Makedonski prevoznici su objavili da od večeras u 20 časova više neće blokirati teretne delove graničnih prelaza.
Ta odluka sastanka Asocijacije “Makam-Trans” je donijeta, kako je objavljeno, jer je, po zvaničnom obavještenju ministra transporta Sjeverne Makedonije Aleksandra Nikoloskog, Evropska komisija odlučila da uvede novu strategiju izdavanja viza koja će riješiti problem profesionalnih vozača Zapadnog balkana o ograničenju boravka u Šengenskoj zoni na 90 dana tokom ukupno 180 dana.
- Pošto je dobijena potvrda koju smo očekivali za tu izmjenu, obavještavamo vas da će protest koji organizuje ‘Makam-trans’ na graničnim prelazima Deve Bair, Delčevo, Novo Selo, Dojran, Bogorodica, Medžitlija, Ćafasan, Blace, Blato i Stenje biti obustavljen od večeras u 20 časova za ulazak i izlazak iz zemlje - piše na fejsbuk stranci tog udruženja.
Vicepremijer Sjeverne Makedonije i ministar transporta Aleksandar Nikoloski je prethodno objavio da je “dobio odlične vijesti iz Brisela”.
- Naši stavovi su prihvaćeni. Vozači se prihvataju (u EU) kao profesionalci. To je ono što smo tražili. Nakon protesta i snažne ofanzive Brisel će usvojiti novu strategiju viza, koja će riješiti problem profesionalnih vozača. Hvala svim prijateljima Makedonije koji su pomogli u rješavanju ovog problema - napisao je Nikoloski na Fejsbuku.
Vozači kamiona iz Sjeverne Makedonije, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine su 26. januara u podne počeli blokade graničnih prelaza smatrajući da ih novi sistem kontrola ulaska i izlaska (EES) u Šengen zonu diskriminiše u odnosu na prevoznike iz EU.
Udruženje prevoznika Crne Gore je danas u podne obustavilo granične blokade pošto je s Vladom postiglo dogovor o svojim domaćim zahtjevima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prevoznici iz Sjeverne Makedonije obustavljaju blokadu graničnih prelaza

Lider opozicionog Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Venko Filipče je danas ocijenio da je Vlada Hristijana Mickoskog gurnula Sjevernu Makedoniju u izolaciju i zavisan položaj od autoritarnih režima na Balkanu.
- Dobili smo Vladu koja je potpuno potčinjena, ucijenjena i kupljena kešom i projektima (predsjednika Srbije Aleksandra) Vučića i (premijera Mađarske Viktora) Orbana. Sveli su zemlju na poslednju rupu na Balkanu sa premijerom koji ne smije da potpiše nijednu odluku bez odobrenja svojih šefova - rekao je Filipče na 31. kongresu svoje SDSM, najveće makedonske opozicione partije.
Ocijenio je da je jedini plan kooalicione vlade VMRO DPMNE Hristijana Mickoskog da Sjevernu Makedoniju “drži u blatu Balkana, kako bi mogli da vladaju bez pravila, bez evropskih sudova, bez kontrole”.
Po riječima lidera SDSM, Sjeverna Makedonija je u diplomatskoj izolaciji, evropski put joj je blokiran, a vlasti nemaju plan.
- Evropa nas je otpisala, a Amerika nas ne upisuje. Umjesto da budemo u perimetru SAD, sa Mickoskim smo završili van kruga koji se zove Evropa. Takvo diplomatsko ludilo i konfuzija nisu opravdani. Ovo je izdaja nacionalnih interesa - rekao je Filipče.
Naglasio je da ta politika nije slučajna, već je dio “jasne ose koja vezuje Makedoniju za antievropske i proruske centre moći, sa ozbiljnim posljedicama po budućnost i bezbjednost zemlje”.
- Otkrili smo osovinu sa Srbijom i Mađarskom, savez sa Orbanom i Vučićem gdje zastupaju antievropske i podržavaju proruske stavove koji su nas doveli do toga da se nađemo na američkoj listi zemalja trećeg svijeta - rekao je Filipče.

