Predsjednik vlade Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski izjavio je danas da dok je premijer u njegovoj zemlji „neće nići nijedan šator sa ilegalnim migrantima“ i da „neće biti primljen nijedan migrant“.
On je to rekao u izjavi novinarima povodom, kako je naveo, spekulacija da će se u Sjevernoj Makedoniji graditi migrantski kampovi u kojima će biti prihvaćani migranti koji budu odbijeni u Velikoj Britaniji.
- Sa indignacijom odbacujem ove spekulacije da planiramo izgradnju bilo kakvih kampova za ilegalne migrante. Tema neuspješnih podnosilaca zahtjeva za azil nije razmatrana, ali ako se razmatra, biće odbijena. Razgovarano je o tome da ćemo zajednički boriti se protiv ilegalnih migracija - rekao je Mickoski novinarima.
Britanski mediji su prethodnih dana objavili da Velika Britanija pregovara o deportaciji odbijenih tražilaca azila u Sjevernu Makedoniju i da su dvije zemlje od ove jeseni ušle u formalne pregovore o sprovođenju tog plana, a tu temu u javnosti podstiče opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM).
Da Sporazum o strateškom partnerstvu sa Velikom Britanijom predviđa izgradnju izbjegličkih kampova u Sjevernoj Makedoniji negirao je u subotu, 7. decembra, i visoki funkcioner i poslanik vladajuće VMRO-DPMNE Antonio Milošoski, nekadašnji ministar spoljnih poslova u vladi Nikole Gruevskog.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Mickoski: Dok sam ja premijer neće biti primljen nijedan migrant

Ispred Ustavnog suda u Skoplju 1. decembra je održan protest sa kojeg su penzioneri zatražili da se povećanje penzija nastavi obračunavati linearno, dok se u ovom sudu vodi postupak ocjene ustavnosti zakona kojim je prošle godine uveden linearni umjesto procentualnog povećanja penzija.
Ukoliko se povećanje vrati na procentualno to će biti samo 600 do 700 denara (od oko devet do 11 eura), upozoreno je sa protesta, dok su makedonski penzioneri prošle i u martu ove godine imali linearno povećanje penzija od 2.500 denara (oko 40 eura).
Ove godine u septembru su dobili još 1.000 denara (oko 16 eura) na penzionersku karticu, dok bi u martu sljedeće godine trebalo biti novo linearno usklađivanje od 1.000 denara.
Sa skupa je poručeno da bi se svi trebalo zapitati zašto bi neki penzioneri u narednom povećanju trebali dobiti 700-800 denara (oko 11 do 13 eura), a drugi 3.000 do 4.000 denara (oko 48 do 65 eura).
- Nećemo imati dovoljno za jelo ako se desi da povećanje opet bude procentualno. Razlika između najviše i najniže penzije bila je jedan prema četiri, sada je jedan prema sedam i samo će se povećavati. Dosta je toga da se penzioneri dijele - rekao je na protestu ispred Ustavnog suda Zoran Trajkov, predsjednik inicijativnog odbora grupe penzionera koji se zalažu za linearno povećanje penzija.
On je najavio i protest ispred Ureda Evropske unije (EU) u Skoplju 10. decembra.
- Naša borba je za sve buduće penzionere, za koricu hljeba i ljekove. Ne govorimo ovo protiv Vlade. Govorimo ovo da se Makedonija jednom zauvijek ujedini. Dosta je bilo podjela. Naš glas će se i dalje čuti - rekao je na Trajkov.
Penzioneri koji su protestovali ispred Ustavnog suda rekli su u izjavama na skupu da su na minimalnim penzijama jer su "žrtve tranzicije, bez uplaćenih doprinosa i bore se za preživljavanje".
Izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju usvojena je prošle godine. Na zahtjev penzionera donesena je odluka da se procentualno usklađivanje penzija zamijeni linearnim povećanjem penzija za svih 345.000 penzionera u Sjevernoj Makedoniji.
Direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Nikola Memov rekao je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa da se ovo usklađivanje vrši kako bi se smanjili troškovi života, odnosno uskladili troškovi života i životni standard s porastom cjenovnih šokova u društvu i povećale plate u opštem sektoru.
Prije dva dana, penzioneri iz Štipa, Svetog Nikole, Skoplja i Kumanova takođe su protestovali u Štipu, te pored linearnog usklađivanja penzija, zatražili i povećanje isplata u slučaju smrti, kao i uvođenje penzione kartice.

