Ministar javne uprave Maraš Dukaj čestitao je medijskim djelatnicima Dan novinara Crne Gore poručujući da su slobodni i profesionalni mediji jedan od nosećih stubova demokratskog društva i da sloboda medija i sigurnost novinara moraju biti prioritet svake vlasti.
- U ime Ministarstva javne uprave i u svoje lično ime, upućujem iskrene čestitke svim novinarima i medijskim radnicima u Crnoj Gori. Profesionalno, objektivno i odgovorno novinarstvo predstavlja jedan od ključnih stubova demokratije i nezamjenjiv je faktor u jačanju transparentnosti institucija i povjerenja građana u javnu upravu - naveo je on.
Istakao je da Ministarstvo javne uprave, držeći se upravo tog principa, ostvaruje kvalitetnu i stratešku saradnju s medijima.
- Ostajemo posvećeni otvorenoj saradnji s medijima, jačanju pristupa informacijama i afirmaciji standarda koji doprinose slobodnom i profesionalnom novinarstvu - poručio je Dukaj.
Sloboda medija i sigurnost novinara moraju, podvlači on, biti prioritet svake vlasti, uz kontinuirano unapređenje uslova za rad medija.
- Želim vam svima uspjeh u daljem radu, uz poštovanje najviših etičkih i profesionalnih principa - zaključio je Dukaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dukaj čestitao Dan novinara: Sloboda i sigurnost medija moraju biti prioritet svake vlasti

Okupljanje građana ispred Mosta slobode na protestu pod nazivom "Marš slobode", u organizaciji zborova Novog Sada, počelo je u 16.30 sati.
Planirano je da tokom ovog marša građani prođu sedam raskrsnica duž Bulevara oslobođenja sve do Željezničke stanice, gdje se 1. novembra prošle godine obrušila nadstrešnica stanične zgrade i usmrtila 16 ljudi.
Svaka od sedam raskrsnica na ovoj ruti ima svoju temu koja simbolizuje desetomjesečnu borbu studenata i građana.
Na prvoj raskrsnici kod Mosta slobode pojavila se profesorka sociologije Marija Vasić koja je provela sedam mjeseci u pritvoru, a u novembru je očekuje i suđenje sa još 11 aktivista. 
 
Ona je došla sa svojim saborcem iz Pokreta slobodnih građana Ladom Jovovićem, koji je takođe osumnjičen u istom postupku za rušenje ustavnog poretka, i pušten da se brani sa slobode kada i Vasić. Oni su pred građanima digli maketu, koja simbolizuje Ustav Srbije. 
 
Performans za medijske slobode na raskrsnici kod Futoške pijace uključivao je paljenje baklji i dimnih bombi u bojama zastave Srbije. 
Na kraju performansa ponovo je prikazana i maketa, koja simbolizuje Ustav Srbije. 
 
Advokati koji mjesecima pružaju pomoć pro bono svim političkim zatvorenicima, studentima i građanima pojavili su se na protestu "Marš slobode" u prslucima na kojima piše "advokat" i pravna pomoć".

Marš slobode u Novom Sadu: Održan performans za medijske slobode

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E večeras u 19 sati pogledajte: 
 
- Inicijativa za smjenu ministarke Tamare Vujović 
 
- Glavni i odgovorni urednici Televizije E, Portala ETV, Antene M, Portala Standard, M portala i Portala Analitike od premijera Spajića traže da razriješi ministarku kulture i medija Tamaru Vujović. 
 
- Podaci Monstata pokazuju da je inflacija u septembru dostigla 4,9 odsto što je najveća stopa u posljednjih 16 mjeseci. 
 
- Roditelji djece sa autizmom jos jednom pozvali podgoričku upravu da se opredijeli o lokaciji za izdradnju Dnevnog centra djece sa autizmom. 
 
- Treći sastanak predsjednika SAD-a Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Tramp pozvao na prekid sukoba na sadašnjim linijama fronta.
Gost Informativne emisije 24 sata večeras je šef kancelarije EBRD u Crnoj Gori Remon Zakaria.
Emisiju vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Remon Zakaria

