Cetinjanin Duško Glendža demantovao je tvrdnje bivšeg funkcionera bezbjednosnog sektora Milana Paunovića iznesene pred poslanicima Anketnog odbora i kazao da mir i stabilnost na Cetinju nijesu rezultat njegovog djelovanja, već odlučnosti i hrabrosti samih građana.
Paunović je izjavio da je sačuvao mir na Cetinju 1999. godine, u vrijeme kada se Vojska Jugoslavije pod komandom Slobodana Miloševića obračunavala sa neistomišljenicima i patriotama.
Glendža, jedan od Cetinjana koji su se 1999. godine otvoreno suprotstavili Miloševićevom režimu, u izjavi za Televiziju E demantuje Paunovića i otkriva što se tada dešavalo u prijestonici.
Plan Beograda, koji je podržavao i tadašnji premijer Savezne Republike Jugoslavije Momir Bulatović, bio je da se svi koji se suprotstave vojsci budu uhapšeni i odvedeni u vojni zatvor u Nišu. Grupa Cetinjana odlučila je da se organizuje, brani Crnu Goru i suprotstavi se Miloševićevim paravojnim i vojnim formacijama. Među njima je bio i Dušan Glendža koji kaže da je neistina ono što je Paunović govorio pred Anketnim odborom.
- U to vrijeme Milan Vujanović, koji je bio načelnik OB Cetinje, pozvao me u stanicu policije i rekao da je trenutak i da država traži da se formira jedinica koja bi pružila otpor prosrpskim snagama, među kojima je bio najopasniji Sedmi bataljon. Ja sam to odmah uradio i za nekih dva dana uspio sam da okupim oko 200 mojih rođaka, kumova, drugova i prijatelja kojima sam zahvalan dok sam živ jer su u pravo vrijeme i na pravom mjestu bili u odbrani svoje zemlje - istakao je Glendža..
On tvrdi da Paunović nije ubirao simpatije policije i građana, te da ga niko nije doživljavao ozbiljno.
Na Anketnom odboru Paunović je tvrdio da je on taj koji je od Vojske Jugoslavije spasio tadašnjeg vođu Druge pobunjene patriotske grupe na Cetinju Božidara Boba Bogdanovića, za koga je Vojska planirala da ga odvede u Niš. To je, kaže Glendža, još jedna u nizu Paunovićevićevih manipulacija.
- Postojala je druga ekipa mog brata i druga Boba Bogdanovića koji je išao na Lovćen da bi pokušao da očuva naš simbol slobode. Međutim, policija je odigrala svoju igru. Bio je dogovor da Sedmi bataljon ne može ići gore na Lovćen da se ne bi sukobili. Međutim, gospodin Paunović i njegova ekipa su propustili Sedmi bataljon, prebili su našeg brata, a kasnije, oko četiri sata ujutro, zvao me je njegov saradnik i borac, patriota Željko Kaluđerović i rekao što su sve uradili i da moram pod hitno blokirati Lovćensku ulicu da ne bi odveli u Niš njega i još jednog momka koji je bio član DB-a. Ja sam odmah okupio svoju jedinicu. Tom prilikom nijesam obavijestio policiju, tj. Milana Vujanovića o tome, nego smo samoinicijativno otišli i blokirali Lovćensku ulicu - napominje Glendža.
Duško Glendža, koji je učestvovao u patriotskim pobunama protiv režima Slobodana Miloševića, uputio je otvoreno pismo medijima u kojima demantuje tvrdnje Milana Paunovića pred poslanicima Skupštine Crne Gore. Jedino što je očigledno, kaže Glendža, jeste da sve ovo Paunović radi uz pomoć aktuelne vladajuće većine.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Glendža: Mir i stabilnost na Cetinju očuvali hrabri građani, a ne Paunović, njega niko nije doživljavao ozbiljno

Neprikosnoveni vođa parlamentarne većine, Andrija Mandić, svjesno je, bez azora, otkrio političku agendu.
Priča na Anketnom odboru trebalo je da posluži za sprovođenje političke tajne agende koja je postala javna na Skupštini Crne Gore, a koja ukratko znači revizija istorije iz vremena Slobodane Miloševića i Momira Bulatovića i forsiranje priče da je Đukanovićeva kriminalna Crna Gora ključni uzrok svih zala koja su snalazila Srbe ali i ostale građane i u Srbiji i u Crnoj Gori.
Pogledajte televizijski prilog.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVuKYYX3-6dg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Draško Đuranović

Siniša Adamović

(VIDEO) Tajna agenda postala javna: Mandić i Knežević revidiraju istoriju iz vremena Slobodana Miloševića i Momira Bulatovića