610x380

500x500

Protest penzionera u Skoplju: "Nećemo imati za hljeb"

Na Balkanu bijesni hibridni rat, a Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bugarska su pod najvećim napadom - ocijenio je u emisiji "24 sata", na Televiziji E, profesor na Vojnoj akademiji "General Mihailo Apostolski" i bivši ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije Oliver Andonov.
Kako naš sagovornik navodi, razlog tome je što se Crna Gora mora destabilizovati i zaustaviti u putu ka Evropskoj uniji, dok Sjeverna Makedonija ne smije da krene u pregovore za Evropsku uniju.
- Bugarska se unutar Evropske unije mora destabilizovati, a Srbija se mora držati kao hladan partner Rusije koji može uticati i na Bosnu, i na Crnu Goru i na Sjevernu Makedoniju. Tu svakako dolazi i uticaj iz Mađarske koji je i politički i ekonomski - naveo je Andonov.
Komentarišući nedavna hapšenja crnogorskih građana koji su se borili na strani Rusije u ratu u Ukrajini, kao i na upozerenja opozicije na podizanje nelegalnih objekata od ruskih državljana za koje se sumnja da su regrutni centri, profesor kaže da je sasvim moguće da ta dešavanja promaknu vlastima, jer se slično desavalo i u Sjevernoj Makedoniji.&nbsp;
Smatra da je crnogorska Vlada dužna da sprovede preventivne mjere službi bezbjednosti, te da &nbsp;je pitanje kako su crnogorski državljani regrutovani.
- To je taj dio ruskog globalnog, odnosno za nas ovdje na Balkanu, regionalnog uticaja i hibridnog rata - zaključio je Andonov.
<h2>Rješenje</h2>
Iako su na stolu dva plana - američki i evropski - za rješenje ukrajinske krize, treba prema njegovim riječima napomenuti da postoje sumnje u američki plan da on nije isključivo američki, što predstavlja ozbiljan upad u međunarodne odnose i upad unutar američke diplomatije i donošenja odluka.
- Plan koji je predlaže Evropska unija je veoma povoljniji, veoma konsolidovaniji za Evropsku uniju, NATO, a pogotovu za Ukrajinu. Kada ulazimo u mirovne pregovore u ratu koji je počela Rusija, jer je ona agresor na Ukrajinu, moramo imati imati u vidu i interes Ukrajine na prvom mjestu, jer je ona dio Evrope, a tek nakon toga ulogu SAD-a u prijedlogu mirovnih sporazuma. Onda moramo imati u vidu ratne ciljeve koje je Rusija uspostavila počinjanjem rata u Ukrajini. Na kraju, što nije nimalo manje važno, implikacije koje će se odnositi na narušavanje međunarodnog poretka nakon Drugog svjetskog rata. To je prije svega promjena granica silom, odnosno ucjene jačih nad slabijima - istakao je Andonov.&nbsp;
Ne smatra vrijednim komentarisiti postupke američkog izaslanika Stiva Vitkofa nakon kompromitujućih transkripata, telefonskih razgovora i način na koji je sačinjen prijedlog plana od 28 tačaka koji su postavljeni kao prijedlog SAD-a.&nbsp;
- Ozbiljno se pitam da li Vitkof radi za američku administraciju ili možda radi za Putinovu administraciju - naveo je Andonov.
Podsjeća da je osnovni cilj napraviti rješenje koje ne bi ugrožavalo teritorijalni integritet Ukrajine, a već se na djelu može vidjeti kako izgleda ugrožavanje teritorijalnog integriteta te zemlje.
