U Informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
- Skaj poruke bivšeg srpskog policajca Danijela Jovanovića i odbjeglog crnogorskog policajca Ljuba Milovića pokazuju koji su oficiri srpske policije i Bezbjednosno-informativne agencije bili povezani sa kavačkim i škaljarskim kriminalnim klanom.&nbsp;
- Policijska potraga za bronzanim Đurišićem. Policija zvanično obavijestila Osnovni sud u Beranama da nijesu našli spomenik Pavlu Đurišiću u manastiru Đurđevi Stupovi, nakon što je sud izdao nalog policiji da se spomenik oduzme. &nbsp;
- Ponovo nasilje među djecom. Tri maloljetnika napala dvojicu vršnjaka u Budvi, ispred Osnovne škole "Stefan Mitrović Ljubiša". Napadnutim dječacima ljekari ukazali pomoć. &nbsp;
- Lideri 27 članica EU, kao i Velike Britanije, Ukrajine, Turske, balkanskih zemalja, Jermenije, Azerbejdžana i drugih, okupili se u Kopenhagenu u Danskoj, na Samitu evropske političke zajednice. Samit se održava nakon niza zabrinjavajućih incidenata s dronovima na danskim aerodromima i vojnim bazama.
Gost emisije j eadmiral u penziji, predstavnik Atlantskog saveza Crne Gore Dragan Samardžić.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Informativna emisija 24 sata: Gost Dragan Samardžić

Umjesto &nbsp;što ćute na bujanje mržnje i dnevno posipanje fašizma pod njihovom marionetskom vlašću nepotpisani Pokret Evropa sad (PES) je danas optužio Evropski savez “za uvoz kriminalaca”. Kao što se nijesu potpisali ni ispod sramnih montaža koje su priređivali NVO aktivistima, ni danas niko nema obraza da stavi ime ispod ove konstrukcije - ukazao je predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Mirko Stanić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpes-dps-i-evropski-savez-da-ne-cute-vec-da-pojasne-svoju-ulogu-za-uvoz-kriminalaca-u-svrhu-ocuvanja-vlasti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Njima, kako je dodao, nije zgodno da im ostaju potpisi ispod svakog saopštenja.
- Duga je godina, kad propadne sadašnja partija, valja mnogima iz PES da opet prelete neđe. Ne bi im bio prvi put, pa nije zgodno da ostaju potpisi ispod svakog saopštenja. &nbsp;Naravno, kad rasprodajete sve do plaža do aerodroma da bi “nahranili” partijske aktiviste, njihove porodice, kumove i prijatelje, najbolje se vratiti u period od prije pet-šest godina i reciklirati teme o Skaj prepiskama - naveo je Stanić.
Konstatovao je da se ni u jednoj o tih poruka ne pominje ni jedan član, funkcioner ili politička partija.
- Ali se pominju mnogi drugi, uključujući i one koji su osnovali, podržali i finansirali PES. Te, javno poznate poruke, će biti predmet rada Tužilaštva, a onda će mnogi od ovih “nepotpisanih” heroja u jedno naselje pored Podgorice na duži odmor. Da ponovimo i više puta iznijet stav - puna podrška nadležnima u borbi protiv kriminala, posebno onih koji se pominju u inkriminišućim Skaj prepiskama - poručio je Stanić.
Evropska i građanska Crna Gora, kako je podvukao, ne mogu naprijed sa marionetskom vlašću kojoj je jedini cilj da otme što više od građana i države i utekne u neku od zemalja koje nemaju izručenje ka Crnoj Gori.&nbsp;
- Samo da znaju, neće taj avion biti prevelik i nećete moći svi stati u njega. Neko će ipak i pod Velje Brdo - zaključio je Stanić.

