Ministarka turizma Simonida Kordić kazala je da su pripreme za zimsku turističku sezone uveliko traju. Napominje da je Ministarstvo turizma u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom ove godine osiguralo podsticajne mjere – od podrške manifestacijama i unapređenju ponude, do marketinških aktivnosti.
- Kada je zimska sezona u pitanju, svjesni smo da klimatske promjene posljednjih godina otežavaju bilo kakve precizne prognoze, ali upravo zato smo veliku pažnju posvetili razvoju raznovrsnije ponude, kako bi naši centri mogli da funkcionišu i ostvaruju prihode i u danima kada nema obilnih sniježnih padavina. Kada govorimo o Skijalištu Kolašin 1600, žičare i liftovi su remontovani, staze su spremne, a pristupni put je saniran. Obezbijedili smo i 150 hiljada eura za hitnu sanaciju stuba broj 4 žičare K7, kako bi ove zime Kolašin 1600 i Kolašin 1450 ponovo nesmetano funkcionisali kao jedinstvena cjelina - kazala je Kordić za Media Biro.
Podsjetila je da će Kolašin od 12. do 14. decembra biti domaćin otvaranja zimske turističke sezone.
- Za svečano otvaranje zimske sezone pripremljen je bogat trodnevni program – od bazara i nastupa lokalnih umjetnika do večernjih koncerata regionalnih zvijezda, kao i besplatne vožnje žičarom i degustacije lokalnih specijaliteta. Prevoz prema skijalištu Kolašin 1600 i ove godine organizuju lokalne turističke organizacije iz Kolašina, Podgorice i Berana u saradnji sa Privrednom komorom. U tom nekom periodu očekujemo i početak sezone na Žabljaku, gdje smo za ovu zimu prvi put obezbijedili vještačko osnježavanje na Plavoj stazi, što je važan korak u modernizaciji durmitorskog skijaškog centra - istakla je Kordić.
Kordić kao priliku za privlačenje velikog broja turista iz regiona takođe navodi kvalitetan praznični program.
- U prazničnom periodu očekujemo zaista veliki priliv gostiju. Naši gradovi, i na jugu i na sjeveru, pripremili su bogat i raznovrstan program ne samo za doček Nove godine, već i za dane koji prethode praznicima. Uvjereni smo da će region tradicionalno doći u velikom broju, i želimo da poručimo svima: dobrodošli u Crnu Goru. Čeka vas autentična atmosfera, raznovrsna ponuda, vrhunski događaji i osjećaj gostoprimstva po kojem smo prepoznati - poručila je ministarka.
&nbsp;Kordić se osvrnula i na pozitivne rezultate ostvarene u postsezoni.
- Postsezona je zaista premašila sva naša očekivanja i sa punim pravom možemo reći da je bila izuzetno uspješna. Samo u oktobru smo, u poređenju sa rekordnom 2019. godinom, zabilježili rast broja turista od čak 23,46%, dok su noćenja porasla za impresivnih 46,76 odsto. To je jasan signal da se turistički kalendar Crne Gore širi, da našu zemlju prepoznaju kao cjelogodišnju destinaciju i da kvalitet ponude raste iz godine u godinu.Ove rezultate potvrđuju i podaci Aerodroma Crne Gore – prvi put u istoriji, kroz aerodrome Podgorica i Tivat prošlo je tri miliona putnika u jednoj godini. To je snažna poruka da Crna Gora postaje sve dostupnija i sve atraktivnija na međunarodnom tržištu - rekla je Kordić.
Ona je ukazala da bi dobra avio-povezanost mogla dovesti do još boljih rezultata u narednoj sezoni.
- Podgorica će biti povezana sa oko 70 destinacija, Tivat sa oko 60, što značajno povećava dostupnost Crne Gore i osnažuje razvoj cjelogodišnjeg turizma.Posebno se izdvaja velika vijest da niskobudžetna avio kompanija - Wizz Air će od marta 2026. otvoriti svoju prvu stalnu bazu u Podgorici, sa dva aviona i čak 14 novih linija, što nam donosi potpuno novi nivo povezanosti sa ključnim evropskim gradovima.A od narednog ljeta Crna Gora dobija i najprestižniju avioliniju do sada: British Airways uvodi rutu London–Tivat i prvi put u istoriji uspostavlja direktan saobraćaj prema našoj zemlji. To je važan iskorak ka britanskom tržištu i snažna potvrda našeg turističkog potencijala.Zbog svega navedenog, potpuno je realno očekivati da unapređenje avio-dostupnosti donese još konkretnije rezultate i da naredne sezone privučemo još veći broj gostiju iz cijelog svijeta. Crna Gora se jasno pozicionira kao moderna, dobro povezana i atraktivna destinacija tokom svih 12 mjeseci, i to je pravac kojim nastavljamo - saopštila je Kordić.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kordić: Postsezona premašila očekivanja, pred nama bogat praznični program