Čekalo se na ovo, čekalo, najavljivalo i pripremalo; jedino se nije znalo ko je glavni glumac... &nbsp; Sad ga znamo: Milan Paunović, nekadašnji šef policije Crne Gore, policijski penzioner koji i nakon penzionisanja radi dvije decenije u policiji, dragovoljno se prijavio za svjedoka. &nbsp;&nbsp; Ne, ne za svjedoka pokajnika. Već tobože za - svjedoka pravednika. &nbsp;&nbsp; Tačno tako! Milan Paunović je na Anketnom odboru odglumio čovjeka koji je, jedini i uvijek, bio pravednik u vremenu sile i nepravde; koji je, jedini i uvijek, ustajao da se bori protiv opakih kriminalaca na vlasti iz vremena Mila Đukanovića. &nbsp; Preživio je Đukanovićevu vlast u kojoj je, na raznim odgovornim funkcijama, bio pune tri decenije. &nbsp; Ali kako? SELEKTIVNO SJEĆANJE &nbsp; Bilo je teško, baš teško?! &nbsp; Jer, Milan Paunović je – bar tako reče na Anketnom odboru - bio nesrećni policijski funkcioner, a vrlo često i nevina žrtva kriminala pod okriljem države. I ne samo on, nego i njegova porodica. Posebno sin kojeg su zbog oca, policajca-pravednika, pretukle ,,crne trojke“ posred Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060319068_4c4f7e07aa14d682ec2fa2461befe91239b63ffa67b87d4e618b4d38956ac1a0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025060319068_4c4f7e07aa14d682ec2fa2461befe91239b63ffa67b87d4e618b4d38956ac1a0" data-rendition-name="original" width="1043" height="729" loading="lazy" alt="NA METI OD STARIH SARADNIKA: Veselin Veljović "> <figcaption>NA METI OD STARIH SARADNIKA: Veselin Veljović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš one ,,crne trojke“ što su tukle i ubile Duška Jovanovića, što su - na jedan mig svog tvorca Veselina Veljovića - u kam zatucale srpske pjesnike i srpske političare u Crnoj Gori... I sve one koji se drznu da misle svojom glavom... O srpskim paravojnim formacijama, o Sedmom bataljonu, o Miloševićevim i Šešeljevim hordama zla - Paunović nije ni zucnuo. Ili ih nije vidio, ili mu nijesu smetali radikali iz bratske Srbije. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190612_f37d169b69f5c70bf64f3f8fa28ad479398769c3614fb1fd0e013f9005502b80.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250603190612_f37d169b69f5c70bf64f3f8fa28ad479398769c3614fb1fd0e013f9005502b80" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="SJEĆA LI IH SE PAUNOVIĆ: Pripadnici Sedmog bataljona Vojne policije u Crnoj Gori 1999. godine "> <figcaption>SJEĆA LI IH SE PAUNOVIĆ: Pripadnici Sedmog bataljona Vojne policije u Crnoj Gori 1999. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Zašto se onda javio nakon toliko vremena, zbog čega je naprasno odlučio da govori o tom zlom dobu? &nbsp; Kaže da je imao samo jedan – sveti i časni - motiv da progovori nakon tri decenije. &nbsp; ,,Da ne bi više jedna majka zaplakala u Crnoj Gori“, prozborio je drhtavim glasom Milan Paunović... &nbsp; PAUNOVIĆEVA BRIGA O SUZAMA &nbsp; Da ne bi više jedna majka zaplakala u Crnoj Gori... Stvarno, to je bio motiv? &nbsp; A što je sa majkama koje su plakale dok je Paunović ćutao i čuvao svoj policijski posao? Đe su se to, u kom kraju srca ili duše Milana Paunovića - iz ponosne i mučeničke Velike - sakrile emocije kada su plakale neke majke iz Bosne i Hercegovine? &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190612_462d0764d1ce349ffcbdfde8ad846864667439af8b4f67187fe1fdebcef020e6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250603190612_462d0764d1ce349ffcbdfde8ad846864667439af8b4f67187fe1fdebcef020e6" data-rendition-name="original" width="299" height="168" loading="lazy" alt="ZLOČIN BEZ KAZNE: Podsjećanje na deportaciju izbjeglica iz BiH"> <figcaption>ZLOČIN BEZ KAZNE: Podsjećanje na deportaciju izbjeglica iz BiH(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  One majke nesrećnih Bošnjaka i Muslimana - izbjeglica - koje je crnogorska policija 1992. godine, baš kad je Milan Paunović bio načelnik uprave milicije, deportovala vojsci koljača Radovana Karadžića i Ratka Mladića. &nbsp; Jesu li njihove suze bile manje važne od Paunovićevog opstanka na poslu? &nbsp; O tome nije bilo ni riječi, niti su ga prijatelji iz vlasti - Andrija Mandić i Milan Knežević pitali, niti su se poslanici opozicije dosjetili da pitaju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190640_fecd6dbdd047a3283c4f05b5e1056b49af819d4428680f0635b9d2c572edeef9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250603190640_fecd6dbdd047a3283c4f05b5e1056b49af819d4428680f0635b9d2c572edeef9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PAUNOVIĆEVI NALOGODAVCI: Andrija Mandić i Milan Knežević"> <figcaption>PAUNOVIĆEVI NALOGODAVCI: Andrija Mandić i Milan Knežević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Pustili su da Milan Paunović crnogorskoj javnosti ponudi priču da je on, baš on – koji je svojevremeno postavio Veselina Veljovića za komandanta specijalaca – tek kasnije saznao da je baš Veljović organizovao ,,crne trojke“. I da je Paunović, kao šef crnogorske policije koji je angažovao Veljovića, sve vrijeme ćutao. &nbsp; Zašto je on tada ćutao, ako je sve znao? &nbsp; U ta surova vremena, priznao je Paunović, zamuckujući a glumeći neprijatnost, u ta mučna vremena nije bilo pametno da priča, ako želi da zadrži posao koji je godinama ćuteći radio. A sada bi Paunović – opet po svaku cijenu, valjda ostanka na poslu i neke nagrade - da priča nove priče iz starih vremena. &nbsp; Svake vojske vojnik danas priča o moralu, principima i poštenju. &nbsp; MRTVI NE GOVORE &nbsp;&nbsp; Čovjek koji je decenijama ćutao pred živima, sad priča o njima - kad su mrtvi. &nbsp; Kaže Paunović da je svašta govorio ministru Vukašinu Marašu. Ali, Maraš odavno nije među živima, ne može da mu odgovori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190640_1051420471c575ebd03814a1e5f0b805655dc6d39338924a518b013836e1c2b3.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250603190640_1051420471c575ebd03814a1e5f0b805655dc6d39338924a518b013836e1c2b3" data-rendition-name="original" width="1772" height="942" loading="lazy" alt="ŽRTVA NAKNADNE REVIZIJE PROŠLOSTI: Vukašin Maraš, nekada čelni čovjek bezbjednosnog sektora"> <figcaption>ŽRTVA NAKNADNE REVIZIJE PROŠLOSTI: Vukašin Maraš, nekada čelni čovjek bezbjednosnog sektora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Svašta je, kaže aunović, pričao i sa Goranom Žugićem. Ali i Žugić ne može da progovori. Ne može da svjedoči i javnosti saopšti: da li je tog 14. januara 1998, kada su bataljoni Momira Bulatovića krenuli da osvajaju staru zgradu Vlade u ulici Jovana Tomaševića, da li je te večeri baš Paunović policajcima sugerisao da spuste oružje? &nbsp; Tobože da bi sačuvali mir, a stvarno da bi puštili Bulatovićeve ljude da zauzmu zgradu Vlade. Da, bilo bi to uzbudljivo svjedočenje da Žugić može koju riječ da kaže Paunoviću I da pojasni kako su baš specijalci Veselina Veljovića spasili i spriječili upad u zgradu Vlade. &nbsp;&nbsp; Ali, ne, ne mogu mrtvi da progovore. I Paunović to zna. I sebe prikazuje kao heroja mira. Ovako, ispada kako je on, a ne pokojni Bobo Bogdanović, na Cetinju u doba NATO intervencije, pokazao kuraž da se, predvodeći Cetinjane i brojne građanske aktiviste, na Ivanovim koritima odupre invaziji Sedmog bataljona. &nbsp; Bobo Bogdanović danas ne može da govori. A pričao bi, kako mu je vazda I bastalo. &nbsp; ISTINA NAĐE PUT Oni koji su živi, pokazali su koliko je čvrsta istina Milana Paunovića. &nbsp; Eto, upravo smo juče saznali da je Bato Vujošević, crnogorski pjevač, bio pripadnik ,,crnih tojki” koje su, po verziji Paunovića, prebili njegovog sina. Svi koji poznaju Bata Vujoševića znaju koliko je istine u Paunovićevim tvrdnjama kada govori o ,,crnim tojkama”. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Baš kao što sam Paunović zna zašto ćuti o aferi S.Č. Ni glasa da pušti o sramnom namještanju i uništavanju života, ne samo tadašnjeg tužioca Zorana Piperovića i njegove porodice, već i porodica svih drugih koje je targetirao. &nbsp; Ali, zna se zašto Milan Paunović ćuti o živima. Jer se - baš kao u aferi S.Č. - pokazala podlost postupanja visokog policijskog funkcionera. &nbsp; Jasno je svima koji malo znaju što se zbivalo u Crnoj Gori tokom posljednje tri decenije. Zato je priča Milana Paunovića, osim vlastite želje da se prikaže herojem iz sjenke, bila jedna - velika, osmišljena, predstava za javnost. &nbsp; MUČNA PREDSTAVA ZA JAVNOST Da, Paunović je bio glumac u komadu koji su osmislili vođe parlamentarne većine, oni koji su 21. maja 2006. godine – tugovali što je Crna Gora postala nezavisna država. &nbsp; Samo se tako, kao prizemna režija, može tumačiti da je onaj Momčilo Leković, vječiti student prava, mogao da spremi slike Veselina Veljovića u A4 formatu i prije nego je Paunović davao iskaz. Ili da je Paunović čitao odgovore na pitanja Milana Kneževića... Da, sve je bio političko pozorište, da bi javnosti poslali poruku pni isti, sada političari na vlasti, koji su nekad &nbsp;su nekad bili vojnici i Slobodana Miloševića i sada Aleksandra Vučića.&nbsp; I koji žele da se ponovi ona &nbsp;predreferendumska mantra: da je Crna Gora država kriminala i da zato ne zaslužuje da postoji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190632_80ec22216f9f2c624cc0a2bcc2a2590bdc694cb23bb7f148f4d46e97e7dc375b.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250603190632_80ec22216f9f2c624cc0a2bcc2a2590bdc694cb23bb7f148f4d46e97e7dc375b" data-rendition-name="original" width="1000" height="498" loading="lazy" alt="REŽIJA: Momčilo Leković na Anketnom odboru unaprijed zna koga će Paunović da pomene"> <figcaption>REŽIJA: Momčilo Leković na Anketnom odboru unaprijed zna koga će Paunović da pomene(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je bila ključna uloga Milana Paunovića. Da pljune na svoj policijski posao koji je obaljao duže od trideset godina, da krivicu prebaci na one koji mu ne mogu odgovoriti i da podrži priču svojih novih političkih mentora: avgustovske vlasti koja ga je – preko Alekse Bečića - odlikovala prošle godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190636_08aa08316a85fa220f01289a0eaebb535abb74a033932f9bdc1d3a2a8cb278e3.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250603190636_08aa08316a85fa220f01289a0eaebb535abb74a033932f9bdc1d3a2a8cb278e3" data-rendition-name="original" width="526" height="643" loading="lazy" alt="SVAKI NADREĐENI JE DOBAR NADREĐENI: Ministar Šaranović uručuje 2024. zahvalnicu Paunoviću "> <figcaption>SVAKI NADREĐENI JE DOBAR NADREĐENI: Ministar Šaranović uručuje 2024. zahvalnicu Paunoviću(Photo: Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Da li će Paunović dobiti nakon jučerašnjeg istupa još neku nagradu? Viđećemo, ali – ako ćemo pravo – sve što dobije zaslužio je.&nbsp; Baš kao i Crna Gora u kojoj kojoj ovakvi ljudi postaju svjedoci pravdenici. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Milan Paunović, lažni svjedok-pravednik?!