Stanić odgovorio PES-u: Nijedan naš član se ne pominje u Skaj prepiskama - ali ima onih koji su osnovali, podržali i finansirali vas

Službenici Specijalnog policijskog odjeljena tragaju za Bobanom Baćovićem iz Nikšića, saznaje nezvanično iz više izvora portal Dan.
Protiv Baćovića i još nekoliko osoba pokrenuta je istraga od strane Specijalnog državnog tužilaštva.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDIWy6pkoVmZ%2F%3Figsh%3DbDA2dnY2YXE4cW95&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na osnovu toga je SPO, po nalogu SDT, juče izvršilo pretres na nekoliko lokacija u Nikšiću i Danilovgradu. U sklopu ovih aktivnosti juče je privedena jedna osoba.
Baćović je prema evidenciji policije i tužilaštva označen kao osoba bliska škaljarskom klanu. U ranijim medijskim objavama dovođen je u vezu i sa bezbjednosno interesantnim licima iz Srbije, Beograda.&nbsp;
Takođe, i njegovo ime se u redovima crne hronike povezivalo sa kriptovanom Skaj komunikacijom. Prema ranijim pisanjima medija, sada pokojni Jovan Vukotić, koji je bio označen kao vođa "škaljaraca", Baćovića je ranije u Skaj komunilaciji pominjao u toku prepiske koja se odnosila na pružanje "podrške" za vrijeme određenih političkih aktivnosti.&nbsp;
Pored toga, prema navodima iz medija, Baćovićevo ime se navodilo u Skaj prepiskama kavčana i to navodno kao jedna od potencijalnih meta. Pojedini mediji objavljivali su navode o Skaj komunikaciji u kojoj je takođe Baćovićevo ime povezivano i sa navodnim planiranjem nekih ubistava.
O ovim aktivnostima SDT se juče nije oglasio saopštenjem. To je suprotno u odnosu na druge dosadašnje aktivnosti koje je SDT sprovodilo i za koje se na svom sajtu javno oglašavalo.

Istraga protiv Baćovića i njegovih saradnika: SPO u potrazi za navodnim škaljarcem iz Nikšića

