Pojedini mediji su danas lažno pominjali moje ime i pokušali da me prozivaju bez ikakvog osnova povodom današnjeg glasanja na Vladi, naveo je u saopštenju potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.&nbsp;
Kazao je da je njegov izostanak bio uredno i blagovremeno najavljen, u potpunom skladu sa procedurama Vlade.
- U trenutku najave odsustva nijesam imao informaciju da će se o ovim zaključcima raspravljati. Sadržaj usvojenih zaključaka sam naknadno pogledao i mogu potpuno odgovorno da kažem: da sam bio prisutan, zajedno sa kolegom Marašem Dukajem (koji je takođe bio opravdano odsutan) glasao bih ZA, jer u zaključcima nema ništa sporno, naprotiv, oni obavezuju Vladu na dijalog, zaštitu građana i poštovanje ekoloških standarda- kazao je Đeljošaj.
Zato je, kaže Đeljošaj, svako pokušavanje da se njegov &nbsp;izostanak predstavi kao politički stav potpuno netačno.&nbsp;
- To je bila tehnička odsutnost, uredno najavljena i ništa više od toga. Ovakvi primjeri, međutim, pokazuju do koje mjere su pojedini novinari spremni da lažno informišu građane- naveo je Đeljošaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đeljošaj: Moj izostanak bio najavljen, da sam bio prisutan glasao bih ZA zaključke

Vlada Crne Gore je, na danas održanoj 102. sjednici kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić, imenovala Snežanu Jonicu za generalnu konzulku u Njujorku, dok je Amer Cikotić imenovan za generalnog konzula u Njemačkoj, sa sjedištem u Frankfurtu, dok je Nikola Vukčević postavljen za savjetnika potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose.
Vlada je donijela više kadrovskih rješenja:
1. Rješenje o imenovanju Dubravke Mihailović za zamjenicu glavnog revizora Revizorskog tijela,
2. Rješenje o razrješenju predsjednika i članova Upravnog odbora Akreditacionog tijela Crne Gore, u sastavu: prof. dr Aleksandar Vujović, predsjednik, i članovi: Jelena Jovanović, Dragan Vukčević, Jovan Nikolić i Danijela Šuković,
3. Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora Akreditacionog tijela Crne Gore, u sastavu: prof. dr Aleksandar Vujović, predsjednik, i članovi: Bujar Hasangjekaj, Milica Bečić, Miomir Vulić i Bekim Çoba,
4. Rješenje o prestanku mandata direktora ranije Uprave za dijasporu Predraga Mitrovića,
5. Rješenje o imenovanju Jovana Bojovića za člana Savjeta za vladavinu prava,
6. Rješenje o razrješenju člana Biroa za operativnu koordinaciju Janka Lakovića, i Rješenje o imenovanju pukovnika Milana Bigovića za novog člana ovog Biroa,
7. Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Miloša Rajkovića,
8. Rješenje o određivanju Miloša Rajkovića za vršioca dužnosti direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima,
9. Rješenje o imenovanju mr Veselina Klikovca za izvršnog direktora Društva za promet roba i usluga „Montenegro Bonus“ d. o. o. Cetinje,
10. Rješenje o opozivu Amera Cikotića sa dužnosti generalnog konzula u Generalnom konzulatu Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama, sa sjedištem u Njujorku,
11. Rješenje o postavljenju Snežane Jonice za generalnu konzulku u Generalnom konzulatu Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama, sa sjedištem u Njujorku,
12. Rješenje o postavljenju Amera Cikotića za generalnog konzula u Generalnom konzulatu Crne Gore u Saveznoj Republici Njemačkoj, sa sjedištem u Frankfurtu i
13. Rješenje o imenovanju Nikole Vukčevića za savjetnika potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose.

Kadrovska rješenja Vlade: Jonica generalna konzulka u Njujorku, Cikotić u Frankfurtu