Kada smognete hrabrosti i skupite mudrosti da jasno izjavite kako je politika Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića uzrok svih ratova, agresija, etničkih čišćenja i genocida na prostoru bivše Jugoslavije, te kada bez zadrške osudite politiku i ponašanje svih njihovih saradnika, organizacija i političkih partija u Crnoj Gori, tada nećete imati problema da se, u društvu civilizovanog svijeta 21. vijeka, jasno i bez zadrške izrazite o temama kao što su rat u Bosni i Hercegovini, napad na Dubrovnik, genocid u Srebrenici, etničko čišćenje na Kosovu i NATO bombardovanje, kazao je funkcioner Evropskog saveza Miloš Đuričković.
Đuračković se na mreži X osvrnuo na navode Kabineta predsjednika Crne Gore da Jakov Milatović poštuje odluke međunarodnih sudova, koji su, kako navode, nesporno utvrdili da je sukob u BiH imao i karakter međunarodnog oružanog sukoba.
Iz Kabineta predjsednika saopštili su da je izjava Milatovića izrečena na Parlamentarnoj skupštini NATO-a povodom obilježavanja tri decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, dio je ukupnog konteksta tog obraćanja i sama za sebe ne, kako su kazali, odražava kompleksnost i težinu događaja u Bosni i Hercegovini devedesetih.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6234%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkabinet-predsjednika-milatovicevu-spornu-izjava-objasnjava-kao-dio-ukupnog-konteksta-obracanja-kriv-im-dps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Đuračković ističe da ni danas, "pojedini politički subjekti poput SNP-a, Demokrata i ZBCG-a, koji su proizvod ili sekundarni proizvod najmračnije i najtragičnije politike na ovim prostorima u 20. vijeku, politike Slobodana Miloševića, nijesu smogli snage da građanima upute izvinjenje za svoje pogrešno djelovanje i djelovanje svojih prethodnika".
- Ako njihovi mlađi nasljednici ne osjećaju odgovornost da se izvine, mogli bi makar iskreno i jasno iznijeti svoj stav o toj politici i tim događajima. Dok god to ne uradite, nećete biti u stanju da na ove teme sastavite ni prostu proširenu rečenicu, a da pritom ne izazovete međunarodni skandal i osudu svakog razumnog čovjeka. Ako se pitate zašto u Crnoj Gori nema pomirenja i zašto je netrpeljivost porasla vašim dolaskom na vlast, razlog leži u tome što se nikada nijeste ogradili od politike svojih političkih i ideoloških očeva, niti ste odbacili one koji i danas, na perfidniji način, sprovode istu tu politiku - naveo je Đuričković.
U prihvatanju činjenica, preuzimanju odgovornosti i izvinjenju za greške, zaključuje on, leži razlika između velikih i malih ljudi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.583%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fmilos.djurickovic%2Fposts%2F10232997958664916%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đuričković Milatoviću: Kada smognete hrabrosti da izjavite da je politika Miloševića i Karadžića uzrok agresija tada nećete imati problema da se izrazite o ratu u BiH

Rečenica o povratku u devedesete godine na Balkanu često se ponavlja i pretvara u frazu, jer joj se ne pripisuje njeno stvarno ozbiljno značenje.
Često se, naime, uopšte ne razumije što su države nastale na prostoru bivše Jugoslavije izgubile devedesetih godina, kad su zbog nacionalističke socijalne dinamike, koju je režim Slobodana Miloševića uspostavio krajem osamdesetih, u devedesetima bile blokirane velikosrpskom agresijom.
"Krema" srpske akademske zajednice sredinom osamdesetih je osmislila Memorandum SANU, kao policy project stvaranja velike Srbije. Do koje je mjere ta "krema" živjela izvan globalnog konteksta govori činjenica da je projekat bio zasnovan na etatističkom realsocijalističkom modelu, a da nisu vidjeli notornu stvar – da je svijet pred velikim talasom demokratizacije i da se totalitarni poredak raspada.
Strašno je, međutim, to što je zbog projekta što su ga osmislili Miloševiću, a koji je on sprovodio, u ostalim državama bivše Jugoslavije procesi demokratizacije u Srednjoj i Istočnoj Evropi prošao mimo ovog političkog interesa u ovim državama. Prostor bivše Jugoslavije zato je inicijalno posve izostao iz projekta Delorsovih krugova, a jedino je Slovenija uspjela da izbori status kandidatkinje za članstvo, uprkos tome što nije bila dio projekta predsjednika Evropske komisije u dva mandata – od 1985. do 1995. godine.
<h2>Izvlačenje Hrvatske iz balkanskog konteksta</h2>
Put u članstvo Unije za Hrvatsku trasiran je drugim pravcem, zaključcima Solunskog samita na kraju grčkog predsjedanja EU u junu 2003. godine, kojim je, uostalom, otvoren put za proširenje EU na Zapadni Balkan, nakon velikog praska proširenja 2004. godine, koji je obuhvatao i Sloveniju.
Devedesetih je Balkan bio izvan evropskog političkog konteksta. U balkanskim državama koje su bile fokusirane na nacionalizam i rat, ispod radara su prolazili ključni procesi – od pada Berlinskog zida do izgradnje demokratskih institucija i procesa ekonomske i političke standardizacije sa zajedničkom evropskom pravnom stečevinom, što se odvijao u ostatku Srednje i Istočne Evrope.
Slovenija je svoju priliku otvorila odmah nakon Brionskog primirja, ali je još dugo unutar EU tretirana s nepovjerenjem. Hrvatska je svoju šansu počela stvarati tek nakon pobjede nad agresorom (koja je uspostavljena prema nekim interpretacijama 1995, ali zapravo tek 1998. završetkom procesa mirne reintegracije Podunavlja) i, daleko važnije, slomom populističkog režima 3. januara 2000. godine, drugim prenosom vlasti i početkom „evropske tranzicije”.
Tek je tada Hrvatska počela da izlazi iz konteksta „Miloševićeve prijetnje”, a zanimljivo je da je već proces svrgavanja Miloševića 5. oktobra 2000. prolazio na marginama pažnje hrvatske javnosti. Izvlačenje Hrvatske iz balkanskog konteksta bio je politički projekat i administracije Ivice Račana, ali i one Iva Sanadera, a široki konsenzus o tom projektu uspostavljen je stvaranjem parlamentarnog Nacionalnog vijeća za praćenje pristupnih pregovora. Taj konsenzus umjerene ljevice i desnice, udruženih oko ciljeva pristupanja EU, ali i NATO-u, obilježavao je i slovensku političku arenu – od kraja procesa osamostaljivanja, pa do ostvarivanja tih temeljnih zajedničkih ciljeva.
<h2>Patogeni pritisak Srbije na susjede</h2>
Nažalost, slomom projekta Memoranduma SANU, patogeni uticaj projekta velike Srbije na Balkanu nije bio obustavljen. Umjesto priznanja poraza, „utemeljitelji” projekta oblikovali su Memorandum II, kojem je cilj bio negiranje odgovornosti za procese iz devedesetih, dakle i činjenice da je režim u Beogradu i pred Međunarodnim sudom u Haagu (ICJ), i pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, označen kao odgovoran za nekažnjavanje i nesprečavanje zločina genocida.
Smjenom administracije Borisa Tadića, koja je sprovodila pogodbenu tranziciju, sporazum mekog krila starog režima i mekog krila demokratske alternative, provedenom 2012. godine, Srbija ponovno ulazi u razdoblje vladavine opcija posvećeni velikosrpskom konceptu, ali ovog puta, po uzoru na Putinov imperijalni projekt u Rusiji – takozvani "ruski svijet".
Nakon 13 godina vladavine, pritisak autoritarne vlasti u Srbiji na susjedne države postaje izrazito patogen. Manji entitet u Bosni i Hercegovini (Republika Srpska) tretira se kao konstitutivni dio "srpskog sveta", a vlasti u Beogradu snažno podstiču Dodikov secesionizam. Iako je odnos prema Crnoj Gori kao organskom dijelu "srpskog sveta" mrvicu rezervisaniji nego što je odnos prema Dodikovom entitetu, u Crnoj Gori je uspostavljena kontrolna vlast u rukama velikosrpske opcije, predvođene Andrijom Mandićem. Ta kontrolna vlast koja sprovodi interese Beograda uvijek može blokirati nominalno proevropsku administraciju premijera Milojka Spajića i predsjednika Jakova Milatovića.
Najgori je pritisak na Kosovo, koje je u septembru pretprošle godine bilo izloženo terorističkom upadu paravojnih snaga naoružanih i kontrolisanih od strane režima u Beogradu. Ključni akter terorističke akcije i dalje uživa punu zaštitu Vučićevog autoritarnog režima. Sve su očitije i aspiracije za pretvaranje dijela Sjeverne Makedonije u područje "srpskog sveta". Tom projektu komplementaran je bio drugi sličan projekat – projekat Otvorenog Balkana, kojim se na Zapadnom Balkanu htjelo uspostaviti prostor asimetričnih odnosa s dvjema fokusnim tačkama, Beogradom i Tiranom, i pretvoriti koncept "regionalne integracije" u okvir za velikosrpski i velikoalbanski projekt.
Zbog reakcije Evropske unije, prije svega Njemačke, projekat Otvoreni Balkan morao je "ustuknuti" pred evropskim, odnosno njemačkim projektom Berlinskog procesa, koji je zasnovan na evropskim principima ravnopravnosti i matrične saradnje zemalja obuhvaćenih inicijativom. Međutim, u Beogradu to i dalje nije doživljeno kao ozbiljan politički poraz, a državne politike sistematski se vode u skladu sa uvjerenjem vrlo sličnom onom iz projekta Memoranduma SANU.
<h2>Očekivanja od Rusije i Trumpa</h2>
Naime, taj se projekat oslanjao na uvjerenje kako nikakve duboke socijalne promjene neće dovesti u pitanje etatistički model diktature, oslonjene na sovjetsku Rusiju. Isto tako, projekat "srpskog sveta" počiva na uvjerenju o tome kako je samo pitanje vremena kad će totalitarna Rusija pokoriti i poraziti evropski model demokratskih sloboda, ljudskih prava i socijalno-tržišne privrede. Kad je počela Putinova opšta invazija na Ukrajinu, za one koji su modelirali projekat "srpskog sveta", to je bila naznaka početka kraja Evropske unije.
Za one koji su modelirali Vučićeve politike agresija na Ukrajinu je bila "proxy rat", ali prije svega rat koji Rusija na teritoriju Ukrajine vodi, da bi srušila slobodni svijet i Evropsku uniju.
Od novog mandata predsjednika Trampa očekuje se de facto isto: savezništvo s Rusijom u ime "zajedničkih vrijednosti", a protiv Evropske unije.
Razlika od Memoranduma SANU je samo u tome što je taj dokument "cvijeta inteligencije" počivao na uvjerenju da je etatistički komunizam vječan, a ovaj projekt počiva na uvjerenju kako su demokratiji i ljudskim pravima odbrojeni dani. Činjenica da se pokazalo kako je NATO, kao odbrambeni savez slobodnog svijeta, i te kako vitalan i kako je postao privlačniji nego što je bio prije opšte invazije Rusije na Ukrajinu, u tom svjetonazoru kao da ne postoji.
O EU se u tom pogledu na svijet govori kao o strukturi iz prošlosti, bez mogućnosti da preživi u novim uslovima, a projekat predsjednika Trampa tumači se blaženo naivno, bez njegovog elementarnog poznavanja.
<h2>Balkan kao izolovani vrijednosni sistem</h2>
Istina je, svako razdoblje u kome se lome epohe, za brojne države i za naddržavne strukture može biti izrazito rizično. Jasno je da je s početkom novog mandata predsjednika Trampa završilo razdoblje globalizacije, ali Evropska unija se tome u dobroj mjeri već prilagodila. Pitanja slobodne trgovine i carinskih barijera i pitanja odnosa globalnih aktera postaju napeta i osjetljiva, ali Unija odgovara novim javnim politikama. Pod pritiskom koncepta "srpskog sveta", međutim, državama na prostoru bivše Jugoslavije događa se isto ono što im se dogodilo i devedesetih.
Upadaju u zamku vrlo sličnu onoj koju im je tada nametnuo Miloševićev režim, a da se pritom uglavnom još nisu oporavile od posljedica te prethodne zamke. Danas su okolnosti daleko nepovoljnije nego što su bile devedesetih. Tada je na djelu bio optimizam što je pratio veliki demokratizacijiski talas, ekonomska konjunktura koja je pratila širenje na nova tržišta i spremnost konsolidovanih demokratija da prenose znanje na zemlje koje su se našle u poziciji da izlaze iz totalitarizma ili autoritarizma i da počinju izgrađivati demokratske ustavne modele, slobodno tržište i ono najosjetljivije, demokratsko građansko društvo.
Danas optimizma nema, a na Balkan se počinje gledati jednako kao što se na njega gledalo devedesetih – kao na prostor koji živi u izolovanom vrednosnom sistemu, koji nema gotovo ništa zajedničko s vrijednosnim sistemom konsolidovanih demokratija. Balkanske države ponovo se niti ne trude razumjeti što se događa sa Evropskom unijom, niti prate procese i odazive Unije na novu situaciji, ali očekuju da ih se tretira kao povlašćene. Kratak odsječak vremena u kome se ozbiljno razmišljalo o tome kako bi povratak zajedničkoj evropskoj politici proširenja mogao biti vrijedan za Uniju, nažalost, sada je propušten, i niko osim profesionalnih zagovornika proširenja (poput evropske komesarke za proširenje) ozbiljno ne razmišlja o tome da bi neka od zemalja u pretpristupnom dijalogu u okviru aktuelnog mandata Evropske komisije mogla "pokucati na vrata Unije".
To međutim nije krivica evropske elite, nego političkih elita koje su se ponovo našle zarobljene pritiskom svjetonazora koji nema ništa zajedničkog s vrijednostima evropske integracije. U takvim okolnostima ne treba očekivati relevantan interes institucija Unije za procese na Zapadnom Balkanu. Jedini način da se prostor Zapadnog Balkana/bivše Jugoslavije vrati na evropsku agendu je da domaće političke elite nađu snagu da odbace pritisak protivevropskog svjetonazora koji je „zarobio” ovaj prostor i u javni diskurs uvedu ona pitanja koja sada zaokupljaju Evropsku uniju, dakle pitanja zaštite zajedničkog ekonomskog prostora, prostora građanskih prava i individualnih sloboda, te prilagođavanja okolnostima u kojima je proces globalizacije bankrotirao.
Odgovor uz pomoć populističkog kvazisuverenizma, što ove države gura u Putinovu orbitu, gasi svaki evropski interes za procese što se u ovom dijelu Evrope odvijaju. Problem je, međutim, što će u savremenim uslovima biti još teže prevladati posljedice takvih pogrešnih politika, nego što je to bilo devedesetih. A vidimo da u devedesetima, osim Slovenije i Hrvatske, druge države u ovom prostoru nisu izbjegle razornom uticaju memorandumskog antidemokratskog etatizma.

