Sindikat medija Crne Gore (SMCG) pozdravio je potpisivanje Kolektivnog ugovora na nivou lokalnog javnog emitera Radio-Televizije Pljevlja i čestitao Sindikalnoj organizaciji RTV Pljevlja i menadžmentu na, kako navode, „istorijskom iskoraku“.
- Nakon decenije loših vijesti koje su stizale iz RTV Pljevlja — loših uslova rada i neisplaćenih zarada — danas je jedan od ljepših dana za radnike od osnivanja našeg medija. Potpisali smo Kolektivni ugovor kojim će se značajno poboljšati finansijska situacija zaposlenih, kao i uslovi rada i prava radnika. Zahvaljujem članovima Savjeta RTV Pljevlja i direktoru Milivoju Iriću, koji su pokazali razumijevanje za probleme zaposlenih -izjavio je Edin Zuković, predsjednik Sindikalne organizacije RTV Pljevlja, članice SMCG.
Iz Sindikata medija podsjećaju da zaposleni u većini crnogorskih medija nemaju kolektivnu zaštitu na nivou poslodavca — osim u RTCG i RTV Budva — dok je Granski kolektivni ugovor i dalje na čekanju.
- Potez RTV Pljevlja predstavlja ohrabrenje i za ostale lokalne javne emitere u kojima SMCG ima sindikalne organizacije. Nadamo se da će ovaj primjer motivisati i druge da kolektivnim pregovaranjem unaprijede položaj zaposlenih, jer su upravo u tim medijima radnici godinama bili na marginama kada je riječ o socio-ekonomskoj zaštiti - navode iz SMCG.
Sindikat podsjeća da je, na njihov predlog, u julu prošle godine usvojen novi Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama, koji predviđa stabilnije finansiranje lokalnih javnih emitera od strane opština, što je otvorilo put ka unapređenju položaja zaposlenih.
- Upućujemo apel poslodavcima u medijskom sektoru, posebno u privatnim medijima, da kolektivnom pregovaranju pristupe odgovorno i unapređenjem položaja zaposlenih doprinesu jačanju profesije i njenog ugleda u društvu - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sindikat medija: Kolektivni ugovor u RTV Pljevlja istorijski korak, očekujemo da primjer slijede i drugi emiteri