Kod Skaj komunikacija nepoznat je način prikupljanja materijala, nepoznat je način dekripcije, nepoznat je način čuvanja, nepoznat je način transmisije, nepoznat je način obrade, nepoznat je način odabira. Jednom riječju, nepoznato je sve – kazala je u razgovoru za Portal ETV advokatica Bojana Franović Kovačević. Istakla je da i to nije samo problem jer se sve ovo može provjeriti, ali jeste problem što izvornom materijalu pristup nema ni naše tužilaštvo, a kamoli sud i odbrana. Dakle, niko u lancu dokazivanja u Crnoj Gori nikada nije pristupio izvoru podataka.&nbsp;
PORTAL ETV: Kako komentarišite da od 2022. godine kada su dostavljene Skaj komunikacije do sada imamo samo jednu osuđujuću presudu?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: To je problem koji je nastato zbog više faktora. Prvi je što je dozvoljeno da se navodne komunikacije objavljuju u medijima prije nego što je sud uopšte stigao da zauzme bilo kakav stručni, odnosno pravni, stav o tome. Mislim da to nije bilo slučajno. Drugi faktor je količina materijala. Samo u jednom predmetu u kojem ja postupam baš prije neki dan na suđenju kada smo izvodili navodne komunikacije tužilac nam je rekao da ne shvatamo o čemu se radi, jer nam treba tri mjeseca dan i noć samo da pročitamo navodne komunikacije. E, sad uzmite broj predmeta u radu u Specijalnom odjeljenju i shvatićete da šest sudija koji svaki dan puno radno vrijeme u sudnici provedu sudeći te predmete nemaju ta tri mjeseca, dan i noć, da pročitaju sve. Sljedeće što utiče je što SDT odbrani po pravilu ne dozvoljava uvid u spise predmeta tokom trajanja istrage, pa taj materijal za koji nam, kako SDT tvrdi, treba tri mjeseca samo da ga pročitamo, prvi put dobijemo nakon što optužnica bude predata sudu na potvrđivanje.
PORTAL ETV: Da li jedan od razloga za odgađanja ročišta upravo to što obimne Skaj prepiske dobijate nakon što optužnica bude ptredata Sudu?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Tu neminovno dolazi do odlaganja ročišta iz potpuno opravdanih razloga. Nakon toga imamo situaciju što se iz istog materijala pravi više predmeta protiv istih ljudi, pa onda nakon potvrđivanja optužnice dolazi do beskonačnog spajanja, ili razdvajanja, tih postupaka po nekoliko puta što takođe utiče na dužinu postupka. U međuvremenu, imamo i taj problem da tokom trajanja postupka pred Višim sudom, kao prvostepenim, dolazi do izdvajanja određenih dokaza kao pravno nevaljanih, na koje odluke se onda SDT žali drugostepenom sudu, odnosno Apelacionom sudu Crne Gore, koji neće da donese odluku u meritumu i preinači ta rješenja, ako se već sa njima ne slaže, nego se stvara ping pong efekat tako što se te odluke ukidaju i vraćaju na ponovno odlučivanje. Sve to dodatno odugovlači postupak i jednostavno osnovne pretpostavke da se zaista suštinski jedan predmet ispita na glavnom pretresu dugo vremena ne mogu biti uopšte ispunjene. To stvara jedan haos i konfuziju i doprinosi atmosferi usljed koje vam je i došlo do apela sudija specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, na koji ni dan danas ne vidim da je iko okrenuo glavu. Zakonik o krivičnom postupku nije izmijenjen, broj sudija jeste povećan ali prostorni kapaciteti nijesu, pa vam onda ni taj broj sudija ne znači jer nemaju gdje da sude. Moram napomenuti i da ni saradnički kadar, koji je jako važan, nije povećan. Na ove probleme dodajte i da izvršna vlast nesporno vrši enormni pritisak na sudove i sudije, što dodatno komplikuje tok i dinamiku sudskih procesa. Sve ovo doprinosi tome da mi na današnji dan jednostavno nemamo uslova da zaista u nekoj pristojnoj atmosferi, bez pritisaka, ispitamo i provjerimo o kakvom se materijalu radi, čujemo argumente jednih i drugih, i sve to zaista raspravimo u kontradiktornom postupku.
PORTAL ETV: Koje su ključne stavke zbog čega po Vašem mišljenju Skaj komunikacije ne mogu biti dokaz?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: To je zapravo vrlo jednostavno, ključna stavka je ta što ne možete da provjerite integritet podatka. Prije svega nepoznat je način prikupljanja materijala, nepoznat je način dekripcije, nepoznat je način čuvanja, nepoznat je način transmisije, nepoznat je način obrade, nepoznat je način odabira. Jednom riječju, nepoznato je sve. I to nije samo po sebi problem jer se sve ovo može provjeriti, ali jeste problem što izvorni materijal i pristup istom nema ni naše tužilaštvo, a kamoli sud i odbrana. Dakle, niko u lancu dokazivanja u Crnoj Gori nikada nije pristupio izvoru podataka. I ovo bi se moglo nekako prenebregnuti da je ovaj materijal izuzet kako se izuzimaju po pravilu elektronski dokazi u smislu Evropske konvencije o visokotehnološkom materijalu i da je svaka radnja istražnih organa audio vizuelno dokumentovana. Obaveza postupajućih istražnih organa je da prilikom preduzimanja bilo koje radnje u vezi sa elektronskim dokazima da audio vizuelno snima tu radnju, da objašnjava proces koji je u toku, da se tačno navede koji alati se koriste i koje metode i tome slično. Elektronski podaci se smatraju kvarljivom robom i zbog toga postoji niz koraka koje morate ispoštovati kako bi zaštitili integritet podataka. Pod uslovom da znate sve naprijed pobrojano, možemo da pređemo na sledeću temu i da pričamo da li je taj materijal upotrebljiv u nacionalnim postupcima, u smislu - da li je on pribavljen u skladu sa nacionalnim zakonom. Tek nakon svega toga dolazi na red priča o tome da li su navodne komunikacije provjerljive, to jest da li je sadržaj istih moguće provjeriti ili potvrditi drugim dokazima. Ni jedna od pobrojanih stavki se trenutno u našim sudovima ne uzima u obzir i to je nešto što treba svakoga da zabrine. Ništa nismo dobili ako za par godina svi ovi postupci počnu iznova, a počeće, samo smo odložili rješavanje problema i napravili ga još većim.