Evropska unija se neće baviti unutrašnjim pitanjima Crne Gore, već je isključivo zanimaju „štikliranja“ ispunjenih zadataka i uslova potrebnih za članstvo, poručila je glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
– Evropsku uniju interesuje administrativno ispunjavanje uslova. Sve što se dešava na unutrašnjem planu moramo riješiti sami, i za te vrijednosti moramo se sami izboriti – kakvu god žrtvu to podrazumijevalo – istakla je Nikolić.
Ona se osvrnula i na odgovor predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, koja je na pitanje novinarke Antene M – postavljeno u dogovoru sa sedam medija koji su bili meta napada – o reakciji Evropske komisije na postupanje Specijalnog državnog tužilaštva prema kritičkim medijima, kazala da „ne komentarišu tekuće istrage“, ali da „pomno prate situaciju u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu“, naglašavajući da je „sloboda medija kamen temeljac Evropske unije“.
Prema riječima Nikolić, takve poruke su očekivano diplomatske i poručuju da će Brisel insistirati na slobodi medija, ali da od konkretnih poteza vjerovatno neće biti mnogo koristi.
– Postoji ono što je javna i ono što je tajna diplomatija. Sigurno će pratiti situaciju, ali se ne treba oslanjati na diplomatske izjave, niti očekivati posebnu zaštitu od strane Kvinte, bilo koje ambasade, Evropske unije ili NATO-a. Sa ovim stvarima moramo se sami izboriti. Von der Lajen nije izašla iz standardnog okvira očekivane izjave, niti je rekla nešto novo ili značajno – navela je Nikolić.
Govoreći o evropskom kontekstu, Nikolić je ocijenila da se Evropska unija suočava s ozbiljnim krizama na više frontova, zbog čega joj je potreban ulazak Crne Gore kako bi pokazala da je i dalje „poželjna destinacija i partner“.
– Crna Gora je najdalje odmakla u pregovorima, ne zahvaljujući ovoj vlasti, već onome što je urađeno tokom prethodne. Prije smjene bivšeg ministra pravde ispunili smo završne kriterijume u jednoj od ključnih grupa pregovaračkih poglavlja i tada su nam se širom otvorila vrata. To nije samo naš uspjeh – Evropskoj uniji je potreban neko ko još želi da bude dio njihovog saveza, pa makar to bila i Crna Gora, ovakva kakva jeste – zaključila je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FzIFpI1vOi24%3Fsi%3D5imO4NQFJd_HgYQ2&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: Evropska unija se neće baviti našim unutrašnjim pitanjima – za vrijednosti se moramo izboriti sami

Međunarodna koalicija za slobodu medija, slobodu izražavanja i novinarske organizacije pozvali su predsjednicu Evropske komisije Ursulu fond der Lajen da tokom svoje posjete Zapadnom Balkanu ove nedjelje posveti pažnju krizi slobode medija u regionu, saopštio je u ponedjeljak Međunarodni institut za štampu (IPI).
IPI je naveo da su međunarodne organizacije od oktobra prošle godine su zabilježile "izuzetne pritiske na slobodu medija širom regiona", navodeći da "naglo gašenje Al Džazire Balkans, intenziviranje političkog pritiska na kanale N1 i Nova TV i pokretanje televizijskog kanala od strane kremljovskog propagandnog medija RT Balkan, predstavljaju egzistencijalne prijetnje nezavisnom i pouzdanom novinarstvu širom regiona".
- U kontekstu brzog pogoršanja krize slobode medija u regionu, a najistaknutije u Srbiji, koalicija međunarodnih organizacija za slobodu medija, novinarske organizacije i slobodu izražavanja poziva predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen da tokom svoje posjete Zapadnom Balkanu ove nedjelje pokrene pitanje prijetnji zaštiti novinara i medijskom pluralizmu sa nadležnim vlastima- navodi IPI koji je poziv uputio s još devet organizacija.
Međunarodne organizacije za slobodu medija i izražavanja kao probleme "sumorne sliku medijskog pejzaža u kojem nezavisne i male redakcije možda neće moći da opstanu" navode i rekriminalizacija klevete i usvajanje zakona o stranim agentima u Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini, kao i smanjenje finansiranja nezavisnih medija.
Predsjednica Evropske komisije počela je u ponedjeljak zapadnobalkansku turneju u Tirani, odakle će otputovati u Crnu Goru. Potom fon der Lajen odlazi u Bosnu i Hercegovinu, a u srijedu stiže najpre u Srbiju i zatim ide na Kosovo i u Sjevernu Makedoniju.
IPI navodi da "pritisci na javne emitere, privatne medije i medijske vlasti u Albaniji i na Kosovu, zajedno sa pokušajima političara da ograniče pristup medija njima, naglašavaju ozbiljne opasnosti koje predstavljaju pravo novinara na informisanje i pravo građana na informacije".
Mapiranje slobode medija registrovalo je 381 upozorenje koje pogađa 617 novinara i medijskih radnika u šest zemalja Zapadnog Balkana, sa 222 slučaja registrovana samo u Srbiji, navodi IPI i dodaje da "trenutni nivo nasilja nad novinarima u Srbiji jedinstven je u bilo kojoj državi članici EU ili zemlji kandidatu".
Reporteri bez granica (RSF) dokumentovali su za manje od dva ljetnja mjeseca 34 fizička napada na medijske profesionalce koje su počinili politički aktivisti i agenti organa reda.
U Srbiji, godišnji broj fizičkog nasilja u 2025. godini iznosi 82 slučaja, pokazuju podaci RSF-a – što je, kako navodi IPI, nezapamćen nivo sudeći po evidenciji Nezavisnog udruženja novinara (NUNS) koja se vodi od 2008. godine.
Pored toga Komitet za zaštitu novinara (CPJ) je dokumentovao da, kako je Vlada Srbije pooštrila svoj stav prema protestima, srpski novinari sve češće prijavljuju da su namjerno meta policije, posebno kada izvještavaju o policijskom nasilju.
- Slučajevi koje je u Srbiji dokumentovao Media Freedom Rapid Response potvrđuju ozbiljnost krize, dokumentujući fizičke, verbalne i druge napade na 315 novinara, medijskih kuća i novinarskih udruženja od 1. novembra 2024. Ovi napadi su podstaknuti čestim neosnovanim optužbama protiv štampe, između ostalih, i samog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića- navodi IPI.
Ta organizacija dodaje je u septembru 2025. godine, Fondacija Slavka Ćuruvije registrovala 141 slučaj verbalnih napada na novinare i medije od strane visokih državnih zvaničnika i članova parlamentarne većine.
- Od početka antikorupcijskih protesta, naše organizacije su više puta pokretale ova pitanja i tražile od Evropske komisije da pošalje jasan signal Beogradu o posljedicama koje bi napadi na štampu, podrška ruskoj propagandi i sistemski neuspjeh u zaštiti novinara mogli imati na proces proširenja Evropske unije i isplatu sredstava EU- navodi IPI.