Na desetoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, usvojene su nove mjere u oblasti vizne i migracione politike, sa ciljem povećanja kontrole stranaca i jačanja bezbjednosne i fiskalne discipline u Crnoj Gori.
Prema zaključcima sa sjednice, državljanima zemalja koje nijesu usklađene sa viznom politikom Evropske unije, a u Crnu Goru ulaze bez vize, biće skraćen dozvoljeni boravak sa 90 na 30 dana. Ministarstvo vanjskih poslova zaduženo je da predloži izmjene Uredbe o viznom režimu, čime će Crna Gora dodatno uskladiti politiku sa standardima EU.
Takođe, kroz izmjene Zakona o strancima, preciznije će se definisati osnove za privremeni boravak – on će se moći ostvariti samo kroz ulaganje u nepokretnost u minimalnom iznosu od 200.000 eura, dok će boravak po osnovu osnivanja firme biti zamijenjen uslovom zaposlenja na puno radno vrijeme u registrovanom preduzeću.
Vijeće je konstatovalo da su zabilježeni brojni slučajevi kršenja poreskih propisa od strane stranih državljana, te odlučilo da Poreska uprava dostavlja Upravi policije podatke o nelikvidnim i neaktivnim firmama u stranom vlasništvu, kako bi se pokrenuli postupci za ukidanje boravka u slučajevima kada za to postoje zakonski uslovi.
Tokom sjednice istaknuto je da je, nakon nedavnih razgovora premijera i ministara sa zvaničnicima Republike Turske, dogovorena jača međudržavna saradnja i razmjena podataka između nadležnih organa dvije zemlje, uz garancije na najvišem nivou.
U radu sjednice učestvovali su predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Uprave policije, Ministarstva vanjskih poslova, Tužilaštva i v.d. direktora Poreske uprave Crne Gore.
Iz Vlade je saopšteno da Crna Gora ostaje posvećena evropskim standardima i zaštiti svih građana i stranaca koji zakonito borave na njenoj teritoriji, te da su nove mjere dio reformi usklađenih sa pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, u cilju unapređenja bezbjednosne, migracione i fiskalne politike.

1250x600

1084x550

Vlada pooštrava uslove boravka stranaca: Boravak bez vize skraćen na 30 dana, ukida se osnov boravka za vlasnike neaktivnih firmi

Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk sazvao je hitnu sjednicu Vlade Kantona Sarajevo zbog slučaja hapšenja dvojice policajaca koji se terete za dva slučaja odvojena slučaja - seksualno uznemiravanje i spolna zloupotreba djeteta starijeg od 15 godina.
U kratkom saopćenju, Uk je rekao kako će javnost već danas biti informisana o daljim aktivnostima.
- Sazvao sam hitnu sjednicu Vlade Kantona Sarajevo povodom hapšenja dvojice policajaca koji se terete za seksualno uznemiravanje i zloupotrebu djeteta. Bit ćemo u permanentnom zasijedanju, pokrećemo istragu, a javnost ćemo već danas informisati o daljim aktivnostima - naveo je premijer u saopštenju 2. novembra.
Policijski službenici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) KS, pod nadzorom tužioca Kantonalnog tužilaštva KS, tokom noći između 1. i 2. novembra su uhapsili dva policijska službenika te policijske uprave, objavio je MUP Kantona prethodno.
Nad uhapšenima će danas biti izvršena kriminalistička obrada, naveli su u saopštenju iz MUP-a.
Hapšenja su uslijedila nakon što se 1. novembra uveče policiji obratilo službeno lice jedne od ustanova za socijalno zbrinjavanje sa područja Kantona Sarajevo, saopšteno je.

Hitna sjednica Vlade Kantona Sarajevo nakon hapšenja policajaca zbog seksualnog uznemiravanja djece

Na 100. sjednici Vlade Crne Gore, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Aleksa Bečić, donijeta je Uredba o kriterijumima za utvrđivanje visine godišnje naknade za prekoračenje roka završetka građenja objekata.
Ovom uredbom propisuje se da investitori koji ne završe gradnju u roku od pet godina od izdavanja građevinske dozvole plaćaju godišnju naknadu od 5% predračunske vrijednosti objekta. Naknada se uplaćuje na račun budžeta Crne Gore ili jedinice lokalne samouprave, u zavisnosti od organa koji je izdao dozvolu. Cilj uredbe je zaštita prostora, sigurnost građana i stvaranje urbanog okruženja po mjeri čovjeka.
Vlada je takođe donijela Odluku o izmjeni odluke o određivanju blokova za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika, pri čemu je definisana površina podmorja Crne Gore koja će biti ponuđena na tenderima. Blokovi su odmaknuti 2,5 do 3 km od obale kako bi se zaštitio turizam, a pri izboru vodilo se računa o zaštićenim zonama i aktuelnim razgraničenjima sa susjednim državama. Vlada je naglasila da očekuje pozitivne rezultate istraživanja podmorja, uzimajući u obzir iskustva susjednih država koje već proizvode ugljovodonike.
Donesena je i Informacija o polaznim osnovama za pregovore sa IBRD-om za finansiranje Projekta razvoja ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora otpornog na klimatske promjene, u vrijednosti do 33 miliona eura. Projektom se jačaju kapaciteti javnih institucija u sektoru ribarstva i poljoprivrede, u cilju unapređenja usluga i pripreme Crne Gore za pristupanje EU, posebno u poglavljima 11, 12 i 13.
Vlada je usvojila i Informaciju o hitnom usaglašavanju propisa za puštanje u rad Integrisanog sistema za upravljanje prihodima (IRMS). Ministarstva finansija, socijalnog staranja i rada zadužena su da predlože izmjene i dopune zakona kako bi novi sistem Poreske uprave mogao efikasno funkcionisati od 1. januara 2026. godine.

