti i državnim simbolima Crne Gore</b>. Nema bolje ilustracije za to od odnosa <b>Ljubiše</b> <b>Ostojića</b> - <b>Metodija </b>prema podizanju spomenika ratnom zločincu i saradniku okupatora, kojom je prilikom intonirana i himna strane države, Srbije. Tim stavom, on nije samo bacio pod noge i hrišćanstvo i moral, on je bacio pod noge državu, i tu, u stvari, dolazimo do suštine problema.</p>
<p><b>Ne postoji, niti u modernom demokratskom društvu sme da postoji, verska ili bilo kakva druga organizacija, koja je "starija" od države.</b> Ne po godini osnivanja, koja je nebitna, već po statusu. Ono šta je ključno je da je država po svojoj suštini zajednica svih njenih građana, dok je crkva - kao i svaka druga uža organizacija (udruženje, klub, savez...) - zajednica tek jednog dela stanovnika države. I u tom je smislu država "starija": <b>zakoni države (moraju da) se primenjuju (i) na crkve i na vernike, crkveni "zakoni" važe samo interno, za one koji su "članovi" crkve i time njene "zakone" prihvataju.</b></p>
<p>Ne postoji, i ne sme da postoji, nekakav "temeljni ugovor" ili bilo kakav drugi akt ili dokument, koji pripadnicima jedne organizacije (verske, ili bilo koje druge), daje veća prava i manje obaveza nego ostalim građanima. Odnosno, ako tako šta postoji, Ustavni sud mora da reaguje i obezbedi jednakost svih pred Ustavom.</p>
<h2>ISKAČE OSIGURAČ</h2>
<p>Naravno, treba imati u vidu i činjenicu da su <b>svojim ustavima i Srbija i Crna Gora definisane kao sekularne, odnosno, da je crkva odvojena od države</b>. Otuda je u obe zemlje nedopustivo - a da je demokratske i parlamentarne svesti bilo bi i politički kažnjivo - svako koketiranje političara sa religijskom (ili najzad i bilo kojom drugom) organizacijom, kojim se jedan deo društva favorizuje. Jer, političar - posebno onaj na vlasti - obavlja funkciju od javnog interesa i predstavlja i zastupa jednako sve građane, a ne samo svoje simpatizere i ne samo vernike "svoje" crkve. Vera je, kao i kod svakog drugog građanina, njegova privatna, intimna stvar. I ona, u stvari, ostaje na vratima verskog hrama i privatnog doma.</p>
<p>Treba li, najzad, uopšte naglašavati<b> </b>da <b>religijska pravila dotiču samo vernike i da ni u kom obliku i ni na koji način ne smeju da postanu uobičajena za celo društvo, a nekmoli opšteobavezna? </b>Treba li pominjati da crkvi nije mesto u politici, ni u kom obliku ili formi?</p>
<p>Srbija i Crna Gora, na žalost, prečesto i previše se manifestuju kao prepolitička društva. Lično konjukturno i opšte moderno u ove dve države su izgleda uobičajeni motivi delovanja. Interes države i nacije je uvek u senci lukrativnog. Kako se svojevremeno pohrlilo u kom-partiju zarad vajde, sada se trči u religiju zbog ćara. Vera i versko se potežu u cilju jačanja nacionalizma i pravdanja nepočinstava koja se rade, ili tek planiraju.</p>
<p>Pravo verništvo i "snaga vere" u obe države bi se lako izmerili ukidanjem državnih sredstava verskim organizacijama (sem za verske objekte pod zaštitom države, kad važe posebna pravila) i uvođenjem parohijala. Što će reći: <b>ako si član crkve, to članstvo moraš da platiš; koliko članova, toliki je i crkveni guber</b>.&nbsp;</p>
<p>Do tog momenta je, međutim, još dalek put. Na njemu se crkva pruža onoliko koliko joj politika, vođena sopstvenim sebičnim ili na drugom mestu isplaniranim interesima, dopušta. Nekad uspe da "ukoči", svesna sopstvenih religijskih i moralnih normi, ali u poslednje vreme sve češće "iskače osigurač". A to onda nije samo unutarcrkveno pitanje, to je pitanje dalekosežnih i krupnih posledica.</p>
<p><b>Crkva mora da se vrati u pravni poredak i u okvire suštine sopstvenog postojanja. Ako to nije moguće, zabrana delovanja - bar tamo gde nije u matičnoj državi, plus ispitivanje poslovanja, odgovornost za narušavanje zakonom zaštićenih verskih objekata, pa čak i krivično gonjenje crkvenih velikodostojnika, uprkos odredbama nekakvih ugovora, uopšte nisu nerealna opcija.</b></p>