Međunarodne novinarske organizacije pozivaju von der Leyen da na Zapadnom Balkanu pokrene pitanje slobode medija

Ombudsman Siniša Bjeković je, pred Odborom za evropske integracije, govoreći o porukama Udruženja pravnika istakao da institucija ombudsmana nema nikakvog razloga da &nbsp;zauzima drugačiji stav.
- Nikakvog razloga nema da se podstiče značaj Udruženja &nbsp;pravnika jer je to jedna od, ako ne i najrenomiranija institucija kada je u pitanju, ne samo civilni sektor, već i pravnička struka. Što se tiče institucije ombudsmana, nemamo nikakvog razloga da zauzimamo drugačiji stav- kazao je Bjeković.
Po pitanju hapšenja predstavnika medija, nastavio je Bjeković, već ste barem deset puta čuli saopštenje i to treba da bude ultima ratio i samo u onim slučajevima kada postoje osnovi za takav postupak.&nbsp;
- Da li postoje osnovi u svakom konkretnom slučaju, teško je da ombudsman iz prve ruke kaže, tim prije što nijesmo upoznati sa svakim slučajem pojedinačno, a vi dobro znate da svaki slučaj, barem u krivičnom pravu jeste individualan i s njim tako treba postupati- poručio je Bjeković.

Bjeković: Hapšenje predstavnika medija treba da je ultima ratio i to samo kad postoje osnovi

Sloboda medija u Crnoj Gori nije ugrožena, ocijenila je resorna ministarka Tamara Vujović komentarišući istragu koju je pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i u okviru koje će, kako je najavljeno, biti saslušani i urednici pojedinih medija.&nbsp;
Vujović je to rekla novinarima nakon konferencije „Kako unaprijediti bezbjednost medijskih radnika“, koju je organizovao Sindikat medija, upitana kako komentariše navode određenih medija da SDT vrši napad na medije. &nbsp;
Ona je kazala da je dosta rano komentarisati i davati neke ocjene, pogotovo „označavati ovo kao hajku“.
- Radi se o nečemu za šta SDT smatra da ima obilježja krivičnih djela koje se tretiraju iz domena SDT-a sa zaprijećenim veoma visokim kaznama, govori se o ugrožavanju bezbjednosti ustavnog poretka - navela je Vujović.&nbsp;
Ona je kazala da treba prepustiti institucijama da obrade taj slučaj i da se dođe do epiloga stvari spomenutih u naredbi o sprovođnju istrage.
- Čula sam da je portparol kazao da će neki urednici ili vlasnici medija biti saslušani, i mislim da je svako dužan da svjedoči - dodala je Vujović.
U naredbi o pokretanju istrage, kako je rekla, nalaze se opasna krivična djela koja treba istražiti.
- Mislim da se radi o pravnom postupku koji će izazvati pažnju - dodala je Vujović.
Na pitanje da li je ugožena sloboda medija, Vujović je odgovorila odrično.
- Mislim da nije. Otvorila se sumnja, govori se o veoma teškim krivičnim delima &nbsp;- kazala je Vujović.&nbsp;
Prema njenim riječima, ovo je zemljotres za crnogorski sistem i za društvo u Crnoj Gori.&nbsp;
- Sudski rasplet ovoga će biti veoma značajan - istakla je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAv9glfG7H5M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Vujović: Sloboda medija u Crnoj Gori nije ugrožena