Vlada donijela uredbu o naknadama za prekoračenje rokova u izgradnji i usvojila niz informacija

Na današnjoj sjednici Vlada Crne Gore imenovala je dr Ivana Samardžića za novog vršioca dužnosti direktora Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Podsjećamo, dosadašnja vršiteljka dužnosti direktora, doc. dr Snežana Barjaktarović-Labović, nedavno je podnijela ostavku, nekoliko dana prije isteka mandata.
Sjednicom Vlade predsjedavao je premijer Milojko Spajić, a pored imenovanja u IJZ, donijete su i sljedeće odluke:
- &nbsp;razriješen je Marko Gorkovović sa funkcije predsjednika Savjeta JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, a na njegovo mjesto imenovan Jasmin Purišić,
- &nbsp;mr Svetlana Jovanović imenovana je za izvršnu direktoricu DOO „Agencija za planiranje prostora Crne Gore“,
- razriješen je državni sekretar u Ministarstvu dijaspore Adel Omeragić,
- &nbsp;prestala je dužnost v. d. generalnog direktora Direktorata za međunarodnu saradnju i EU fondove u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera dr Trifuna Savića,
- &nbsp;Aleksandar Pešić imenovan je za zamjenika Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore – Kancelarija u Podgorici,
- &nbsp;mr Emir Muzurović razriješen je dužnosti člana Odbora direktora ZU Apoteke Crne Gore „Montefarm“, a za novu članicu imenovana je mr Biserka Bulatović,
- &nbsp;razriješena je dr Ana Nenezić, članica Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, a imenovana Mira Kljajević,
- &nbsp;određena je Jelena Davidović za punomoćnicu – predstavnicu državnog kapitala na XLV vanrednoj Skupštini akcionara „Montenegroberza“ AD Podgorica,
- &nbsp;doc. dr Snežana Barjaktarović-Labović razriješena je dužnosti v. d. direktorice Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Vlada imenovala Ivana Samardžiča za novog vršioca dužnosti direktora Instituta za javno zdravlje

Vlada Crne Gore je na današnjoj, 94. sjednici razmatrala više kadrovskih pitanja, a pet imenovanja je označeno oznakom ''interno''.
Ombudsman Siniša Bjeković imenovan je za člana Savjeta za vladavinu prava.
Vlada je razriješila pa ponovo imenovala članove Odbora direktora Društva sa ograničenom odgovornošću „Crnogorski operator tržišta električne energije“ – Podgorica u sastavu Nermin Škretović, Maksim Vučinić i Đorđije Ostojić.
Za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za kapitalne, međunarodne i projekte iz fondova EU u Ministarstvu pravde imenovana je Jasna Jovović, &nbsp;dok je Isadu Kurpejoviću prestao mandat v.d. generalnog direktora Direktorata za penzijsko i invalidsko osiguranje i boračku i invalidsku zaštitu u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Za vršioca dužnosti rukovodioca Kancelarije za održivi razvoj u Generalnom sekretarijatu Vlade Crne Gore određen je Ranko Andrijašević, dok je Slavica Leković razriješena pozicije zamjenice Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore - Kancelarija u Podgorici. Na tu poziciju imenovana je Sandra Filipović.
Milica Musović određena je za vršiteljku dužnosti sekretarke Ministarstva ekonomskog razvoj, dok je Božidaru Pavloviću prestao mandat v.d. generalnog direktora Direktorata za energetsku efikasnost u ranijem Ministarstvu energetike.

Kadrovska rješenja Vlade: Pet imenovanja pod oznakom ''interno'', Bjeković član Savjeta za vladavinu prava

Vlada Crne Gore održaće 87. sjednicu danas sa početkom u 12.00 sati.
Ukoliko bude odlučeno da nakon sjednice članovi Vlade daju izjave za javnost termin konferencije za medije biće objavljen naknadno, navode iz Vlade.
U saopštenju se ne navodi šta je na dnevnom redu.

Vlada zakazala sjednicu u 12 sati

Vlada je, na danas održanoj 80. sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, donijela odluku o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću "Agencija za planiranje prostora Crne Gore".
U obrazloženju Odluke stoji da je jedno od ključinih rješenja nove politike uređenja prostora sadržane u Zakonu o uredenju prostora da izrada planskih dokumenata, kojim se uređuje prostor kao najvažniji i najznačajnij resurs, treba da bude u isključivoj nadleżnosti Države, odnosno lokalne samouprave. Sljedstveno tome, članom 34 Zakona predviđeno je da planske dokumente izrađuje privredno društvo koje ispunjava uslove propisane ovim Zakonom, i to privredno društvo koje osniva Vlada za izradu državnih planskih dokumenata, a privredno društvo koje osniva skupština jedinice lokalne samouprave za izradu lokalnih planskih dokumenata.
- Pored poslova na izradi državnog planskog dokumenta ovo privredno društvo pribavlja podatke, podloge i ostala dokumenta neophodna za izradu planskog dokumenta, upoznaje javnost sa izradom planskog dokumenta, vrši reviziju lokalnih planskin dokumenata, kao i druge poslove utvrđene zakonom i aktom o osnivanju- navodi se u obrazloženju.
&nbsp;Iz Vlade su poručili da će se finansijska sredstva potrebna za osnivanje Društva obezbjediti iz Budžeta sa pozicije organa državne uprave nadležnog za planiranje prostora, urbanizam i državnu imovinu u iznosu od 500.000 eura.

