Odbornik Slobodne Crne Gore Boban Radević kazao je za "Dan" da ta stranka napušta vlast u Podgorici.
- Tokom dana očekuju se stranački organi na kojima ćemo zauzeti stav da više nećemo učestvovati u vlasti u Glavnom gradu. Naša odluka je očekivana zbog jutrošnjih dešavanja u Botunu - rekao je Radević.
Iz ove stranke nam nijesu mogli potvrditi kako će se ostali kaolicioni partneri na nivou Glavnog grada odrediti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radević: Predsjedništvo Slobodne Crne Gore će zauzeti stav o izlasku iz vlasti u Podgorici

Prema prvim nezvaničnim rezultatima iz partijskih štabova Vladislav Dajkovic uspio je da dobije mandat u Beranama na ponovljenim izborima na jednom biračkom mjestu.
Na izborima 8. decembra Dajković je u Gornjem Zaostru imao samo jedan glas, dok ovog puta ima najviše glasova - 39.
Time je Slobodna Crna Gora preuzela trinaesti mandat koalicije PES-SNP, a u okviru te koalicije sedmi mandat u toj koaliciji je pripadao SNP-u.
Današnji rezultat ne mijenja ukupni raspored učesnika izbora održanih 8. decembra.
Koalicija PES-SNP ostaje na prvom mjestu sa 12 mandata, po šest PES i SNP, osam DF od čega NSD četiri, DNP tri i Ujedinjena jedan, pet mandata DPS, četiri Demokrate, po dva BS i "Zato što volim Berane" i sada jedan "Slobodna Crna Gora" Vladislava Dajkovića.
SO Berane će umjesto dosadašnjih 35 odbornika zbog pada broja stanovnika imati 34.
Glasanje se danas ponovilo upravo po prigovoru Slobodne Crne Gore, odnosno Vladislava Dajkovića.