Austrijski kancelar Kristijan Štoker rekao je da je bio iznenađen reakcijom srpskog predsjednika Aleksandra Vučića na pitanja austrijskih novinara tokom posjete Beogradu o višemjesečnim protestima protiv korupcije i zastoju u približavanju te zemlje Evropskoj uniji (EU) - koja su ga vidno izbacila iz takta.
- Nijesam diktator, kao što me vi uvijek predstavljate - dva puta je odbrusio novinarima iz delegacije svog gosta.&nbsp;
Kancelar Štoker je kasnije priznao da ga je Vučićeva reakcija iznenadila.
- Rekao sam mu da se svakodnevno suočavam sa kritičkim pitanjima. To mora da se istrpi. To je sloboda medija - jasan je Štoker.
Vučićev nastup na konferenciji za novinare zapravo je još jednom pokazao zašto on postaje sve problematičniji partner za EU - bilo zbog nedostataka u vladavini prava, zamrznutog dijaloga sa Kosovom ili odbijanja da uskladi spoljnu politiku sa EU, uključujući i uvođenje sankcija Rusiji. Već četiri godine Srbija u pregovorima o članstvu nije uspjela da otvori nijedno novo poglavlje ili klaster, a stiče se utisak da je pod Vučićevim vođstvom članstvo u EU i dalje daleka perspektiva - piše austrijski list <a href="https://www.kleinezeitung.at/politik/aussenpolitik/19996806/stippvisite-bei-vucic-und-arnautovic" target="_blank">Klajnecajtung</a>.
Od novembra prošle godine, kada je 16 ljudi poginulo u obrušavanju nadstrešnice na renoviranoj željezničkoj stanici u Novom Sadu, talas protesta protiv smrtonosne korupcije ne prestaje da potresa zemlju.Na zajedničkoj konferenciji sa Štokerom, Vučić je opširno govorio o devet mjeseci „veoma nasilnih protesta“ koje je Srbija „izdržala na demokratski način“ i „bez ozbiljne upotrebe državne sile“.
U stvarnosti, u proteklih devet meseci uhapšeno je više od 800 demonstranata koje Vučić često naziva „teroristima“. Istovremeno, predsjednik je pomilovao više batinaša iz svoje SNS koji su učestvovali u prebijanju demonstranata do te mjere da su završavali u bolnici, ili ih gazili automobilima.

Austrijski kancelar šokiran Vučićevom reakcijom na pitanja novinara: Rekao sam mu da mora da istrpi, to je sloboda medija