- Ako podrazumijevamo pod ustupke ljudska prava ruske manjine u Ukrajini, to mora Ukrajina da učini. To se ne može izbjeći i ne treba se izbjeći, jer je to dio kopenhaških kriterijuma poštovanja ljudskih prava, tako da region gdje živi većinom rusko stanovništvo, Rusi kao državljani Ukrajine, moraju dobiti sva maksimalna prava i oblik autonomije, jezik i kulturu. To ne znači promjenu granica, to znači da bi ti regioni ostali pod centralnom upravom Ukrajine, ostali bi dio ukrajinske teritorije. Garancije po pitanju bezbjednosti Ukrajine su već 1994. godine potpisane Budimpeštanskim ugovorom, trebaju se vratiti, jer su tada garantovali i SAD i Evropa, tadašnja Rusija pod Jeljcinom, da će Ukrajina biti sigurna. Ovo što se danas događa je sasvim suprotno od toga - smatra Andonov.&nbsp;
Rusija bi, kako dodaje, zauzvrat mogla da dobije da se ne raspoređuju NATO trupe na teritoriji Ukrajine.
- To ne znači da ne može Ukrajina biti članica NATO-a, jer ne možete zabraniti jednoj suverenoj državi da se priključi ili izađe iz saveza, ali bi mogli da mogle da imaju neki popustljiv sporazum u kome bi NATO snage mogle da imaju izvan Ukrajine. Kad pričamo o ratu u Ukrajini, to je više izgovor ruske diplomatije. Zbog samog ulaska Ukrajine u Evropsku uniju ona bi na jedan specifičan način dobila ugovor o zajedničkim resursima i stvaranjem evropskih snaga, koje su u procesu stvaranja kao Koalicija voljnih, Ukrajina bi opet bila na neki poseban način članica NATO-a - naglasio je Andonov.&nbsp;
<h2>Pregovori</h2>
Dodaje da je Evropa direktno pogođena ratom u Ukrajini, jer je to evropska teritorija i evropski bezbjednosni prostor, a cilj Rusije je, kako tvrdi, da izbaci Evropu iz pregovora da ne bi Evropa bila sigurnosni akter na svjetskoj političkoj sceni.&nbsp;
Smatra da je uloga Evrope stopostotno potrebna i Evropa mora biti prisutna na svim pregovorima o Ukrajini i dati svoje prijedloge i viđenja, jer se tiče Evrope teritorijalno.
- Ako bi se to desilo onda bi se postavilo pitanje kakva je uloga Evrope i po pitanju centralne Evrope. Šta bi spriječilo Putina da dođe u dodir i sa centralnom Evropom, posebno imajući u vidu razvoj režima na Balkanu, gdje i mi kao Sjeverna Makedonija imamo problem upravo zbog naše Vlade i njenih političkih opredjeljenja da produžimo pregovore sa Evropskom unijom. Vidite šta je događa u Srbiji, vidite uticaj Srbije na Crnu Goru, onda vidite šta se događa u Mađarskoj, pa uticaj Mađarske u Sjevernoj Makedoniji. Vidite šta se događa u Slovačkoj, kako se ponaša (Robert) Fico i sada ovo što se događa Češkoj. Nijesu slučajna ta pomijeranja unutar država Centralne Evrope da bi to moglo nakon pada Ukrajine, koji je brana Evropi u ovom momentu, mi bi to mogli istorijski u našim krajevima reći da je to vojna krajina sada za sprečavanje ruskog direktnog uticaja na &nbsp;Evropu i na Balkanu. Mi bi imali ozbiljan problem, imala bi Evropa u centralnom dijelu ozbiljan problem i problem u Istočnoj Evropi - ocijenio je Andonov.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVGTokRa0G6Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Andonov: Na Balkanu bijesni hibridni rat, Crna Gora se mora destabilizovati i zaustaviti u putu ka EU