Filipče: Dobili smo Vladu koja je potpuno potčinjena, ucijenjena i kupljena kešom i projektima Vučića i Orbana

Policija je pronašla i kaznila vozača koji je automobil na autoputu u Sjevernoj Makedoniji vozio 293 kilometera na sat, a video objavio na društvenim mrežama, saopštilo je danas ministarstvo unutrašnjih poslova te zemlje.
Kako se navodi, saobraćajna policija i Mobilna jedinica za bezbjednost na putevima odmah su preduzeli operativne mjere i aktivnosti nakon objavljenog video snimka na društvenim mrežama, na kojem se vidi osoba koja vozi automobil brzinom od 293 kilometra na sat na autoputu Skoplje-Đevđelija, kod grada Negotino, gdje je dozvoljena brzina 120 kilometara na sat.
- Nakon preduzetih radnji, lice koje je upravljalo vozilom je identifikovano, pronađeno i pozvano. U vezi sa incidentom, lice A. D. (36) iz sela Elovo, region Skoplja, sankcionisano je u skladu sa zakonskim odredbama - piše u saopštenju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije je apelovalo na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajna pravila i propise, kako bi se očuvala bezbjednost svih građana.

Sjeverna Makedonija: Vozio 293 kilometara na sat i objavio video na društvenim mrežama

U Kičevu je poplavljeno nekoliko stambenih objekata i evakuisano je oko 100 osoba, saopštio je danas Centar za upravljanje krizama Sjeverne Makedonije.
Kako se navodi u saopštenju, ti ljudi iz poplavnjenih stambenih objekata u Prilepskoj ulici sada su smješteni u sportskoj dvorani „Hristo Uzunov“ i obezbijeđeni su im hrana, voda, kreveti, dušeci i ćebad.
Na terenu su intervenisale ekipe Crvenog krsta, Direkcije za spasavanje, Regionalnog centra za upravljanje krizama, lokalne vatrogasne jedinice, ekipe Javnog preduzeća Komunalec i Opštine Kičevo.
Registrovana su i izlivanja rijeke Zajaške u području iznad stadiona „Vlazrimi“ i nove škole „Sande Šterjoski“, kao i izlivanja rijeke Treske na poljoprivrednom zemljištu u područjima sela Bigor Dolenci, Vranešti i okoline.
Jake kiše pogodile su i ostale djelove Sjeverne Makedonije, pa je došlo do rasta vodostaja i izlivanja rijeka u Tetovskom, Gostivarskom, Bitoljskom, Prespanskom, Ohridskom i Kičevskom regionu.
Kiša, koja je juče padala cijeli dan, poplavila je pojedine stambene zgrade, poljoprivredno zemljište, podrume, a zabilježena su klizišta i odroni kamenja na nekim putevima.