PORTAL ETV : Na jednom od ročišta za kontrolu optužnice ukazali ste da SDT na neki način „manipuliše“ Skaj porukama. Na osnovu čega ste došli do takvog saznanja?&nbsp;
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Jednostavno, čitanjem optužnice i upoređivanjem navoda iz optužnice sa dostavljenim materijalom i materijalom objavljenim u medijima šest mjeseci prije podizanja optužnice. Mene često pitaju mislim li stvarno da je neko izmišljao i pisao poruke, a ja im kažem da manipulacija materijalom ne znači samo dopisivanje nekog sadržaja, već i njegovo izostavljanje, odnosno brisanje. E, u ovom mom slučaju su izostavljene poruke - i to poruke koje bitno mijenjaju sadržinu komunikacije i kontekst. To me vraća na Vaše prethodno pitanje, kako da tvrdimo da niko nije uticao na integritet podataka i autentičnost ako se ovakve stvari dešavaju i ako nemamo sve što sam prethodno navela?
PORTAL ETV: Da li je tačno da se na osnovu jedne poruke pokreće više postupaka? Što u stvari to govori o Tužilaštvu i Sudu (koji potvrđuje te optužnice)?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Tačno je. I to najbolje govori da niko nema vremena i da niko zaista ne čita te komunikacije, sve dok se ne dođe do faze glavnog pretresa i izvođenja tog dokaza. Pa čak i tada, sud ne sprovodi taj dokaz kako bi po ZKP-u morao nego, evo sad baš u jednom mom predmetu imamo taj problem, sud samo konstatuje da je pregledan fajl, iako zapravo sudija ne čita ni jednu jedinu poruku, niti iko ima vremena da iste pregleda. Tu idemo i korak dalje, pa kažemo da smo pregledali i audio fajlove, vjerovali ili ne, sve kako bi se što prije pretrčala komunikacija i donijela presuda u onom čuvenom roku od tri godine.&nbsp;
PORTAL ETV : Mnogo predmeta je pokrenuto na osnovu tih poruka - da li smatrate da Viši sud ima dovoljno sudija da privede te procese kraju i donese presude?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Nema, i to ni sa ovim novim izabranim sudijama. Jednostavno nema.&nbsp;
PORTAL ETV: Kako komentarišete da SDT ekspresno postupa u nekim slučajevima gdje ima Skaj razgovore, a u nekim slučajevima iziđaji traju?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Kad vidimo da ti izviđaji služe da bi se neko sa kapije vratio ponovo u pritvor kad prođe tri godine, a da nije donijeta presuda, ja ne mogu a da ne mislim da je u pitanju zloupotreba procesnih ovlašćenja. Ako vi stvarno rješavate problem organizovanog kriminala i stvarno imate materijal za koji vjerujete da je ispravan i pravno valjan, ne znam čemu takvu postupanje. Pa upravo takvo taktiziranje sa podnošenjem optužnica nas dovodi do ovog haosa koji nastaje u sudu.&nbsp;
PORTAL ETV: Možete li prokomentarisati stav Vašeg kolege Veselina Radulovića koji je iznio na Javnom servisu da se vodi vještačka polemika da li je Skaj dokazi ili ne?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Nije tačno. I to nije moje mišljenje, to je stav i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i Evropskog suda pravde u Luksemburgu. U predmetu Suda u Strazburu Jalčinkaja protiv Turske taj sud vam nalaže da preduzmete sve one korake koje sam u uvodnom dijelu objasnila kako bi nacionalni sud mogao da donese zaključak o valjanosti, jer u konačnom samo nacionalni sud i treba da zaključi da li je dokaz valjan ili ne. Isto nam je rekao i Sud u Luksemburgu u predmetu iz suda u Berlinu: morate sve provjeriti i morate dozvoliti odbrani sve da vidi. Tek tada možemo da počnemo raspravu o valjanosti. Nakon ove odluke Suda pravde, sud u Berlinu je oslobodio optuženog i naveo čak da postoji ozbiljna sumnja u zakonitost postupanja istražnih organa prilikom prikupljanja materijala sa jedne druge kriptovane aplikacije. Dakle, nije vještačka polemika, nego veoma stvarna i živa, kako u Evropi, tako i kod nas. Činjenica da postoje postupci i da se donose odluke ne znači da dileme nema, naprotiv, dilema je svakim danom sve veća. Eto smo sad imali medijske naslove da je Apelacioni sud presudio konačno da je Skaj materijal pravno valjan dokaz, ali su to tako uradili da su otvorili još više problema sudećim sudijama. Dali su obrazloženje koje ni tužilaštvu nije prihvatljivo, vjerovali ili ne. Sada, umjesto da stvari budu jasnije, nakon odluke drugostepenog suda, mi imamo još više problema da rješavamo u prvom stepenu i još više dilema.&nbsp;
Mislim da nam je svima prijeko potrebna dodatna edukacija i o samoj biti elektronskih dokaza, o pravnoj prirodi, o načinima pribavljanja, o evropskim standardima upotrebe istih, i još mnogo čemu. Napredak tehnologije na današnji dan pravosuđe, u ovom smislu, ne može da isprati i to je mnogo veći problem od pitanja jesu li materijali sa Skaj komunikacijama pravno valjan dokaz ili ne. Potpuno smo nespremni za ono što nam sjutra donosi.