Protokol o zaštiti novinara potpisan je danas, na konferenciji „Kako unaprijediti bezbjednost medijskih radnika“, koju je, uz podršku Ministarstva pravde, organizovao Sindikat medija Crne Gore (SMCG). Posrijedi je dokument koji predstavlja ključni korak u pravcu uspostavljanja Mehanizma za bezbjednost novinara, čiji je cilj da ojača institucionalni okvir zaštite predstavnika medija u Crnoj Gori. Protokol su potpisali vrhovni državni tužilac Milorad Marković, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, ministar pravde Bojan Božović, državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova Dragana Kažanegra Stanišić i predsjednik SMCG Radomir Kračković. Taj dokument su potpisali i Tinka Đuranović iz portala Analitika, Marija Tomašević iz Radio Televizije Crne Gore, Marijana Bojanić iz dnevne novine i televizije Vijesti, Milena Perović iz nedjeljnika Monitor i Vladimir Utješinović u ime Nikole Markovića, predsjednika Udruženja lokalnih javnih emitera. Učesnici konferencije – predstavnici institucija, međunarodnih organizacija i medijske zajednice – saglasili su se da su bezbjednost novinara i sloboda izražavanja temelj svakog demokratskog društva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251010171024_402e01a23fde4593a4a0e69491a53f03579f8e957d0aad6bf1c483f80893e3ee.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251010171024_402e01a23fde4593a4a0e69491a53f03579f8e957d0aad6bf1c483f80893e3ee" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="SMCG"> </figure>  <h2>Seri: Zemlje moraju imati nultu toleranciju prema napadima na novinare</h2> Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Rikardo Seri, istakao je da novinari imaju važnu ulogu u svakom demokratskom društvu i da moraju biti zaštićeni od svih oblika nasilja. - Za nasilje nad novinarima nema mjesta u demokratskom društvu. Svi treba da se pridržavaju principa nulte tolerancije kada su u pitanju napadi i prijetnje novinarima - istakao je on. Najavio je da će ubrzo, 4. novembra, izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore ka EU biti objavljen, te da će se u njemu naći procjena situacije u svim oblastima, uključuju i oblast bezbjednosti medijskih radnika i radnica. - Što se tiče nasilja nad novinarima, u posljednje vrijeme smo vidjeli da su vlasti promptnije nego u prošlosti odgovarale na slučajeve nasilja - naveo je Seri, pozdravljajući napore da se unaprijedi bezbjednost medija kroz novi mehanizam. <h2>Haukas: Signal da su crnogorske vlasti i medijska zajednica odlučne da djeluju zajedno</h2> Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori Jan Haukas kazao je da je Misija, u partnerstvu sa ključnim crnogorskim akterima, 2024. godine inicirala stvaranje Mehanizma za bezbjednost medijskih radnika i radnica po uzoru na holandski model bezbjednosti štampe, Pers Veilig. - Takav mehanizam zahtijeva snažnu koordinaciju i saradnju između medijskih kuća, vlasnika, novinara, urednika, policije i tužilaštva, na osnovu potpisanih protokola o bezbjednosti - kazao je ambasador Haukas. On je dodao da današnje potpisivanje Protokola predstavlja praktičan korak naprijed, ali i snažan signal da su crnogorske vlasti i medijska zajednica odlučne da djeluju zajedno kako bi osigurale da novinari mogu da obavljaju svoj posao bez straha. <h2>Marković: Napadi na novinare neće se tolerisati – tužilaštvo ostaje posvećeno njihovoj zaštiti</h2> Vrhovni državni tužilac Milorad Marković rekao je da današnje potpisivanje Protokola otvara vrata ka organizovanijem i efikasnijem pristupu u zaštiti novinara. On je, takođe, naveo da od 2024. godine predmeti napada na novinare imaju prioritetno postupanje, poručujući da se time šalje jasna poruka – ovakvi napadi neće biti tolerisani. - Vjerujem da danas činimo prvi korak ka uređenom, sistemskom pristupu podršci i zaštiti novinara i medija. Pristup koji u svojoj konačnici mora biti djelotvoran i stvaran, a uspostavljeni mehanizam rezultat odlučnosti države Crne Gore da su novinari bezbjedni u svom radu i da se osjećaju tako - rekao je Marković. Državno tužilaštvo je, naglašava Marković, u prethodnih godinu i po pokazalo upravo takav pristup, kako kroz uspostavljanje procedura postupanja u predmetima napada na novinare i imovinu medija, tako i kroz inicijalnu i kontinuiranu podršku ideji uspostavljanja mehanizma. - Primjenom Uputstva za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, donijetog u martu 2024. godine, postignut je vidan napredak u zaštiti slobode izražavanja i sigurnosti novinara. Uputstvo je uspostavilo jasan okvir za prioritetno postupanje u ovim predmetima i obavezalo tužioce da postupaju bez odgađanja, u neposrednom kontaktu sa oštećenima. Time je unaprijeđen kvalitet i brzina postupanja, kao i komunikacija sa novinarima koji su žrtve - rekao je Marković na konferenciji. Vrhovni državni tužilac naglasio je da tužilaštva redovno izvještavaju Vrhovno državno tužilaštvo o sprovođenju uputstva, a da prateći izvještaji pokazuju dosljednu primjenu zakona i unaprijeđenu koordinaciju sa policijom. - Ovim pristupom stvara se ambijent u kojem novinari mogu bez straha da obavljaju svoj posao, a poruka institucije tužilaštva je jasna – napadi na novinare se neće tolerisati - naveo je on. Marković je naglasio da će tužilaštvo ostati posvećeno procesuiranju i suzbijanju svih vidova i pojavnih oblika kriminaliteta koji na bilo koji način ugrožava slobodu izražavanja i bezbjednost novinara. <h2>Vujović: Kada novinar nije bezbjedan – nije ni istina</h2> Ministarka kulture i medija Tamara Vujović naglasila je da je zaštita novinara &nbsp;obaveza institucija, te da država mora da reaguje konkretnim mjerama, a ne samo izjavama podrške. - Kad bezbjednost novinara nije zagarantovana, ugrožena je i istina. Potrebna je jedinstvena poruka cijelog društva – nasilje nad novinarima je neprihvatljivo - poručila je Vujović. <h2>Božović: Sloboda izražavanja mora imati institucionalnu zaštitu</h2> Ministar pravde Bojan Božović kazao &nbsp;je da određeni pomace jesu napravljeni, ali da &nbsp;nivo zaštite novinara i dalje nije na zadovoljavajućem nivou. - Posebnu pažnju moramo posvetiti zaštiti novinarki i žena u javnom prostoru, koje su često izložene onlajn prijetnjama i napadima - naveo je Božović. <h2>Kažanegra Stanišić: Bezbjednost novinara je prioritet, a broj napada i prijetnji pokazuje potrebu za sistemskim pristupom</h2> Državna sekretarka u MUP-u Dragana Kažanegra Stanišić istakla je da Ministarstvo tretira bezbjednost novinara kao jedno od najvažnijih pitanja. Tokom 2024. i u prva tri kvartala 2025. godine evidentirano je više desetina slučajeva napada i prijetnji, uključujući i međunarodne prijetnje. U toku su, kako navodi, krivični i prekršajni postupci, a troje novinara trenutno ima policijsku zaštitu. - Uprava policije i MUP intenzivno sarađuju sa tužilaštvom i međunarodnim partnerima. Uspostavljeni su posebni timovi za slučajeve napada na novinare - kazala je Kažanegra Stanišić. Dodala je da je inicijativa za nagradu od milion eura za informaciju o ubistvu Duška Jovanovića dio šireg institucionalnog odgovora na dugogodišnju nekažnjivost. <h2>Kračković: Mehanizam inspirisan evropskom praksom, omogućiće 24-časovnu podršku novinarima</h2> Predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković ukazao je da ideja o Mehanizmu dolazi iz uspješnih evropskih modela, te da će novinarima pružiti konkretnu pomoć, i pravnu i psihološku. - U samo devet mjeseci zabilježeno je 20 napada, uključujući SLAPP tužbe, prijetnje i fizičke napade. Mehanizam će pomoći da reakcije budu brže i efikasnije - pojasnio je Kračković. <h2>Bošković: Novinari moraju osjetiti da nisu sami</h2> Pravni ekspert Mirko Bošković naglasio je da Protokol postavlja temelje operativnog modela koji omogućava sistemsku zaštitu novinara. On je dalje pojasnio da će novinari kroz mehanizam dobijati institucionalnu podršku u realnom vremenu. Bošković je, takođe, reko da je ključno da znaju da u trenucima krize nisu sami, naglašavajući da će mehanizam unaprijediti procese prijavljivanja incidenata, sprovođenje zaštitnih mjera i koordinaciju među institucijama. Konferencija i potpisivanje Protokola simbolizuju ozbiljnu posvećenost crnogorskih institucija, međunarodnih partnera i medijske zajednice stvaranju sigurnog prostora za novinare. <h2>Iskustva sa terena</h2> Na panelu „Šta novinarima treba od Mehanizma–iskustva sa terena”, novinarka Pobjede Ana Raičković kazala je da je bila viktimizovana tokom postupanja nadležnih u slučaju napada na nju. - Saslušanja treba da traju što kraće, a ne šest sati koliko je na primer trajalo moje saslušanje kod tužiteljke Vlahović - navela je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251010171020_a5a244c8de1dee71ec87c7ceab252f204f719bac966a8ff78b35b05aa04ea187.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251010171020_a5a244c8de1dee71ec87c7ceab252f204f719bac966a8ff78b35b05aa04ea187" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Učesnici panela"> <figcaption>Učesnici panela(Photo: SMCG)</figcaption> </figure>  Fotograf Boris Pejović, kazao je da se tokom incidenta, kada su on i kolega Stevo Vasiljević napadnuti u Gornjem Zaostru, osjećao napušteno i samo. - Na terenu sam 25 godina. Ovaj slučaj bio je jedan od drastičnijih. Većina fotoreportera je bila u nekoj vrsti problema, i mi smo navikli na pojedine sitne incidente, pokušavamo to sami da riješimo. Radim 25 godina, nisam se nikad osjetio više ugroženim nego što sam se osjetio na tom događaju - naveo je on. Pejović je problematizovao &nbsp;i to što u redakcijama ne postoje interne procedure za izveštavanje u kriznim situacijama i što većina redakcija nema adekvatnu zaštitnu opremu. Novinarka TV E Svetlana Đokić kazala je da odabir tema koje novinari obrađuju i te kako utiče na njihovu bezbjednost, posebno na one koji istražuju kriminal i korupciju. - Međutim, svjedočimo da nije samo odabir tema izvor mržnje, već je to i te kako odabir medija za koji radimo, što je nedopustivo - poručila je Đokić. Novinarka RTV Budva Tanja Mandić ukazuje da psihološka podrška u njenoj redakciju ne postoji. - Podršku sam dobila i na seminarima i u razgovorima sa svima vama - navela je Mandić. Smatra i da je solidarnost unutar medijske zajednkce bitna, kao i da je bitno da se medijski radnici obavezuju da reaguju u slučaju napada na novinare, bez obzira iz koje redakcije dolaze. Modratorka panela „Šta novinarima treba od Mehanizma–iskustva sa terena” &nbsp;bila je &nbsp;novinarka Dragana Šćepanović. &nbsp;