1084x550

Nakon ponovljenih izbora Slobodna Crna Gora osvojila mandat u Beranama

U Crnoj Gori gotovo 60 odsto građana nema povjerenje u pravosuđe, ne doživljavaju taj sistem kao neutralnu instituciju iznad političkih podjela, a bez mjerljivih i vrijednosno utemeljenih promjena to povjerenje se neće obnoviti.
To je saopšteno iz Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) povodom predstavljanja istraživanja javnog mnjenja o povjerenju građana u pravosudni sistem Crne Gore, koje je realizovano u okviru projekta koji je podržala na reprezentativnom uzorku od 995 ispitanika.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović kazao je da su rezultati istraživanja koji se odnose na opšte povjerenje u pravosudni sistem jasni i zabrinjavajući, prenosi PR Centar.
- Skoro šest od deset građana, tačnije 59,6 odsto, navodi da nema povjerenja u pravosuđe. Povjerenje iskazuje tek 30,3 odsto, dok je oko deset odsto neodlučnih. Ovaj odnos ne govori samo o trenutnom nezadovoljstvu, već ukazuje na dubinski problem legitimiteta i kredibiliteta pravosudnih institucija- rekao je Vujović.
&nbsp;On je, govoreći o trendu povjerenja unazad više od decenije, kazao da nepovjerenje u pravosuđe nije prolazna pojava, već dugoročni proces.
&nbsp;- Period od 2013. do 2016. godine predstavlja izuzetak, kada je zabilježen rast povjerenja i njegov maksimum od 53 odsto- naveo je Vujović.
&nbsp;Prema njegovim riječima, od 2017. godine dolazi do jasnog i trajnog preokreta trenda.
&nbsp;- Povjerenje u sudstvo počinje kontinuirano da opada, uz kratke i ograničene oscilacije koje nijesu uspjele da promijene osnovni pravac kretanja. Posebno snažan pad bilježi se nakon 2020. godine, kada povjerenje pada na 34 odsto, a zatim, uprkos blagom oporavku u 2023. godini, u 2025. dostiže istorijski minimum od 30 odsto- kazao je Vujović.&nbsp;
&nbsp;Kako je naveo, paralelno sa tim, nepovjerenje raste i u 2025. godini dostiže 60 odsto, „što znači da je nepovjerenje postalo dominantan i stabilan stav većine građana“.
&nbsp;Vujović je istakao da taj longitudinalni obrazac ukazuje da se kriza povjerenja ne može objasniti pojedinačnim aferama ili političkim ciklusima.
- Naprotiv, riječ je o akumuliranom efektu dugotrajne percepcije politizacije, selektivne pravde, sporosti postupaka i odsustva vidljivih rezultata reformi. Povjerenje se, jednom izgubljeno, ne vraća automatski promjenom vlasti ili personalnim promjenama u institucijama, već zahtijeva dugotrajan i dosljedan institucionalni učinak- rekao je Vujović.
&nbsp;On je rekao da se sličan, a u pojedinim segmentima i izraženiji negativan obrazac, bilježi kada je riječ o tužilaštvu.
&nbsp;- Posmatrano kroz vrijeme, povjerenje u tužilaštvo pokazuje ograničene i kratkotrajne pomake, ali bez stabilnog uzlaznog trenda. Građani tužilaštvo sve češće percipiraju kao ključnu kariku sistema vladavine prava koja ne ispunjava očekivanja u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala- rekao je Vujović.
Prema njegovim riječima, povjerenje u Vrhovno državno tužilaštvo, posmatrano longitudinalno, ostaje na niskom nivou i snažno je uslovljeno političkim kontekstom.
&nbsp;- Periodi blagog rasta povjerenja uglavnom se vezuju za najave reformi ili promjene na čelnim pozicijama, ali ti efekti su kratkog daha. Već nakon kraćeg vremena, povjerenje se vraća na prethodno nizak nivo, što ukazuje da simboličke ili personalne promjene nijesu dovoljne bez vidljivih i mjerljivih rezultata u praksi- naveo je Vujović.
&nbsp;Govoreći o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), Vujović je rekao da longitudinalni podaci ukazuju na još izraženiju volatilnost povjerenja.
&nbsp;Kako je naveo, SDT je institucija od koje javnost ima visoka očekivanja, ali su ta očekivanja često praćena dubokim razočaranjima.&nbsp;
&nbsp;- Povjerenje u SDT pokazuje nagle oscilacije – raste u momentima kada se najavljuju ili pokreću postupci u predmetima visoke korupcije, a zatim naglo opada kada izostanu pravosnažne presude ili kada se ti postupci dožive kao selektivni ili politički motivisani- kazao je Vujović.
&nbsp;Smatra da upravo ta nestabilnost povjerenja u SDT ima posebnu težinu.
&nbsp;- Ona pokazuje da građani pažljivo prate rad tužilaštva i da povjerenje ne poklanjaju unaprijed, već ga uslovljavaju konkretnim ishodima. U longitudinalnom smislu, trend za 2025. godinu ukazuje da je kredit povjerenja prema SDT-u u velikoj mjeri iscrpljen, a da su očekivanja građana postala znatno opreznija i skeptičnija nego ranije- kazao je Vujović.
&nbsp;Prema njegovim riječima, longitudinalni prikaz povjerenja u sudstvo i tužilaštvo, kako u cjelini, tako i prema ključnim institucijama poput VDT-a i SDT-a, jasno pokazuje obrazac strukturnog nepovjerenja.
&nbsp;- Građani ne percipiraju ove institucije kao stabilne, predvidljive i nezavisne aktere vladavine prava, već kao sisteme čiji učinak zavisi od političkog i društvenog konteksta. To je posebno zabrinjavajuće jer upravo sudstvo i tužilaštvo treba da predstavljaju tačke institucionalnog kontinuiteta i pravne sigurnosti- naveo je Vujović.