Marija Žižić

Pritisak izvršne vlasti na sudije dodatno komplikuje procese

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) danima uporno ignoriše pitanja Portala ETV posjeduju li suspektne Skaj prepiske kriminalaca u kojima se navodno pominje predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić i povezuje sa visokopozicioniranim članovima škaljarskog klana.
Portal ETV je u subotu, 1. februara, prvi put poslao pitanja SDT-u u nadi da će nam, između ostalog, reći - imaju li ove prepiske veze sa komunikacijom koju je na kriptovanoj mreži ostvarivao bivši funkcioner NSD-a i pritvoreni dojučerašnji predsjednik Opštine Budva Milo Božović. Za odgovor smo ostali uskraćeni - kako tada, tako i tri dana kasnije - 4. februara, kada smo ponovo proslijedili pitanja ovim povodom.
Portparol SDT-a Vukas Radonjić nije odgovarao ni na napomenu od prije tri dana da su im pitanja upućena i ponovljena, te da čekamo odgovor.
<h2>„ŠAPUTANJA“</h2>
Da bi Mandić mogao uskoro da bude u fokusu istrage SDT-a, čak i procesuiran zbog ,,suspektnih poruka“ u prepiskama na Skaj aplikaciji koje su došle u posjed američkih službi - objavljeno je u emisiji ,,Bujica“ na hrvatskom privatnom televizijskom kanalu Z1.&nbsp;
Prepiska iz Skaj aplikacija koju je svojevremeno francuski Europol predao vlastima Bosne i Hercegovine, prema informacijama tog medija, povezuje Mandića sa uticajnim članovima škaljarskog kriminalnog klana.&nbsp;
- Njegova funkcija predsjednika državne Skupštine mogla bi uskoro biti i te kako ugrožena jer su sve ,,glasnija šaputanja“ o procesuiranju koje mu sprema Specijalno tužiteljstvo u Podgorici zbog suspektnih poruka u kojima su ga pominjali balkanski kriminalni klanovi. Te poruke su došle u posjed američkih službi nakon pada aplikacije Skaj - sadržaj je u priloga koji je emitovan na hrvatskoj televiziji.
Sada se, pored pitanja jesu li ovakvi navodi istiniti - nižu i nova: a prvo među njima jeste - zašto nadležni ovu informaciju ne demantuju ako nije tačna? Zašto je ne potvrde ako jeste? Postoji li neka sprega između predsjednika Skupštine, neformalnog lidera parlamentarne većine, i Specijalnog državnog tužilaštva? Ako ne - zašto ne odgovore na ovako opasne špekulacije?!
Ovim povodom glasa još nije pustio ni Andrija Mandić.
<h2>NESPRETNOST MILA BOŽOVIĆA?</h2>
Prema informacijama Portala ETV, još krajem prošle godine pojedinci iz crnogorskog bezbjednosnog sektora plasirali su informacije o Skaj prepiskama crnogorskih članova škaljarskog klana sa uticajnim ljudima iz Bosne i Hercegovine koji su dio vrha tog kriminalnog klana.&nbsp;
Iz tih navoda proizilazi da su Skaj prepiske ustupljene Specijalnom tužilaštvu, te da su partnerske službe insistirale kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da otvori istragu pominje li se Andrija Mandić u kriptovanim komunikacijama. Prema informacijama Portala ETV, kako smo ranije i objavili, riječ je o 1.500 Skaj komunikacija - među kojima su i prepiske Mila Božovića.
Kada je Božović uhapšen 2023. godine zbog sumnje na organizovani kriminal i šverc narkotika, njegove kolege i lideri iz prosrpske koalicije nekadašnjeg Demokratskog fronta, na čelu sa Mandićem, bili su neumorni u odbrani njegovog lika i djela. Tako je Mandić, između ostalog, zbog hapšenja Božovića poručivao i da se osjeća kao da je „država ponovo objavila rat DF-u“.&nbsp;
Ipak, dvije godine kasnije - odnosi na ovoj relaciji su naprasno zahladili. To je najprije demonstrirano raspadom koalicije DF-a u Budvi - koja je nakon hapšenja Božovića podijeljena na dvije frakcije - jednu koja stoji uz njega, i drugu kojom komanduje Mandić. 
 