Jugoistočna Evropa može nastupiti kao jedinstvena makro-destinacija - ocijenila je ministarka turizma Crne Gore Simonida Kordić, navodeći da bi to donijelo bolju vidljivost i saobraćajnu povezanost, kao i efikasnije korišćenje resursa i standardizovan kvalitet usluge.
Ona je otvorila forum „Bridging Destinations: Montenegro 2025“, koji je održan u Luštici Bay, porukom da Crna Gora preuzima aktivnu ulogu u jačanju regionalne turističke saradnje, &nbsp;prenosi Media Biro.&nbsp;
- Pokrenuli smo inicijativu za stvaranje zajedničkog turističkog paketa Jugoistočne Evrope za udaljena tržišta. Uspjeh svakog od nas zavisi od saradnje, a ne takmičenja. Turisti danas putuju između više destinacija, naš stvarni potencijal leži u povezivanju, u komplementarnosti naših kultura, prirode i ponude. Zajedno možemo stvoriti jedan od najraznovrsnijih i najautentičnijih turističkih regiona na svijetu - poručila je Kordić.
Ona je istakla da će Crna Gora nastaviti da bude pouzdan partner u ovom procesu, gradeći okvir za dugoročnu saradnju i moderni regionalni narativ.&nbsp;
Kordić je podsjetila i da je Crna Gora prvi put izabrana da predsjedava Komisijom za Evropu pri UN Turizmu, što je, kako je istakla, veliko priznanje i šansa da utiče na evropske turističke politike.&nbsp;
Ona je posebno naglasila jedinstvenu prednost Crne Gore.&nbsp;
- Na malom prostoru nudimo nevjerovatnu raznolikost - u jednom danu more i snijeg, netaknuta priroda, autentična sela, organska hrana, tišina i gostoprimstvo koje se ne može inscenirati. U vremenu kada globalizacija briše razlike, autentičnost postaje naša najjača vrijednost - rekla je Kordić.
Cilj foruma, poručila je, nije samo rast broja turista, već izgradnja održivog, prepoznatljivog i konkurentnog regionalnog brenda.&nbsp;
Predstavnici međunarodnih institucija i zemalja regiona snažno su podržali ideju zajedničkog nastupa na dalekim tržištima.&nbsp;
UN Turizam, kroz obraćanje Kordule Wohlmuter, naglasio je da Jugoistočna Evropa više nije „skriveni dio kontinenta“, već rastuća globalna destinacija.&nbsp;
Bugarska, navodi ona, radi na obezbjeđivanju direktnih letova iz Kine i Sjedinjenih Američkih Država, što će ojačati poziciju čitavog regiona.&nbsp;
Predstavnici Grčke istakli su, kaže, da su daleka tržišta strateški prioritet za sve zemlje Jugoistočne Evrope, a Italija je naglasila da su za turiste udaljenih tržišta evropske destinacije međusobno povezane i da saradnja nema alternativu.&nbsp;
Srbije je, navodi, ukazala na rast interesovanja za ruralni turizam kao važan dio zajedničke ponude.&nbsp;
Kordić je na kraju panela poručila da region Jugoistočne Evrope može nastupati kao jedinstvena makro-destinacija, prostor u kojem se može doživjeti sve - od planina, mora, od različitih kultura do različitih stilova života. &nbsp;
- Zajednički nastup znači snažniji identitet, bolju vidljivost, efikasnije korišćenje resursa, bolju saobraćajnu povezanost i standardizovan kvalitet usluge. To je ključ da zajednički postanemo globalno konkurentni - zaključila je Kordić.&nbsp;
Drugo izdanje regionalnog foruma „Bridging Destinations: Montenegro 2025“ održano je u Luštici Bay, u organizaciji Ministarstva turizma Crne Gore, a kao nastavak dijaloga započetog u Rimu u julu ove godine.&nbsp;
Forum je okupio visoke predstavnike turističkih institucija Jugoistočne Evrope, koji su kroz panele, prezentacije i umrežavanje razmijenili iskustva o zajedničkom nastupu na dalekim tržištima.