CeMI: Gotovo 60 odsto građana nema povjerenje u pravosuđe

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević pitao je tokom premijerskog sata je li juče ili sinoć bila sjednica Vlade gdje su bile određene kadrovske promjene - pošto je potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić izjavio da nema nikakve veze sa postupanjem policije u Botunu.
- Treba citirati korektno ako se poziva na mene. Ja sam precizno saopštio da se držim zakona nadležnosti i da neću raditi i pretvarati sektor bezbjednosti u ono u što su neki od mojih prethodnika. Ako je nekom neobično da postoji zakon u kojem je zapisano da je policija operativno nezavisna u svom postupanju... - odgovorio mu je Bečić.
Zirojević ga je podsjetio da on predstavlja partjiu koja je pozvala sektor bezbjednosti da upotrijebi silu nad građanima, jer će u suprotnom srušiti vladu, kada je bilo okupljanje na Belvederu, te da je likovao kada je uhapšena bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović.
- I tada ste i te kako imali veze sa radom Uprave policije, danas - kako vidimo - nemate. Podsjetiću da se iz vaših redova svakodnevno u plenarnoj sali najavljuju hapšenja, a danas kad se ovo dešava u Botunu - vi sa tim nikakve veze nemate... Podsjetiću na konstantne hvalospjeve na rad policije, a danas kada vam to odgovara - sa tim nikakve veze nemate... Govorili ste o maksimalnoj trpeljivosti - koju ste trebali da pokažete i prema građanima, uglavnom ženama i licima starije dobi, koji su se okupili pod Goricom braneći Ustav ove države. Njih ste zasuli suzavcem. Podsjetiću i da je Branislav Nenezić iznio ozbiljna saznanja za Dragalj i ne bi trebalo ni prema tome trebalo da pokazujete toliku trpeljivost - već ste, umjesto dva saobraćajna policajca, trebali da pošaljete nekoga da zaista provjeri šta se tamo dešava i da pođe - ne do prve crkve, nego dalje - rekao je on.
Zirojević je pitao Spajića smatra li da dio parlamentarne većine opstruira put u EU, namećući teme poput jezika, zastave, državljanstva, promjena Ustava i sličnih pitanja.
- Dok hrlite ka Evropi, vi imate otvorenu opstrukciju zatvaranja poglavlja 27, vama funkcioneri ne mogu preko Debelog brijega, jedan politički subjekt samo čeka priliku da nas što prije posvađa sa Hrvatskom, pričaju bajke o Podgoričkoj skupštini. Za to vrijeme, dio poslaničkog kluba vam je na jednoj, a dio na drugoj ili trećoj strani, insistira se na zakonima koji mogu imati koban uticaj po naš evropski put - konstatovao je on.
A.I.

Bečić: Policija je nezavisna, Zirojević: Sa njima imate veze samo kad vam odgovara