Poplave u Sjevernoj Makedoniji: Evakuisano oko 100 osoba

Američki zakon o odbrani, koji navodi Zapadni Balkan kao jedan od strateških prioriteta, naglašava posvećenost Sjedinjenih Država poboljšanju bilateralnih odnosa sa zemljama Zapadnog Balkana i zaokruživanju evropskog projekta, rekao je za RSE bivši potpredjsednik Vlade za evropske integracije i bivši ambasador u Vašingtonu Vasko Naumovski.
Tim zakonom, koji su prošle nedjelje usvojila oba doma Kongresa, od državnog sekretara se traži da preduzme inicijative za tehničku pomoć svakoj od zemalja Zapadnog Balkana.
Cilj je demokratski i ekonomski razvoj, kao i jačanje postojećih nacionalnih strategija protiv korupcije, uključujući političku korupciju, posebno u pravosuđu, i promocija uloge nezavisnih medija u borbi protiv korupcije.
<h2>Prate se maligni uticaji</h2>
Bivši diplomata Nano Ružin ocjenjuje kao pozitivan korak to što je Zapadni Balkan, uključujući Sjevernu Makedoniju, ponovo u prvom planu interesovanja SAD.
- Prvo sam bio pomalo iznenađen činjenicom da u Nacionalnoj strategiji za bezbjednost nema ničega o Balkanu. Ali, poslije toga, evo ovaj dokument na izvjestan način balansira politiku Sjedinjenih Američkih Država i njihov interes za Zapadni Balkan, s obzirom na to da je poslije Ukrajine ovo možda najeksplozivniji region u Evropi- kaže Ružin.
Naumovski ističe da činjenica da time što je u zakonu navedeno da državni sekretar SAD ima zadatak da redovno izvještava Kongres o malignom uticaju Rusije i Kine na balkanske zemlje samo pokazuje da uticaji različitih centara moći prisutnih na teritoriji Zapadnog Balkana ne prolaze nezapaženo u američkoj administraciji.
On kaže da se na ovaj način Zapadni Balkan tumači kao jedan od regiona gde će SAD ostati prisutne u političkom, ekonomskom i bezbjednosnom smislu na duži rok.
- Iako je fokus američke spoljne politike možda bio na drugim djelovima svijeta posljednjih mjeseci, ovo dokazuje da, prije svega, u Kongresu postoji tradicija interesovanja američke administracije i institucija za održavanje prisustva Sjedinjenih Američkih Država kako bi se spriječilo da region padne pod uticaj drugih centara- kaže Naumovski.
Prema Ružinu, Sjeverna Makedonija, kao članica NATO-a, ne bi trebalo da zanemaruje elemente "malignog uticaja".
- Meki uticaj Rusije i Kine je prisutan, iako se naša zemlja strogo zalaže za poštovanje sankcija. Kineski uticaj u našoj zemlji nije toliko jak, osim u određenim elementima kao što su investicije, građevinski radovi i autoputevi- objašnjava Ružin.
U opsežnom Zakonu o odbrani, Kongres SAD je ocijenio da zavisnost zemalja Zapadnog Balkana od ruskih fosilnih goriva vezuje njihove ekonomije i politiku za Moskvu i ometa njihove težnje ka evropskim integracijama.
Druga prepreka evropskim integracijama i daljem razvoju zemalja Zapadnog Balkana, u koje spada i Sjeverna Makedonija, jeste upravo korupcija, uključujući i među ključnim političkim liderima.
<h2>Korupcija kao bezbjednosno pitanje</h2>
Prema riječima Naumovskog, borba protiv korupcije jedan je od ciljeva u koje američka administracija ulaže skoro tri decenije u zemlji, ali i u susjednim zemljama koje su dio Zapadnog Balkana.
- Sve zemlje Zapadnog Balkana imaju ozbiljan problem sa korupcijom, koju Sjedinjene Američke Države često opisuju kao svojevrsno bezbjednosno pitanje, tj. ugrožava ciljeve američke spoljne politike, ali i dobre bilateralne odnose između SAD i zemalja Zapadnog Balkana, i otuda je logično da SAD posvete više pažnje ovoj borbi protiv korupcije- kaže Naumovski.
Prema jednoj od izjava ambasadorke SAD u Skoplju Anđele Prajs Ageler, SAD su do sada uložile oko pola milijarde dolara u reforme pravosuđa.
Američku borbu protiv korupcije podržava i čuvena "američka crna lista" na kojoj su navedeni političari iz Sjeverne Makedonije, poput bivšeg premijera Nikole Gruevskog, bivšeg direktora Uprave za bezbjednost i kontraobavještajne poslove Saša Mijalkova, bivšeg zamjenika vicepremijera Artana Grubija i njegovog partijskog kolege, bivšeg gradonačelnika Struge Ramiza Merka. Politički lideri iz regiona su takođe godinama na toj listi.
Ružin dodaje da se od makedonskih vlasti očekuje da pojačaju borbu protiv korupcije.
- Pojačana borba protiv korupcije ne odnosi se samo na otkrivenim koruptivne slučajeve, već prije svega na pravosudni sistem. Time postoji jedna vrsta sinergije između onoga što Evropska unija odavno ističe kao problem i onoga što se sada naglašava u spoljnoj politici SAD- kaže bivši diplomata.
Stav Kongresa je da SAD treba da sarađuju sa saveznicima i partnerima koji su posvećeni jačanju vladavine prava, diverzifikaciji izvora energije, demokratskim i ekonomskim reformama i smanjenju siromaštva.
Ti segmenti treba da podstaknu jačanje poslovnih veza i investicija između SAD i saveznika i partnera na Zapadnom Balkanu, a time i da prošire američku podršku naporima za regionalnu integraciju u regionu.
Sjeverna Makedonija ove godine obilježava 30 godina bilateralnih odnosa sa SAD. Ona je prva zemlja na Zapadnom Balkanu koja je pokrenula Strateški dijalog s američkom vladom SAD. Iz šireg regiona, to su već učinile Slovenija i Hrvatska. Odbrana, vladavina prava, kultura, trgovina su deo tema u Strateškom dijalogu sa SAD.