Protokol kao temelj za sistemsku zaštitu novinara

Nevladina organizacija "35 mm" je upozorava da najnoviji nalazi Sindikata medija iz istraživanja Indikatori nivoa medijskih sloboda i Indeks bezbjednosti novinara 2024 jasno pokazuju kako država novinarstvo pretvara u visokorizičnu profesiju bez zaštite i dostojanstva.
U saopštenju koje potpisuje Milica Đokđurić, urednica medijskih programa u NVO 35mm, ističe se da novinari više nisu samo izvještači i čuvari javnog interesa, već mete prijetnji, tužbi i fizičkih napada, dok država i vlasnici medija zatvaraju oči pred očiglednim problemima.&nbsp;
- Ovo nije samo alarmantno stanje, već opasni pokazatelj da se krećemo ka društvu koje kažnjava istinu - ističe Đokđurić.
Kako navodi, napadi i pokušaji SLAPP tužbi postali su svakodnevica.
- Kada moćnici koriste pravosuđe da zastraše novinare, šalje se jasna poruka – kritičko izvještavanje je nepoželjno. Kada novinari fizički stradaju na poslu, a počinioci rijetko odgovaraju, poruka je još jasnija – u Crnoj Gori biti novinar znači rizikovati život i egzistenciju - istakla je Đokđurić.
Prema njenim riječima, finansijska situacija u medijima dodatno pogoršava stanje.&nbsp;
&nbsp;Dvije trećine zaposlenih prima manje od prosječne plate, a dio i ispod minimalca za visokoškolce. Prekovremeni rad i rad vikendom uglavnom ostaju neplaćeni, a kolektivni ugovori ne postoje. Novinari su primorani da rade više poslova ili da pristaju na nesigurne ugovore – a sve to dok pokušavaju da obezbijede javnost istinitom i pouzdanom informacijom - napomenula je ona.
Napominje da su pad Crne Gore u Indeksu bezbjednosti i loš socio-ekonomski položaj novinara dio iste slike – "država i vlasnici medija svjesno ignorišu obavezu da stvore uslove u kojima se novinarstvo može raditi slobodno, bez straha i ekonomskih ucjena".
- Sve dok ovo stanje traje, građani su u riziku da dobiju polovične i filtrirane informacije - naglasila je Đokđurić.
Poručuje da je vrijeme da se preuzme odgovornost.
- Država mora garantovati sigurnost i sankcionisati sve napade i prijetnje, dok vlasnici medija moraju prestati da eksploatišu novinare i hitno potpišu kolektivne ugovore. Bez toga, slobodnih medija neće biti, a bez slobodnih medija nema ni demokratije - istakla je Đokđurić.
Ona je poručila da NVO "35mm" stoji uz sve koleginice i kolege koje rade svoj posao u ovakvim uslovima.&nbsp;
- Njihova hrabrost drži društvo informisanim – ali hrabrost sama nije dovoljna. Umjesto praznih riječi i obećanja, potrebna je hitna sistemska promjena, solidarnost i stvarna zaštita - zaključila je Đokđurić.

NVO "35 mm": Država novinarstvo pretvara u visokorizičnu profesiju bez zaštite i dostojanstva

Sindikat medija Crne Gore oštro osuđuje pokušaj diskriminacije radija i portala Antena M od Ministarstva odbrane Crne Gore. Ovaj čin, kako ističu, osim što je nedopustiv i direktan napad na slobodu informisanja, ujedno je i kršenje Zakona o medijima.
Član 38 ovog akta, kako navode u saopštenju, jasno propisuje da se novinaru ne može odbiti akreditacija za bilo koji događaj koji organizuju subjekti javnog sektora ili događaj koji organizuju drugi subjekti, a koji podrazumijeva učešće medija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fskandal-dragan-krapovic-zabranio-novinarima-antene-m-dolazak-na-sjutrasnju-konferenciju-za-medije&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Taj Vladin resor, i ministar Dragan Krapović koji je na njegovom čelu je, osim prava novinara i medija, ovim ugrozilo i pravo javnosti da bude blagovremeno i objektivno informisana o pitanjima od javnog interesa - kazali su iz Sindikata medija.
Takve prakse su, kako dodaju, pokazatelj netransparentnog i autoritarnog odnosa prema medijima i ne smiju imati mjesta u društvu koje teži demokratiji i evropskim vrijednostima.
- Podsjećamo predstavnike vlasti da novinari moraju imati jednak pristup svim informacijama, bez obzira na uređivačku politiku medija u kojem rade. Sindikat medija Crne Gore zahtijeva od Ministarstva odbrane da bez odlaganja poništi ovu odluku i da ubuduće osigura da predstavnici svih medija budu ravnopravno uključeni u aktivnosti koje organizuje taj Vladin resor - poručili su iz ovog sindikata.