Policija je jutros u Botunu, u crnogorskoj opštini Zeta, rasturila blokadu mještana koji su tijelima sprječavali početak radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Ono što se čini kao lokalno komunalno pitanje izazvalo je burne reakcije u susjednoj Srbiji. Predsjednik Aleksandar Vučić i ministar kulture Nikola Selaković javno su stali uz lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića, koji je učestvovao u blokadi, a predsjednica parlamenta Ana Brnabić iskoristila je ovaj incident za napad na Evropsku uniju.
Predstavnici Vodovoda stigli su rano jutros, oko četiri sata, sa mašinama u Botun kako bi otpočeli radove na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ali su ih mještani spriječili da priđu lokaciji.
Nakon više sati, policija je rasterala građane i građanke koji su tijelima branili početak radova. Privedeno je više građana, među njima i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, dok je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević samovoljno ušao u policijsku maricu i poručio da će njegova stranka izaći iz vladajuće koalicije.
- Milan Knežević je branio samo na referendumu jasno iskazanu volju građana i zbog toga je uhapšen- rekla je predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić, koja se zbog dešavanja u susjednoj Crnoj Gori telefonski uključila u program prorežimske televizije Informer.
U Srbiji, samo tokom ove godine, imamo preko 23.000 neprijavljenih skupova, blokada i terora nad stanovništvom, i EU nam svaki put spočitava prekomjernu upotrebu sile. Vjerujem da će ovo što se desilo u Crnoj Gori, nažalost, biti pohvaljeno od strane EU. To su vam te evropske vrijednosti i to su vam ti dupli standardi. Dakle, ako radite kako neko drugi svira, onda ste dobri. Ako pokušavate da poštujete institucije, vladavinu prava i volju građana i naroda, ali ne igrate kako neko drugi svira, onda ste uvijek krivi, ocijenila je Brnabić.
Zatim je svoje kritike usmjerila prema Evropskoj uniji, poručujući da je sada sasvim jasna odluka predsjednika Vučića da Srbija ovog mjeseca ne učestvuje na Samitu EU i Zapadnog Balkana u Briselu.
- Ovo što se danas desilo, što se jutros desilo Milanu Kneževiću i drugima koji su privedeni i maltretirani — iako, ponavljam, samo su branili volju većine iskazanu na demokratskom referendumu — dokazuje da je Aleksandar Vučić bio u pravu kada nije otišao. Ovo je ogromna sramota: sramota za EU, sramota za Crnu Goru i sramota uopšte za neke ljude koji nam svakog dana spočitavaju vladavinu prava i demokratske vrijednosti, a ovako se ponašaju prema izabranim zvaničnicim- aporučila je Brnabić.
Osvrnula se i na raniju izjavu premijera Crne Gore Milojka Spajića da će njegova zemlja 2028. godine čekati Srbiju u EU.
- Samo ako takva bude EU, čekaće nas dugo. Nijesam sigurna da Srbija uopšte želi da uđe u takvu EU. Svaka im čast. I njima i Evropskoj uniji- kazala je predsjednica parlamenta i ocijenila da su današnja dešavanja u Zeti „nažalost, dobar način da se pokaže kako izgleda vladavina prava u zemlji kandidatu za članstvo 2028. godine“.
Podršku Kneževiću prethodno je pružio i predsjednik Vučić, koji je ocijenio da je predsjednik Demokratske narodne partije branio volju naroda iskazanu na referendumu.
- Danas je u Crnoj Gori uhapšen lider Demokratske narodne partije i, što je važnije, lider srpskog naroda Milan Knežević. Branio je volju naroda iskazanu na referendumu. U teškim trenucima uvijek sam bio i biću uz svoje prijatelje. Milan to jeste i ponosim se našim drugarstvom i nadam se da će uskoro biti na sloboda- napisao je Vučić na Instagram nalogu BudućnostSrbijeAV.
Reagovao je i ministar kulture Nikola Selaković, koji je ocijenio da privođenje Kneževića predstavlja grubo kršenje volje naroda i nasilje nad čovjekom koji se za prava svog naroda bori bez kompromisa i zazora.
- Izražavam punu podršku mom dragom bratu, prijatelju i saborcu, uz očekivanje da pravda bude što prije ispunjena njegovim puštanjem na slobodu i da Srbi u Crnoj Gori napokon postanu ravnopravni građani- &nbsp;rekao je Selaković.
U mjestu Botun, u crnogorskoj opštini Zeta, nadomak glavnog grada Podgorice, planirana je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u industrijskoj zoni nekadašnjeg Kombinata aluminijuma (KAP).
Ipak, ovaj projekat, koji finansira Evropska unija, naišao je na protivljenje lokalnog stanovništva koje, kako je izvijestio BBC na srpskom, strahuje da bi zastarjela tehnologija mogla ugroziti njihove živote. Zećani su na nedavnom lokalnom referendumu ubjedljivo rekli „ne“ ovom projektu.

Vučić i Selaković podržali Milana Kneževića; Brnabić: Sramota za EU, sramota za Crnu Goru