Sloboda medija je ključna za funkcionisanje demokratskog društva, a Vlada Crne Gore je posvećena održavanju nezavisnosti medija i stvaranju okruženja koje podržava bezbjedan i neograničen rad novinara – navodi se u pismu Stalne misije Crne Gore pri Savjetu Evrope, koju predvodi ambasadorka Božidarka Krunić, objavljeno na Platformi o bezbjednosti novinara povodom brutalnog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković.
Ova platforma Savjeta Evrope danas je objavila godišnji izvještaj slobode štampe &nbsp;u Evropi, koji su kreirale partnerske organizacije, pod nazivom „Evropski izvještaj o slobodi štampe: Suočavanje sa političkim pritiskom, dezinformacijama i erozijom nezavisnosti medija“. Na sajtu platforme nalazi se i slučaj napada na Raičković u novembru prošle godine, koji je u kategoriji „Napadi na fizičku bezbjednost i integritet novinara“, u okviru koje su ubistva, otmice, prijetnje i djela nasilja nad fizičkim integritetom novinara, članova njihovih porodica i drugih medijskih aktera, kao i napadi na novinarske izvore zbog njihove saradnje sa novinarima ili medijima.
<h2>Medijsko okruženje</h2>
U odgovoru Stalne misije Crne Gore pri Savjetu Evrope od 25. februara, a u vezi sa upozorenjem na ovoj platformi, navodi se da Crna Gora ističe ključnu ulogu slobode medija u demokratskom društvu, te da ostaje posvećena daljoj saradnji sa Platformom na unapređenju medijskog okruženja.&nbsp;
- Ulažu se kontinuirani napori da se unaprijedi sloboda medija i podrži bezbjednost i dobrobit novinara kroz efektivnu implementaciju nedavno usvojenih strategija i ažurirani pravni okvir – navodi se u odgovoru.
Kako su precizirali, novinarku „Pobjede“ Anu Raičković napao je u Podgorici 10. novembra uveče biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i član njihovog obezbeđenja Mladen Mijatović, koji je službenik Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Na meti napadača su bili i članovi porodice Raičković koji su bili u njenoj pratnji, a nakon napada su vandalizovali i njen automobil. Nakon incidenta Raičković je prebačena u Urgentni centar – navodi se u pismu.
Policija je, kako dodaju, 11. novembra 2024. uhapsila Bećirovića i još tri osobe zbog sumnje da su počinili nasilničko ponašanje.&nbsp;
- Tužilac je Bećiroviću i Mijatoviću odredio pritvor do 30 dana koji je kasnije produžen odlukom Višeg suda. Ministarstvo unutrašnjih poslova pokrenulo je disciplinski postupak protiv Mijatovića. Suđenje je počelo 31. januara u Osnovnom sudu u Podgorici, gdje je tužilac potvrdio kvalifikaciju djela kao nasilničko ponašanje – istaknuto je u pismu.
<h2>Nivo dva</h2>
Slučaj Raičković je na Platformi o bezbjednosti novinara Savjeta Evropa kategorisan kao „nivo dva“ koji, kako je precizirano, podrazumijeva „sve druge ozbiljne prijetnje slobodi medija, uključujući, ali ne ograničavajući se na fizičke napade koji uzrokuju stvarne tjelesne povrede, te djela zastrašivanja i uznemiravanja".
Drugi nivo podrazumijeva i kada javne ličnosti koriste prijeteći ili teško uvredljivi jezik prema članovima medija, kao i neopravdano oduzimanje ili oštećenje imovine ili opreme.
Ovaj nivo podrazumijeva i situacije kada zakoni i propisi neopravdano ograničavaju slobodu medija ili pristup informacijama, radnje koje ugrožavaju povjerljivost izvora ili nezavisnost emitera javnog sektora, te zloupotrebu ili nesrazmjernu upotrebu zakona.
Nivoom dva obuhvaćeni su i zloupotreba vladinih ili drugih ovlašćenja za usmjeravanje medijskog sadržaja ili za kažnjavanje medija ili novinara, miješanje u slobodu medija kroz vlasništvo, kontrolu i regulaciju, kao i druga djela koja predstavljaju ozbiljnu prijetnju slobodi medija – oflajn ili onlajn.
Predmet o napadu na Raičković je na Platformi za bezbjednost novinara formiran 18. novembra 2024.
<h2>Loši uslovi za rad</h2>
U godišnjem izvještaju se, pored ostalog, navodi da su među pozitivnim mjerama koje su preduzeli nacionalni sudovi donošenja presuda i kazni za pojedince koji su prijetili ili napali novinare, odnosno u slučaju Crne Gore to je presuda donijeta u slučaju verbalnog napada i prijetnji novinarki Milki Tadić Mijović.
Slučaj ubistva urednika dnevnog lista „Dan“ Duška Jovanovića navodi se u izvještaju među slučajevima o nekažnjavanju za ubistva novinara.
Crna Gora se pominje u godišnjem pregledu u dijelu loših uslova za rad u medijima.
- U Crnoj Gori, Hrvatskoj i Rumuniji, posebno u vezi sa uslovima rada, novinari bez formalnog statusa zaposlenog često i nemaju adekvatnu socijalnu zaštitu – ocijenili su iz Platforme za bezbjednost novinara Savjeta Evrope.
<h2>Ozbiljne prijetnje</h2>
U izvještaju se zaključuje da su rizici sa kojima su se novinari suočavali u izvještavanju o agresorskom ratu Rusije protiv Ukrajine ostali najhitnija briga u vezi sa bezbjednošću novinara u Evropi 2024.
Kao ozbiljne prijetnje identifikuju se i digitalno nadgledanje novinara i rizik koji to predstavlja za povjerljivosti izvora, transnacionalna represiju nad novinarima, posebno iz Rusije i Bjelorusije, te trend u pojedinim zemljama da vlade preuzimaju medije.
Izvještaj upozorava i na rastuću prijetnju dezinformacijama, uključujući sadržaje generisane vještačkom inteligencijom i državnu propagandu, koji se koriste za manipulisanje javnim mnjenjem i podrivanje nezavisnog novinarstva.
- U 2024. godini partneri platforme objavili su 266 upozorenja o fizičkim napadima, zastrašivanju, pritvoru, nekažnjivosti i drugim restriktivnim radnjama, nešto manje od broja upozorenja iz 2023, kada ih je bilo 285, ali znatno iznad nivoa prije pandemije koronavirusa. Zemlje sa najvećim brojem upozorenja bile su Ukrajina (40), a većina njih se odnosila na teritorije koje je okupirala Rusija ili je pripisana ruskim snagama, potom Rusija (32), Turska (28), Srbija (20) i Gruzija (18) – precizirano je u dokumentu.&nbsp;

Jasmina Beharovic

Stalna misija Crne Gore pri SE o napadu na Raičković: Sloboda medija ključna u demokratskom društvu