Uključivanje Crne Gore i Sjeverne Makedonije u Zajedničku izvršnu grupu nije samo korisno, već i strateški nužno - jer jedino kroz blisku saradnju i pravovremenu razmjenu informacija zemlje mogu efikasno odgovoriti na zajedničke bezbjednosne izazove.&nbsp;
To je ocijenjeno na Operativnom sastanku Zajedničke izvršne grupe za sprečavanje neregularnih migracija formirane u okviru Berlinskog procesa, koji je juče održan u Tirani, u organizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova Velike Britanije, a kojem su prisustvovali v.d. direktor Uprave policije Lazar Šćepanović i pomoćnik direktora za Sektor granične policije Dejan Bojić.
Pored direktorice Ministarstva unutrašnjih poslova Velike Britanije za obavještajne podatke i međunarodne operacije, sastanku su prisustvovali i direktori policija Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije, sa svojim saradnicima.&nbsp;
- Na sastanku je potvrđeno da se Zajednička radna grupa širi, te da su, pored Velike Britanije, Albanije i Kosova, njen sastavni dio odnedavno i Crna Gora i Sjeverna Makedonija - naveli su u Upravi policije.
Naglašeno je, dodaju u saopštenju, da ova struktura predstavlja objedinjeni operativni front protiv savremenih prijetnji, posebno neregularnih migracija, prekograničnog kriminala i nezakonitih finansijskih tokova čije se djelovanje zasniva na intenzivnoj razmjeni informacija, bržim provjerama, sinhronizovanim operacijama, jedinstvenim standardima i upotrebi savremenih tehnologija, radi izgradnje zajedničkih mehanizama za detekciju, prevenciju i suzbijanje prekograničnog kriminala.
- Istaknuto je da dosadašnji rezultati pokazuju da je ovaj mehanizam saradnje primjer kako zemlje regiona mogu efikasnije koordinisati kapacitete, podatke i operativne napore, te da se zajedničkim djelovanjem mogu značajno suzbiti nezakonite migracije i kriminalne mreže - naveli su u policiji.
Zaključeno je da će ovi procesi dodatno unaprijediti saradnju zemalja učesnica i podići nivo operativne efikasnosti, sa ciljem jačanja sistema granične bezbjednosti kao osnovnog preduslova stabilnog sistema unutrašnje, regionalne i evropske bezbjednosti.

1250x600

1084x550

Strateški nužno uključivanje Crne Gore i Sjeverne Makedonije u Zajednički front za graničnu bezbjednost

Medijska pismenost je jedan od najjačih alata koje imamo kako bismo zaštitili društvo. Kada ljudi mogu da prepoznaju lažni sadržaj, preispituju ono na što nailaze na internetu i da traže pouzdane informacije - oni postaju aktivni čuvari demokratije.
To je poručio ambasador Evropske unije (EU) u Sjevernoj Makedoniji Mihalis Rokas na otvaranju Konferencije za medijsku pismenost 2025 EU – Zapadni Balkan pod nazivom "Ti znaš, drugi ne zna - tvoj komentar može da pomogne", koja je danas otvorena u Skoplju u organizaciji Delegacije Evropske unije.
Ovo je, kako je rekao Rokas, i jedan od razloga za „Evropski štit za demokratiju“ - inicijativu EU čiji je cilj da ojača zajedničku spremnost da se suprotstavimo manipulativnim informacijama i izgradimo kolektivnu otpornost na dezinformacije.
Rokas je konstatovao da je u dinamičnom medijskom okruženju, u kojem društvene mreže, vještačka inteligencija i strano manipulisanje informacijama preoblikuju način na koji građani pristupaju informacijama i interpretiraju ih, neophodno uložiti napore u jačanje kolektivnog odgovora na dezinformacije i uticaj zlonamjernih aktera.
I direktor AVMU-a dr Zoran Trajčevski istakao je da je cilj fokusirati se na kritičko razmišljanje i ličnu odgovornost u digitalnom prostoru.&nbsp;
- Jer danas, više nego ikad, nije dovoljno samo da prepoznamo dezinformaciju — potrebno je da reagujemo, da dijelimo znanje, da budemo aktivni građani - poručio je on.
U fokusu ove konferencije je više tema, među kojima su: platforme društvenih medija kao dio problema i dio rješenja za spoljnu manipulaciju i dezinformisanje; rodne dezinformacije i digitalna mržnja; važnost institucionalnog odgovora na prijetnje spoljne manipulacije i dezinformisanja; vještačka inteligencija van čet-botova: suverenitet, izgradnja kapaciteta za istinu; sljedeća generacija i platforme: navigacija kroz rizike i mogućnosti.
Konferencija je vodeći regionalni događaj Evropske službe za spoljne poslove u oblasti medijske pismenosti, a ove godine konferencija u Skoplju označava i početak Dana medijske pismenosti.