 Nakon farse u tom gradu, kada su pristalice koalicije „Za budućnost Budve“ - Mandićevog krila, blokirale održavanje sjednice na kojoj je trebalo da se Petar Odžić iz Socijaldemokratske partije (SDP) izabere za predsjednika Skupštine Opštine - i to uz prisustvo bezbjednosno interesantnih lica - Mandićev prvi saradnik Milan Knežević je saopštio da je u tom periodu posjetio Mila Božovića upravo da bi razgovarali o situaciji u Budvi.&nbsp;
Taj razgovor nije urodio plodom - pošto je frakcija „Budva naš grad“ predvođena Nikolom Jovanovićem - dosadašnjim predsjednikom tamošnje SO - a od sada nasljednikom Božovića, glasala za izbor Petra Odžića.
Pitanje na koje odgovora bez ažurnosti SDT-a i glavnog specijalnog tužioca Novovića nema je: je li situacija u Budvi jedino što Mandiću ne ide po planu?

Anja Ivanović

SDT ignoriše pitanja o Skaj porukama u kojima se navodno Mandić pominje i povezuje sa škaljarskim klanom

Privatna televizija iz Hrvatske Z1 objavila je prije nekoliko dana, da bi se predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić mogao naći pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva, zbog navodnih suspektnih poruka iz Skaj aplikacije, koje je američka bezbjednosna služba dostavila SDT-u.
Tragom priče hrvatske televizije portal Standard je pitao SDT da potvrdi istinitost ove informacije, kao i da li su u posjedu takvih poruka, te da li su pokrenuli istragu.
No, tri dana nakon što su poslali pitanja iz SDT-a ćute i ne odgovaraju.
SDT je, s obzirom da Andrija Mandić obnaša jednu od najvažnijih državnih funkcija, bilo dužno da obavijesti crnogorsku javnost da li je od američkih službi dobilo Skaj prepisku u kojoj se navodno kompromitujuće pominje predsjednik Parlamenta, te šta preduzimaju po tom pitanju.
Prema informacijama TV Z1, prepiska iz Skaj aplikacija, koju je svojevremeno francuski Europol predao vlastima federacije Bosne i Hercegovine, povezuje lidera Nove srpske demokratije i prvog čovjeka parlamenta sa uticajnim članovima škaljarskog kriminalnog klana.
- Njegova funkcija predsjednika državne Skupštine mogla bi uskoro biti i te kako ugrožena jer su sve ,,glasnija šaputanja“ o procesuiranju koje mu sprema Specijalno tužiteljstvo u Podgorici zbog suspektnih poruka u kojima su ga pominjali balkanski kriminalni klanovi. Te poruke su došle u posjed američkih službi nakon pada aplikacije Skaj - navodi se u prilogu emitovanom unutar emisije ,,Bujica“.&nbsp;
Prema pisanju medija još krajem prošle godine pojedinci iz crnogorskog bezbjednsosnog sektora plasirali su informacije o Skaj prepiskama crnogorskih članova škaljarskog klana sa uticajnim ljudima iz Bosne i Hercegovine koji su dio vrha tog kriminalnog klana.
Kako su mediji objavili Skaj prepiske su ustupljene Specijalnom tužilaštvu, a partnerske službe su insistirale kod Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca za organizovani kriminal, da otvori istragu o tome da li je Andrija Mandić pominjan u tim kriptovanim komunikacijama.