Sindikat medija osudio pokušaj diskriminacije Antene M: Čin Ministarstva odbrane direktan napad na slobodu informisanja

Sindikat medija Crne Gore najoštrije je osudio brutalni napad na fotoreportere Vijesti i Pobjede, Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića i pozvao nadležne institucije da bez odlaganja identifikuju i procesuiraju sve odgovorne za ovaj brutalni napad.
U Sindikatu medija konstatuju da su dvojica višegodišnjih i uglednih fotoreportera napadnuta su u atmosferi koja ima sve odlike javnog linča. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnapadnuti-novinari-i-fotoreporteri-pobjede-i-vijesti-ispred-crkve-u-gornjem-zaostru&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ambijent u kojem su se na naše veliko zaprepaštenje zatekli dok su obavljali svoj posao više podsjeća na haotične i nasilne scene autoritarnih i nedemokratskih društava, nego na ponašanje u uređenom građanskom okruženju - saopšteno je iz Sindikata medija.
Nasilno uguravanje u šator, lomljenje profesionalne opreme, otvorene prijetnje smrću i psihičko zlostavljanje predstavljaju, napominju, ozbiljan napad na Pejovića i Vasiljevića kao individue i profesionalce, ali i na osnovne demokratske tekovine koje smo mislili da smo dostigli.
U Sindikatu medija ističu da posebno zabrinjava to što nije bilo nikakve reakcije policije iako joj je moralo biti i više nego jasno da se radi o skupu visokog rizika na kojem može doći do ovakvih nemilih scena.
Današnji napad je, ocjenjuju, kulminacija napada na novinare i medijske radnike u Crnoj Gori, koji se sve češće nalaze na meti nasilja, vrijeđanja i zastrašivanja zbog sve izraženije polarizacije i nezdrave političke klime.
- Zbog toga apelujemo na političke aktere da nedvosmisleno osude ovaj napad i time pošalju jasnu poruku svojim pristalicama da je nasilje nad medijskim radnicima neprihvatljivo. Takođe, pozivamo nadležne institucije da bez odlaganja identifikuju i procesuiraju sve odgovorne za ovaj brutalni napad, u skladu sa zakonom i najvišim standardima zaštite prava i bezbjednosti novinara - zaključeno je u saopštenju Sindikata medija.

Sindikat medija: Bez odlaganja identifikovati i procesuirati odgovorne za brutalni napad na fotoreportere Pobjede i Vijesti

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) pozdravlja prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici kojom se poništava kao nezakonita odluka o otkazu predsjedniku sindikalne organizacije u RTV Podgorica Milanu Nikčeviću.
Nikčević je, kako podsjećaju, tužio RTV Podgorica nakon što je u martu ove godine otpušten zbog, kako je disciplinska komisija navela, teže povrede radne discipline, odnosno “zloupotrebe službenog položaja ili prekoračenja ovlašćenja”. Tokom trajanja disciplinskog postupka Nikčevič je bio suspendovan i zarada mu je bila smanjena za 50 odsto.
- Rukovodstvo RTV Podgorica, odnosno izvršni direktor Vladimir Otašević, teretilo je Nikčevića da je “zloupotrijebio službeni položaj ili prekoračio ovlašćenja” jer je na osnovu usmenog odobrenja, mjesečno (a ukupno duže od godinu) sipao po 100 litara goriva u svoje privatno vozilo na račun tog lokalnog javnog emitera i pritom redovno obavještavao finansijsku službu o tom činu. Upravo to naglašava sudija Osnovnog suda Boško Bašović u presudi u kojoj konstatuje da ne postoji osnov za izrečenu mjeru disciplinskog postupka, jer RTV Podgorica kao tužena strana nije uspjela da dokaže umišljaj - ističu iz Sindikata medija.&nbsp;
A da je Nikčević imao usmeno odobrenje direktora ukazuje, kako je objašnjeno u presudi, to što je on dva puta mjesečno službi za finansije poslodavca dostavljao fiskalne račune o utrošenom gorivu, koji sadrže pored ostalog i njegovo ime i prezime.
- Ovo upućuje na zaključak suda da je tuženi bio upoznat da je tužilac cijeli sporni period koristio usluge točenja goriva u svoje privatno vozilo, radi odlaska i dolaska na posao, na relaciji Nikšić - Podgorica, jer se ne radi o periodu od mjesec, već o periodu od barem godinu - navode iz Sindikata medija.&nbsp;
Stoga su, kako dodaju, cijenjeni kao neosnovani navodi tuženog da je tužilac postupao umišljajno, odnosno da je kod njega postojala svijest da radi nešto što nema pravo, imajući u vidu njegovu transparentnost u postupanju.
- Zbog čega sud smatra da u konkretnom slučaju tužilac ne može biti odgovoran za zloupotrebu položaja ili prekoračenje ovlašćenja, imajući u vidu da se povrede radne obaveze mogu izvršiti isključivo sa umišljajem - navodi se u presudi, prenosi Sindikat medija.
Od početka disciplinskog postupka su, kako dodaju, ukazivali na činjenicu da je disciplinski postupak protiv Nikčevića montiran i da je u pitanju antiskindikalna diskriminacija usmjerena na predsjednika sindikalne organizacije koji je meta Vladimira Otaševića od kada je došao na mjesto izvršnog direktora RTV Podgorica.&nbsp;
- Nikčeviću je dva puta mijenjano radno mjesto, odnosno profesionalno je degradiran, a već je vođen jedan disciplinski postupak. Rukovodstvo SMCG je tokom trajanja najnovijeg disciplinskog postupka iniciralo sastanak sa Otaševićem i on je odbio da okonča montirani postupak (a da jeste takav potvrđuje i presuda suda) i insistirao je na kažnjavanju sindikalnog predstavnika - ističu u saopštenju.&nbsp;
Iz Sindikata medija su rekli da su ukazivali i Otaševiću, ali i članovima i predsjednici Savjeta tog lokalnog javnog emitera, na dvostruke aršine.
- I zbog svega toga tražili smo od Savjeta da razrijesi Otaševića koji je otvoreno progonio Nikčevića. Upozorili smo Savjet da će presuda biti upravo ovakva, da će se Nikčević vratiti na posao i da će mu biti nadoknađena šteta i to u toku trajanja njihovog mandata u Savjetu. Savjet je odbio da razriješi Otaševića - navode u saopštenju.
Sud takođe ukazuje da se ni u prijedlogu za pokretanje disciplinskog postupka ni u samoj odluci ne navodi koja je to ovlašćenja Nikčević imao, pa ih je prekoračio, što mu se stavlja na teret.
- Sud je imao zamjerke i na samo određenje povrede radne obaveze, jer se Nikčević tereti alternativno za dvije različite povrede, što je nedopustivo - zloupotreba službenog položaja ili prekoračenje ovlašćenja - ističu iz Sindikata medija
Nikčević je, kako dodaju, tražio i donošenje privremene mjere koja bi mu omogućila da se vrati na posao do okončanja sudskog postupka ali je sud taj zahtjev odbio.
- Presudom se podgorički lokalni javni emiter obavezuje da u roku od osam dana od pravosnažnosti vrati Nikčevića na posao, kao i na plaćanje sudskih troškova od 375 eura - precizirali su iz Sindikata medija.