Kordić: Jugoistočna Evropa može nastupiti kao jedinstvena makro-destinacija

Ministarka turizma Simonida Kordić teško je povrijeđena u saobraćajnoj nezgodi koja se danas desila na magistralnom putu Lipci – Dragalj, u mjestu Knežlaz u Opštini Kotor.
Iz Uprave policije je saopšteno da se udes desio oko 14.45 sati, te da je Kordić bila u službenom vozilu.
- Ministarka Kordić je bila saputnica u vozilu Ministarstva turizma kojim je upravljao vozač ovog Ministarstva. Osim ministarke, još jedna osoba ženskog pola S.Č, koja se nalazila u drugom vozilu, je zadobila povrede u saobraćajnoj nezgodi - kazali su u policiji.
U saobraćajnoj nezgodi su učestvovala tri vozila.
- Ministarka Kordić je zadobila teške tjelesne povrede i smještena je u Kliničko - bolničkom centru u Kotoru. Drugo povrijeđeno lice, S.Č, je zadobilo lakše tjelesne povrede i smješteno je u Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“ u Risnu - kazali su u policiji.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, a na licu mjestu je izvršen uviđaj.
- Preduzimaju se aktivnosti na utvrđivanju uzroka nastanka saobraćajne nezgode - dodali su u policiji.

Kordić teško povrijeđena u udesu na putu Lipci - Dragalj, bila u službenim kolima

Prilikom zvanične posjete delegacije Vlade Bugarske na čelu sa premijerom Rosenom Željazkovim, ministar turizma Crne Gore Simonida Kordić održala je konstruktivan sastanak sa bugarskim ministrom turizma Miroslavom Boršošem.&nbsp;
To predstavlja nastavak dijaloga o unapređenju bilateralne saradnje i uspostavljanju direktne avio-linije između Crne Gore i Bugarske, koji je Kordić započela tokom zvanične posjete Sofiji u februaru ove godine.
- Ovo je izuzetno važna posjeta i rezultat je višemjesečnog rada i saradnje naših resornih ministarstava sa resorima turizma i saobraćaja Bugarske. Današnja posjeta predstavlja prvi konkretan korak ka uspostavljanju direktne avio-linije između naših zemalja, što je od višestrukog značaja za crnogorski turizam. Bugarsko tržište broji oko četiri miliona turističkih putovanja godišnje i važno je da Crna Gora zauzme svoje mjesto na toj mapi- poručila je Kordić.
Podsjetila je i na zajednički regionalni projekat koji je zvanično promovisan u Rimu u julu ove godine, a koji, osim Crne Gore i Bugarske, uključuje saradnju i Grčke, Italije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Albanije I Sjeverne Makedonije.
- Cilj projekta je stvaranje objedinjene turističke ponude koja turistima omogućava da kroz jedinstvene paket aranžmane posjete više zemalja regiona. Ovakav pristup donosi benefite za sve uključene zemlje i predstavlja značajan doprinos razvoju regionalne turističke industrije. Ovo je naša zajednička, strateška mjera kojom želimo odgovoriti na globalni trend kraćeg zadržavanja turista na jednom mjestu, te kroz sinergiju i integraciju regionalnih kapaciteta osigurati duži boravak i bogatije iskustvo za sve posjetioce- istakla je Kordić.
Bugarska je takođe bila među 24 evropske zemlje koje su podržale izbor Crne Gore za predsjedavanje Komisijom za Evropu Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija (UNWTO).
- Zahvaljujući toj podršci, Crna Gora danas ima čelnu ulogu u sektoru turizma u okviru multilateralnih organizacija, što predstavlja poseban uspjeh i potvrdu dobre međunarodne saradnj- dodala je Kordić.
Bugarski ministar turizma Miroslav Boršoš naglasio je značaj zajedničkih aktivnosti i posjete Crnoj Gori.
- Ovo je samo dio dobre saradnje sa crnogorskom ministarkom turizma, saradnju smo započeli u Bugarskoj kako bismo napravili strategiju o zajedničkim ciljevima…Razmijenili smo dragocjena iskustva i uvjeren sam da će naša saradnja nastaviti da se razvija. Vaša ministarka je izuzetno kompetentna i zbog toga smo je snažno podržali za predsjedavanje evropskom komisijom UNWTO. To je značajna pozicija koja donosi veliki ugled vašoj zemlji- zaključio je Boršoš.