Anja Ivanović

Ljudi postaju aktivni čuvari demokratije kada prepoznaju lažni sadržaj i traže pouzdane informacije

Hiljade ljudi pridružilo se skupu u glavnom gradu Sjeverne Makedonije u subotu kako bi podržali porodice 63 osobe poginule u smrtonosnom požaru u noćnom klubu ove godine.
Demonstrante, koji su marširali do parlamenta, predvodili su rodbina poginulih koji su nosili ogroman transparent sa slikama žrtava na kojem je pisalo "63 sjene će vas pratiti".
Demonstranti su skandirali "pravda za Kočane". Na drugim transparentima pisalo je "sistem ubija" i "koliko djece treba izgubiti da biste se probudili".
Požar na hip-hop koncertu u istočnom gradu Kočanima 16. marta izazvao je stampedo u prepunom klubu u kojem su desetine poginuli, a povrijeđeno gotovo 200 ljudi, većina u dobi između 16 i 26 godina.
Rođaci žrtava održali su svoj 30. "Anđeoski marš" tražeći pravdu. Ove demonstracije premještene su u Skoplje gdje se pridružilo još ljudi. Suđenje za požar trebalo bi početi u srijedu u glavnom gradu.
- Istraga koja je sprovedena bila je nepotpuna, s mnogo otvorenih pitanja. Mi, porodice, ostali smo sa sumnjom da je istina skrivena - rekla je Natalija Gjorgjieska, supruga jednog od pjevača koji su poginuli u požaru.
Gjogjieska je rekla da su porodice zahtijevale da zastupnici osnuju poseban istražni odbor za katastrofu. Vatromet korišten u nastupu zapalio je požar. No, tužitelji su rekli da su u noćnom klubu prekršeni sigurnosni propisi.
Među 34 osobe i tri kompanije optužene u nadolazećem slučaju su ministar vlade, dva bivša ministra, vlasnik kluba, građevinski inspektori i tri bivša gradonačelnika Kocanija.
Optuženi su za "izazivanje ozbiljnih djela protiv javne sigurnosti".
U odvojenoj istrazi protiv korupcije i organiziranog kriminala, deseci policajaca i dužnosnika takođe su povezani s požarom.

Hiljade Makedonaca izašlo na ulice zbog smrti 63 osobe u diskoteci: Nezadovoljni su istragom

