Glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma Serž Bramerc izrazio je zadovoljstvo odličnom saradnjom Tužilaštva Mehanizma i Specijalnog državnog tužilaštva i odao priznanje novoj dinamici Crne Gore u vezi s pravdom za ratne zločine, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
&nbsp;- Već su napravljeni pozitivni koraci i saradnja između Tužilaštva Mehanizma i Specijalnog državnog tužilaštva je na vrlo visokom nivou. Tužilaštvo Mehanizma se nada da će u budućnosti moći da izvijesti da se u procesu ostvarivanja pravde u vezi sa ratnim zločinima u Crnoj Gori postižu konkretni rezultati- &nbsp;poručili su iz VDT-a.
&nbsp;To se navodi, kako je pojašnjeno, u Izvještaju o napretku Tužioca Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, koji je predstavljen Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija u kom se konstatuje i da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ima znatan zaostatak predmeta, da se saradnja Hrvatske s nacionalnim pravosuđima u regionu znatno pogoršala u posljednjih deset godina, da su u posljednjih osam godina rezultati Tužilaštva za ratne zločine Srbije bili ograničeni.
&nbsp;U dokumentu koji se odnosi na period od 16. maja do 15. novembra 2024. godine, navodi se da su potrebne važne reforme koje bi podržale pravdu za ratne zločine u domaćem pravu kako bi se obezbijedilo uspješno krivično gonjenje u predmetima vezanim za ratne zločine u Crnoj Gori.
&nbsp;Takođe se navodi da Specijalno državno tužilaštvo radi na tri predmeta ratnih zločina, od kojih je jedan u fazi istrage, drugi u fazi potvrđivanja optužnice, dok je u trećem suđenje u toku. Dva predmeta odnose se na zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, a jedan na ratne zločine počinjene u Hrvatskoj.
&nbsp;Napominje se da sada postoje visoka očekivanja u vezi sa rezultatima istraga i krivičnih gonjenja i izražava uvjerenje da će ta očekivanja biti ostvarena.
&nbsp;- Tužilaštvo Mehanizma će nastaviti da pruža neophodnu pomoć Specijalnom državnom tužilaštvu i raduje se pozitivnim rezultatima – dodaje se u izvještaju.
&nbsp;Uz podsjećanje da je tužilac Bramerc posjetio Crnu Goru od 16. do 19. septembra 2024. godine i održao sastanke sa vrhovnim državnim tužiocem Miloradom Markovićem, glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem, kao i predstavnicima izvršne vlasti, u izvještaju se konstatuje da je usvojena preporuka Tužilaštva Mehanizma da se izmijeni Zakon o krivičnom postupku, kako bi se omogućilo prihvatanje dokaza Tužilaštva Mehanizma.
Iz Državnog tužilaštva preciziraju da su vođeni razgovori u vezi sa dodatnim reformama koje bi omogućile efikasno krivično gonjenje u predmetima seksualnog nasilja povezanog sa sukobom i da je dogovoreno da će Tužilaštvo Mehanizma dostaviti odgovarajući prijedlog i pružati traženu pomoć kako bi se osigurao napredak u tim i drugim važnim oblastima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bramerc: Saradnja sa SDT-om na visokom nivou, pohvalna nova dinamika Crne Gore u vezi sa procesuiranjem ratnih zločina