RSE: Američki Kongres drži Zapadni Balkan u fokusu

Predsjednik vlade Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski izjavio je danas da dok je premijer u njegovoj zemlji „neće nići nijedan šator sa ilegalnim migrantima“ i da „neće biti primljen nijedan migrant“.
On je to rekao u izjavi novinarima povodom, kako je naveo, spekulacija da će se u Sjevernoj Makedoniji graditi migrantski kampovi u kojima će biti prihvaćani migranti koji budu odbijeni u Velikoj Britaniji.
- Sa indignacijom odbacujem ove spekulacije da planiramo izgradnju bilo kakvih kampova za ilegalne migrante. Tema neuspješnih podnosilaca zahtjeva za azil nije razmatrana, ali ako se razmatra, biće odbijena. Razgovarano je o tome da ćemo zajednički boriti se protiv ilegalnih migracija - rekao je Mickoski novinarima.
Britanski mediji su prethodnih dana objavili da Velika Britanija pregovara o deportaciji odbijenih tražilaca azila u Sjevernu Makedoniju i da su dvije zemlje od ove jeseni ušle u formalne pregovore o sprovođenju tog plana, a tu temu u javnosti podstiče opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM).
Da Sporazum o strateškom partnerstvu sa Velikom Britanijom predviđa izgradnju izbjegličkih kampova u Sjevernoj Makedoniji negirao je u subotu, 7. decembra, i visoki funkcioner i poslanik vladajuće VMRO-DPMNE Antonio Milošoski, nekadašnji ministar spoljnih poslova u vladi Nikole Gruevskog.

Mickoski: Dok sam ja premijer neće biti primljen nijedan migrant

Ispred Ustavnog suda u Skoplju 1. decembra je održan protest sa kojeg su penzioneri zatražili da se povećanje penzija nastavi obračunavati linearno, dok se u ovom sudu vodi postupak ocjene ustavnosti zakona kojim je prošle godine uveden linearni umjesto procentualnog povećanja penzija.
Ukoliko se povećanje vrati na procentualno to će biti samo 600 do 700 denara (od oko devet do 11 eura), upozoreno je sa protesta, dok su makedonski penzioneri prošle i u martu ove godine imali linearno povećanje penzija od 2.500 denara (oko 40 eura).
Ove godine u septembru su dobili još 1.000 denara (oko 16 eura) na penzionersku karticu, dok bi u martu sljedeće godine trebalo biti novo linearno usklađivanje od 1.000 denara.
Sa skupa je poručeno da bi se svi trebalo zapitati zašto bi neki penzioneri u narednom povećanju trebali dobiti 700-800 denara (oko 11 do 13 eura), a drugi 3.000 do 4.000 denara (oko 48 do 65 eura).
- Nećemo imati dovoljno za jelo ako se desi da povećanje opet bude procentualno. Razlika između najviše i najniže penzije bila je jedan prema četiri, sada je jedan prema sedam i samo će se povećavati. Dosta je toga da se penzioneri dijele - rekao je na protestu ispred Ustavnog suda Zoran Trajkov, predsjednik inicijativnog odbora grupe penzionera koji se zalažu za linearno povećanje penzija.
On je najavio i protest ispred Ureda Evropske unije (EU) u Skoplju 10. decembra.
- Naša borba je za sve buduće penzionere, za koricu hljeba i ljekove. Ne govorimo ovo protiv Vlade. Govorimo ovo da se Makedonija jednom zauvijek ujedini. Dosta je bilo podjela. Naš glas će se i dalje čuti - rekao je na Trajkov.
Penzioneri koji su protestovali ispred Ustavnog suda rekli su u izjavama na skupu da su na minimalnim penzijama jer su "žrtve tranzicije, bez uplaćenih doprinosa i bore se za preživljavanje".
Izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju usvojena je prošle godine. Na zahtjev penzionera donesena je odluka da se procentualno usklađivanje penzija zamijeni linearnim povećanjem penzija za svih 345.000 penzionera u Sjevernoj Makedoniji.
Direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Nikola Memov rekao je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa da se ovo usklađivanje vrši kako bi se smanjili troškovi života, odnosno uskladili troškovi života i životni standard s porastom cjenovnih šokova u društvu i povećale plate u opštem sektoru.
Prije dva dana, penzioneri iz Štipa, Svetog Nikole, Skoplja i Kumanova takođe su protestovali u Štipu, te pored linearnog usklađivanja penzija, zatražili i povećanje isplata u slučaju smrti, kao i uvođenje penzione kartice.