Ukoliko se u narednom periodu svi društveni činioci ne ujedine oko našeg cilja, pristupanja Evropskoj uniji, bojim se da će Crna Gora vrlo brzo, uz svu volju i sa briselske, i sa naše strane biti u velikom problemu - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Luka Dedić iz NVO Građanski aktivizam.
Skupština Crne Gore bi trebala da bude osovina, kaže Dedić, evropske priče, jer kompletna legislativa, dodaje on, koja se usklađuje sa Evropskom unijom prolazi, kako kaže, kroz ruke poslanika.
- U parlamentu bi trebalo da postoji najveća širina u različitosti stavova, u razgovori o različitim temama, sa različitih aspekata, međutim, ono što smo vidjeli je svakako razočaravajuće. Ali, takođe se uklapa u trend opadanja kompletnog jednog sistema vrijednosti, koji je već dugo vremena urušen, jednostavno gubi se ono što je osnova, gubi se ono što je supstanca društva, nažalost. Mediji moraju biti osnova svakog zdravog društva, jer od medija zavisi i brzina informacije, i njihova tačnost, i samim tim njihova netačnost može izazvati brojne probleme. Kada se poslanici, koji su izabrani od građana, &nbsp;na takav način odnose prema medijima, nezavisno od toga slažu li se, ili ne slažu u svojim političkim stavovima sa uređivačkom politikom medija, mislim da je to veoma loša poruka. Skupština mora biti kohezioni momenat u ovom trenutku, iako slušamo brojne pomirljive poruke iz tog doma, mislim da u praksi to ne funkcioniše baš tako. Ukoliko se u narednom periodu svi društveni činioci ne ujedine oko našeg cilja, pristupanja Evropskoj uniji, bojim se da će Crna Gora vrlo brzo, uz svu volju i sa briselske, i sa naše strane biti u velikom problemu - rekao je Dedić.
Političke partije imaju jedan benevolentan i neodgovoran stav, cijeni Dedić, prema svim društvenim dešavanjima u Crnoj Gori, pa samim tim ne mogu ni oni &nbsp;društveni činioci, dodaje on, koji rade svakodnevno u svim oblastima crnogorskog društva biti zaštićeni, ili, kako kaže, imati sva svoja prava.
- Vjerujem da u ovom trenutku apsolutno sva odgovornost mora biti na svim političkim partijama, da mora biti pronađen najmanji zajednički sadržalac, oko kojega će se svi okupiti, kako bi ova evropska priča dobila puni sjaj. Međutim, ono što mene brine jeste napad na novinarku Pobjede, bojim se da ljudi već sada gube potpuno povjerenje u veći dio institucija u Crnoj Gori. To je veoma zabrinjavajuće, jer ipak su institucije nešto što čini osnovu svake države, nevezano od promjenljivosti političkih partija na vlasti. Ukoliko se vrlo brzo ne desi neka reakcija, na način što će sve institucije biti ojačane, profesiolizovane, i data prilika ljudima koji su stručni u tim oblastima da rade, mislim da će Crna Gora biti i tu u velikom problemu. Mislim, prije svega, da kao građani, a onda i kao ljudi, moramo biti zabrinuti &nbsp;što vidimo onakve napade, ono se može desiti svakome od nas, čak ne moraju biti samo novinari u pitanju, nego bilo koja branša u Crnoj Gori, i bojim se da smo negdje potpuno otupjeli na važnost dešavanja koja nam se dešavaju u odnosu na broj dnevno političkih dešavanja, kojima smo izloženi. Nadam se da će ovo društvo, koje postalo krajnje političko, u narednom periodu ipak svoj fokus malo pomjeriti i posvetiti se stvarnim problemima, jer vjerujem da zdravstvo, prosvjeta, ekonomija, treba da nose mnogo veću energiju u vrijeme političkih partija, poslanika, a samim tim i svih društvenih činioca, u odnosu na sve one političko populističke priče kojima smo izloženi - istakao je Dedić.
Javni diskurs je odavno postao zabrinjavajući, smatra Dedić, a prelazi u još težu kategoriju, ističe on, te kao primjer navodi ratne devedesete godine prošlog vijeka i tadašnje poslanike Skupštine Crne Gore koji su se ponašali, ističe on, drugačije, vodili diskusije na drugačiji način, dok danas parlament, kako kaže, na nivou reality show-a.
- Imamo jednu zabavu za široke narodne mase, a suštinski Crna Gora mnogo gubi na takav način gdje se poslanici ponašaju na način kako se ponašaju. Mislim da su lični i partijski interesi odavno prerasli državne i nacionalne interese, i to je veoma veliki problem. Ukoliko se vrlo brzo političke partije ne posvete rješavanju svih onih životnih problema, sa kojima se suočavamo, vjerujem da će društvena situacija biti samo gora. Ono što je negdje sada već neupitno jete to da se svi služe evropskim integracijama kao pokrivalaicom, ali kada u praksi treba da pokažemo sprovođenje nekih evropskih praksi i normi, onda smo tu veoma tanki. Dok deklarativnost bude vodila sve političke partije u njihovim naumima, a deklarativnost prati populizam koji je preplavio, u zadnjih nekoliko godina, crnogorsku političku scenu, mislim da ne možemo očekivati nikakav napredak, a kamoli da Crna Gora bude naredna zemlja članica - zaključio je Dedić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DL2gUpUBrHTo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dedić: Mediji moraju biti osnova svakog zdravog društva