Kordić sa Boršošem: Posjeta bugarske delegacije konkretan korak ka uspostavljanju direktne avio-linije sa Crnom Gorom

Kako objasniti gubitke u turizmu dok država ulaže u reprezentaciju bez jasnog rezultata? - upitao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović reagujući na informaciju da je resorna ministarka Simonida Kordić za pet mjeseci bila na „put oko svijeta“ za 32.252 eura. Njega interesuje ko će nadoknaditi stotine hiljada izgubljenih noćenja i štetu koju trpi domaća ekonomija. - Crnogorski turizam ove godine bilježi 370.000 noćenja manje - ukazao je on poručujući da je to alarmantan podatak koji bi trebalo da zabrine svakog donosoca odluka.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F1964574502651568576%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Milović je ustvrdio i da nam danas, umjesto hitnih mjera podrške domaćim hotelijerima, ugostiteljima i izdavaocima privatnog smještaja, stiže vijest o „putu oko svijeta“ Kordićeve.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250625150656_c1a9e5ef796fa0f4eb492841338b907aae882706dfa4bf6de9221b3a552083d2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250625150656_c1a9e5ef796fa0f4eb492841338b907aae882706dfa4bf6de9221b3a552083d2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Nikola Milović"> <figcaption>Nikola Milović(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Nekoliko ključnih pitanja: Da li se ovakvim ponašanjem razvija turizam Crne Gore ili destinacija koje se obilaze? Koja je stvarna korist od luksuznih putovanja plaćenih novcem poreskih obveznika? - pitao je Milović. Zanima ga i da li ovakav model vođenja politike znači da se crnogorski turizam svjesno gura u propast. Umjesto da se ulaže u promociju Crne Gore, unapređenje ponude i podršku lokalnim zajednicama sredstva se, kako je ukazao, troše na rute koje više liče na privatne avanture nego na državničke misije. - Dok ministarka obilazi svijet, crnogorski turizam tone, gubici rastu, a građani plaćaju cijenu neodgovornog upravljanja - zaključio je Milović.

Kordić na „put oko svijeta“ za 32.252 eura: Kako objasniti gubitke u turizmu dok država ulaže u reprezentaciju bez jasnog rezultata?