Protest penzionera u Skoplju: "Nećemo imati za hljeb"

Na Balkanu bijesni hibridni rat, a Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bugarska su pod najvećim napadom - ocijenio je u emisiji "24 sata", na Televiziji E, profesor na Vojnoj akademiji "General Mihailo Apostolski" i bivši ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije Oliver Andonov.
Kako naš sagovornik navodi, razlog tome je što se Crna Gora mora destabilizovati i zaustaviti u putu ka Evropskoj uniji, dok Sjeverna Makedonija ne smije da krene u pregovore za Evropsku uniju.
- Bugarska se unutar Evropske unije mora destabilizovati, a Srbija se mora držati kao hladan partner Rusije koji može uticati i na Bosnu, i na Crnu Goru i na Sjevernu Makedoniju. Tu svakako dolazi i uticaj iz Mađarske koji je i politički i ekonomski - naveo je Andonov.
Komentarišući nedavna hapšenja crnogorskih građana koji su se borili na strani Rusije u ratu u Ukrajini, kao i na upozerenja opozicije na podizanje nelegalnih objekata od ruskih državljana za koje se sumnja da su regrutni centri, profesor kaže da je sasvim moguće da ta dešavanja promaknu vlastima, jer se slično desavalo i u Sjevernoj Makedoniji.&nbsp;
Smatra da je crnogorska Vlada dužna da sprovede preventivne mjere službi bezbjednosti, te da &nbsp;je pitanje kako su crnogorski državljani regrutovani.
- To je taj dio ruskog globalnog, odnosno za nas ovdje na Balkanu, regionalnog uticaja i hibridnog rata - zaključio je Andonov.
<h2>Rješenje</h2>
Iako su na stolu dva plana - američki i evropski - za rješenje ukrajinske krize, treba prema njegovim riječima napomenuti da postoje sumnje u američki plan da on nije isključivo američki, što predstavlja ozbiljan upad u međunarodne odnose i upad unutar američke diplomatije i donošenja odluka.
- Plan koji je predlaže Evropska unija je veoma povoljniji, veoma konsolidovaniji za Evropsku uniju, NATO, a pogotovu za Ukrajinu. Kada ulazimo u mirovne pregovore u ratu koji je počela Rusija, jer je ona agresor na Ukrajinu, moramo imati imati u vidu i interes Ukrajine na prvom mjestu, jer je ona dio Evrope, a tek nakon toga ulogu SAD-a u prijedlogu mirovnih sporazuma. Onda moramo imati u vidu ratne ciljeve koje je Rusija uspostavila počinjanjem rata u Ukrajini. Na kraju, što nije nimalo manje važno, implikacije koje će se odnositi na narušavanje međunarodnog poretka nakon Drugog svjetskog rata. To je prije svega promjena granica silom, odnosno ucjene jačih nad slabijima - istakao je Andonov.&nbsp;
Ne smatra vrijednim komentarisiti postupke američkog izaslanika Stiva Vitkofa nakon kompromitujućih transkripata, telefonskih razgovora i način na koji je sačinjen prijedlog plana od 28 tačaka koji su postavljeni kao prijedlog SAD-a.&nbsp;
- Ozbiljno se pitam da li Vitkof radi za američku administraciju ili možda radi za Putinovu administraciju - naveo je Andonov.
Podsjeća da je osnovni cilj napraviti rješenje koje ne bi ugrožavalo teritorijalni integritet Ukrajine, a već se na djelu može vidjeti kako izgleda ugrožavanje teritorijalnog integriteta te zemlje.
- Ako podrazumijevamo pod ustupke ljudska prava ruske manjine u Ukrajini, to mora Ukrajina da učini. To se ne može izbjeći i ne treba se izbjeći, jer je to dio kopenhaških kriterijuma poštovanja ljudskih prava, tako da region gdje živi većinom rusko stanovništvo, Rusi kao državljani Ukrajine, moraju dobiti sva maksimalna prava i oblik autonomije, jezik i kulturu. To ne znači promjenu granica, to znači da bi ti regioni ostali pod centralnom upravom Ukrajine, ostali bi dio ukrajinske teritorije. Garancije po pitanju bezbjednosti Ukrajine su već 1994. godine potpisane Budimpeštanskim ugovorom, trebaju se vratiti, jer su tada garantovali i SAD i Evropa, tadašnja Rusija pod Jeljcinom, da će Ukrajina biti sigurna. Ovo što se danas događa je sasvim suprotno od toga - smatra Andonov.&nbsp;
Rusija bi, kako dodaje, zauzvrat mogla da dobije da se ne raspoređuju NATO trupe na teritoriji Ukrajine.
- To ne znači da ne može Ukrajina biti članica NATO-a, jer ne možete zabraniti jednoj suverenoj državi da se priključi ili izađe iz saveza, ali bi mogli da mogle da imaju neki popustljiv sporazum u kome bi NATO snage mogle da imaju izvan Ukrajine. Kad pričamo o ratu u Ukrajini, to je više izgovor ruske diplomatije. Zbog samog ulaska Ukrajine u Evropsku uniju ona bi na jedan specifičan način dobila ugovor o zajedničkim resursima i stvaranjem evropskih snaga, koje su u procesu stvaranja kao Koalicija voljnih, Ukrajina bi opet bila na neki poseban način članica NATO-a - naglasio je Andonov.&nbsp;
<h2>Pregovori</h2>
Dodaje da je Evropa direktno pogođena ratom u Ukrajini, jer je to evropska teritorija i evropski bezbjednosni prostor, a cilj Rusije je, kako tvrdi, da izbaci Evropu iz pregovora da ne bi Evropa bila sigurnosni akter na svjetskoj političkoj sceni.&nbsp;
Smatra da je uloga Evrope stopostotno potrebna i Evropa mora biti prisutna na svim pregovorima o Ukrajini i dati svoje prijedloge i viđenja, jer se tiče Evrope teritorijalno.
- Ako bi se to desilo onda bi se postavilo pitanje kakva je uloga Evrope i po pitanju centralne Evrope. Šta bi spriječilo Putina da dođe u dodir i sa centralnom Evropom, posebno imajući u vidu razvoj režima na Balkanu, gdje i mi kao Sjeverna Makedonija imamo problem upravo zbog naše Vlade i njenih političkih opredjeljenja da produžimo pregovore sa Evropskom unijom. Vidite šta je događa u Srbiji, vidite uticaj Srbije na Crnu Goru, onda vidite šta se događa u Mađarskoj, pa uticaj Mađarske u Sjevernoj Makedoniji. Vidite šta se događa u Slovačkoj, kako se ponaša (Robert) Fico i sada ovo što se događa Češkoj. Nijesu slučajna ta pomijeranja unutar država Centralne Evrope da bi to moglo nakon pada Ukrajine, koji je brana Evropi u ovom momentu, mi bi to mogli istorijski u našim krajevima reći da je to vojna krajina sada za sprečavanje ruskog direktnog uticaja na &nbsp;Evropu i na Balkanu. Mi bi imali ozbiljan problem, imala bi Evropa u centralnom dijelu ozbiljan problem i problem u Istočnoj Evropi - ocijenio je Andonov.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVGTokRa0G6Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Andonov: Na Balkanu bijesni hibridni rat, Crna Gora se mora destabilizovati i zaustaviti u putu ka EU