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je da je obezbijedilo sredstva za isplatu studentskih kredita i stipendija za mjesece novembar i decembar školske 2025/2026. godine, u ukupnom iznosu od 937.168 eura.
Za isplatu studentskih kredita za novembar i decembar opredijeljeno je 626.668 eura. Visina mjesečne rate kreće se od 150 do 215 eura, u zavisnosti od godine studija i ostvarenog uspjeha u prethodnoj akademskoj godini.
Isplata studentskih kredita vršiće se prema početnom slovu prezimena korisnika i to u sljedećim bankama:
Addiko banka: A, B, C, Č, Ć, D, Đ, DŽ, E, F, G, H, I, J, K, L, LJ
NLB banka: M, N, NJ, O, P
Erste banka: R, S, Š, T, U, V, Z, Ž
Ministarstvo je obezbijedilo i sredstva za isplatu stipendija talentovanim učenicima i najboljim studentima za novembar i decembar, u ukupnom iznosu od 310.500 eura. Rata stipendije iznosi 150 eura za talentovane učenike, dok najbolji studenti primaju 300 eura mjesečno.
Isplata stipendija talentovanim učenicima i najboljim studentima biće realizovana putem filijala Crnogorske komercijalne banke (CKB).
Ako želiš, mogu dodati i naslovnu informaciju iz perspektive Ministarstva (npr. naglasiti kontinuitet podrške studentima), ili prilagoditi stil portalu.

MPNI: Isplata studentskih kredita za novembar i decembar

Studenti u blokadi saopštili su da je tokom jučerašnje terenske akcije „Raspiši pobjedu“, koja je organizovana širom Srbije, prikupljeno ukupno 393.045 potpisa, uz očekivanje da će taj broj uskoro premašiti 400.000.
Kako su naveli u objavi na društvenoj mreži X, riječ je o prvoj terenskoj akciji sprovedenoj na nacionalnom nivou, a odziv građana, prema njihovim navodima, prevazišao je očekivanja organizatora.
- 400.000 potpisa za jedan dan. Prva terenska akcija po cijeloj Srbiji“, naveli su studenti, uz napomenu da su potpise davali građani različitih profila, među kojima su, kako ističu, bili i vojnici, policajci, kao i stariji sugrađani. Posebno su istakli veliki odziv penzionera, za koji kažu da ih je iznenadio, uz poruku: „Nijesmo se nadali ovolikom odzivu najstarijih. Penzioneri, izvinite“.
Studenti su najavili da se akcija nastavlja i u narednom periodu, uz poruku da će tek uslijediti obilazak terena i postavljanje novih štandova širom zemlje.
- Tek ćemo da obilazimo. Tek će biti štandova - poručili su iz inicijative ETF u blokadi.
Na kraju objave naveli su da je trenutno prikupljeno 393.045 potpisa, uz očekivanje da će se, kako su naveli, „uz podršku dijaspore taj broj uskoro popeti na 400.000“.

Studenti ETF-a objavili: Prikupljeno skoro 400.000 potpisa za jedan dan u akciji „Raspiši pobjedu“