Vlada osnovala ''Agenciju za planiranje prostora Crne Gore''

Vlada je u proteklih 15 mjeseci rada održala 146 sjednica, od kojih više od polovine - 58 odsto, telefonskih, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Iz te nevladine organizacije (NVO) su kazali da sve treba da zabrine činjenica da se upravo na telefonskim sjednicama, često održanim vikednom ili noću, donose važne, ali i problematične odluke.
- Kako iz oblasti nacionalne bezbjednosti, međunarodnih odnosa, obrazovanja, finansijskih pitanja, strateških državnih projekata, ili onih koji adresiraju neke od ranjivih grupa - naveli su iz CGO.
Prema njihovim riječima, mijenjani su brojni zakoni i usvajane odluke koje direktno utiču na kvalitet života građana Crne Gore, za koje nije bilo jasno koja je to hitnost uticala da se tako procesuiraju, ali je za neke bilo jasno da tu ima posla i za istražne organe.
- Ilustracije radi, iako je država u redovom stanju, što vlasti često podvlače, na telefonskoj sjednici, u noćnim satima, razriješen je jedan, a postavljen drugi direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, a na sličan način određen je i vršilac dužnosti direktora Uprave policije - navodi se u saopštenju.
Iz CGO su rekli da je redovna praksa i da se na telefonskim sjednicama donose desetine kadrovskih rješenja, smjenjuju i postavljaju javni funkcioneri, a da ni članovi Vlade ili zainteresovana javnost nemaju priliku da se blagovremeno upoznaju sa motivima tih izmjena, ili biografijama onih koji se tako postavljaju na odgovorne pozicije.
- Preovlađujuće telefonske sjednice, uz ranije ukidanje direktnih prenosa sjednica Vlade, potvrđuje trend arogantnog odnosa izvršne vlasti prema građanima uz zidanje zidova netransparentnosti, kojima se ne doprinosi ni kvalitetu odluka od javnog interesa niti demokratskoj konsolidaciji - navodi se u saopštenju.

CGO: Od 146 sjednica Vlade 58 odsto bilo telefonskih

Bjelorusija je oslobodila 123 zatvorenika nakon što je iz Vašingtona navedeno da ukidaju sankcije na bjeloruski izvoz đubriva.
Bjeloruski mediji i organizacije za zaštitu ljudskih prava izvijestili su 13. decembra da je lider zemlje Aleksandar Lukašenko pomilovao 123 zatvorenika.
Među oslobođenima su istaknuta liderica protesta iz 2020. godine Marija Kalesnikava i dobitnik Nobelove nagrade Ales Bjaljacki, kao i državljani nekoliko zemalja.
Predstavnik ureda opozicione liderice Svetlane Tihanovskaje rekao je kasnije da su svi oslobođeni politički zatvorenici sigurni i da su napustili Bjelorusiju.
Prema izvještajima državnih medija Bjelorusije, zatvorenici su pomilovani kao rezultat dogovora s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Zatvorenici su oslobođeni nakon što su izvještaji u državnim medijima citirali Trampovog izaslanika Johna Coalea, koji je rekao da Vašington ukida sankcije na potaš, bjeloruski izvozni proizvod u sektoru gnojiva.
- U skladu s instrukcijama predsjednika Trampa, Sjedinjene Američke Države ukidaju sankcije na potašu. Ovo je veoma dobar potez Sjedinjenih Američkih Država za Bjelorusiju.- rekao je Coale.&nbsp;
Bjelorusija je jedan od najvećih svjetskih proizvođača potaše, ključnog sastojka đubrivo.
Rekao je da su dvije strane takođe razgovarale o mogućnosti poboljšanja odnosa. 7
- Razgovarali smo o budućnosti, o tome kako ići naprijed putem približavanja između SAD-a i Bjelorusije- rekao je Coale.
Godinu dana nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji američko Ministarstvo finansija uvelo je, u avgustu 2021., sankcije Minsku u augustu 2021. godine.
Sankcije su bile usmjerene na Belaruskali, najvećeg proizvođača gnojiva u zemlji, zbog toga što je "glavni izvor poreskih prihoda i strane valute za režim Lukašenka".
Coale je rekao da je s Lukašenkom razgovarao o širokom spektru pitanja.&nbsp;
- Razgovarali smo o ratu između Ukrajine i Rusije, o Venecueli- rekao je.
Coale je naveo da, s obzirom na Lukašenkovo dugogodišnje prijateljstvo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Vašington želi njegovu pomoć u uticanju na Kremlj.
- Vaš predsjednik ima dugu istoriju s predsjednikom Putinom i ima sposobnost da mu daje savjete. To je veoma korisno u ovoj situaciji- rekao je Coale.
Napomenuo je da bi Lukašenko mogao biti u stanju promijeniti Putinovo mišljenje u kontekstu tekućih razgovora o okončanju rata u Ukrajini.
- Naravno, predsjednik Putin može prihvatiti neke savjete, a druge ne. Ovo je način da se olakša proces- rekao je Coale.