Ovogodišnja turistička sezona je u potpunosti podbacila i uprkos pokušajima vlasti da je prikaže uspješnom, riječ je o „totalnom neuspjehu“, ocijenio je u intervjuu portalu Standard, poslanik Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore i predsjednik SO Bar Branislav Nenezić. On tvrdi da je jasno i struci i laicima, a posebno turističkim radnicima, da Crna Gora bilježi pad turističkog prometa, smanjenje noćenja i negativne trendove koje će biti vrlo teško zaustaviti.
Nenezić u razgovoru za Standard, kao jasan i negativan pokazatelj loše turističke sezone, ističe zvanične podatke Monstata, prema kojima je pad turističkog prometa u periodu januar–jun ove godine iznosio 5,4 odsto, dok je prošle godine bio 3,4 odsto.
<h2>ZA OVAKVU SEZONU ODGOVORNOST SNOSI I VLADA I MINISTARKA KORDIĆ</h2>
Nenezić smatra da je odgovornost za ovakvo stanje na cjelokupnoj Vladi Crne Gore, „od oslobođenja 2020. pa do danas“.
Kao ključne greške navodi odabir kadrova, posebno ministarke turizma Kordić i njenih prethodnika, te niz loših zakonskih rješenja, među kojima izdvaja povećanje poreza na ugostiteljske usluge.
- Tim potezima je kreiran ambijent koji je na ozbiljan način devastirao sezonu i uopšte najznačajniju privrednu granu Crne Gore - rekao je on.
Kako kaže, tolika količina suludih poteza ne može se više pravdati neukošću i neznanjem, već sada slobodno možemo govoriti o lošoj namjeri i želji da se Crna Gora devastira i na ovom polju.
<h2>FISKALNA STABILNOST UGROŽENA</h2>
On podsjeća da je turistička sezona uvijek bila presudna za fiskalnu stabilnost zbog prihoda koje je generisala.
- Danas je to ruinirano. Prošle godine smo prvi put poslije 20 godina doživjeli pad prihoda u turizmu, oko 800.000 noćenja manje. Ako se sada pokaže da je to trend, imaćemo ozbiljan udar na planirane prihode u budžetu. Kada podbacimo u jedinoj grani koja je konstantno donosila prihode, otvara se prostor novom zaduživanju za tekuću potrošnju. To će dovesti do veće inflacije i još gore situacije naredne sezone, jer će kumulativna inflacija dodatno poskupjeti našu ponudu i smanjiti prihode - kaže Nenezić i dodaje, da će na kraju sve gubitke i efekte inflacije plaćaće građani Crne Gore.
<h2>SKANDALI SA ZAKUPOM PLAŽA</h2>
Govoreći o problemima sa javnim preduzećem „Morsko dobro“, Nenezić podsjeća na skandalozni tender za zakup plaža.
Kako kaže, od februara smo svjedočili milionskim ponudama, poništenim tenderima, dolasku Mohameda Alabara i najavljivanim investicijama od više milijardi eura.
- Od silnih najava dobili smo neuređena i neobezbijeđena kupališta, najatraktivnije plaže koje su ličile na vašare, bez spasilaca i zatrpane smećem. Sve se to radilo pod velom povećanja prihoda Javnog preduzeća ‘Morsko dobro’ od 30 miliona, koji će, umjesto u razvoj, biti utrošeni na službene jahte, partijska zapošljenja i putovanja, dok druge države imaju višemilionski suficit direktno iz turizma - kaže Nenezić.
On upozorava da Crna Gora danas i sjutra ima urušen rejting kao turistička destinacija, i da se ne dovodi u pitanje samo naredna, već više narednih sezona.
- Teško će biti sanirati negativne efekte ovakvog odnosa izvršne vlasti - poručuje on.
<h2>VLADA IGNORISALA UPOZORENJA HOTELIJERA</h2>
Na pitanje da li je vlast svjesno gurnula turizam u rizik amaterskim potezima, on kaže da je to jasno i evidentno, pa i onima koji ovu amatersku vlast podržavaju.
- Turizam je za Crnu Goru jako važan, a ‘igranje’ sa njim dovelo je do negativnih trendova, upravo kada je sektor postao plijen partijskih aranžmana, a ne stručnosti - poručio je predsjednik SO Bar.
Nenezić ističe da je Vlada ignorisala upozorenja hotelijera, povećala poreze i tako dodatno poskupjela usluge, što je rezultiralo manjim brojem noćenja i evazijom poreskih obaveza kod samih hotelijera.
- Svi su na gubitku. Jedini zaključak koji se nameće jeste da je to planski i namjenski urađeno da se našteti Crnoj Gori i njenim građanima. Danas imamo pojavu amaterizma i neznanja na ključnim pozicijama, dopunjenu lošom namjerom, jer Crnu Goru zadnjih godina vode ljudi koji su protiv njenog postojanja i koji su se borili protiv njene nezavisnost - naglašava on.
<h2>GAŠENJE NACIONALNOG AVIO PREVOZNIKA – PLANSKI POTEZ</h2>
Nenezić kao posebno poguban potez izdvaja gašenje nacionalnog avioprevoznika.
- To nije urađeno slučajno, već planski i smišljeno. Avio dostupnost je danas nikad gora, pozicije su izgubljene bespovratno. Umjesto da povećamo broj inostranih letova, već sada imamo najave ukidanja onih nekoliko koje još imamo. U ovoj oblasti podjednaku odgovornost snose sve tri vlade od 2020. godine - rekao je Nenezić.
<h2>IMENOVANJE LJUDI OD STRUKE JEDINI PUT KAO OPORAVKU TURIZMA</h2>
Na kraju, Nenezić poručuje da je recept za oporavak jednostavan.
- Imenovanje ljudi od struke da se bave turizmom ne smije biti sporno. Treba slušati turističke poslenike i kreirati politiku u skladu s njihovim potrebama. Ako želimo oporavak, potrebno je raditi sve suprotno od rješenja posljednje četiri godine i bićemo na dobrom putu. Ono što ostaje kao jedino pitanje nije ko će vraćati silna zaduženja, jer je jasno da će sve pasti na teret građana, već – kako - zaključio je Nenezić.