Dan nakon ubjedljive pobjede Samoopredjeljenja na vanrednim parlamentarnim izborima, Aljbin Kurti poručio je da su građani Kosova još jednom dali „snažan mandat“, ocijenivši da je čast dobiti povjerenje birača nakon „prvog punog mandata u istoriji zemlje“. Zahvalio je biračima, institucijama i međunarodnoj zajednici, poručivši da je budućnost Kosova „prosperitetna i čvrsto usmjerena ka Evropskoj uniji“.
“Juče su građani Kosova još jednom dali snažan mandat. Uvijek je čast zadobiti povjerenje naroda, posebno kada dolazi nakon prvog punog mandata u istoriji zemlje”, naveo je Kurti u objavi na društvenoj mreži X.
Zahvalio je svima koji su učestvovali u izbornom procesu, naglašavajući da su izbori protekli slobodno i bez incidenata.
“Zahvaljujemo svima koji su iskoristili svoje biračko pravo, kao i svima koji su doprinijeli da izborni proces bude slobodan, fer i sproveden bez incidenata”, poručio je Kurti.
Posebnu zahvalnost uputio je i međunarodnim partnerima.
“Zahvalni smo na međunarodnoj podršci tokom ovog procesa – Evropskoj uniji, pojedinačnim državama i međunarodnim organizacijama koje nastavljaju da podržavaju demokratski napredak Kosova“, naveo je, dodajući da je zahvalan i „sestrinskim partijama i širem progresivnom pokretu“.
“Obavezujemo se da gradimo društva u kojima su dostojanstvo i dobrobit ljudi u centru. Budućnost Kosova je prosperitetna i čvrsto orijentisana ka Evropskoj uniji”, zaključio je Kurti.
Pobijedio je narod Kosova i Republika
Već juče, po proglašenju pobjede, Kurti se obratio javnosti i ocijenio da je riječ o „najvećoj pobjedi u istoriji zemlje“.
2Dozvolite mi da izrazim svoju duboku zahvalnost širom naše zemlje. Zahvaljujem se hiljadama volontera, simpatizera i aktivista koji su organizovali kampanju i bili naša snažna podrška u ovoj veličanstvenoj pobjedi“, rekao je Kurti.
Podsjetio je na prethodne izborne cikluse, ističući kontinuitet uspjeha.
“Dana 9. februara ove godine pobijedio je LVV sa partnerima, a 28. decembra 2025. pobijedio je narod Kosova i Republika. Čestitam na najvećoj pobjedi u istoriji zemlje“, kazao je.
Kurti je naglasio da nema vremena za zastoje.
“Sada nas čeka mnogo posla i današnji rezultat nam je jasno pokazao da moramo da idemo naprijed bez odlaganja. Što prije budu sertifikovani rezultati, to prije treba da formiramo institucije i nastavimo sa dobrim radom i neophodnim projektima“, rekao je.
Dodao je da će se u novom sazivu Skupštine naći i Plan rasta Evropske unije.
“U Skupštini 10. saziva očekuje nas Plan rasta Evropske unije u vrijednosti od 880 miliona eura“, naveo je Kurti.
Poziv opoziciji na saradnju
Kurti je poručio da je spreman na saradnju sa opozicionim strankama, prije svega kada je riječ o međunarodnim sporazumima.
„Pozivam opozicione stranke na saradnju u Skupštini, kako oko međunarodnih sporazuma, tako i oko dobrih zakona u interesu građana“, rekao je.
U posebnoj izjavi precizirao je redosljed narednih koraka.
„Najprije treba da sačekamo sertifikaciju rezultata, zatim odmah da se konstituiše Skupština, a potom da se formira Vlada. Zainteresovan sam da odmah sarađujem sa opozicijom u vezi sa onim što je ostalo neusvojeno, odnosno tri sporazuma, za koje nam je potrebna većina“, rekao je Kurti.
Dodao je da ne očekuje blokade.
„Nakon sertifikacije možemo da idemo naprijed dobro, uspješno i brzo, bez zastoja, pošto su blokade nemoguće“, poručio je.
Kurti je naveo i da će se razgovarati o pitanju predsjednika, najprije sa predsjednicom Vjosom Osmani, a potom i sa opozicijom.
Preliminarni rezultati
Na Kosovu su 28. decembra održani vanredni opšti izbori, drugi ove godine. Prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije, Samoopredjeljenje (LVV) Aljbina Kurtija osvojilo je oko 431.442 glasa, odnosno 44,30 odsto, što je gotovo 35.000 glasova više nego na izborima u februaru.
Preliminarno, LVV bi mogao imati 56 poslaničkih mandata, u poređenju sa 48 iz februara, čime Kurti dobija znatno povoljniju poziciju za formiranje nove vlade, čak i bez oslanjanja na Srpsku listu.
Na drugom mjestu je Demokratska partija Kosova (PDK) sa oko 21 odsto glasova (183.826), dok je najveći pad zabilježio Demokratski savez Kosova (LDK) sa 13,57 odsto glasova (118.772), što je oko pet odsto manje nego u februaru. Lider LDK-a Ljumir Abdidžiku preuzeo je odgovornost za loš rezultat i najavio unutrašnje preispitivanje, uz mogućnost ostavke.
Alijansa za budućnost Kosova (AAK) prešla je izborni prag sa 5,68 odsto glasova (49.675), dok je Srpska lista osvojila 4,78 odsto, odnosno 41.823 glasa, što je za više od 3.000 glasova više nego na februarskim izborima, kako je izjavio njen lider Zlatan Elek.
Izlaznost na izborima iznosila je 44,99 odsto, dok se glasovi iz dijaspore očekuju oko 5. januara.
Zapad pozdravlja izbore, očekuje brzo formiranje institucija i ratifikaciju Sporazuma o Planu rasta
Stižu i međunarodne čestitke, uprkos ranije opterećenim odnosima sa vladom Samoopredjeljenja.
Evropska unija pozdravila je izborne rezultate, ocijenivši da je izborni proces protekao u skladu sa demokratskim principima i uz učešće svih zajednica, uz očekivanje brzog formiranja nove Skupštine i Vlade nakon političkog zastoja iz februara 2025. godine, navedeno je u zajedničkom saopštenju visoke predstavnice EU Kaje Kalas i komesarke za proširenje Marte Kos.
Pozvale su novu vlast da intenzivira reforme i bez odlaganja ratifikuje sporazume u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, uz poruku da normalizacija odnosa Beograda i Prištine ostaje ključna za evropski put obje strane.