Predstava „Bladi Mun“, prema tekstu i u režiji Ane Đorđević, biće ponovo izvedena u ponedjeljak, 2. februara, u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Predstojeće izvođenje biće prilagođeno osobama oštećenog vida, uz obezbijeđenu audio-deskripciju i katalog predstave na Brajevom pismu, u saradnji sa Bibliotekom za slijepe Crne Gore.
Na ovaj način nacionalni teatar nastavlja sa sprovođenjem inkluzivne programske politike. U prvom dijelu pozorišne sezone na isti način je izvedena predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“, dok je „Bladi Mun“ već igrana i uz prevod na znakovni jezik za osobe sa oštećenjem sluha, u saradnji sa Savezom gluvih i nagluvih Crne Gore.
Uloge u predstavi tumače Sanja Vujisić, Nikola Perišić, Kristina Obradović, Aleksandar Gavranić, Filip Đuretić, Maša Božović, Stevan Vuković i Branka Otašević.
Dramaturg predstave je Stefan Bošković, kostimografkinja Svetlana Cvijanović, scenografkinja Ljubica Petrović, dok su za muziku zaduženi Ivana Čanović i Bojan Jovović. Asistentkinja režije je Nataša Milićević, a asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović. Izvršni producent je Danilo Milatović.
Govoreći o radu na predstavi, dramaturg Stefan Bošković istakao je da je proces stvaranja postavljen kao svojevrsni satni mehanizam – organizam neprestanih promjena koji se rotira, mijenja i pulsira, otvarajući prostor za velike odluke i sudbinske preokrete.
- Iza svega, rediteljka Ana Đorđević uspjela je da nedefinisanu mješavinu ljudskih sudbina i kosmičkih uticaja dovede u ravnotežu, konstruišući polifoni mehanizam u nježnu cjelinu iz koje sve nastaje i u kojoj sve nestaje - kazao je Bošković.
Ulaznice uz popust od 50 odsto, u okviru februarske akcije „Dvoje kao jedno – zaljubite se u pozorište“, mogu se kupiti putem veb-sajta cnp.me i na biletarnici CNP-a. Publika se o aktivnostima nacionalnog teatra može informisati i putem društvenih mreža Facebook i Instagram, kao i Viber kanala.

CNP: „Bladi Mun“ u ponedjeljak uz audio-deskripciju za osobe oštećenog vida

Dok RTCG problematizuje izbor Nikole Markovića za direktora RTNK, Javni servis prećutkuje sopstvenu praksu – činjenicu da Boris Raonić već godinama nezakonito obavlja funkciju generalnog direktora, uprkos više pravosnažnih sudskih presuda koje su to jasno potvrdile.
Javni servis RTCG jutros je na svom portalu problematizovao izbor Nikole Markovića za direktora Radio-televizije Nikšić. U opširnom tekstu RTCG dovodi u pitanje zakonitost Markovićevog izbora, pritom zaboravljajući jednu ključnu činjenicu: generalni direktor Javnog servisa Boris Raonić godinama obavlja tu funkciju uprkos brojnim pravosnažnim sudskim presudama kojima je utvrđeno da je nezakonito izabran.
Takav pristup dodatno dobija na težini ako se ima u vidu da je Nikola Marković svojevremeno tužio RTCG zbog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora, te da je sud 2023. godine presudio u njegovu korist. Podsjećanja radi, Marković je bio i protivkandidat Raoniću na konkursu za prvog čovjeka RTCG još 2021. godine.
RTCG o „jasnoj situaciji“, ali samo kad im odgovara
Kako piše portal RTCG, aktuelni konkurs za generalnog direktora Radio-televizije Nikšić, prema njihovoj ocjeni, „ne događa se ni u pravnoj nepoznanici, ni u prostoru institucionalne sive zone“.
„Naprotiv, događa se u izuzetno jasnoj situaciji, nakon što je nadležna državna institucija još prije više od dvije godine jasno, precizno i nedvosmisleno saopštila da je prethodni izbor aktuelnog generalnog direktora Nikole Markovića bio nezakonit i da je tim postupkom ozbiljno ugrožen javni interes“, navodi RTCG.
Međutim, izgleda da se u Javnom servisu pritom zaboravljaju brojne sudske presude koje se odnose upravo na nezakonit izbor Borisa Raonića.
Tri presude, ista poruka: izbor Raonića nezakonit
Osnovni sud u Podgorici je krajem prošle godine poništio odluku Savjeta RTCG kojom je Boris Raonić u septembru 2024. godine ponovo izabran za generalnog direktora Javnog servisa. Presuda je donijeta po tužbi Slavena Knezovića, jednog od kandidata na konkursu, uz obrazloženje da odluka Savjeta nije bila valjano obrazložena i da nije ispunila standarde pravičnog postupka.
Isti sud je u julu prošle godine donio i prvostepenu presudu kojom je poništena odluka Savjeta RTCG od 2. septembra 2024. o izboru Borisa Raonića za generalnog direktora nacionalnog emitera.
Ovo je, ujedno, treća prvostepena odluka Osnovnog suda kojom se konstatuje nezakonit izbor Borisa Raonića. Prve dvije, donesene po tužbama Nikole Markovića i Srđana Čovića, potvrđene su na Višem sudu i postale pravosnažne. Time je i formalno potvrđeno da se Boris Raonić već gotovo četiri godine nalazi na čelu Javnog servisa nezakonito.
Nikola Marković i Srđan Čović žalili su se Osnovnom sudu u Podgorici na izbor Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG, budući da su mu bili protivkandidati u postupku izbora 2021. godine. Tužbe su podnijeli zbog, kako su naveli, brojnih nepravilnosti koje su pratile taj proces.
Osnovni sud u Podgorici je 2023. godine presudio u korist novinara Nikole Markovića, usvojivši tužbeni zahtjev i poništivši kao nezakonitu odluku RTCG o imenovanju Borisa Raonića za generalnog direktora Javnog servisa.
Krivična prijava protiv vrha RTCG
Dodatno, tokom 2024. godine protiv generalnog direktora RTCG Borisa Raonića, predsjednika Savjeta Veselina Drljevića, kao i članova Savjeta Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Milice Špajak i Vladimira Drekalovića, te rukovodioca Pravne službe Željka Mićovića, grupa zaposlenih u RTCG podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu zbog sumnje na kriminalno udruživanje.
U krivičnoj prijavi se navodi da je ova grupa, djelujući udruženo, kršila zakone i omogućila Borisu Raoniću sticanje enormne imovinske koristi, te da postoji osnov sumnje za izvršenje više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore, uključujući kriminalno udruživanje, stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo, prevaru, dogovaranje ishoda takmičenja, zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju, sprječavanje dokazivanja, neizvršenje sudske odluke i zloupotrebu službenog položaja.
Prema navodima iz prijave, od juna 2021. godine i raspisivanja konkursa za generalnog direktora RTCG, zakoni su kršeni svjesno, namjerno i u kontinuitetu, čime je ugrožen javni interes, a Borisu Raoniću omogućeno nezakonito sticanje više od 170 hiljada eura bruto, odnosno oko 128 hiljada eura neto.
Na kraju, predsjednik i dio članova Savjeta RTCG proglašeni su 2025. godine krivima zbog zloupotrebe službenog položaja prilikom ponovnog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora, i to uprkos presudi Višeg suda kojom je utvrđeno da on ne može obavljati tu funkciju. Izrečena im je uslovna kazna zatvora u trajanju od sedam mjeseci, koja se neće izvršiti ukoliko u narednom periodu ne počine novo krivično djelo.