Vrele igre pod mantijom

<p>U piperskom naselju Đurkovići buknuo je danas požar velikih razmjera, a na licu mjesta su, pored vatrogasnih kola, i dvije Bemax cistijerne koje stalno dopremaju vodu.&nbsp;</p> <p>U jednu cistijernu može da stane 22 kubika vode.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FX_KThiBPHQI%3Fsi%3DNpbmJXuzX1k9ZqJM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FARvl8zV5ipc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: TAMARA KLIKOVAC </p></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FgREl-KFy8aM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: TAMARA KLIKOVAC </p></div> <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FB336uL9N-5w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: Tamara Klikovac </p></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99" data-rendition-name="original" width="1600" height="1100" loading="lazy" alt="Punjenje cistijerne "> <figcaption>Punjenje cistijerne <span>(Photo: Tamara Klikovac )</span></figcaption> </figure>

(VIDEO) Bemax cistijerne dopremaju vodu kako bi se ugasio požar u Piperima

<p>Porodice tragično stradalih i ranjenih u dva stravična masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. u Medovini i 1. januara 2025 u kojima je svirepo ubijeno 23 ljudi, među kojima četvoro djece, zahtijevaju smjenu načelnika Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" koji <b>Gorana Jokića</b>, ali i ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića </b>zbog izostanka punog institucionalnog odgovora na ove zločine, sankcionisanja odgovornih i preuzimanja mjera da se ovakve tragedije ponove.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmvcomuZ9IoE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Porodice su se danas sa građanima u 15 sati okupili kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju, odakle su se zaputili u Medovinu gdje su zapalili svijeće i odali poštu stradalima.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fgur2e-ILFiY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Sa tog mjesta su ponovo zatraženi odgovori i odgovornost, istina i pravda.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa okupljanja na Cetinju"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Pročitan je niz zahtjeva, među kojima je da predstavnike porodica stradalih u najkraćem roku prime predsjednik države <b>Jakov Milatović</b> i premijer <b>Milojko Spajić</b> u cilju punog sagledavanja nepostojanja odgovornih i propusta u radu policijske službe.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DscbVSDADX3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>- Nakon održanih sastanaka sa predsjednicima države i Vlade i potpunije prezentacije zahtjeva i njihove javno izražene spremnosti da se usvoje spremni smo "reducirati" vrijeme trajanja protesta na Kruševom ždrijelu na sat vremena, a po ispunjenju zahtjeva obustaviti blokade. U protivnom, ako i ovog puta nađemo na institucionalni "zid ćutanja" vrijeme naših blokada će biti povećano na tri sata - pročitala je zahtjeve <b>Vesna Pejović</b>, koja je u Medovini izgubila kćerku i dva unuka.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vesna Pejović"> <figcaption>Vesna Pejović<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Zatražila je političku odgovornost ministra unutrašnjih poslova u vidu njegove smjene, kao čin jasnog pokazivanja predsjednika Vlade da su životi 23 crnogorska građanina vrednija "političke odgovornosti" od nesretno i nepametno urađene značke jednog boda.</p> <p>- Jokić je najkorumpiraniji policajac i zaprška u svakoj čorbi - istakla je Pejović.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsmmC8NY0Hjg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Očekuje i da direktor Uprave policije <b>Lazar Šćepanović </b>hitno smijeni direktora policije Jokića koga smatraju direktno odgovornim za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju tragedije u Medovini 2022. godine.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkk9E_EB987Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Jedan od zahtjeva je i usvajanje "Markovog i Mašanovog zakona", uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, a kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja.</p> <p>Porodice traže i efikasniji rad tužilaštva u procesuiranju odgovornih i sudova u vezi sa pokrenutim postpcima.</p> <p>Pejović se u ime porodica zahvalila svim strkovnim organizacijama, nevladinim organizacijama koje su ih podržale i dale snagu da istraju u svojoj borbi.</p> <p>- Zahvaljujemo i onima koji su "odćutali" i ostali kućama sa porukom da se mi borimo i za bezbjednost njih i njihove djece, jer tragedija ne bira naciju, vjeru i političko uvjerenje - naglasila je ona.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Tri godine od prvog svirepog zločina, koliko traje muk institucija, ignorisanje porodica stradalih i prepuštanje zaboravu poručuju da svoje najmilije neće zaboraviti i da neće odustati.&nbsp;</p> <p>- Mi niti možemo ni hoćemo odustati i zaboraviti jer bi to bio ponovljeni zločin nad žrtvama i čin njihove najteže izdaje. Pokažimo da smo društvo solidarnosti, empatije i institucionalne odgovornosti. Pamtimo, ne zaboravljamo, ne tražimo osvetu, borimo se da dobijemo punu istinu i da odgovorni odgovaraju i da učinimo sve da ovakvi zločini nika više ne ponove - zaključila je Pejović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju"> <figcaption>Sa skupa na Cetinju, 12.8.2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Nakon što su zapalili svijeće u Medovini, građani su simbolično pustili u nebo bijele balone.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMa8mfA54cNo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO/VIDEO) Porodice žrtava traže hitnu smjenu Jokića i Šaranovića, od sastanka sa premijerom i predsjednikom zavisi dužina trajanja blokada