Sindikat medija: Pozdravljamo prvostepenu presudu Osnovnog suda kojom se poništava nezakonit otkaz Nikčeviću u RTV Podgorica

Sindikat medija Crne Gore izražava zabrinutost zbog prijave protiv novinarke Vesne Rajković - Nenadić koja je uslijedila nakon benigne objave na društvenim mrežama u kojoj je pominjala suprugu gradonačelnika Podgorice.
Kako se navodi u saopštenju, situacija u kojoj je Rajković - Nenadić je do te mjere apsurdna da je teško naći i riječi, ali i teško prihvatiti da pored svih problema u kojima se nalaze crnogorski novinari i novinarke sad moraju da troše vrijeme i brane se od napada na papuče Danijele Mujović.
- Gospođa Mujović je do sada već morala da shvati da je kao supruga jednog od po rangu vodećih crnogorskih političara izložena javnosti i da ta javnost ima pravo na komentar. I Rajković-Nenadić, ali i svaki građanin i građanka Crne Gore mogu - čak je i poželjno - da propituju sve ono što misle da treba. U ovom slučaju su na "meti" bile skupe papuče zbog kojih je i podnijeta krivična prijava - ističu iz Sindikata medija.
Zabrinjava, kako dodaju, "i najava i čak prijetnja gospođe Mujović da će da nastavi sa prijavama i da će to raditi prema svakome ko je pomene".
- Zbog toga je pozivamo da podigne stepen tolerancije, ali i da prihvati da je sloboda govora pravo garantovano konvencijama i da je zaštita obrnuto proporcionalna pravu na privatnost, naročito osoba povezanih sa javnim funkcijama - poručuju iz Sindikata medija.

Sindikat medija: Pored svih problema novinara i novinarki, sad moraju da troše vrijeme i brane se od napada na papuče Danijele Mujović

Savjet RTCG na prekjuče održanoj sjednici donio je odluku da fond za bruto zarade zaposlenih u 2025. rebalansom umanji za 277.000 eura i očigledno preusmjeri na "neke tendere koji su poskupili", ali i na neke druge "važnije" projekte. I to u toku pregovaračkog procesa o Kolektivnom ugovoru - kazali su iz Sindikata zaposlenih RTCG-a.
Najinteresantnije je, kako navode, povećanje troškova održavanja građevinskog objekta i adaptacije prostora.&nbsp;
- Ta stavka je sa ogromnih 1.080.000 porasla na 1.395.000 eura. U posljednje četiri godine u građevinske radove uloženo je čak 3.707.500 eura. Na kancelarijski namještaj potrošeno je 311.000 eura. Ukupno to je više od 4 miliona eura. Za taj novac mogli smo sagraditi novu zgradu RTCG-a - ističu u saopštenju.&nbsp;
I dalje su, kako navode, po ulaganjima neuporedivo više građevinska umjesto medijska firma.
- Da li je od početka menadžment namjeravao da prvo smanji planirani budžet za povećanje zarada, koji je ušao u finansijski plan za 2025., pa da onda pregovaramo o većim zaradama? Da li ćemo i dalje morati da slušamo papagajsku priču kako sindikat koči povećanja dok menadžment fingira pregovore - upitali su iz Sindikata zaposlenih RTCG-a.
Pitaju i da li "menadžment i dalje misli da crkavicom koju predlažu radnici mogu biti zadovoljni".
- Da li misli da ne vidimo da su na prekjučerašnjoj sjednici Savjeta odvojili od usta radnika za upitne tendere? Da li je emotivno obraćanje predsjednika Savjeta na toj sjednici najava skorašnjeg rastanka? Da li je neko iz nadležnih institucija razumio da je ovakvo stanje u RTCG neodrživo - navodi se u saopštenju.
Pitaju i da li je uporno ignorisanje apela radnika da se obezbijedi dostojanstven život svim zaposlenima (ne samo top menadžmentu) konačno prevršilo mjeru.
- Da li će ova agonija još dugo trajati? Hiljadu Da li, ali - navode iz Sindikata zaposlenih RTCG.

Sindikat zaposlenih RTCG: Menadžment i Savjet Javnog servisa od usta radnika odvajaju za zgradu

Zakonodavni okvir u Crnoj Gori u velikoj mjeri garantuje neometano djelovanje medija, ali praksa često pokazuje da su politički i institucionalni pritisci i neformalni kanali širenja dezinformacija i govora mržnje, ozbiljna prijetnja nezavisnom i odgovornom novinarstvu, smatraju u Ministarstvu kulture i medija. 
 
Iz Sindikata medija (SMCG) upozoravaju da je trenutni stepen medijskih sloboda u Crnoj Gori i dalje ispod nivoa koji bi omogućio nesmetan i profesionalan rad novinara i da, iako se posljednjih godina bilježe određeni pomaci, suštinski problemi ostaju prisutni i duboko ukorijenjeni. 
 
Iz MKM su agenciji MINA kazali da medijske slobode u Crnoj Gori predstavljaju jedan od ključnih stubova demokratije i slobodnog društva, ali da ih trenutno obilježavaju složeni izazovi. 
 
Iz tog Vladinog resora su podsjetili da, prema najnovijem izvještaju Reportera bez granica, Crna Gora zauzima 39. mjesto na listi od preko 180 država po stepenu medijskih sloboda, što jasno ukazuje na to da postoje pozitivni pomaci. 
 