Bjelorusija oslobodila 123 zatvorenika

Više od dvije hiljade osoba poginulo je ili nestalo u velikim poplavama i klizištima u Indoneziji i Šri Lanki, pokazali su zvanični podaci. 

Neviđene poplave, klizišta, oluje i cikloni uzrokovali su široko rasprostranjenu devastaciju širom Južne i Jugoistočne Azije, a Indonezija je najteže pogođena, dok je slijedi je Šri Lanka, prenosi Anadolija.
Indonezijska nacionalna agencija za upravljanje katastrofama saopštila je da je do sada na Sumatri poginulo 995 ljudi, 226 je nestalo, a više od pet hiljada je povrijeđeno, dok su spasilačke operacije u toku.
Više od 3,2 miliona ljudi pogođeno je razornim poplavama i klizištima u poplavljenim provincijama Sjeverna Sumatra, Zapadna Sumatra i Aceh.
U Šri Lanki, prema podacima Centra za upravljanje katastrofama, broj žrtava ciklona Ditvah porastao je na 640, a 211 osoba se još vodi kao nestalo od oluje koja je udarila 17. novembra.
Razorna poplava pogodila je i više od 1,6 miliona ljudi i prouzrokovala štetu na oko 110 hiljada kuća, uključujući više od 5,7 hiljada potpuno uništenih.
Ujedinjene nacije su prošle sedmice saopštile da je najmanje 185 ljudi poginulo na jugu Tajlanda, dok se 367 vodi kao nestalo.
Četiri smrtna slučaja zabilježena su i u Indiji, a tri u Maleziji usljed teških vremenskih uslova.