Ministar zdravlja Sjeverne Makedonije Azir Aliu izjavio je danas da je specijalna komisija utvrdila da je 10 pacijenata nepotrebno operisano na srcu, od 2022. do 2025. godine u toj zemlji.
- Od 25 prijavljenih slučajeva, Interna komisija za kardiološke i kardiohirurške intervencije analizirala je 19, od kojih je u 10 slučajeva utvrđeno da su izvršene nepotrebne operacije ili su nepotrebno upćeni na operaciju- rekao je Aliu na konfereniji za novinare.
Ministar zdravlja Sjeverne Makedonije je tu internu komisiju, u kojoj su poznati makedonski kardiolozi, pravnici i ekonomisti, formirao krajem avgusta nakon što je makedonski kardiohirurg Saško Kadev u javnosti iznio optužbe za nepotrebne operacije u privatnom zdravstvu.
Predsjednik Komisije Žarko Hristovski rekao je da je ovo preliminarni izvještaj, a ne konačan i da će u drugoj fazi, zajedno sa stručnjacima iz inostranstva, ići na analizu rada svih institucija širom zemlje koje obavljaju kardiovaskularne intervencije.
Ministarstvo zdravlja je u avgustu poslalo pismo zdravstvenim ustanovama da dostave podatke o ukupnom broju izvršenih procedura i operacija za period januar 2022. - avgust 2025. godine za izvršene interventne kardiološke procedure, kao što su koronarne angiografije i stentiranje, vaskularne angiografije i kardiohirurgija/vaskularne operacije.

Sjeverna Makedonija: Deset pacijenata nepotrebno operisano na srcu

Sjeverna Makedonija je, preko struktura i organa za upravljanje sredstvima iz IPA/IPARD instrumenta Evropske unije (EU), donijela odluku o privremenoj obustavi isplata sredstava iz IPARD programa.
To je saopštilo danas Ministarstvo finansija Sjeverne Makedonije, navodeći da je odluka je donijeta nakon aktuelnog razvoja događaja u Agenciji za finansijsku podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju oko moguće korupcije u raspodjeli te pristupne pomoći za ruralni razvoj.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije je 6. novembra zbog osnovanih sumnji u koruptivne aktivnosti uhapsila direktora te agencije i još četiri osobe zbog davanja i primanja mita, kako bi novac iz IPARD programa bio odobren firmi koja ne ispunjava uslove.
U saopštenju se navodi da su o obustavljaju isplate sredstava iz IPARD programa obaviješteni Evropska komisija i službe u Briselu su obaviještene o ovoj odluci istog dana, koji su, ističe se, povratno izvijestile i pozdravile odluku nacionalnih struktura.
- Trenutno, Nacionalne strukture za upravljanje sredstvima iz IPA/IPARD instrumenta već preduzimaju dodatne mjere i aktivnosti u vezi sa aktuelnim dešavanjima - piše u saopštenju Ministarstva finansija Sjeverne Makedonije.
Dodaje se da je od 2009. godine Sjeverna Makedonija je od Evropske komisije dobila pravo da decentralizuje upravljanje sredstvima iz IPA/IPARD instrumenta.

Sjeverna Makedonija obustavila isplatu sredstava iz IPARD programa zbog korupcije

Premijer Sjeverne Makedonije i lider VMRO DPMNE Hristijan Mickoski izjavio je večeras da je njegova stranka u drugom krugu lokalnih izbora pobedila dobivši mjesto gradonačelnika u Skoplju i mjesta predsjednika 21 opštine.
Mickoski je na početku partijske konferncije za novinare rekao da "večeras želi da objavi jednu važnu vest: veliku, veliku pobjedu koalicija koji predvodi VMRO DPMNE" nazvanu "Tvoja Makedonija".
- Pobijedili smo u Skoplju, u skopskom Karpošu, u Aerodromu, Čučer Sandevu, Brvenici, Valandovu, Dojranu, Kruševu, Kočanima, Lozovu, Mogili, Makedonskom Brodu, Rankovcu, Rosomanu, Negotinu, Češinovo Obleševu, Vinici, Debarcu, u opštini Konče, Demir Kapiji, Probištipu, u Kičevu. U nekoliko drugih se prebrojavaju glasovi- nabrojao je Mickoski.
Konzervativna vladajjuća VMRO-DPMNE je u prvom krugu loklanih izbora 19. oktobra dobila mjesta predsjednika 33 opštine Sjeverne Makedonije.
- Ako je neko sumnjao, narod je pokazao, između ostalog, da je Makedonija ponovo tvoja. Zahvaljujem vam moj narode! Ovoj je zajednička pobjeda. Ovo je pobeda vjere, nade, čežnje za budućnošću. Ovo je pobjeda napaćenog naroda, njegovih snova za koje se borimo, negovog nadanja i naše zajedničke otadžbine. Večeras je Makedonija ponovo pokazala zrelost- rekao je Mickoski
U Sjevernoj Makedoniji je danas bio drugi krug lokalnih izbora na kojima su birani predsjednici 32 opštine i gradonačelnik Skoplja.
U prvom krugu 19. oktobra, izabrani su predsjednici u 44 opštine i odbornici u skupštinama svih 80 opština i Grada Skoplja.
Vladajuća VMRO DPMNE je u prvom krugu osvojila i najveći broj glasova za odbornike, na drugom mjestu je suparnički opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM), zatim slijede opoziciona albanska koalicija Nacionalna alijansa za integraciju (NAI) oko Demokratske unije za integraciju (DUI), vladajuća albanska koalicija "Vredi" i partija "Levica".