Nenezić: Suludi potezi, loša namjera i amaterizam doveli do fijaska turističke sezone, Vlada planski urušava Crnu Goru

Ministarka turizma Simonida Kordić izrazila je zadovoljstvo uređenošću i nivoom posjete kupalištima, kao i rezultatima koje je ostvarilo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, naglasivši da odgovorno i transparentno upravljanje donosi vidljive i mjerljive benefite za državu, privredu i građane.
- Uprkos tvrdnjama da plaže nijesu spremne i da nema turista, činjenice pokazuju potpuno drugačiju sliku. Transparentnim tenderom, oslobođenim nepotizma koji je ranije bio veliki problem, Javno preduzeće je stvorilo uslove da gosti mogu da budu zadovoljni, a da ugostitelji rade na valjan i profitabilan način - navela je Kordić prilikom obilaska budvanske rivijere.
Posebno je naglasila značajan finansijski rezultat.
- Javno preduzeće prihoduje 35 miliona eura od zakupa plaža, dok je u 2019. ili 2020. taj prihod iznosio svega pet miliona. Ova cifra ne samo da je impresivna, već otvara nove mogućnosti za unapređenje državnih potencijala i uređenje kupališta, čime se direktno doprinosi razvoju turizma u Crnoj Gori - kazala je Kordić.
Zaključila je da ovakav model upravljanja predstavlja pravi primjer kako odgovorno vođenje resursa može da utiče na jačanje crnogorskog turizma i unapređenje kvaliteta ponude.

Kordić: Uprkos tvrdnjama da plaže nisu spremne i da nema turista, slika je drugačija

To je sada i zvaničan podatak. Sezona je uveliko ugrožena, a rezultate ćemo imati krajem septembra, poručio je Petar Odžić, zamjenik predsjednika SDP-a, predsjednik SO Budva i predstavnik Evropskog saveza.
- Ministarki je sezona odlična, žali se samo na udare opozicije na turizam, državnom sekretaru Žižiću je kriv prof. Milović, ali se nadam da će makar Spajić imati neko bolje objašnjenje - naveo je Odžić.
Odžić je apelovao da se smanji stopa PDV-a u turizmu, da bi se naredna sezona mogla bolje pripremiti.
- Ponovo apelujem da se stopa PDV-a u turizmu smanji, kako bi sljedeća sezona imala bolju pripremu, uz izradu adekvatne strategije sa akcentom na aviodostupnost i cjenovnu konkurentnost - istakao je Odžić.
Na kraju Odžić se obratio i premijeru Spajiću.
- PS. Mickey, ili ovo što sam rekao uz kadrovske promjene, ili daj Demokratama da naprave VETING u Monstatu, trećeg rješenja nema -zaključio je Odžić.