Savremena zamka za Balkan opasnija od one iz Miloševićeve ere

Studenti i mladi ljudi su natjerani na proteste jer su dovedeni u situaciju da imaju dve opcije - da pobjegnu iz Srbije ili da se suprotstave vlastima i uđu u borbu kako bi sebi obezbijedili budućnost u Srbiji. Taj izbor je opravdan i posljednji je trenutak da ta energija mladih dođe do izražaja. I 1996. godine je moja generacija studenta to uradila, počela je borba koja je na kraju dovela do oslobođenja, rekao je za N1 advokat i član predsjedništva LSV Aleksandar Olenik.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je dobro izučio sve greške Slobodana Miloševića, smatra Aleksandar Olenik i objašnjava da zbog toga nema kordona policije u uniformama na blokadama, već samo u civilu.
- Ali mi ne znamo da li su to pravi policajci, BIA ili funkcioneri SNS. I sada je napravio grešku. Ovo mu je prva greška jer se postavio na isti način kao Milošević i zato mislim da je ovo početak njegovog kraja. Ozbiljnu grešku je Vučić napravio kada je rekao da su studenti plaćeni za ovo što rade. U to niko ne vjeruje pa ni on sam. I ta izjava će doprinijeti tome da će svi fakulteti biti u blokadi. Ovo je prvi put da vlast nema odgovor, zaista ne vidim kako bi ovako rigidan sistem mogao da se suprotstavi mladima. U ovom trenutku oni smišljaju šta da rade i vjerovatno angažuju agencije za javno mnjenje, tako da ćemo sljedeće nedjelje vidjeti njihov odgovor - rekao je u emisiji "Dan uživo" Olenik.
On je naveo i da je razgovarao s nekim studentima i da su svi spremni da ostanu u blokadi do kraja, odnosno, do ispunjenja njihovih zahtjeva.
- Siguran sam da studenti neće praviti kompromise s vlašću i da neće odustati od svojih zahtjeva. Ne vidim ni jedan način da se ovo riješi sem da vlast prihvati njihove zahtjeve, ali mislim da to nije realno. Očekujem dalje zaoštravanje, da režim da nastavi pritisak na blokadama bez uniformami ali s maskama. Ali i na to će dobiti odgovor. Jer kada se to ranije dešavalo, kada policija pritisne 50 hiljada ljudi, sjutradan na ulice izađe 100 hiljada - smatra advokat.
Šta god vlast govorila o blokiranju saobraćajnica, to je opravdano, smatra sagovornik N1.
- Pa mi smo vidjeli da postoje naredbe gdje napadati ljude, onog Zobenicu smo čuli kako izdaje instrukcije na kojim raskrsnicama ljudi treba da budu napadnuti. To nisu spontani napadi, ljudi koji zaista negdje žure. Uvijek kada neko dođe ili je maskiran ili se krije ili glume. Snimaju se ti ljudi i poslije se otkrije da su sve to funkcioneri, viši ili niži funkcioneri SNS. Svi mi živimo u toj koruptivnoj SNS hobotnici. U takvoj državi studenti neće da žive. Zato svima njima nije jasno da ljudi žele da žive u slobodi, da ne moraju da se bave politikom, jer njih partija zove telefonom i daje zadatke - navodi Olenik.