- Naš zakonodavni okvir u velikoj mjeri podržava pravo na slobodu izražavanja i garantuje neometano djelovanje medija, međutim, praksa često pokazuje da politički i ekonomski pritisci, kao i sve prisutniji neformalni kanali širenja dezinformacija i govora mržnje, predstavljaju ozbiljnu prijetnju nezavisnom i odgovornom novinarstvu- rekli su iz MKM. 
 
Kako su naveli, poseban izazov predstavljaju digitalne platforme i neregistrovani portali koji se često koriste za širenje sadržaja koji narušavaju društveni dijalog i povjerenje u medije. 
 
- MKM je svjesno tih problema i aktivno radi na njihovom sistemskom rješavanju, kroz unapređenje zakonodavstva, jačanje nezavisnosti i profesionalnih standarda u medijskoj zajednici, ali i kroz uspostavljanje novih mehanizama koji će doprinijeti sigurnijem i pravednijem okruženju za rad novinara- kazali su iz tog resora. 
 
Iz MKM su naglasili da sama zakonska rješenja, koliko god bila kvalitetna, nijesu dovoljna ako ne budu dosljedno i efikasno primjenjivana, a najveći izazov je u prevazilaženju duboko ukorijenjenih društvenih podjela, polarizacije i neprihvatanja drugačijih stavova, što sve otežava stvaranje medijskog prostora koji je istinski slobodan i odgovoran. 
 
Oni smatraju da je potrebna kontinuirana edukacijom kako novinara, tako i šire javnosti, da bi se podigla otpornost društva na dezinformacije i govor mržnje, što Ministarstvo sprovodi kroz brojne inicijative i partnerstva. 
 
Iz MKM su istakli da vjeruju da je uz kontinuirani dijalog, saradnju institucija, medija, nevladinog sektora i međunarodnih partnera, moguće postići kvalitetan pomak ka društvu u kome medijske slobode ne predstavljaju samo pravnu kategoriju, već dio svakodnevne stvarnosti. 
 
Iz SMCG su, govoreći o stepenu medijskih sloboda u Crnoj Gori, rekli da, iako se posljednjih godina bilježe određeni pomaci, suštinski problemi ostaju prisutni i duboko ukorijenjeni – od političkih i ekonomskih pritisaka, preko nesigurnih uslova rada, do autocenzure koja je sve češći odgovor novinara na pritiske iz okruženja. 
 
- Trenutni stepen medijskih sloboda u Crnoj Gori i dalje je ispod nivoa koji bi omogućio nesmetan i profesionalan rad novinara- kazali su iz SMCG agenciji MINA. 
 
Oni su naglasili da se medijski radnici i dalje bore ne samo za pravo da slobodno izvještavaju, već i za osnovna radna i profesionalna prava, što pokazuje da borba za slobodne medije još traje. 
 
- Medijske slobode u Crnoj Gori ne mogu se posmatrati odvojeno od položaja onih koji svakodnevno stvaraju medijski sadržaj. Bez dostojanstvenih uslova rada, sigurnosti na poslu i mogućnosti da izraze profesionalnu autonomiju, novinari ne mogu biti istinski slobodni- rekli su iz SMCG. 
 
Kako su naveli, jačanje medijskih sloboda mora podrazumijevati konkretnu i efikasnu zaštitu novinara od prijetnji i napada, ali i odlučnu institucionalnu reakciju kada do tih napada dođe. 
 
- Neophodno je unaprijediti radna prava i standarde u medijskoj industriji, jer bez ekonomske sigurnosti nema ni profesionalne nezavisnosti- kazali su iz SMCG. 
 
Oni su istakli da je neophodno depolitizovati medijski prostor, naročito kada je riječ o javnom servisu i o načinu na koji se raspodjeljuju javna sredstva medijima. 
 
Iz SMCG su dodali da se zakonodavni okvir mora dosljedno primjenjivati, posebno kada je riječ o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, jer je pravo javnosti da zna osnova svakog demokratskog društva. 
 
Prema njihovim riječima, nosioci javnih funkcija moraju pokazati veću odgovornost u javnom govoru i komunikaciji sa medijima, uz jasno distanciranje od govora mržnje, targetiranja i pokušaja diskreditacije novinara. 
 
- Sve dok se ovi problemi ne počnu rješavati sistemski i dok novinari nastavljaju da se bore za elementarne uslove rada i sigurnost, teško je govoriti o suštinskim medijskim slobodama- poručili su iz SMCG. 
 
Iz MKM su rekli da zaštiti slobode medija i bezbjednosti novinara pristupaju sistemski i kroz konkretne reforme koje uključuju zakonske, institucionalne i edukativne mjere. 
 
Oni su podsjetili da je u prethodnom periodu usvojen set novih medijskih zakona, kojim su dodatno ojačane institucionalne garancije slobode medija, transparentnost vlasništva i zaštita izvora informacija, koji se mogu otkriti isključivo sudskom odlukom. 
 
- Poseban iskorak napravili smo kroz usvajanje Medijske strategije i pratećeg Akcionog plana, koji definišu konkretne mjere za jačanje zaštite novinara i odgovornije postupanje svih nadležnih institucija- rekli su iz MKM. 
 
Kako su naveli, jedna od ključnih inicijativa jeste izrada Standardne operativne procedure u slučajevima napada na novinare, koje se izrađuju u saradnji sa Policijom, Vrhovnim državnim tužilaštvom, SMCG, Udruženjem profesionalnih novinara, Komisijom za praćenje napada na novinare, kao i Savjetom Evrope. 
 
Iz MKM su kazali da će te smjernice biti usvojene na nivou Uprave policije i biće obavezujuće za sve relevantne institucije koje postupaju u ovim slučajevima, a cilj je da se definišu jasni protokoli djelovanja – od prijave incidenta do procesuiranja i podrške žrtvi – kako bi se spriječila neujednačena praksa i ojačalo povjerenje novinara u institucije sistema. 
 
- U saradnji sa Savjetom Evrope i relevantnim domaćim akterima, razvili smo Standardnu operativnu proceduru za postupanje u slučajevima nasilja nad novinarima, koja će uskoro biti formalno usvojena. Takođe, izmjenama Krivičnog zakonika napadi na novinare tretiraju se kao kvalifikovano krivično djelo, za koje su predviđene strožije kazne- &nbsp;rekli su iz MKM. 
 