Standard: SDT ćuti - da li Tužilaštvo posjeduje Skaj prepisku u kojoj se navodno pominje Andrija Mandić?

Optužbe američkih zvaničnika za miješanje Moskve u predsjedničke izbore u Sjedinjenim Američki Državama su besmislene, izjavio je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov. 
 
- Ovo nije prvi put da je Rusija optužena za miješanje u američke izbore, naravno, mi se ne miješamo - rekao je Peskov u odgovoru Vašington Postu, prenosi Tanjug. 
 
Komentarišući ograničenja SAD-a za ruske medije ranije ove sedmice, Peskov je rekao da Amerikanci ne vole istinu. 
 
- Naši mediji jednostavno prenose istinu, ali, nažalost, Amerikanci ne vole istinu koja im je neprijatna, a oni odmah preduzimaju represivne mjere - dodao je Peskov. 
 
Ministarstvo finansija SAD-a saopštilo je u srijedu odluku da se na listu sankcija doda ruski televizijski kanal RT i njegova glavna urednica Margarita Simonjan, kao i njenim zamjenicima Antonu Anisimovu i Elizaveti Brodskoj. 
 
Pored njih, na crnoj listi su se našli i urednik informativnog programa RT Andrej Kijaško, šef odjeljenja za projekte digitalnih medija Konstantin Kalašnjikov i niz drugih zaposlenih na TV kanalu. 
 
Visoki zvaničnik američke obavještajne službe izjavio je u petak da je Rusija najaktivniji strani protivnik koji pokušava da utiče na američke predsjedničke izbore koji će biti održani 5. novembra, dok je Kina više fokusirana na kandidate na nižem nivou.

Kremlj odbacuje optužbe o miješanju u američke predsjedničke izbore

Apelacioni sud Crne Gore je ukinuo presudu Višeg suda protiv Darka Janjića kojom je osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog stvaranja kriminalne organizacije i šverca droge, a koja je zasnovana na Skaj komunikacijama.
Ovo je druga osuđujuća presuda koja je bila zasnovana na kriptovanim konverzacijama.
- Prvostepeni sud je, pored ostalih bitnih povreda, počinio bitnu povredu odredaba krivičnog zakona na način što je svoju odluku o prihvatanju SKY ECC komunikacije zasnovao na sadržini odluke Francuske broj 2022-987 QPC od 08.04.2022.godine, a da pri tom u istu nije izvršio uvid, što je u suprotnosti sa odredbom čl.370 st.1 ZKP-a, koja obavezuje sud da presudu zasniva samo na činjenicama i dokazima koji su neposredno izvedeni na glavnom pretresu ili su sadržani u zapisnicima, odnosno drugim materijalima, koji su u skladu sa ovim zakonikom na glavnom pretresu pročitani i na odgovarajući način izneseni – podvukli su u Apelacionom sudu.
Oni su predmet vratili Višem sudu na ponovno suđenje.
- S obzirom da je prvostepena presuda ukinuta, o žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, izjavljenoj zbog odluke o kazni, nije odlučivano – dodali su u Apelacionom sudu.
Specijalno državno tužilaštvo je protiv prvostepene presude Višeg suda izjavilo žalbu sa prijedlogom da se Janjiću izrekne stroža kazna, a njegov branilac da se presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
-Prema ocjeni Apelacionog suda Crne Gore u postupku odlučivanja o žalbi, prvostepeni sud je počinio bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz čl.386 st.1 tač.8 i 9 Zakonika o krivičnom postupku, jer je izreka prvostepene presude nerazumljiva, protivrječna sama sebi i razlozima presude – ocijenili su oni.
Dodali su i da prvostepena presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama koje su predmet dokazivanja.
- A dati razlozi su nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni – smatraju u Apelacionom sudu.
Zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, po ocjeni Apelacionog suda Crne Gore, prvostepena presuda se za sada ne može sa sigurnošću ispitati, a ni prihvatiti činjenični i pravni zaključci prvostepenog suda. Zbog čega je, kako su ukazali, ukidanje bilo nužno.
Ocijenjeno je i da je prilikom određivanja pravne kvalifikacije produženog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, povrijeđen Krivični zakonik na štetu Janjića.
Janjiću je posebnim rješenjem produžen pritvor zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da bi ukoliko bi se našao na slobodi, ponovio krivično djelo.