Odžić: Sezona je uveliko ugrožena, apelujem da se stopa PDV-a u turizmu smanji

Opština Plužine i Park prirode Piva bilježe sve veću posjećenost, dok je interesovanje turista za aktivni odmor u ovom dijelu Crne Gore u stalnom porastu. Prepoznajući značaj tog potencijala, Plužine i Pivsko jezero posjetila je i ministar turizma Simonida Kordić.
- Turistima je sve zanimljivija Piva, koja nudi izuzetne predjele i raznovrsne sadržaje za aktivni odmor. Ulaganja u turističku infrastrukturu već daju vidljive rezultate u prvoj polovini sezone. Ministarstvo turizma je podržalo uređenje predjela uz Pivsko jezero, uključujući i plažu, gdje danas vidimo sve više sadržaja koji privlače posjetioce. Organizuju se krstarenja po jezeru, koja su naročito popularna među gostima. Prema podacima Turističke organizacije Plužine, do 1. avgusta ove godine ostvareno je skoro 18.000 noćenja, što je 2.000 više nego tokom čitave prošle godine- izjavila je Kordić.
Sezonom je zadovoljan i predsjednik Opštine Plužine Slobodan Delić, koji ističe značaj saradnje sa Ministarstvom turizma.
- Saradnja lokalne uprave sa nadležnim ministarstvima, uključujući i sektor turizma, od velikog je značaja za razvoj opštine. Turizam je strateška grana koju u Plužinama razvijamo planski i odgovorno. Ministarstvo turizma je već pružilo podršku kroz unapređenje lokalne infrastrukture, i uvjeren sam da će ta saradnja biti nastavljena na obostrano zadovoljstvo- poručio je Delić.
Direktor Parka prirode Piva Ivan Doderović navodi da i podaci sa terena potvrđuju uspješnu sezonu.
- Bilježimo rast broja posjeta Parku i turista koji ostvaruju noćenja. Već sada smo premašili ukupne brojke iz prethodne godine, a kako nas tek očekuje špic sezone u avgustu, vjerujemo da će ovo biti jedna od najboljih sezona u Plužinama od kada se vodi evidencija- kazao je Doderović.
Pozitivne utiske dijele i turisti koji redovno posjećuju ovaj kraj.
– Dolazimo svake godine, i zaista je iz godine u godinu sve ljepše i uređenije. Posebno nas je oduševila čistoća, uređenost grada i nova plaža. Sve pohvale za lokalnu upravu – rekao je turista iz Vrbasa.
Plužine i ove godine posjećuju i članovi Planinarskog društva “Borašnica” iz Konjica.
– Komentarisali smo koliko se vidi da se ulaže u ovaj kraj. Priroda je prelijepa, a uslovi za boravak sve bolji. Svaka čast – istakao je predstavnik društva.
Ministarstvo turizma je ranije ove godine izdvojilo gotovo 44.000 eura za rekonstrukciju plaže na Pivskom jezeru, čime je dodatno unaprijeđena ponuda ovog atraktivnog prirodnog prostora.

Kordić: Do 1. avgusta ostvareno skoro 18.000 noćenja u Plužinama, što je 2.000 više nego tokom čitave prošle godine

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović reagovala je &nbsp;povodom napada na ministarku turizma, Simonidu Kordić, i istakla da snažno osuđuje uvredljive i mizogine napade usmjerene ka njoj, koji posljednjih dana preplavljuju digitalni prostor.
- Ti napadi nijesu samo izraz lične netrpeljivosti, već opasni pokazatelji normalizacije govora mržnje i nasilja prema ženama koje obavljaju javne funkcije. Podržavam stavove Ženskog kluba Skupštine Crne Gore, ovakvi napadi nijesu samo udar na jednu osobu, već pokušaj podrivanja uloge koju žene imaju i treba da imaju u političkom i javnom životu. Uvođenjem zakonskog minimuma od 40% zastupljenosti žena na izbornim listama, otvoren je prostor za veću participaciju žena, za snažniji glas i prisustvo u procesima odlučivanja. Ali ovakvi napadi jasno pokazuju da kvote nijesu dovoljne ako ih ne prati istinska promjena društvene svijesti- kaže ona.
Javna funkcija ne smije biti povod za dehumanizaciju, već kako kaže, poziv na odgovornost, dijalog i argumentovano neslaganje.
 
 - Kultura dijaloga i sloboda izražavanja ne smiju biti alibi za uvrede, seksizam i nasilje. Kao društvo moramo pokazati zrelost i jasno povući crtu između legitimne kritike i online zlostavljanja. Pozivam sve medije, kao i korisnike društvenih mreža, da budu dio otpora kulturi nasilja i dio promjene koja nas vodi ka društvu zasnovanom na poštovanju, ravnopravnosti i dostojanstvu- istakla je u reagovanju.
Koristi ovu priliku da ohrabri sve žrtve online uznemiravanja, posebno javne ličnosti, da podnesu prijave zbog govora mržnje, jer im zakon daje mogućnost brze reakcije.
- Na taj način šaljemo jasnu poruku svim ženama da se protiv mizoginog i nedozvoljenog ponašanja možemo i moramo boriti svim institucionalnim sredstvima- zaključila je Vujović.

Vujović: Napadi na Kordić opasni pokazatelji normalizacije govora mržnje i nasilja prema ženama koje obavljaju javne funkcije

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: simonida-kordic