Oni su podsjetili da je Vrhovno državno tužilaštvo izdalo obavezujuće smjernice za postupanje u ovakvim slučajevima, a imenovan je i poseban koordinator koji prati njihovu primjenu i održava vezu sa Komisijom za praćenje napada na novinare. 
 
- Sve ove mjere šalju jasnu poruku da Crna Gora ne toleriše napade na novinare i da novinari u svojoj borbi za istinu nijesu sami- poručili su iz MKM. 
 
Iz tog resora su kazali da su svjesni da prava zaštita novinara podrazumijeva i unapređenje profesionalnih standarda i edukaciju, pa stoga kontinuirano podržavaju inicijative za usavršavanje novinarskih kapaciteta i razvoj medijske pismenosti među građanima, što doprinosi jačanju otpornosti društva na pritiske i manipulacije. 
 
Iz MKM su ocijenili da je ključno da svi relevantni akteri – od državnih institucija, preko medijskih udruženja, do međunarodnih partnera – djeluju sinergijski, jer samo objedinjeni i dosljedni pristup može obezbijediti bezbjedno i slobodno medijsko okruženje u Crnoj Gori. 
 
Iz SMCG su, govoreći o pritiscima na medijske radnike, upozorili da su ti pritisci i dalje, nažalost, svakodnevica i redovno se bilježe kroz izvještaje Sindikata. 
 
Kako su naveli, najčešće je riječ o suptilnim pritiscima unutar redakcija, koji dolaze od menadžmenta ili urednika bliskih vlasnicima medija. 
 
- Takvi pritisci nijesu uvijek lako prepoznatljivi, ali ostavljaju duboke posljedice na profesionalni integritet i osjećaj bezbjednosti novinara. Pored toga, veoma su izraženi napadi i prijetnje putem društvenih mreža, koje sve više postaju platforma za targetiranje novinara, koji više nisu bezbjedni ni na svojim privatnim profilima- rekli su iz SMCG. 
 
Oni su naglasili da su zabrinjavajući i učestali javni napadi od političara i funkcionera, koji se često koriste retorikom neprikladnom za nosioce javnih funkcija. 
 
Iz SMCG su naveli da antisindikalna diskriminacija, koja se ogleda u pokušajima menadžmenta pojedinih medija da razbiju ili marginalizuju postojanje pravih, nezavisnih sindikata, dodatno komplikuje profesionalni ambijent. 
 
Oni su istakli da se sve češće susreću sa pokušajima formiranja takozvanih „žutih sindikata“, koji služe interesima poslodavaca, a ne zaposlenih. 
 
- Članovi i članice našeg sindikata koji insistiraju na svojim pravima često se suočavaju sa pritiscima, premeštanjima, izolacijom, pa čak i otvorenim prijetnjama, čime se ozbiljno ugrožava njihova profesionalna i lična sigurnost- istakli su iz SMCG. 
 
Kako su rekli, cenzura i autocenzura su dodatni slojevi tog problema, o kojima se javno i dalje nedovoljno govori – ako se izuzme prvi javni slučaj cenzure koji je hrabro prijavio kolega Nemanja Živaljević. 
 
- Kroz razgovore sa našim članstvom i širim krugom medijskih radnika, jasno je da su ove pojave sve izraženije. Autocenzura je često rezultat straha – od gubitka posla, sukoba sa uticajnim interesnim grupama ili reakcije oglašivača- istakli su iz SMCG. 
 
Oni su istakli da sve to ukazuje da novinari u Crnoj Gori i dalje rade u uslovima koji su daleko od bezbjednih i slobodnih, što predstavlja ozbiljnu prepreku razvoju profesionalnog, etičkog i nezavisnog novinarstva. 
 
Iz SMCG su naveli da su najčešći pritisci na novinare su politički i ekonomski, ali da ni institucionalni pritisci nijesu zanemarljivi. 
 
- Politički pritisci se ogledaju u pokušajima političara da utiču na uređivačku politiku, često kroz direktne pozive, javne diskreditacije ili kroz sistem "nagradnog" pristupa u vidu ekskluziva i informacija. Ekonomski su naročito prisutni u privatnim medijima, gdje oglašivači, koji su često povezani sa politikom ili velikim kompanijama, koriste svoje budžete kao sredstvo kontrole sadržaja- kazali su iz SMCG. 
 
Kako su kazali, institucionalni pritisci su vidljivi u sporosti ili selektivnosti postupanja državnih organa u slučajevima kada su novinari mete prijetnji, ali i u ograničenom pristupu informacijama od javnog značaja. 
 
- Ovi pritisci direktno utiču na kvalitet izvještavanja: dolazi do autocenzure, smanjenja broja istraživačkih priča i opšteg gubitka povjerenja u novinarstvo, a nerijetko dovode do profesionalnog sagorijevanja i odlaska onih najboljih medijskih radnika iz profesije- istakli su iz SMCG. 
 
Upitani na koji način Ministarstvo reaguje na prijavljene slucajeve pritisaka ili napada na novinare, iz MKM su rekli da nemaju operativne nadleznosti u istraznim postupcima, ali da aktivno učestvuju u koordinaciji sa relevantnim institucijama i tijelima. 
 
- Ministarstvo prepoznaje ozbiljnost svakog oblika prijetnje ili nasilja prema novinarima kao napad na temeljna demokratska prava i slobodu izražavanja. Upravo iz tog razloga preduzimamo konkretne mjere kako bi se obezbijedila efikasna institucionalna reakcija i obezbijedila veća zaštita medijskih radnika- rekli su iz MKM. 
 
Oni su dodali da sarađuju sa Komisijom za praćenje istraga napada na novinare i u kontinuitetu podržavaju njene aktivnosti, uključujući i preporuke koje se odnose na unapređenje normativnog i institucionalnog okvira, a sarađuju i sa međunarodnim organizacijama koje se bave bezbjednošću novinara i slobodom medija. 
 
Iz MKM su kazali da je u planu i dalji razvoj mehanizama za prikupljanje i sistematizaciju podataka o napadima na novinare, kako bi se omogućilo njihovo praćenje po vrstama, regijama, fazama postupka i ishodima. 
 