Uključivanje Crne Gore i Sjeverne Makedonije u Zajedničku izvršnu grupu nije samo korisno, već i strateški nužno - jer jedino kroz blisku saradnju i pravovremenu razmjenu informacija zemlje mogu efikasno odgovoriti na zajedničke bezbjednosne izazove.&nbsp;
To je ocijenjeno na Operativnom sastanku Zajedničke izvršne grupe za sprečavanje neregularnih migracija formirane u okviru Berlinskog procesa, koji je juče održan u Tirani, u organizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova Velike Britanije, a kojem su prisustvovali v.d. direktor Uprave policije Lazar Šćepanović i pomoćnik direktora za Sektor granične policije Dejan Bojić.
Pored direktorice Ministarstva unutrašnjih poslova Velike Britanije za obavještajne podatke i međunarodne operacije, sastanku su prisustvovali i direktori policija Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije, sa svojim saradnicima.&nbsp;
- Na sastanku je potvrđeno da se Zajednička radna grupa širi, te da su, pored Velike Britanije, Albanije i Kosova, njen sastavni dio odnedavno i Crna Gora i Sjeverna Makedonija - naveli su u Upravi policije.
Naglašeno je, dodaju u saopštenju, da ova struktura predstavlja objedinjeni operativni front protiv savremenih prijetnji, posebno neregularnih migracija, prekograničnog kriminala i nezakonitih finansijskih tokova čije se djelovanje zasniva na intenzivnoj razmjeni informacija, bržim provjerama, sinhronizovanim operacijama, jedinstvenim standardima i upotrebi savremenih tehnologija, radi izgradnje zajedničkih mehanizama za detekciju, prevenciju i suzbijanje prekograničnog kriminala.
- Istaknuto je da dosadašnji rezultati pokazuju da je ovaj mehanizam saradnje primjer kako zemlje regiona mogu efikasnije koordinisati kapacitete, podatke i operativne napore, te da se zajedničkim djelovanjem mogu značajno suzbiti nezakonite migracije i kriminalne mreže - naveli su u policiji.
Zaključeno je da će ovi procesi dodatno unaprijediti saradnju zemalja učesnica i podići nivo operativne efikasnosti, sa ciljem jačanja sistema granične bezbjednosti kao osnovnog preduslova stabilnog sistema unutrašnje, regionalne i evropske bezbjednosti.