Olenik o Vučiću: Postavio se kao Milošević, ovo je početak njegovog kraja

Navršavaju se 24 godine od velikih demonstracija u Beogradu, kojima je 5. oktobra 2000. godine okončana vladavina Slobodana Miloševića. Skoro četvrt vijeka kasnije Srbijom rukovode politički akteri protiv kojih su se građani borili, a kojima su se u međuvremenu pridružili i nekadašnji opozionari i „borci“ za demokratiju. Kao i oko svih drugih velikih događaja, građani su i po ovom pitanju podijeljeni, a većina mladih ne zna skoro ništa.
Povod za demonstracije petog oktobra 2000. godine bili su izbori za predsjednika Savezne Republike Jugoslavije održani 24. septembra te godine. Opozicija ujedinjena u DOS (Demokratska opozicija Srbije) tvrdila je da je njen kandidat Vojislav Koštunica odnio pobjedu nad Slobodanom Miloševićem u prvom krugu i osporavala zvanične rezultate izbora, tvrdeći da ih je vlast pokrala.
Na poziv DOS-a građani su 5. oktobra na plato ispred tadašnje Savezne skupštine stigli iz cijele Srbije u kilometarskim kolonama automobila, autobusa i kamiona, probijajući buldožerima policijske blokade na pojedinim putevima.
Već u prepodnevnim satima policija je upotrijebila suzavac kako bi spriječila demonstrante da uđu u zgradu skupštine, ali su učesnici protesta ipak demolirali i zapalili zdanje, iznoseći namještaj i druge predmete iz Skupštine. Demonstranti su upali i u zgradu Radio-televizije Srbije u Takovskoj ulici.
Policija je ubrzo prestala da pruža otpor i mahom se pridružila građanima.
U večernjim satima 5. oktobra 2000. građane je sa terase Skupštine Beograda pozdravio novi predsjednik SRJ Vojislav Koštunica, a narednog dana, 6. oktobra, Milošević je priznao izborni poraz i čestitao mu.
U demonstracijama je poginula Jasmina Jovanović iz Miloševca kod Velike Plane, koja je pala pod točkove kamiona. Momčilo Stakić iz Krupnja je umro od srčanog udara, a ukupno je povrijeđeno 65 osoba.
Tema o kojoj se i dalje govori u javnosti i što je jedna od glavnih zamjerki rukovodstvu partija koje su činile tadašnji DOS je izostanak tzv. 6. oktobra, odnosno radikalno razračunavanje sa akterima prethodnog režima i to u svim sferama društva.
Nenad Čanak je insistirao na lustraciji, a Milan St. Protić na spisak neurađenih stvari stavio je hitno raspisivanje izbora za ustavotvornu skupštinu, kao i hapšenje i procesuiranje „najmanje 100 ljudi odgovornih za politiku koja je vođena u Miloševićevo vrijeme“.
Boris Tadić je 2020. godine za N1 rekao da nikada nije postojala većina za radikalne reforme.
Advokat i koministar unutrašnjih poslova u prvoj postpetooktobarskoj vladi Božo Prelević rekao je da su bila velika očekivanja od 5. oktobra, ali da nisu svi koji su ga predvodili bili iskreni.
Građani su i po ovom pitanju podijeljeni, kao i o svim drugim velikim događajima u istoriji.
Oni koji su polagali velike nade u bolji život koji će uslijediti poslije 5. oktobra danas o tom datumu govore s razočaranjem i iznevjerenim očekivanjima.
S druge strane su oni koji misle da su 5. oktobra na vlast došli „izdajnici i lopovi“ koji su rasprodali zemlju. Ovaj narativ podržava aktuelna vlast kroz prorežimske medije, sa stalnim podsjećanjem na to kako je bilo za vrijeme „onih bivših“, „žutih lopova“, „dosmanlija“, izostavljajući dio o tome o tome u kakvom stanju su ostavili zemlju odlaskom s vlasti 2000. godine.
Sociološkinja Vesna Pešić kazala je 2021. godine za N1 da aktuelni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić mrzi 5. oktobar jer je tada pao s vlasti kao ministar informisanja u vladi koju su činili SPS i SRS.
Što se Aleksandra Vulina, sadašnjeg ministra bez portfelja, a u prethodnim mandatima šefa policije, vojske i BIA, tiče – peti oktobar je bio poraz srpske države i dan kada su Srbijom „zavladali najgori“.
- Petooktobarski puč je Srbiji donio jedan nenarodni i antisrpski režim koji je sproveo pljačkaške privatizacije i istjerao hiljade radnika na ulice - saopštio je Vulinov Pokret socijalista povodom godišnjice petog oktobra 2021. godine.
Novinar Zoran Panović ocijenio je jednom prilikom da je Vulin hladno servirana osveta predsjednika Vučića pobjednicima petog oktobra.
Možda najporaznija stvar poslije više od dvije decenije da mladi ili uopšte ne znaju za ovaj događaj ili imaju polovične i pogrešne informacije.
U anketi koju je N1 obavio prošle godine na pitanje da li znaju šta se tog dana desilo, mladi koji su mislili da znaju su odgovarali da su tada održane demonstracije povodom ubistva Zorana Đinđića ili da je pala vlada.

Peti oktobar 24 godine kasnije: Poraženi vladaju, građani iznevjereni, a mladi u neznanju

Zbog klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem toplotni talas koji je u julu zahvatio Norvešku, Švedsku i Finsku bio je najmanje 10 puta vjerovatniji i za dva stepena topliji, navodi se u naučnom izvještaju objavljenom danas.
Ekstremne vrućine pogodile su od sredine jula inače hladne nordijske zemlje, sa temperaturama iznad 30 stepeni u Finskoj tokom 22 uzastopna dana, što je najduži toplotni talas zabilježen u toj zemlji.
U norveškom dijelu Arktičkog kruga, tokom 13 dana jula bilo je iznad 30 stepeni. Švedska je imala 10 uzastopnih tropskih noći kada se temperature nisu spuštale ispod 20 stepeni.
U studiji organizacije World Weather Attribution upozorava se da toplotni talasi, izazvani klimatskim promjenama, imaju posljedice po zdravstveni sistem i da će slični događaji postati pet puta češći do 2100. godina ukoliko se brzo ne prestane s upotrebom fosilnih goriva.
- Čak se i uporedivo hladne skandinavske zemlje danas suočavaju sa opasnim toplotnim talasima sa zagrevanjem od 1,3 stepena. Ovaj događaj treba shvatiti kao podsjetnik da nijedna zemlja nije bezbjedna od klimatskih promjena - rekla je autorka studije Friderike Oto.
Prema toj studiji, klimatske promjene su toplotni talas sredinom jula u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj učinio najmanje 10 puta vjerovatnijim nego što bi bio u svijetu bez globalnog zagrijavanja od 1,3 stepeni.
Naučnici su takođe zaključili da su temperature u tim zemljama tokom toplotnog talasa bile za dva stepena veće.
Sa globalnim zagrevanjem, ovakav dvonedjeljni period visokih temperatura se očekuje na otprilike svakih 50 godina, a ako prosječna globalna temperatura poraste za 2,6 stepeni, što se očekuje u ovom vijeku, slični događaji će biti pet puta vjerovatniji i dodatnih 1,4 stepena topliji nego danas.
Dugi periodi vrućina u tri zemlje doveo je do pretrpanih i pregrijanih bolnica, požara, cvjetanja toplotnih algi i većeg broja utapanja.
To je takođe izazvalo otežane uslove za rad, nesanicu i zdravstvene rizike, a istraživači upozoravaju da je taj „tihi ubica“ možda uzrokovao stotine smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.
Zbog velikih vrućina irvasi su potražili hlad u gradovima, a stočari su upozoravali da su životi njihovih životinja ugroženi.
Jedna od autorki studije Maja Valberg ukazala je da infrastruktura u tim zemljama nije napravljena da izdrži te ekstremne temperature i da je starije stanovništvo sve više podložno opasnim vrućinama.
- Vidjeli smo izvjestan napredak u adaptaciji i pripremljenosti, posebno od 2018. godine, kada smo doživjeli naš posljednji veliki toplotni talas. Ali i dalje moramo da učinimo više kako bismo osigurali da su naša infrastruktura i sistemi prilagođeni hladnoći spremni i za visoke temperature - rekla je Valberg.