- Cilj nam je da do kraja sprovedemo sistem u kojem nijedan slučaj neće ostati nevidljiv, bez institucionalnog odgovora ili jasne statistike- poručili su iz MKM. 
 
Kako su ocijenili, jedino kroz koordinisano djelovanje svih aktera – institucija, pravosuđa, policije, medijskih udruženja i civilnog društva – moguće je izgraditi sistem koji pruža sigurnost novinarima i istovremeno jača povjerenje u vladavinu prava. 
 
Iz MKM su naveli da su kroz Medijsku strategiju 2023–2027 predviđene mjere jačanja međusobne saradnje institucija i unapređenja pravnog okvira. 
 
Upitani da li su zadovoljni odgovorom pravosuđa na napade na novinare i da li su kazne adekvatne, iz Ministarstva su kazali da pozdravljaju svaki napredak u efikasnosti pravosudnog odgovora, ali da ostaju opredijeljeni da se svi napadi na novinare, kako novi, tako i neriješeni slučajevi, moraju procesuirati u skladu sa najvišim standardima pravde i vladavine prava. 
 
- U okviru Medijske strategije razmatra se mogućnost dodatnog normiranja odredbi koje se odnose na govor mržnje, dezinformacije i prijetnje novinarima, kako bi se stvorio jasniji, preventivniji i represivniji pravni okvir- rekli su iz MKM. 
 
Oni su istakli da podrška edukaciji sudija i tužilaca o specifičnostima tih slučajeva predstavlja dodatni prioritet u jačanju efikasnosti institucija. 
 
Iz SMCG su, govoreći o efikasnosti pravosuđa u slučajevima napada na novinare, rekli da se u posljednje vrijeme vide određeni pomaci u institucionalnom postupanju kada je riječ o zaštiti novinara i procesuiranju napada. 
 
- Pozitivni primjeri dolaze iz najnovijih slučajeva napada na novinarke Anu Raičković i Dušanku Pejović, gdje je institucionalna reakcija bila brza i odlučna. Takva promptna postupanja ohrabruju i pokazuju da, kada postoji volja i funkcionalna koordinacija između institucija, moguće je efikasno djelovati u cilju zaštite novinara- kazali su iz SMCG. 
 
Kako su naveli, primjetna je i veća otvorenost institucija za saradnju u toj oblasti. 
 
- Ipak, uz sve pozitivne pomake, moramo ukazati na to da veliki broj starih i ozbiljnih slučajeva i dalje ostaje neriješen, što šalje poruku nekažnjivosti. Najdrastičniji primjer svakako je ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista „Dan“ Duška Jovanovića- istakli su iz SMCG i ocijenili da je neophodno dodatno unaprijediti efikasnost pravosuđa, kako kroz edukaciju nadležnih organa o specifičnostima medijskog sektora, tako i kroz dosljednu primjenu zakona koji već predviđaju pooštrene kazne za napade na novinare.

MKM i SMCG: Pritisci ozbiljna prijetnja nezavisnom novinarstvu, suštinski problemi i dalje prisutni

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) uputio je oštro saopštenje javnosti u kojem osuđuje antisindikalne pritiske i manipulacije menadžmenta Radio-televizije Crne Gore (RTCG), navodeći da su zaposleni izloženi diskriminaciji i prijetnjama zbog zahtjeva za pravičan kolektivni ugovor i bolje uslove rada.
Kako ističu iz SMCG, članovi Sindikata zaposlenih u RTCG, jedinog reprezentativnog sindikata u toj medijskoj kući, trpe ucjene i pokušaje zastrašivanja jer su odbili da prihvate kolektivni ugovor koji je menadžment jednostrano predložio.
– Kolektivni ugovor mora biti rezultat socijalnog dijaloga, a ne diktat poslodavca, poručuju iz Sindikata i naglašavaju da su pokušaji da se osnuje tzv. “žuti sindikat”, koji bi bio po volji uprave, direktan napad na slobodu sindikalnog organizovanja.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da je, svega dva dana nakon što je SMCG uputio prijedlog kolektivnog ugovora i poziv na početak pregovora, objavljeno da je formiran novi sindikat, koji je ekspresno proglašen reprezentativnim – bez ikakvih javno dostupnih podataka o njegovim osnivačima, članstvu i proceduri registracije. Za to vrijeme, na portalu RTCG je plasiran nepotpisan tekst koji, prema navodima SMCG, zloupotrebljava javni medijski prostor.
U saopštenju se takođe ističe da predloženi koeficijenti u spornom kolektivnom ugovoru jasno favorizuju upravljačke strukture, dok se novinari i programeri – oni koji su srž djelovanja javnog servisa – stavljaju na začelje liste.
– Prvi novinar se u predloženoj tabeli koeficijenata nalazi tek na 130. mjestu, dok su najviši koeficijenti rezervisani za direktore, pomoćnike i savjetnike. Novinarima i drugim stručnim kadrovima predložena su minimalna povećanja, dok se upravi predlažu višestruko veće korekcije plata – navodi se u saopštenju.
Sindikat podsjeća da ovakvo ponašanje menadžmenta nije novo – upravo je ignorisanje radničkih prava i pokušaji zastrašivanja prethodili prvom istorijskom štrajku zaposlenih u RTCG, održanom 2023. godine, koji se, kako ističu, završio u korist zaposlenih.
– RTCG je javni servis koji se ove godine finansira sa 20 miliona eura iz budžeta građana, te bi kao takav morao biti primjer poštovanja zakona, medijskih sloboda i radnih prava, a ne prostor za obračun sa sopstvenim zaposlenima – poručuju iz Sindikata medija.
SMCG podsjeća da Ustav Crne Gore i Zakon o radu garantuju slobodu sindikalnog organizovanja, dok Krivični zakonik propisuje kazne za njegovo ometanje.
– Nismo bespomoćni. Naprotiv. Ova borba nije samo sindikalna, već borba za dostojanstvo svih radnika u medijima, zaključuje se u saopštenju koje potpisuje Sindikat medija Crne Gore.

Sindikat medija najoštrije osuđuje antisindikalnu diskriminaciju kolega sa RTCG-a

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: sindikat-medija