U poplavama u Indoneziji i Šri Lanki više od dvije hiljade mrtvih i nestalih

Nemam dileme da su motivi za blokadu dva poglavlja politički, a ne tehnički. Iz jednostavnog razloga: da se radilo o neispunjenim kriterijumima, to bi nam bilo saopšteno znatno ranije i bila bi data prilika da se nešto popravi i da se nedostaci otklone. To se nije desilo. Ovdje je riječ o namjeri da se napredak Crne Gore u pregovorima uspori.
To, međutim, ne znači da smo ispunili sve obaveze u poglavlju 11, za koje imamo dva završna mjerila, kao ni u poglavlju 13, za koje takođe imamo dva završna mjerila.&nbsp;
Ni u jednom od nedavno zatvorenih poglavlja nismo ispunili sve kriterijume. Politička je odluka bila i kada smo zatvarali i tada nam je to koristilo, politička je i sada kada smo blokirani, kada nam to šteti i usporava naš već veoma spor put.&nbsp;
Izuzetno je važno da istovremeno razumijemo političku realnost procesa i ubrzamo suštinske reforme – jer samo ta kombinacija može spriječiti dalja usporavanja. Bez tog paralelnog djelovanja, svaka naredna odluka može ponovo biti politička – i ponovo na našu štetu.
Novembarski Izvještaj Evropske komisije - objavljen, dakle, prije samo mjesec dana - je ukazao na niz obaveza u poglavljima 11 i 13, koja pripadaju klasteru 5 „Resursi, poljoprivreda i kohezija“.
Kada je u pitanju poglavlje 11 „Poljoprivreda i ruralni razvoj“ Komisija navodi da su preporuke iz 2024. godine samo djelimično sprovedene i da Crna Gora naročito treba da intenzivira sprovođenje programa IPARD III i obezbijedi više resursa, naročito kadrovskih. Osim toga navodi se da država mora da ubrza sprovođenje Akcionog plana za usklađivanje s pravnom tekovinom EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, obezbjeđujući kontinuirano usklađivanje zakonodavstva i finalizaciju registra vinograda.&nbsp;
Traži se i da se osigura da se aktivnosti i mjere utvrđene u sprovedbenom planu za uspostavljanje agencije za plaćanje i integrisanog sistema upravljanja i kontrole preduzimaju i ispunjavaju u određenim vremenskim okvirima, s posebnim fokusom na ažuriranje sistema identifikacije zemljišnih parcela (LPIS) i izradu detaljnih planova za uspostavljanje sistema za nadzor površina. Na kraju, podsjeća se i da su u oblasti borbe protiv korupcije, IPARD tijela obavezna da sprečavaju, otkrivaju i prijavljuju nepravilnosti.
Kada je u pitanju poglavlje 13 „Ribarstvo i akvakultura“, prošlogodišnje preporuke Komisije su takođe samo djelimično sprovedene i ostaju uglavnom važeće. Od Crne Gore je naročito traženo da poveća svoje administrativne, kontrolne i inspekcijske kapacitete, kako je i predviđeno Akcionim planom za jačanje administrativnih, inspekcijskih i kontrolnih kapaciteta usvojenim u julu 2025. godine. U pogledu inspekcija i kontrole, u 2025. godini nije bilo povećanja broja inspektora za ribarstvo, niti povećanja broja zaposlenih u administraciji. U toku su aktivnosti na daljem ažuriranju i unapređenju informacionog sistema za ribarstvo, kao i na obezbjeđivanju neophodne opreme i obuka za inspektore.
Osim toga naglašeno je da je neophodno da se sprovedu Zakon o morskom ribarstvu, Zakon o akvakulturi i Zakon o strukturnim mjerama i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi te nastavi rad na razvoju sekundarnog zakonodavstva (podzakonskih akata i pravilnika) neophodnog do trenutka pristupanja. Konačno, decidno se navodi da nije bilo pomaka u oblasti pomorskog prostornog planiranja.
Iz svega navedenog vidimo da smo za ova dva poglavlja usvojili neke od zakona, strategija i akcionih planova, ali da njihovo sprovođenje gotovo da nije ni započeto, dok administrativni kapaciteti nisu unaprijeđeni. Drugim riječima, usvojene javne politike za poljoprivredu i ribarstvo nisu još zaživjele u praksi.&nbsp;
Sprovođenje svih ovih preporuka je u interesu građana i građanki Crne Gore. Zajednička poljoprivredna politika EU (ZPP) podržava poljoprivrednike i osigurava bezbjednost hrane u Evropi. Pomaže u suočavanju s klimatskim promjenama i održivom upravljanju prirodnim resursima; održava ruralna područja i pejzaže širom EU; održava ruralnu ekonomiju živom promovisanjem radnih mjesta u poljoprivredi, agroprehrambenoj industriji i povezanim sektorima. To zahtijeva snažne sisteme upravljanja i kontrole. Postoje i zajednička pravila EU za tržišne standarde, politiku kvaliteta i organsku poljoprivredu koja je važno ne samo da usvojimo, nego da dosljedno sprovodimo.
Sa druge strane, Zajednička politika u oblasti ribarstva (ZRP) propisuje pravila za upravljanje ribarstvom, štiti žive resurse mora i ograničava uticaj ribarstva na životnu sredinu. To uključuje postavljanje kvota za ulov, upravljanje kapacitetima flote, pravila o kontroli i inspekciji, pravila o tržištima i akvakulturi i podršku za ribarstvo i obalne zajednice. Pored toga, ona podstiče održivu akvakulturu.&nbsp;
Činjenica da je odluka o blokadi dva poglavlja politička ne oslobađa domaće institucije obaveze da ubrzaju ispunjavanje preuzetih obaveza, već upravo suprotno – povećava potrebu za ozbiljnijim i organizovanijim pristupom. Nadležno ministarstvo, pregovaračka struktura i Vlada treba što prije da obavijeste javnost šta je preduzeto da sve navedene preporuke budu realizovane.
Svako odlaganje u ispunjavanju ovih obaveza znači ne samo sporije pregovore, već i gubitak prilika za razvoj ruralnih područja, jačanje prehrambene bezbjednosti i održivo upravljanje morskim resursima.

Motivi za blokadu poglavlja su politički, ali to ne znači da smo ispunili sve obaveze u poglavljima