Klimatske promjene učinile toplotni talas u nordijskim zemljama 10 puta vjerovatnijim

Selektor crnogorskih košarkaša bio je zadovoljan još jednom jakom provjerom svojih izabranika u porazu od Grčke 69:61 u Solunu. Crna Gora je vodila na ulasku u posljednju četvrtinu, ali je domaćin taj period dobio 24:10 i uspio da dođe do pobjede. Naša selekcija imala je ukupno 17 izgubljenih lopti, najveći broj upravo u posljednjoj četvrtini, a Grčka svega 7 tokom cijele utakmice.
- Još jedna dobra i vrijedna provjera za nas protiv kvalitetnog rivala. Večeras ni oni ni mi nismo imali neko šutersko veče, mada mislim da smo 30 minuta igrali dobru košarku, ali smo u posljednjoj četvrtini pali i energetski i koncentracijom. Važno je što smo sa jakim protivnicima imali dobre minute u sve tri utakmice, ali imamo i očiglednih problema - prije svega u vidu izgubljenih lopti i lošeg građenja koša, a i večeras smo promašili 7 slobodnih bacanja. Uz sve to na kraju smo imali i dobar rezultat, iako se većina tih stvari dešavala u posljednjoj četvrtini. Moraćemo na tome da radimo do početka prvenstva, da smanjimo broj izgubljenih lopti i bolje kontrolišemo ofanzivni skok rivala. Nadam se da ćemo to popraviti već kroz naredne dvije provjere i spremni dočekati početak Evropskog prvenstva - kazao je nakon meča selektor Radović.
Crna Gora će u nedjelju u Baru odigrati novu kontrolnu utakmicu sa selekcijom Izraela, a posljednja provjera biće u Istanbulu sa Turskom, uoči odlaska na šampionat.

Radović: Dobra provjera, koštale nas izgubljene lopte i kontrola skoka

Više incidenata zabilježeno je na antivladinim protestima 14. avgusta u Novom Sadu i Beogradu. U Beogradu je došlo do više incidenata, a u Novom Sadu je demolirano više prostorija vladajuće Srpske napredne stranke. Antivladini demonstranti okupili su se u više gradova Srbije na protestu na koji su pozvali studenti koji mjesecima blokiraju visokoškolske ustanove uz poruku "Večeras pucate po šavovima". Prethodnog dana na protestima u više desetina gradova Srbije zabilježeno je više incidenata i sukoba antivladinih demonstranata i pristalica vlasti. <h2>Incidenti i suzavac na protestima u Beogradu</h2> Policija je potisnula građane s protora kod prostorija Srpske napredne stranke u Ulici kneza Miloša nakon što su grupa demonstranata i pristalice vlasti počeli da bacaju pirotehnička sredstva i topovske udare, prenosi Beta. Tokom incidenta je bačen i suzavac, javlja reporterka RSE. Demonstranti i pristalice vlasti kod Vlade nastavili su da gađaju policiju petardama i flašama. Ranije večeras nekoliko kordona Žandarmerije i policije u opremi za razbijanje demonstracija razdvajalo je učesnike protesta koji je počeo kod Generalštaba od pristalica vlasti. Među pristalicama vlasti, kojih ima stotinak, nalazi se i manji broj potpuno maskiranih mladića, navodi Beta. Reporter RSE javlja da je na protestu u Novom Beogradu policija bacila suzavac. <h2>Demolirane još jedne prostorije naprednjaka u Novom Sadu</h2> U Novom Sadu demolirane su prostorije naprednjaka i u Stražilovskoj ulici. Prethodno, demonstranti su demolirali i prostorije SNS u Bulevaru Oslobođenja u tom gradu. Protest se seli u Kosovsku ulicu do još jednog sjedišta SNS, javlja reporterka RSE.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250814220852_4e298c4e90fdff8c2f095afd2f42296632ba6455f48daf30b9bac67382e6fd11.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250814220852_4e298c4e90fdff8c2f095afd2f42296632ba6455f48daf30b9bac67382e6fd11" data-rendition-name="original" width="1023" height="575" loading="lazy" alt="Protest Novi Sad, Beograd"><figcaption>Demolirane prostorije naprednjaka u Stražilovskoj ulici u Novom Sadu, 14.8.2025.(Photo: Jovana Krstić (RFE/RL))</figcaption></figure>  <h2>Vučić osudio demoliranje prostorija SNS</h2> Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić osudio je demoliranje prostorija Srpske napredne stranke u Novom Sadu i rekao da će odgovarati svi koji su bili nasilni. - Dobro je što nije bilo pripadnika Srpske napredne stranke prostorijama - rekao je Vučić u izjavi za Informer. Prema njegovim riječima, tokom večerašnjih intervencija uhapšeno je četvoro ljudi, a povrijeđen je jedan pripadnik Uprave kriminalističke policije (UKP). Predsjednik Srbije pozvao je građane na mir i dodao da je "sve što se večeras događa organizovano spolja". <h2>Bačen suzavac u Novom Sadu</h2> Nakon što su građani u Novom Sadu krenuli ka Kosovskoj ulici gdje se nalaze prostorije SNS, reagovala je policija, prenosi TV N1. Policija je na građane bacila suzavac, a maskirani muškarci iz mase uzvratili su bacanjem petardi na kordon. Potom su pripadnici Interventne policije potisnuli građane.

Demolirane prostorije naprednjaka u Novom Sadu, suzavac i sukobi u Beogradu

Vatrena stihija u Piperima ne jenjava, već potpomognuta jakim sjevernim vjetrom, prolazi selo Radeća i munjevito ide ka Stijeni Piperskoj ka kojoj se širi ogromnom brzinom, prenosi Pobjeda.
Situacija je alarmantna jer je vjetar veoma jak i ne prestaje da duva.
Vatrogasci i spasioci Službe zaštite i spašavanja Prijestonice uspješno su sačuvali kuće u Gornjoj Radećoj, a sada uz put se, zajedno sa mještanima opremljenim napetnjačama, gasi požar prije nego li dođe do kuća u Stijeni.
Požar koji je se iz pravca Gornjih i Donjih Mrka od sinoć širio ka selima Petrovići, Ravništa, Gornja Radeća, danas popodne je i došao do njih.
U selu Mišoka je izgorelo par kuća, ali za sada je nemoguće prići tom području od vatre i dima, pa za sada nije poznato koliko njih tačno.
Kod crkve na Bjeloglavu trenutno je jedno varrogasno vozilo, koje je pri kraju s vodom, pa vatru pokušava preteći i ugasiti blizu seoskog puta.
Mještani su, uz pomoć vatrogasaca i podrške iz vazduha, uspjeli da je stave pod kontrolom kod crkve na Bjeloglavu, ali sjeverni vjetar koji ne prestaje da duva nikako ne ide u prilog.
Kada je riječ o Piperima, stanje je kritično i u selima Bliznoj, a vatra se i dala uz Živa, gdje sada prijeti gornjim Piperima, odnosno selima Seocima, Radovču...

Alarmantno u Piperima: Vatra se širi potpomognuta vjetrom

Društvenim mrežama kruži skandalozna fotografija ministra odbrane Dragana Krapovića na plaži. Nije skandal to što je ministar na odmoru — već to što, ako je ova fotografija zaista današnja, onda ministar nema ni trunke empatije. Jer, to bi značilo da, dok vojnici rizikuju živote i ginu u paklu vatrene stihije, dok nebo bruji od helikoptera, a zemlja vrišti pod plamenom – ministar odbrane se sunča. Opušten. Nasmijan. Među talasima. Kao da tragedija nije ni zakucala na vrata njegovog resora. Samo dan ranije, govorio je o smrti vojnika Dejana Božovića. Govorio je tiho, gotovo potreseno: “Ova nesreća je podsjetnik da iza uniformi stoje ljudi, spremni da rizikuju svoje živote kako bi pomogli zajednici.“ Govorio je – i odmah zaboravio. Istu tu zajednicu. Te iste vojnike. Prepustio ih je samima sebi, dok je on birao između koktela i lagodnosti. Sramno. Dok ljudi danima gube sve – domove, prirodu, dah i sigurnost – dok vojska i građani rame uz rame brane ono što je još ostalo, njihov ministar je daleko. Nije uz njih. Nije na terenu. Nije ni blizu odgovornosti. On je zauzet – odmorom. Ovo nije političko pitanje. Ovo je pitanje osnovnog ljudskog dostojanstva. Kada gori zemlja – ministar ne smije biti na plaži. Kada ginu vojnici – ministar ne smije biti u hladu. Kada narod vapi za pomoći – ministar ne smije biti nedostupan. Ovo nije propust. Ovo je srozavanje funkcije. Nedostojno ponašanje čovjeka koji vodi Ministarstvo odbrane. Jer ovako se država ne brani. Zato pitamo javno, jasno i bez zadrške: Da li ovakvi ljudi zaslužuju da vode ijedan državni resor, a kamoli onaj koji odlučuje o bezbjednosti? Jer, nije više riječ samo o neodgovornosti. Riječ je o poruci koja se šalje svakom vojniku: Ti možeš da goriš – dok tvoj ministar pliva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813170856_a7f8d28a082cca33af06093a3f3b53e975ab86bebd3f941b295f9d88d4db2da3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250813170856_a7f8d28a082cca33af06093a3f3b53e975ab86bebd3f941b295f9d88d4db2da3" data-rendition-name="original" width="732" height="758" loading="lazy" alt="tvit krapović"></figure>