Kurti dan nakon pobjede: Građani Kosova dali snažan mandat, budućnost čvrsto usmjerena ka EU

Sjedinjene Američke Države danas su objavile da će dati dvije milijarde dolara UN-u za humanitarnu pomoć, dok administracija predsjednika Donalda Trampa nastavlja da smanjuje stranu pomoć i upozorava agencije UN da se "prilagode, smanje ili umru" u vrijeme novih finansijskih realnosti.
Taj iznos je samo mali djelić onoga što su SAD davale za humanitarnu pomoć u prošlosti ali odražava, kako administracija vjeruje, velikodušnu sumu koja će održati status SAD-a kao najvećeg hunaitarnog donatora na svijetu. Prema ovom dogovoru formira se krovni fond odakle će sredstva biti data pojedinim agencijama i prema prioritetima, a ključni zahtjev SAD je za drastične promjene širom svjetske organizacije što je alarmiralo mnoge humanitarne radinike i dovelo do oštrih redukcija programa i usluga.
Dvije milijarde dolara je samo djelić od tradicionalog američkog finansiranja programa koje podržavaju UN a koje je išlo do 17 miliona dolara godišnje posljednjih godina, prema UN podacima. Američki zvaničnici kažu da je samo osam do 10 milijardi dolara od te sume bilo u dobrovoljnim doprinosima. SAD takođe plaćaju milijarde dolara u godišnjim dospjelim davanjima vezanim za njihovočlansstvo u UN.
Kritičari takvog američkog stava kažu da su zapadna smanjenja pomoći kratkovida, da su pogurali milione ljudi ka gladi, raseljenju ili bolesti i naškodili takozvanoj mekoj moći SAD širom svijeta.
Ovim potezom se završava krizna godina za mnoge UN organizacije, kao što su agencije za izbjeglice, migraciju i hranu. Trampova administracija već je smanjila milijarde u američkoj stranoj pomoći što je podstaklo agencije da drastično smanje potrošnju, projekte pomoći i radna mjesta. Drugi tradicionalni zapadni donatori takođe su smanjili davanja.
Najavljena pomoć formulisana je u preliminarnom dogovoru sa UN kancelarijom za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) koju vodi Tom Flečer, bivši britanski diplomata i državni zvaničnik.
UN su glavni snabdjevači humanitarne pomoći i najveći primaoci američkog novca za humanitarne svrhe.
I dok SAD smanju svoju pomoć potrebe za tom pomoći su ogromno porasle širom svijeta - glad je registrovana ove godine u djelovima Sudana koji je pod sukobima i u Gazi, poplave, suše i prirodne katastrove koje mnogi naučnici pripisuju klimatskim promjenama odnijele su mnoge živote i oterale hiljade ljudi iz njihovih domova.
Ova smanjenja finansiranja imaće velike implikacije na agencije UN kao što je Međunarodna organizacija za migracije, Svjetski program za hranu i agencija za izbjeglice UNHCR. Te agencije već su primile milijarde dolara manje od SAD-a ove godine nego prema godišnjim izdvajanjima od prethodne administracije Džoa Bajdena, ili čak za vrijeme Trampovog prvog mandata.
Ideja sada je da kroz Flečerovu agenciju prolaze sva američka i druga sredstva za pomoć koja dalje mogu biti preusmjerene tim agencijama, umjesto da se raspu američki doprinosi na niz pojedinačnih apela za pomoć.
SAD hoće da vide tijelo sa konsolidovanijim vođstvom u UN sistemima za isporuku pomoći, rekao je visoki zvaničnik Stejt departmenta.
Prema planu Flečer i njegova kancelarija za koordinaciju će kontrolisati kako se novac distribuira agencijama, rekao je taj zvaničnik.
- Ovo humanitarno resetovanje u Ujedinjenim nacijama treba da isporući više pomoći sa manje poreskih dolara, da obezbijedi usmjereniju pomoć, podstaknutu rezultatima i usklađenu sa američkom spoljnom politikom - rekao je američki ambasador pri Ujedinjenim nacijama Majkl Volc.
Stejt department je saopštio da se ovim sporazumom zahtjeva od UN da konsoliduju humanitarne funkcije da bi smanjile birokratske troškove, nepotrebno dupliranje i upliv ideologije.
- Pojedinačne UN agencije će morati da se prilagode, smanje ili umru - saopštio je Stejt deparment.
Stejt department je dodao da reforma nigde nije važnija nego u humanitarnim agencijama koje obavljaju neke od najkritičnijih poslova Ujedinjenih nacija.
- Današnji sporazum je kritičnan korak u tim reformama, balansirajući posvećenost predsjednika Trampa da SAD ostanu najvelikodušnija nacija na svijetu sa imperativom da se unese reforma u način na koji finansiramo, nadziremo i kako se integrišemo sa humnitarnim naporima UN - dodao je Stejt department.
U svom središtu reformski projekat će pomoći da se ustanove pulovi finansiranja koji mogu biti usmjereni ili na konkrente krize ili zemlje kojima je potrebna pomoć. Na početku će biti ciljano 17 zemalja koje uključuju Bangladeš, Kongo, Haiti, Siriju i Ukrajinu.
Jedna od zemalja sa najgorom situacijom Avganistan nije uključena, niti su uključene Palestinske teritorije za koje zvaničnici kažu da će biti pokrivene novcem koji proizilazi iz Trampovog mirovnog plana za Gazu, mada on još nije dovršen.
Ovaj plan pomoći koji se pripremao mjesecima proizilazi iz Trampovog dugogodišnjeg stava da svjetska organizacija mnogo obećava ali nije ispunila ta obećanja i po njegovom viđenju je suviše odstupila od svog originalnog mandata da spasava živote dok podriva američke interese, promoviše radikalne ideologije i ohrabruje rasipničku i nepotkrepljenu potrošnju.
Šef agencje OCHA Flečer je pohvali dogovor i rekao u saopštenju "U trenutku ogromne globalne napetosti Sjedinjene Američke Države su demonstrirale da su humanitarna supersila, nudeći nadu ljudima koji su sve izgubili."