Glavni tužilac sudskog Mehanizma u Hagu Serž Bramerc izrazio je danas, pred Savjetom bezbjednosti UN, očekivanje da će uskoro biti okončano ustupanje pravosuđu Srbije postupka protiv vođe Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja i saoptuženih za nepoštovanje suda.
- Može se očekivati da će ustupanje postupka protiv Vojislava Šešelja biti okončano u doglednoj budućnosti, kako bi mu tamo u Srbiji moglo biti suđeno - rekao je Bramerc, podnoseći redovan izvještaj Savjetu bezbjednosti u Njujorku, prenosi Beta.
Bramerc je ocijenio da je to u skladu sa „uputstvom Savjeta da bi države članice trebalo da preuzmu odgovornost za postupke zbog nepoštovanja suda“.
Tužilaštvo u Hagu je, zajedno sa Šešeljom, za nepoštovanje suda optužilo zvaničnike SRS Miljana Damjanovića, Miroljuba Ignjatovića, Ljiljanu Mihajlović i Ognjena Mihajlović.
Po optužnici, oni su krivično djelo nepoštovanja suda počinili tako što su objavljivali povjerljive materijale i podatke o zaštićenim svjedocima iz procesa koji je Haški tribunal vodio protiv Šešelja po optužnici za ratne zločine 1991-93. godine.
Optužnica petoro radikala tereti za „hotimično ometanje sprovođenja pravde, otkrivanje povjerljivih informacija o zaštićenim svjedocima“, kao i za to što su „propustili da se povinuju nalozima suda da prestanu da objavljuju povjerljive materijale“.
Povjerljive podatke, optuženi su, po tužiocima, objavili i širili preko Šešeljevih knjiga, ali i posredstvom internet stranica.
Mehanizam je taj predmet ustupio pravosuđu Srbije, a suđenje će posmatrati kontrolor haškog suda Brent Hiks. Optužnicu protiv Šešelja i četvoro radikala, sud u Hagu podigao je 11. avgusta 2023.
U podnescima haškom sudu, prije nego što je donijeta odluka o ustupanju procesa Srbiji, svi optuženi su obećali da će se „pojaviti pred relevantnim domaćim vlastima kada budu pozvani“.
Ukoliko srpsko pravosuđe ne bude sprovelo postupak protiv Šešelja i saoptuženih, sud u Hagu ima pravo da ponovo preuzme taj proces, a Srbija je obavezna da optužene preda Mehanizmu.
Prema spisima haškog suda, postupak bi u Srbiji trebalo da vodi Tužilaštvo za ratne zločine pred Višim sudom u Beogradu.

Bramerc u UN: Uskoro okončanje ustupanja procesa protiv Šešelja i radikala

Crna Gora je napravila veliki iskorak na polju vladavine prava, a posebno u smanjenju političkog uticaja na rad tužilaštva i generalno pravosudnih organa - ocijenjeno je na sastanku predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i glavnog tužioca Međunarodnog rezidualnog mehanizma UN za krivične sudove, Serža Bramerca.
Napredak u poglavljima 23 i 24 je, kako je naveo Spajić, potvrđen i kroz dobijanje IBAR-a, ali Crna Gora tim nije zadovoljna, već želi da dodatno unaprijedi stanje u domenu vladavine prava.
- Pokušavamo da poboljšamo uslove za rad tužilaštva, kako bi osigurali da imaju optimalan ambijent za ostvarivanje pravih rezultata u oblasti, koja je predugo bila bolna točka za Crnu Goru. Vladavina prava ostaje jedan od prioriteta i bićemo posvećeni da dostignemo nivo najrazvijenijih zemalja Evropske unije i u tom kontekstu nadamo se ekspertskoj podršci Mehanizma pravosudnim institucijama Crne Gore, kako bi ostvarili sve cijeve na našem EU putu - istakao je Spajić.
Bramerc je naglasio da ima saradnju na visokom nivou sa Vrhovnim i Specijalnim državnim tužilaštvom, kao i Ministarstvom pravde.
Apostrofirao je da je veliki rezultat to što je politika distancirana od tužilaštva, a posebno ga raduje dinamika u radu Vlade na polju evropske integracije.
- Međunarodna zajednica mora da vam pomogne da zadržite pozitivan momentum i ovu novu dinamiku. Mi ćemo uraditi sve da pružimo podršku vašem tužilaštvu, u skladu sa potrebama Crne Gore. Već smo ponudili ekspertsku podršku, kako bi se pojačali kapaciteti, za još jaču borbu protiv svih oblika krivičnih djela, uključujući i ratne zločine - kazao je Bramerc.
Konstatovano je i da su predstavnici SDT-a u ovoj godini već posjetili sjedište Mehanizma i prošli određene obuke.
Na sastanku je potvrđena privrženost Crne Gore poštovanju međunarodnih obaveza u oblasti ratnih zločina i kontinuiranoj saradnji sa Rezidualnim mehanizmom, kao i sa susjednim zemljama u ispunjavanju mandata ovog organa.

Spajić sa Bramercom: Smanjen politički uticaj na pravosudne organe u Crnoj Gori

U Crnoj Gori evidentan je novi zamah i posvećenost procesuiranju ratnih zločina, kazao je glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale, Serž Bramerc. 
 
Kako je saopšteno iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova, Bramerc, koji boravi u posjeti Crnoj Gori, to je rekao na sastanku sa potpredsjednikom Vlade i resornim ministrom Ervinom Ibrahimovićem. 
 