XXIII Maslinijada, najznačajnija poljoprivredno-turistička manifestacija Bara svečano je otvorena danas u Starom Baru, te su starobarsku pjacu ispunili izlagački štandovi bogati domaćim proizvodima, maslinama, maslinovim ulje, delicijama iz tradicionalne kuhinje, iz svih barskih krajeva, kao i gosti – proizvođači meda, vina i ljekovitog bilja, kao i alata za poljoprivredu.
Ova tradicionalna manifestacija koju NVO „Maslinijada“ i NVO Udruženje maslinara „Antivari“ organizuju pod pokroviteljstvom Opštine Bar i Turističke organizacija Bar, uz podršku „Kuće maslina“ Bar i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO okupila je oko 70 izlagača iz Bara i drugih gradova Crne Gore.
Jedan od utemeljivača manifestacije i predsjednik Organizacionog odbora Maslinijade, Suljo Mustafić podsjetio je na začetke ove manifestacije i ukazao na napredak koji su tokom 23 godine održavanja Maslinijade ostvarili.
- Kada smo, prije 23 godine, pokrenuli Maslinijadu, nošeni entuzijazmom, naša ideja je bila da revitalizujemo maslinarstvo, da unaprijedimo i modernizujemo proizvodnju, i vratimo Starom Baru onaj sjaj koji mu pripada. Znali smo da je to neodvojivo, jer milenijumska stabla govore o posvećenosti plemenitom stablu masline, a ovaj Stari grad i sve oko njega svjedoči o visokoj kulturi i graditeljskom umijeću naših predaka. Uspjeli smo sa našim prijateljima maslinarima, kojima je ova fešta postala omiljeno mjesto susreta, zbližavanja, druženja i pozitivnog natjecanja. Zato im se od srca zahvaljujemo. Sjećamo se i onih koji, nažalost, više nisu sa nama. Njihovu plemenitost i podršku maslinarstvu, Starom Baru i ovoj manifestaciji nećemo zaboraviti, a njihove porodice i nasljednici su zajedno sa nama i danas i uvijek. Mi smo posvećeni okupljanju ljudi u plemenitoj misiji zbližavanja, u maslinarstvu, u kulturi, u čovjekoljublju i civilizacijskim vrijednostima. Vjerujemo da ćemo to prenijeti na našu djecu i na generacije koje dolaze. Ovo je manifestacija posebnog duha- bliskosti, radosti i vedrine. Želimo da takva uvijek i ostane! Stari Bar to zaslužuje, jer „Maslina je ime Bara“-poručio je Mustafić.
Mustafić je na kontinuiranoj podršci zahvalio Opštini Bar i Ministarstvu poljoprivrede, ali je i pozvao na unapređenje saradnje u oblasti maslinarstva.
- Znamo da maslinarstvo u Baru i Crnoj Gori zaslužuje i veću podršku ako želimo bolje rezultate. Moraju se napraviti bolji putevi kroz maslinjake, i dati nove podsticajne mjere, po uzoru na Hrvatsku. Revitalizacija starih maslinjaka, podizanje novih zasada, ranija berba, još bolji kvalitet ulja i zaštita domaćeg i autohtonog proizvoda- barske žutice- zadaci su svih nas. Samo uz pomoć države i lokalne uprave, zajednički možemo imati rezultat -zadovoljnog maslinara, uzorno gazdinstvo i veće količine kvalitetnog ulja. Zato tražimo značajniju podršku da bi maslinari ostajali na svojim stoljetnim posjedima i radili više i bolje, i za sebe i za porodice- naveo je on.
Podsjetio je da su ove godine težili unapređenju zakona o maslinarstvu.
- Našim amandmanima, pored ostaloga, tražili smo izmjene predviđenih zakonskih rješenja, gdje se predviđala totalna zabrana gradnje u maslinjacima. To bi, po našem mišljenju bilo kažnjavanje onih koji su stoljećima sačuvali svoje maslinarske posjede. Zato smo, nakon zahtjeva naših brojnih članova- ozbiljnih maslinara, tražili smo da se dozvoli kontrolisana gradnja, ali isključivo maslinarima sa većim posjedima i površinama, da mogu izgraditi objekat za vlastito individualano stanovanje, objekte koji služe proizvodnji ili preradi maslinovog ulja ili kojima će turistički bolje valorizovati svoj porodični maslinjak. Takođe, apelovali smo, tražimo to i danas - da državni organi kontrolišu gradnju i rade svoj posao kažnjavajući one nesavjesne i neodgovorne graditelje, a među njima je najmanje autetničnih maslinara. Naša zalaganja su prepoznata i amandmani su postali dio zakona, stoga zahvaljujemo svim poslanicima koji su ih podržali, posebno poslanicima iz Bara- Edini Dešić i Dejanu Đuroviću, koji su obrazlagali naše prijedloge, kao i ministru Jokoviću na razumijevanju- dodao je Mustafić.
Svoju podršku Maslinijadi i danas je pokazao ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković.