<p>Dok država gori, dok se vojnici i vatrogasci nadljudskim naporima bore da spasu imovinu i živote, Crna Gora pita jedno: gdje je trojac koji bi trebalo da vodi brigu o njenoj bezbjednosti?</p>
<p>Gdje je ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b>? Gdje je ministar odbrane <b>Dragan Krapović</b>? Gdje je koordinator bezbjednosnih službi i potpredsjednik Vlade <b>Aleksa Bečić</b>?</p>
<p>Da li odmaraju u hladovini neke egzotične destinacije? Ili su možda previše zauzeti fotošop kampanjama i partijskim kalkulacijama da bi se obratili narodu? Da li je moguće da ih ni buktinja koja guta cijela sela ne može izvući iz komfora političke letargije?</p>
<p>Zašto je Šaranović čekao s pozivom za NATO pomoć dok su ljudi gasili vatru golim rukama? Gdje je Krapović – da li komanduje odbranom države, ili čeka da neko drugi preuzme odgovornost? I šta tačno radi Bečić, osim što se krije iza parole “sve je pod kontrolom”?</p>
<p>Nema ih. Nema ih dok Crna Gora gori. Nema ih kad se borimo za dah pod gustim dimom. Nema ih ni na razglednicama. </p>
<p>Zapravo, ovo je obrazac njihovog (ne)djelovanja. Sjetimo se masakra za koje niko nije odgovarao. Sjetimo se klanova koji su preuzeli ulice. Sjetimo se ovih godina bez odgovornosti. I opet se pitamo – zar je neko očekivao drugačije?</p>
<p>Možda Krapović trenutno poručuje nove značke, inspirisan hrvatskim kanaderom. Možda Šaranović bira naočare za sljedeće televizijsko javljanje. Možda Bečić i Bogdanović smišljaju novi slogan – “Demokrate: Za narod kad vatra utihne.”</p>
<p>Imaju li vremena za Crnu Goru? Nikad ga nijesu imali. Ali izgleda da političko vrijeme polako ističe – njima.</p>

Tag: slucaj-birn