Fotografija zbog koje bruji internet: Dok Crna Gora gori, Krapović se sunča

Požar u Piperima, koji je buknuo 11. avgusta i ostavio pustoš za sobom, krenuo je od buster pumpne stanice Vodovoda u Đurkovićima, tvrde mještani. U prilog tome dostavili su Portalu ETV snimak sa nadzorne kamere sa imanja jednog od mještana koji Portal ETV ekskluzivno objavljuje. Snimak pokazuje da je 11. avgusta, oko 11 sati, zavarničilo baš na mjestu gdje se nalazi pumpa, a samo nekoliko minuta kasnije vatra se razbuktala i za samo dva sata progutala je veliku površinu imanja, šuma, pojedine kuće i pomoćne objekte. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZn4IicQ_Za4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Portal ETV je na licu mjesta od mještana dobio informaciju da su večeras, nakon što su dobili struju oko 17:45 sati, vratili snimak na jednoj od nadzornih kamera (koja preciznosti radi pokazuje sat unazad u odnosu na realno vrijeme) kada su, kako kažu, imali što vidjeti. U periodu prije izbijanja požara sve je djelovalo mirno, niti je, koliko je moguće zaključiti na osnovu snimka, zabilježeno kretanje vozila ili ljudi u dijelu gdje se pojavio dim. A on je, kako je Portalu ETV rekao mještan Srđan Dragićević, krenuo iz dijela u kom se nalazi tkz. buster pumpa podgoričkog Vodovoda, koja šalje vodu iz glavne stanice u više kote. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZkMhG_jRi2c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Mještani su nam rekli da je policija izuzela video zapis i da će dalje utvrđivati sve okolnosti. Kako su nam rekli, uvjereni su, nakon što su snimak pogledali više puta, da uzrok požara nije ljudski faktor već spoj koji se desio u pumpnoj stanici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813230844_0e66c187210ff1e95ba68483b45c9fdc29a1950ad1a7221c34136f8ed31d9938.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250813230844_0e66c187210ff1e95ba68483b45c9fdc29a1950ad1a7221c34136f8ed31d9938" data-rendition-name="original" width="1600" height="1600" loading="lazy" alt="Buster pumpna stanica"> <figcaption>Buster pumpna stanica(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Dragićević se za Portal ETV prisjeća kako je počela agonija koje, kako priznaje, još nije svjestan. - Žena me je pozvala ispod kuće, gdje je izbio požar, da obavijestim rođaka da je izbio požar kod njegove kuće. To sam i uradio, poslije toga je on zvao Vatrogasnu koja je došla nakon pet-deset minuta. Ali tada je već požar bio toliko razbuktan da ekipa Službe zaštite i spašavanja, koja je prva izašla na teren, nije mogla sama da ga ugasi. Prošlo je malo vremena kada su me ponovo obavijestili da gori oko kuće kod rođaka Dragićevića. Jedna žena nas je pozvala da im pomognemo da gasimo vatru. Kad sam došao, vatra se već proširila i bila je blizu moje kuće i tada kreće cjelodnevna borba za spašavanje i moje i imovine mještana - prisjeća se Dragićević. I dok je on staru kuću uspio da spasi vodom iz bistijerne, njegov komšija Miloš Strunjaš, vlasnik poljoprivredne apoteke "Trims", bio je nemoćan pred vatrenom stihijom koja mu je ponijela magacin, mehanizaciju i automobil koji se nalazio ispred tog objekta i napravila štetu od više stotina hiljada eura. - Nijesmo imali gradsku vodu od nekih osam sati ujutro. Nisam mogao da koristim ni bunarsku jer struje nije bilo. Drvena nadstrešnica nad terasom je počela da gori, pa sam kuću spašavao vodom iz dječijeg bazena - rekao nam je Strunjaš. Požar i ove noći prijeti Piperima i borba se nastavlja, a mještani se nadaju da će nadležni zvanično utvrditi uzrok požara i preduzeti odgovarajuće mjere.

Portal ETV ekskluzivno objavljuje snimak mještana: „Prije razornog požara u Piperima zavarničila buster pumpa“