Strateški nužno uključivanje Crne Gore i Sjeverne Makedonije u Zajednički front za graničnu bezbjednost

Medijska pismenost je jedan od najjačih alata koje imamo kako bismo zaštitili društvo. Kada ljudi mogu da prepoznaju lažni sadržaj, preispituju ono na što nailaze na internetu i da traže pouzdane informacije - oni postaju aktivni čuvari demokratije.
To je poručio ambasador Evropske unije (EU) u Sjevernoj Makedoniji Mihalis Rokas na otvaranju Konferencije za medijsku pismenost 2025 EU – Zapadni Balkan pod nazivom "Ti znaš, drugi ne zna - tvoj komentar može da pomogne", koja je danas otvorena u Skoplju u organizaciji Delegacije Evropske unije.
Ovo je, kako je rekao Rokas, i jedan od razloga za „Evropski štit za demokratiju“ - inicijativu EU čiji je cilj da ojača zajedničku spremnost da se suprotstavimo manipulativnim informacijama i izgradimo kolektivnu otpornost na dezinformacije.
Rokas je konstatovao da je u dinamičnom medijskom okruženju, u kojem društvene mreže, vještačka inteligencija i strano manipulisanje informacijama preoblikuju način na koji građani pristupaju informacijama i interpretiraju ih, neophodno uložiti napore u jačanje kolektivnog odgovora na dezinformacije i uticaj zlonamjernih aktera.
I direktor AVMU-a dr Zoran Trajčevski istakao je da je cilj fokusirati se na kritičko razmišljanje i ličnu odgovornost u digitalnom prostoru.&nbsp;
- Jer danas, više nego ikad, nije dovoljno samo da prepoznamo dezinformaciju — potrebno je da reagujemo, da dijelimo znanje, da budemo aktivni građani - poručio je on.
U fokusu ove konferencije je više tema, među kojima su: platforme društvenih medija kao dio problema i dio rješenja za spoljnu manipulaciju i dezinformisanje; rodne dezinformacije i digitalna mržnja; važnost institucionalnog odgovora na prijetnje spoljne manipulacije i dezinformisanja; vještačka inteligencija van čet-botova: suverenitet, izgradnja kapaciteta za istinu; sljedeća generacija i platforme: navigacija kroz rizike i mogućnosti.
Konferencija je vodeći regionalni događaj Evropske službe za spoljne poslove u oblasti medijske pismenosti, a ove godine konferencija u Skoplju označava i početak Dana medijske pismenosti.

Anja Ivanović

Ljudi postaju aktivni čuvari demokratije kada prepoznaju lažni sadržaj i traže pouzdane informacije

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: sjeverna-makedonija