On je kazao da je zadovoljan saradnjom sa crnogorskim institucijama i odnosom prema radu, misiji i ciljevima međunarodnih krivičnih tribunala. 
 
- Kazao je da je evidentan novi zamah i posvećenost procesuiranju ratnih zločina u Crnoj Gori - kaže se u saopštenju. 
 
Bramerc je poručio da je Mehanizam spreman da pruži svu potrebnu ekspertsku i tehničku podršku u cilju jačanja administrativnih kapaciteta, a što će doprinijeti i ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog procesa s Evropskom unijom (EU). 
 
On je pozdravio napredak ka punopravnom članstvu u Uniji, prvenstveno dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), koji predstavlja i potvrdu posvećenosti Crne Gore reformama u ključnim poglavljima. 
 
Ibrahimović je kazao da je Crna Gora privržena poštovanju međunarodnih obaveza u oblasti ratnih zločina i da u kontinuitetu sarađuje sa Rezidualnim mehanizmom. 
 
- Vjerujem da je u interesu regiona i međunarodne zajednice u cjelini da Mehanizam u potpunosti ispuni svoju misiju - naveo je Ibrahimović. 
 
Kako je kazao, rad Haškog tribunala dao je značajan doprinos zadovoljenju pravde za žrtve i njihove porodice i suočavanju sa prošlošću zemalja bivše Jugoslavije. 
 
Ibrahimović je nagaslio predstoji još mnogo posla, ali da ratni zločini ne zastarijevaju i da se u procesuiranju svih počinjenih zločina mora istrajati. 
 
On je podsjetio i na kontinuirane napore Crne Gore na planu jačanja vladavine prava, reforme pravosuđa, jačanja nacionalnih kapaciteta za procesuiranje svih oblika krivičnih djela, uključujući ratne zločine. 
 
- Procesuiranje ratnih zločina dio je pregovaračkog okvira za članstvo u EU, kroz poglavlje 23, a nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a, ovo pitanje je i dio zaključnih mjerila za ovo poglavlje - istakao je Ibrahimović. 
 
Navodi se da je na sastanku razgovarano i o opasnostima koje sa sobom nose trendovi poricanja genocida i veličanja ratnih zločinaca u regionu. 
 
- Sagovornici su ocijenili da je suočavanje sa prošlošću, kroz individualizaciju krivice, procesuiranje zločina i izgradnju kulture sjećanja, jedini siguran put za dalji razvoj i prosperitet država bivše Jugoslavije - kaže se u saopštenju.

Bramerc: Novi zamah u procesuiranju ratnih zločina

Najjača politička stranka u Crnoj Gori u koaliciji je sa prosrpskom opcijom, koja je otvoreno protiv članstva zemlje u NATO i EU, rekao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula u Briselu, na konferenciji za novinare socijaldemokratskih poslanika zaduženih za proširenje.
- Oni su otvorena proruska opcija i samo se pretvaraju da žele napredak Crne Gore na putu u EU - rekao je Picula i dodao da Aleksandar Vučić, ako ostane na vlasti, neće dozvoliti da se Crna Gora previše odmakne od Srbije na putu prema članstvu u EU.
Kako je naveo, predvodnici u procesu pristupanja trenutno su Crna Gora i Albanija. Srbija u posljednje tri godine nije otvorila nijedno poglavlje, Sjeverna Makedonija je blokirana zbog bilateralnih pitanja, a Bosna i Hercegovina i Kosovo su na začelju.
Srbija je, kako je dodao, najuticajnija među kandidatima za članstvo, ali nije realno da uđe u Evropsku uniju sa sadašnjim vođstvom koje sjedi na četiri stolice.
- Moje iskreno mišljenje je da ambicija predsjednika Aleksandra Vučića nije pridruživanje Evropskoj uniji, jer bi to značilo da on i njegova opcija moraju poštovati vrlo stroga pravila i standarde Unije u pogledu demokratskog sistema, slobode medija, manjinskih i drugih pitanja, ali umjesto toga, on igra svoje igre - rekao je Picula, prenosi Hina.
Hrvatski socijaldemokratski poslanik ocijenio je da Srbija vodi takozvanu multivektorsku spoljnu politiku.
- Postoje četiri stuba srpske spoljne politike – Evropska unija, Sjedinjene Države, Rusija i Kina i mislim da nije moguće stalno sjedjeti na četiri stolice. Mislim da mi ne dijelimo vrijednosti i geopolitičke ciljeve s Kinom i Rusijom u većini područja, a sve manje i sa Sjedinjenim Državama - kazao je Picula.
Na pitanje može li Srbija sa sadašnjim vođstvom ući u Evropsku uniju, Picula je odgovorio odrično, ističući da je nemoguće imati ambiciju da se završe pregovori do kraja 2026, kao što tvrdi srpsko rukovodstvo, bez radikalne promjene stavova i ponašanja u brojnim područjima.
- Ali, želim biti potpuno jasan, na građanima Srbije je da biraju kakvu vladu žele, a na institucijama EU je da ocijene ispunjava li Srbija standarde potrebne za napredak na putu prema članstvu - ukazao je Picula.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, poslanici su pozdravili odluku Nemačke i Austrije da zabrane ulazak predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i izrazili nadu da će to uraditi i druge članice EU.
Picula je rekao da je Dodik proizvod nefunkcionalnog sistema u BiH, stvorenog Dejtonskim mirovnim sporazumom i poručio „da mora da se uhapsi“.