Lokalni izbori u Sjevernoj Makedoniji: Pobjeda VMRO DPMNE

U Sjevernoj Makedoniji su od gripa preminule dvije osobe u oktobru, objavio je državni Institut za javno zdravlje.
Kako se navodi u izvještaju tog institutua o stanju sa virusom gripa, od početka sezone 2025/2026 u Sjevernoj Makedoniji je registrovano ukupno 188 oboljelih i dva smrtna slučaja povezana sa njim.
U izvještaju za 42. sedmicu 2025. godine precizira se da je 13. do 19. okotobra u Sjevernoj Makedoniji prijavljeno 83 slučaja oboljelih od gripa, što je povećanje od 5,1 odsto u odnosu na sedmicu ranije.

Sjeverna Makedonija: Dvije osobe preminule od gripa u oktobru

Iz Eurofonda reagovali su na jučerašnje saopštenje ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića i ministra finansija Novice Vukovića, da je dogovoreno formiranje upravljača Ulcinjskom solanom.
Reagovanje prenosimo integralno:
Najava formiranja preduzeća koje bi upravljalo Parkom prirode „Ulcinjska solana“ pa zvuči kao još jedna populistička vijest. Svi želimo da Solana bude zaštićena, obnovljena, adekvatno valorizovana i sačuvana za buduće generacije. Međutim, dobra namjera ne može biti izgovor za kršenje zakona i ignorisanje sudskih presuda.
Prije svega, važno je da javnost podsjetimo po ko zna koji put na jednu ključnu činjenicu: Upravni sud Crne Gore je prije nekoliko mjeseci donio pravosnažnu presudu kojom je poništeno rješenje Ministarstva finansija iz 2022. godine i država je izbrisana iz lista nepokretnosti Ulcinjske solane. Sud je jasno rekao da se država ne može upisati kao vlasnik zemljišta bez vođenja odgovarajućeg sudskog ili upravnog postupka i bez dokaza o pravu svojine.
U obrazloženju presude sud je izričit, citiramo:
„Da bi država stekla pravo svojine nad predmetnim nepokretnostima, morala je pokrenuti odgovarajući pravni postupak i u njemu dokazati osnov za sticanje prava svojine.“
Drugim riječima – država danas nije vlasnik zemljišta Solane. To nije politički stav, već sudska činjenica.
Zato se s pravom postavlja jednostavno pitanje: kako se može osnovati preduzeće koje će upravljati nečijom imovinom? Da li bi gradonačelnik Ulcinja dozvolio da treće lice osnuje firmu, ulaže novac i donosi odluke u njegovoj kući ili stanu?
Isto pitanje važi i za najavljena ulaganja od 15 miliona eura. Kako se može investirati javni ponavljamo JAVNi novac u imovinu koja je u stečaju i još niste vlasnik istog. Takav pristup ne samo da je nezakonit, već otvara ozbiljna pitanja odgovornosti onih koji takve odluke donose.
Zakon o zaštiti životne sredine ne daje blanko ovlašćenje državi ili opštini da: preuzmu upravljanje privatnom ili stečajnom imovinom, ignorišu imovinsko-pravne odnose, niti da ulažu javna sredstva u imovinu nad kojom nemaju pravo raspolaganja.
Zaštita prirode se može sprovoditi kroz zakonit model, uz rješavanje vlasničkih odnosa ili kroz poseban zakonski postupak (eksproprijaciju, sporazum, sudsku odluku) — a ne političkim dogovorima.
Dakle, veoma je Važno naglasiti i sljedeće: Zakon o zaštiti životne sredine ne dozvoljava da se zaštita prirode sprovodi kršenjem imovinskih prava dakle jedino je moguće uz poštovanje sudova, vlasništva i procedura.
Ukoliko se nastavi sa pokušajima da se mimo zakona formira preduzeće za upravljanje Ulcinjskom solanom, biće pokrenuti odgovarajući pravni postupci protiv svih učesnika i to Ne zato što neko od nas želi sudske postupke , već zato što je poštovanje zakona temelj svake ozbiljne demokratske države.
Ulcinjska solana zaslužuje zaštitu, ali zaslužuje i pravdu, zakonitost i poštovanje sudskih odluka. Samo tako može imati održivu i sigurnu budućnost.

