SMCG: Za pet godina 146 napada na novinare, pritisci, napadi i niske plate i dalje realnost

Povodom Svjetskog dana slobode medija, Sindikat medija Crne Gore upozorava da položaj medijskih radnika i radnica u našoj državi već duže vrijeme ne bilježi suštinski napredak. Konstatuju da problemi koji opterećuju našu profesiju ostaju isti, a među njima se iz godine u godinu izdvajaju nepovoljan socio-ekonomski status zaposlenih u medijima, loši uslovi rada, politički pritisci i izraženi bezbjednosni rizici.
U periodu od 2020. do kraja 2025. godine SMCG je zabilježio 146 napada u bazi SafeJournalists. U tom šestogodišnjem periodu, u čak 56 slučajeva žrtve su bile novinarke, u 50 slučajeva njihove muške kolege, dok su u 40 slučajeva žrtve bile grupe novinara/ki ili same medijske organizacije.
- Medijski radnici i radnice suočeni su sa napadima i prijetnjama dok su na radnom zadatku, ali i nisu bezbjedni ni u privatnoj sferi. Govor mržnje, targetiranje i koordinisani napadi na društvenim mrežama sve su učestaliji, nerijetko dolaze od nosilaca javnih funkcija, a iskustvo pokazuje da mogu prerasti i u fizičke incidente - navedeno je u proglasu Sindikata medija.
Dodaje se da se žene u medijima suočavaju sa specifičnim oblicima nasilja, uključujući seksističke uvrede, prijetnje i kampanje diskreditacije, a sve sa ciljem da se udalje iz javnog prostora i profesije. Dodatno zabrinjava što u pojedinim slučajevima adekvatna zaštita izostaje čak i unutar samih redakcija.
- Ipak, važno je reći da postoje i pomaci koji ohrabruju. Mehanizam za bezbjednost novinara počeo je da djeluje u pilot fazi i već pokazuje prve rezultate, naročito kroz bolju koordinaciju između institucija i medijske zajednice. To je važan korak jer pokazuje da mora postojati sistem koji brzo prepoznaje rizike, reaguje i pruža podršku žrtvama - konstatuju u Sindikatu medija.
Pitanje napada, prijetnji i političkih pritisaka, jeste važno, ali, kako kažu u Sindikatu medija, jednako su važni uslovi u kojima medijski radnici i radnice svakodnevno rade.
Podaci Sindikata medija Crne Gore i Misije OEBS-a u Crnoj Gori, od januara ove godine, potvrdili su loš ekonomski položaj zaposlenih u medijima – troje od četvoro medijskih profesionalaca i profesionalki prima platu nižu od prosječne na nivou države. Zbog toga, sve više novinara/ki napušta ovaj sektor, što dugoročno slabi medije i urušava kvalitet informisanja cijelog društva.
U Sindikatu medija ističu da, osim borbe za egzistenciju, medijski radnici/ce suočavaju se sa visokim nivoom stresa povezanog sa poslom, dok njih 69 odsto prepoznaje sagorijevanje ili emocionalnu iscrpljenost kao čestu pojavu u profesiji.
Sindikat posebno brine što devet od deset ispitanika vidi politički ili urednički pritisak kao ključni faktor koji odvraća mlade od ulaska u novinarstvo, dok šest od deset navodi niske početne zarade kao veliku prepreku. Stoga ističu da ne može biti govora o stvarnoj profesionalnoj slobodi, ukoliko ljudi koji rade u medijima ne mogu da žive dostojanstveno od svog rada, ukoliko su izloženi stalnom stresu, i ako nemaju kolektivnu zaštitu i ako socijalni dijalog ne daje rezultate.
Sindikat medija ukazuje da je, i pored određenih blagih poboljšanja, situacija i dalje daleko od zadovoljavajuće, jer zarade ne odgovaraju težini i odgovornosti profesije, a kolektivni ugovori su i dalje rijetkost.
- Višegodišnji pregovori o Granskom kolektivnom ugovoru još nijesu dali rezultate, što dodatno pokazuje da se radna prava zaposlenih u medijima i dalje ne tretiraju kao sastavni dio medijskih sloboda - napominju u Sindikatu medija.
Zbog svega navedenog, bitno je, poručuju, da se o lošim uslovima rada, napadima, pritiscima i svim drugim problemima medijskih radnika i radnica ne govori samo 3. maja.
Još je važnije, kažu u Sindikatu medija, da se svakodnevno ukazuje na značaj medija, posebno imajući u vidu duboke društveno-političke podjele, jačanje ekstremno desnih narativa i dezinformacije kojima smo sve izloženiji.
- U takvim okolnostima, profesionalni mediji imaju još važniju ulogu, jer bez njih javni prostor lako postaje prostor manipulacije, propagande i neprovjerenih sadržaja. Zato u središtu razgovora o slobodi medija moraju biti ljudi koji stvaraju medijski sadržaj - novinari, urednici, fotoreporteri, snimatelji, montažeri, producenti i svi drugi medijski radnici. Od njih s pravom očekujemo profesionalnost, odgovornost i otpornost na pritiske ali im kao društvo moramo obezbijediti uslove u kojima to mogu da rade dostojanstveno i bez straha - zaključuju u Sindikatu medija.