Apelacioni sud: Prihvatanjem Skaj komunikacije u slučaju Janjića povrijeđene odredbe Krivičnog zakona

Sutkinja Nada Rabrenović izdala je nalog za prinudno privođenje Marka Ljubiše Kana koji je danas trebalo da svjedoči u Višem sudu u postupku protiv grupe, koju su prema stavu SDT -a, formirali jedan od vođa kavačkog klana Radoje Zvicer i Nikola Vušović.
Plan grupe, prema navodima tužiteljke Nataše Bošković, bio je da ubiju Ljubišu Kana i njemu bliske osobe. Ljubiša, prema operativnim podacima policije, slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana.
Iako je uručen poziv Ljubiši on danas nije došao da svjedoči, dok poziv Goranu Sloviniću nije uredno uručen.
Osim Zvicera i Vušovića na optužnici su i Mario Milošević, Damir Mandić, Radovan Mujović, Ivan Biletić, Aleksandar Ćetković, Davor Kordić i Branko Simić.
Zviceru, Vušoviću i Simiću se sudi u odsustvu.
Advokat Marko Radović tražio je od sudskog vijeća da Marku Ljubiši bude ukinut status svjedoka oštećenog jer po Zakoniku o krivičnom postupku "oštećenom licu je ugroženo lično ili imovinsko pravo što u ovom postupku nije slučaj". Tužitiljka Bošković smatra da je prijedlog advokata Radovića neosnovan.
Na narednom pretresu koji je zakazan za 16. decembara kada će Ljubiša biti prinudno doveden sudsko vijeće će odlučiti o zahtjevu advokata Radovića.
Na današnjem ročištu sašlušani su svjedoci Veljko Radulović i policajac Vule Kovinić.
Radulović je u kratkom iskazu ispričao da je 2021. godine iznajmio stan u Budvi osobi po imenu Petar na dva mjeseca. Zbog protoka vremena više detalja nije mogao da se sjeti.
Na narednom ročištu osim Ljubiše u svojstvu svjedoka biće saslušani Slovinić i Ranka Radulović.

Naredba za prinudno dovođenje Ljubiše Kana, odbrana traži da on nema status svjedoka oštećenog

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv P.J. u čijim je kolima pronađeno 38 pakovanja sa 81.684 grama kokaina.&nbsp;
To je učinjeno nakon sprovedene istrage.
Njemu se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a ta optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom mu se stavlja na teret da je 27. juna u Podgorici u putničkom motornom vozilu neovlašćeno radi prodaje držao ukupno 38 pvc pakovanja sa opojnom drogom kokain neto mase 81,684 grama - naveli su u VDT-u.

VDT podiglo optužnicu zbog oko 82 grama kokaina

S.M. (23) uhapšen je zbog sumnje da je sedam državljana Sudana prebacio u Crnu Goru zaobilazeći granične prelaze, a onda organizovao transport prema zemljama Evropske unije (EU).
Sedam državljana Sudana S.M. (23), R.A.A. (23), S.M. (20), T.J. (18), K.A.M. (21), A.A. (21) i M.E (22) zatečeni su juče u mjestu Božaj - gdje ih je zaustavila i kontrolisala granična policija.
- Kroz dalju kriminalističku obradu utvrđeno je da su imenovani S.M. (23), dali određeni novčani iznos kako bi ih isti ilegalnim putem i pješačkim stazama prebacio u Crnu Goru - naveli su u policiji.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom džavnom tužilaštvu u Podgorici, a nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, S.M. je uhapšen - naveli su u policiji.
Njemu se na teret stavlja nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Božaj: Uhapšen Sudanac osumnjičen da je sunarodnike ilegalno prebacio u Crnu Goru

Na šta prvo pomislite kada čujete - najstarije dijete u porodici? Većina vas prvo pomisli na veliku odgovornost.
Lidija Burić je pravi primjer prvorođenog djeteta, koje čitavog života nosi i svoju i tuđu odgovornost.
Emisiju Linija života možete pratiti petkom od 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIYI7oHVuO0A&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Linija života: Najstarija djeca i velika odgovornost

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: skaj-prepiske