Eurofond: Pokušaji nelegalnog formiranja preduzeća za Solanu završiće pravnim postupcima protiv svih učesnika

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se sa Nj. E. Šarlotom Samelin, ambasadorkom Kraljevine Švedske u Crnoj Gori.
- Mandić je izrazio zadovoljstvo povodom njihovog ponovnog susreta, dodajući da Crna Gora Kraljevinu Švedsku posmatra kao iskrenog prijatelja. Sagovornici su se prisjetili predsjednikove zvanične posjete Švedskoj krajem 2024. godine na poziv tamošnjeg predsjednika parlamenta Andreasa Norlena, naglasivši da su u današnjem vremenu, upravo takve posjete ključ snaženja bilateralne saradnje - navodi se u saopštenju.
Komentarišući aktuelnosti vezane za proces evropskih integracija naše zemlje, konstatovano je da sada, više nego ikada, Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica, jer naša država u poslednje dvije godine postiže istorijske rezultate koji nas kandiduju za prvu narednu članicu EU.

Mandić i Samelin: Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica

Na raskrsnici u blizini Trgovinske škole u Podgorici danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je oboren motociklista, potvrđeno je Portalu ETV iz OKC Uprave policije.
Povrijeđeni motociklista je vozilom Hitne pomoći prevezen u bolnicu radi ukazivanja ljekarske pomoći. Policija je izašla na lice mjesta i u toku je uviđaj kojim će biti utvrđene okolnosti pod kojima je došlo do nezgode.
Stepen povreda za sada nije poznat.

Podgorica: Povrijeđen motociklista

Jedan planinar je poginuo na planini Visočici (BiH), a u toku je akcija spašavanja njegovog prijatelja, potvrđeno je za Klix.ba iz Gorske službe spašavanja (GSS) Prenj.
U akciju spašavanja je uključen i GSS Sarajevo, kao i policija MUP-a HNK.
"Na planini Visočica, na dijelu teritorije grada Konjica, smrtno je stradala jedna osoba. GSS Prenj na poziv PU Konjic je upućen na teren", naveli su.
Kažu da je teren na koji idu nepristupačan te da su u kontaktu s drugim planinarom.
On im je kazao da je njegov prijatelj pao i poginuo, a on se nalazi u njegovoj neposrednoj blizini te je alarmirao policiju i GSS.

BiH: Poginuo planinar na Visočici, spasioci pokušavaju spasiti njegovog prijatelja

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: sjeverna-makedonija