Selektivno pamćenje Javnog servisa: Blate Markovića dok Raonić nezakonito sjedi u fotelji generalnog direktora

Univerzitet Crne Gore, zajedno sa Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti, predstavlja nukleus crnogorskog obrazovanja i nauke, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, ističući da od snage akademske zajednice zavisi budućnost društva i države.
Milatović je, kako se navodi u saopštenju, ovo kazao obrativši se na Univerzitetu Crne Gore povodom promocije publikacije „Crna Gora 2024–2034: Vizija i preporuke Univerziteta Crne Gore“.
Govoreći o istorijskom kontekstu, Milatović je kazao da Crna Gora ove godine obilježava dvadeset godina od obnove nezavisnosti, dok će 2028. obilježiti jubilej 150 godina od međunarodnog priznanja na Berlinskom kongresu, što nameće dodatnu odgovornost za konkretne rezultate i evropsku budućnost.
- Patriotizam nema druge mjere osim one koja se zasniva na obrazovanju, marljivom radu i poštovanju zakona - kazao je on.
Istakao je potrebu za obrazovnom politikom usklađenom sa tržištem rada, ekonomskom politikom održivog razvoja, jakim institucijama vladavine prava, kulturnom politikom koja njeguje raznolikost, energetskom održivošću, reindustrijalizacijom i digitalnom transformacijom kao stubovima razvoja u narednoj deceniji.
Milatović je, kako se dodaje, pozvao akademsku zajednicu da publikaciju pretvori u platformu za kontinuirano djelovanje.
- Pozivam vas da ova publikacija ne bude konačan doprinos Univerziteta razvoju Crne Gore, već temelj za dalje aktivno obrazovno i društveno djelovanje. Na tom putu u predsjedniku Crne Gore, imate pouzdanog i odgovornog partnera - zaključio je Milatović.&nbsp;

Milatović: Patriotizam se mjeri obrazovanjem, radom i poštovanjem zakona

Televizija E širi svoj kreativni tim i traži pojačanja u redovima novinara, reportera, kamermana, grafičara i montažera.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPLx6pzSWuGE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Dan otvorenih vrata u Televiziji E biće 9. februara, a vaše je samo da pokažete dobru volju - mi ćemo vam prenijeti potrebno znanje.
Prijavite se na e-mail: redakcija@etv.me ili pozivom na broj 067/990-134.
Pridružite se profesionalnom i pozitivnom timu koji svakodnevno stvara bogat i raznovrstan program!

Tag: sloboda-medija