SAD obećale dvije milijarde dolara za UN humanitarnu pomoć, nastavljaju sa rezovima u stranoj pomoći

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je &nbsp;da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je Ukrajina navodno dronovima napala jednu od njegovih rezidencija, ocijenivši da takav potez “nije dobar”, iako je Kijev te tvrdnje odmah odbacio.
"Ne sviđa mi se to. To nije dobro”, rekao je Tramp, pa dodao: "Čuo sam za to jutros. Znate li ko mi je to rekao? Predsjednik Putin. Rano jutros mi je rekao da je napadnut. To nije dobro. Nije dobro. Ne zaboravite na Tomahavke, ja sam ih zaustavio, nisam to želio. Jedna stvar je biti ofanzivan, jer i oni (Rusi) su bili ofanzivni. Ali druga stvar je napasti njegovu kuću. Nije pravi trenutak za išta od toga. Danas sam saznao za to od predsjednika Putina i bio sam jako ljut"
Upitan ima li dokaza za taj napad, rekao je: "Saznaćemo". Dodao je da je “moguće” da su optužbe netačne i da se napad uopšte nije dogodio i dodao &nbsp;“ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da jeste.”
Riječ je o prvim Trampovim izjavama o tom slučaju otkako je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov javno iznio optužbe protiv Ukrajine.