U vrijeme kada se 7. avgusta oko 19 stai dogodio napad na visokorangiranog člana škaljarske kriminalne grupe Marka Ljubišu Kana sa plaže tog luksuznog rizorta naknadno je evakuisana štićena ličnost &nbsp;- saznaju Portal ETV i Televizija E od izvora iz vrha crnogorskog bezbjednosnog sektora. Ovaj podatak jasno ukazuje na višestruke propuste crnogorske policije, posebno što se tiče praćenja bezbjednosno interesantnih osoba, ali i u dijelu zaštite najviših državnih zvaničnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200820_f99c6c4f99d14c02ca4545a8203ca27345c96747157ba2e1c3b3e2ce716df7c9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250813200820_f99c6c4f99d14c02ca4545a8203ca27345c96747157ba2e1c3b3e2ce716df7c9" data-rendition-name="original" width="625" height="555" loading="lazy" alt="7.AVGUST: Momenat pucanja na Marka Ljubišu "> <figcaption>7. AVGUST: Momenat pucanja na Marka Ljubišu(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Službenicima policije iz Budve, Uprave policije, ali i operativcima Agencije za nacionalnu bezbjednost odavno je poznato su Marko Ljubiša i njegovi prijatelji - među kojima su i operativno interesantne osobe - česti gosti luksuznog hotela u Miločeru. Tokom posljednja dva - tri ljeta ekipa oko Ljubiše redovni su posjetioci bazena u luksuznom hotelu. &nbsp; Poznato je i da je tokom posljednjih nekoliko godina Ljubiša preživio pet pokušaja likvidacije i da je posebna opasnost biti u njegovom bliskom okruženju. Logično je prepostaviti da Marko Ljubiša Kan, kao i njegovi bliski prijatelji Ognjen Kažanegra i Goran Brale Slovinić ne idu ,,po terenu” bez zaštite, odnosno mogućnosti da uzvrate na eventualni oružani napad. &nbsp;&nbsp; Ipak, prema saznanjima Portala ETV, tokom ljeta ,,redovni” policajci ili pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja nijesu pretresali ni Ljubišu ni njegove prijatelje, inače operativno interesantna lica za koje se osnovano sumnja da su članovi OKG ,,Budvanska”, koja je dio škaljarskog kriminalnog klana. &nbsp; Čudno postupanje: jer se zna da je Kan bio u pet navrata meta napadača i da prisustvo njegove ekipe na bazanu posredno može da predstavlja opasnost i za goste hotela, ali i za visoke državne funkcionere koji ljeti redovno koriste usluge državne vile ,,Topliš” u Miločerskom parku. &nbsp; Nema objašnjenja zbog čega tokom čitavog ljeta policija nije napravila nijednu akciju provjere. &nbsp; <h2>BEZBJEDNOSNI SEKTOR - BEZ REAKCIJE &nbsp;</h2> Još je čudnija letargija bezbjednosnog sektora, počev od obezbjeđenja u hotelu do policije, tokom boravka plaćenog ubice. &nbsp; Izvori Portala ETV ukazuju da je neshvatljivo da niko iz privatnog obezbjeđenja hotela ili bezbjednosnog crnogorskog sektora nije obratio pažnju na čudno ponašanje čovjeka koji je trebalo da likvidira Marka Ljubišu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200824_13b72a37a9ee22442985a84a99585ac56f215e420f00499bee5c43189aada8c5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250813200824_13b72a37a9ee22442985a84a99585ac56f215e420f00499bee5c43189aada8c5" data-rendition-name="original" width="1516" height="930" loading="lazy" alt="ORIGINAL ILI FALSIFIKAT: Lična karta na ime Jovana Galića iz Beograda, opština Palilula"> <figcaption>ORIGINAL ILI FALSIFIKAT: Lična karta na ime Jovana Galića iz Beograda, opština Palilula(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kada se registrovao u hotelu prvog dana avgusta, mladić je priložio ličnu kartu i predstavio se kao Jovan Galić, srpski državljanin sa prebivalištem u opštini Palilula, rođen 2006. godine. Dva puta je, kažu izvori Televizije E i Portala ETV, produžavao boravak, očito vrebajući priliku da puca na Ljubišu Kana. &nbsp; I nikome, ljudima iz obezbjeđenja hotela, kao ni crnogorskoj policiji, nije izgleda bilo čudno što devetnaestogodišnjak plaća hotelski smještaj, apartman od 600 eura dnevno. Očito je bilo i da mladić boravi sam u apartmanu, da ne izlazi iz kruga hotela, već boravi uglavnom u teretani i na bazenu u popodnevnim satima – nije izazivalo pozornost. &nbsp; A trebalo je da izazove pažnju: mladi gost je uglavnom boravio - u garderobi, sa torbicom; nije se kupao ni na plaži, ni na bazenu. Danima je sjedio na ležaljci iznad bazena i, ispostavilo se, osmatrao društvo u kojem je bio Kan. Ti, naizgled sitni detalji morali su izazvati sumnju nekog od inspektora koji su bili u obavezi da kroz operativni i terenski rad tokom ljetnje turističke sezone obilazi objekte gdje borave operativno interesantna lica i razmjenjuju informacije sa osobljem hotela. <h2>DRŽAVNI FUNKCIONERI BEZ ZAŠTITE</h2> Nije bilo reakcije, iako su krajem jula i prvih dana avgusta u Miločeru turistički boravili i premijer Milojko Spajić i kasnije &nbsp;predsjednik Jakov Milatović, u vili ,,Topliš”, ali i čelnici tužilačke organizacije, vrhovni državni tužilac Milorad Marković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović. &nbsp; To podrazumijeva da je služba bezbjednosti morala da organizuje, osim lične pratnje, i takozvane ,,bezbjednosne prstene”, pa na taj način omogući sigurnost štićenim ličnostima, državnim funkcionerima. &nbsp; Međutim, svi dostupni podaci ukazuju da je potpuno zakazao bezbjednosni sektor, da je veća tragedija izbjegnuta 7. avgusta i da samo pukom srećom niko nije stradao, iako je metke napadač na Kana ispalio u času kada je ispred bazena i restorana bilo mnogo ljudi, ali i đece. Istražitelji sada provjeravaju da li se radi o falsifikovanim ili pravim dokumentima. Napadač je registrovan na bezbjednosnim kamerama unutar hotela. Nekoliko dana nakon napada na Kana, policija nije izašla sa informacijom da li je identitet sa lične karte pravi ili lažan. &nbsp; Prema tvrdnjama izvora Portala ETV i Televizije E, istražitelji smatraju da je plaćeni napadač iz nekog razloga bio apsolutno siguran da će moći neometano da pobjegne. Prilikom bjekstva prijetio je oružjem osoblju hotela i gostima, i svakom ko mu se našao na putu. Pobjegao je pored bazena, preko parkinga od hotela i kroz naselje Pržno pješke je došao do jadranske magistrale. Kako istražitelji vjeruju, njega je tamo čekala logistika, jedan ili dva čovjeka u vozilu na magistrali. Marko Ljubiša je zadobio teške povrede – frakturu lobanje. ali projektil nije probio kost već je od okrznuća samo napukla. &nbsp; No, šteta je 7. avgusta mogla biti dramatično veća, za državu Crnu Goru. Izvori iz bezbjednosnog sektora tvrde da se u &nbsp;trenutku pokušaja ubistva Ljubiše pored bazena, na plaži hotela nalazila jedna štićena ličnost i da se odmah pristupilo njenoj evakuaciji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200824_4f1be4c38822ad2f1416a3012a8076c5260693d505833f0722ceec1234483bdb.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250813200824_4f1be4c38822ad2f1416a3012a8076c5260693d505833f0722ceec1234483bdb" data-rendition-name="original" width="887" height="516" loading="lazy" alt='NIKOME NIJE BIO ČUDAN: ,,Jovan Galić" pravi selfi u teretani (screenshot sa nadzorne kamere) '> <figcaption>NIKOME NIJE BIO ČUDAN: ,,Jovan Galić" pravi selfi u teretani (screenshot sa nadzorne kamere)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da su poštovane procedure zaštite štićenih ličnosti na toj lokaciji i njenoj široj okolini vjerovatno bi bijeg napadača na Ljubišu mogao bio spriječen, ili bi barem bilo odmah poznato kako i u kom pravcu je pobjegao, što je moglo rezultirati velikom potragom i hapšenjem. <h2>BEZBJEDNOSNI ,,KRUGOVI” &nbsp;</h2> Oko štićene ličnosti u zavisnosti od ranga, a sudeći po lokaciji na kojoj se nalazila najvjerovatnije se radi o nekome iz državnog vrha, obično se formiraju tri kruga obezbjeđenja. &nbsp; Prvi krug čine lični tjelohranitelji koji se nalaze u neposrednoj blizini i pripadnici su Sektora za zaštitu ličnosti. Drugi krug osigurava neposredno okruženje hotela, parkinge, prilaze i prema dosadašnjoj praksi čine ga budvanski kriminalistički inspektori u civilu i operativci ANB za kontraobavještajnu zaštitu. Oni prije dolaska štićene ličnosti, za vrijeme boravka i tokom odlaska aktivno sarađuju sa osobljem hotela u otkrivanju potencijalnih opasnosti. Devetnaestogodišnjak koji je pucao u Kana očigledno nije probudio njihove sumnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200828_86943512a5d1e566fe80f2a8acc0b35099d19bf0208abbbf88723fe1ff52b7f7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250813200828_86943512a5d1e566fe80f2a8acc0b35099d19bf0208abbbf88723fe1ff52b7f7" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="KAKO SE ŠTITE ŠTIĆENE LIČNOSTI U CRNOJ GORI: Ilustracija "> <figcaption>KAKO SE ŠTITE ŠTIĆENE LIČNOSTI U CRNOJ GORI: Ilustracija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Treći krug se formira ako procjena ANB ukaže da je potrebno dodatno pojačati mjere bezbjednosti na određenom prostoru i angažuje se posebno obučen tim specijalne jedinice policije sa zadatkom snajperskih pokrivanja šire okoline mjesta boravka i kretanja štićene ličnosti. Eventualna osmatračko-snajperska podrška sa tačaka na padinama iznad hotela je u ovom slučaju mogla imati uvid u šire kretanje bjegunca. &nbsp; Prisustvo bezbjednosno interesantnih lica koja mogu biti meta oružanih napada na lokacijama bliskim štićenim ličnostima očigledno nije bilo problematično za ljude koji su planirali zaštitu. Zato su Kan i ekipa bili u kompleksu hotelu istovremeno sa štićenom ličnošću i zato nije bilo drugog, a ni trećeg, kruga zaštite koji bi, ako ne spriječio bijeg, onda bar mogao ukazati na pravac kuda je napadač otišao ili na neke dodatne pojedinosti koje bi mogle pomoći njegovom hapšenju. &nbsp; Šta je uslovilo da ni ovog puta ne budu ispoštovane uobičajene procedure - nije poznato. Ono što je ovaj slučaj pokazao, a čega moraju biti svjesni ljudi koji obnašaju najviše državne funkcije, je da se bezbjednosni sistem - kojim upravljaju Demokrate Alekse Bečića &nbsp;- urušava po svim segmentima, tako da na propuste nije imun ni sektor zaštite ličnosti.&nbsp;

Kako je napadač na Marka Ljubišu Kana mirno prošao ,,prstene zaštite”

Potpredsjednik Skupštine Dragutin Vučinić je za navijače Hajduka pomislio je da su vatrogasci iz susjedne Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji stižu da pomognu Crnoj Gori u borbi s vatrenom stihijom. Naime, prema pisanju Slobodne Dalmacije, &nbsp;Vučinić je grupu navijača Hajduka – popularnu Torcidu – zamijenio sa vatrogascima. – 18 autobusa s navijačima Hajduka tim putem išlo je prema Tirani, gdje Hajduk večeras igra uzvratnu utakmicu 3. pretkola Konferencijske lige protiv Dinamo Sitija – navodi Slobodna Dalmacija. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7188%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsport%2Fhajduk%2Fpotpredsjednik-skupstine-podgorice-od-torcide-mislio-da-su-vatrogasci-kad-je-shvatio-pogledajte-reakciju-1496316&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vučinić je danas na svom Facebook profilu objavio poruku: STIŽE POMOĆ NAŠIM MOMCIMA! Upravo sam dobio informaciju – ogromna kolona šlepera pod pratnjom naše policije ide iz pravca Nikšića i Danilovgrada ka Podgorici! U koloni je i preko desetak autobusa – iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, uz dvadesetak šlepera… Vatrogasci? NISMO SAMI! Nedugo nakon objave, uslijedio je komentar jednog korisnika: – To idu navijači Hajduka iz Splita za Albaniju. Na što je Vučinić odgovorio: – Ja pomislih kako su mi opisali da su vatrogasci… odgovorio je Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250814170816_5d78d5334f790a312e1e48580040d727fc65a8eb2495f8b06706570c4255054d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250814170816_5d78d5334f790a312e1e48580040d727fc65a8eb2495f8b06706570c4255054d" data-rendition-name="original" width="902" height="1600" loading="lazy" alt="kom"> </figure>  Potom je objasnio: &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;- Rekli su da su bili u plavim uniformama. Drug mi je poslao slike, vozač autobusa mimoišao se s njima, slikao je tek kad je glavnina prošla, nažalost...

Tag: slobodan-milosevic