- Maslinijada je manifestacija koja je prerasla u simbol upornosti i tradicije naših vrijednih maslinara. Maslinijada je mnogo više od sajma, ona je nosilac poruke zajedništva, okupljanja, mudrosti i trajanja. Svako stablo masline u Baru svjedoči istrajnosti, povezanosti čovjeka sa zemljom i vjerovanju da se pravi rezultat postiže strpljenjem i ljubavlju. Naš zajednički zadatak i proizvođača i institucija je dalje podizanje standarda u proizvodnji, preradi i plasmanu, kao i stalno unapređenje kvaliteta koje je preduslov uspjeha na domaćem i međunarodnom tržištu- istakao je Joković.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević zvanično je otvorio XXIII Maslinijadu, te istakao da i ove godine potvrđuju krilaticu „Maslina je ime Bara“.
- Sa ponosom možemo da istaknemo da je rod u ovoj godini bio kvalitetan, da je maslinovo ulje ekstra kvaliteta, nakon par godina prilično velikih izazova sa kojima su se maslinari sreli. Posebno me raduje da je ovogodišnje takmičenje potvrdilo da maslinarstvo kao poljoprivredna grana možda i najviše napreduje od svih poljoprivrednih kultura u Crnoj Gori. Savremene metode modernog maslinarstva se već u kontinuitetu primjenjuju u Baru i to potvrđuje činjenica da su od svih analiziranih uzoraka u ovom takmičarskom dijelu samo dva ocijenjena kao djevičanska, dok su ostala ocijenjena kao ekstra djevičanska- naveo je Raičević.
Takmičarski dio trodnevne manifestacije i ove godine čini izbor najkvalitetnijih maslinovih ulja proizvedenih u 2025.
Panel Instituta za maslinarstvo Zavoda za mediteranske kulture Univerziteta u Dubrovniku, pod šiframa, ocjenjivao je uzorke maslinovog ulja. Izdvojeno je dvanaest prijavljenih uzoraka sorte žutica, i gotovo sva su bila izuzetnog kvaliteta i hemijskih svojstava. O pobjedniku i nagrađenima odlučivale su nijanse uglavnom u organoleptici - u ukusima. Ti rezultati pokazuju da su rana berba sa grane i pravilan transport ubranog ploda, te pravovremena prerada i čuvanje maslinovog ulja postali dominantni u Baru.
Sa 94 boda prvo mjesto je osvojilo ekstra djevičansko ulje Fahrudina Haverića.
- Ovo mi je jedna od dražih nagrada i pokazuje sav moj uloženi trud u maslinarstvu. Za kvalitetno maslinovo ulje presudan je faktor da se maslina ubere u optimalnom roku kad je plod zeleno-žućkast. Vrlo je važno da se trese maslina, da ona ne padne na zemlju- poručio je Haverić.
Il nagrada pripala je proizvođaču Matiji Ćetkoviću sa 91 bodom, dok je Ill mjesto osvojio proizvođač Haris Međedović sa osvojenih 90 bodova
IV nagrada otišla je u ruke proizvođača Sulja Mustafića sa osvojenih 89 bodova, dok je V nagradu zavrijedio proizvođač Avdulah Rašketić sa osvojenih takođe 89 bodova.
U kategoriji indukovanih uvoznih sorti – odnosno kupaža, su takođe ostvareni izvanredni rezultati. Pro mjesto sa 95 bodova osvojio je Edin Petović, dok je drugo mjesto pripalo Milanu Markoloviću sa osvojenih 93 boda.
Nagrada za najbolji rod u 2025. godini pripala je Sabriji Bajraktareviću, nagrade za najbolje održavane maslinjake dobili su Predrag Ćetković i Ibrahim Markičić.
Nagradu za mladi zasad osvojili su Šaban Pelinković i Esad Velović.
Nagrade su dodijeljene i za najljepše štandove na Maslinijadi, a prvo mjesto je osvojio Mujo Asović.
- Moj najstariji sin i ja smo se trudili da to lijepo predstavimo, da sve bude lijepo uređeno i da se na najljepši način prikažu proizvodi. Prije dvije godine sam osvojio istu nagradu, ali nam je tada pomogla ženska ruka. Ovo mi je 15. put da učestvujem na Maslinijadi i mnogo sam zadovoljan- saopštio je Asović.
Maslinijadu tradicionalno prati bogat kulturno umjetnički program, te su danas nastupili KUD i Klapa „Jedinstvo“ i mlada Nikolija Pandurica, zatim poznati muzički sastavi- barska Akademia i cetinjski Perper, kao i podgorički sastav Meraklije sa Hamzom Haverićem.
U Kući maslina u večernjim satima, biće priređeno druženje maslinara i njihovih prijatelja sa maestrom harmonike Safetom Drljanom.
Sjutra, 14. decembra u okviru muzičko-zabavnog programa nastupaju KUD Rumija, barski Padrino bend, kao i poznati mladi izvođač pop muzike Edis Agić.
Program zatvara nastup poznatog muzičkog sastava Bjelopoljski tamburaši i solistica Saška Rakonjac.
Osim bogatog kulturno-umjetničkog i zabavnog programa, ovogodišnja Maslinijada, obogaćena je likovnom kolonijom umjetnika iz država regiona pod nazivom „Street in art- Oliva“ koji će na otvorenom prostoru oslikavati platna i imati i izložbu sa motivima masline i Starog grada-zaključuju iz Organizacionog odbora starobarske manifestacije.

XXIII Maslinijada u Starom Baru: Fahrudinu Haveriću nagrada za najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje, Muju Asoviću za najljepši štand

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Tag: sjednica-vlade