Picula: Najjača politička stranka u Crnoj Gori u koaliciji je sa prosrpskom opcijom

U Budilniku na Televiziji E istražujemo zbog čega su prekinute terapije za onkološke pacijente u Specijalnoj bolnici Brezovik i da li su pacijenti u međuvremenu dobili neophodne ljekove.&nbsp;
Povodom Svjetskog dana Roma, analiziramo koliko je crnogorsko društvo inkluzivno i tolerantno.&nbsp;
Donosimo i priču o zaštiti nedavno otkrivene biljke Petrolamium crnojevicii nadomak Cetinja i pitamo šta je sve urađeno od proonalaska biljke koja ne raste nigdje drugo na planeti, a koja je prvo takvo otkriće u Crnoj Gori nakon gotovo dva vijeka.
 
"Srećan dan" od devet do 11 sati
U Srećnom danu, od 9 do 11 sati umjetnica Marija Radusinović govori o izložbi "Izvan granica".
Dio emsije biće povećen plesu i novim izazovima Plesnog kluba Dream, a gledaoci Televizije E će uživati i u njihovoj plesnoj koreografiji, dok će o pobjedi na prestižnom kulinarskom takmičenju Biser mora 2025. govori Anđela Vujović, manadžerka gastronomije, koja nastavlja blistavi pobjedinički niz.

Jutro na Televiziji E

To je danas izjavio tamošnji ministar odbrane Ivan Anušić, koji je obišao vojni poligon “Eugen Kvaternik” u Slunju i objekte predviđene za polaznike vojnog roka.
- Oružane snage pripremile su infrastrukturu i danas smo se ponovno uvjerili da je sve spremno. Obišli smo spavaonice, učionice i druge sadržaje, dakle prostore u kojima će vojnici boraviti dva mjeseca u sklopu temeljnog vojnog osposobljavanja -kazao je on.
Dodao je i da se odsluženje vojnog roka očekuje od jeseni, pri čemu prvo treba da usvoje izmjene Zakona o odbrani i Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

U Hrvatskoj sve spremno za povratak vojnog roka

Na današnjoj sjednici Skupštine Opštine Pljevlja nije prihvaćen Izvještaj o radu JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ za 2024. godinu na čijem je čelu samozvana „žena četnik“ Bojana Đačić, a protiv su bili odbornici Pokreta Evropa sad, Demokratske partije socijalista, Demokrata i odbornik Nove srpske demokratije Božo Jelovac.
Đačić je po obrazovanju učiteljica, a u žižu je dospjela 2021. godine kada je tadašnja ministarka provsjete Vesna Bratić imenovala za v. d. direktorice Osnovne škole „Ristan Pavlović“ u Pljevljima. Ipak, morala je smijeniti poslije svega dva dana zbog fotografije na kojoj se Đačić deklarisala kao pristalica četničkog pokreta, na kojoj je bila sa šubarom sa kokardom na glavi, ali i šovinističkih objava na društvenim mrežama.
Međutim, prošle godine Đačić se opet dokopala funkcije kada je većina odbornika SO Pljevlja dala saglasnost za njeno imenovanje na čelo gradske biblioteke.
- Izdvojiću stav, neću glasati za izvještaj, biću protiv. Razmišljao sam da izađem sa sjednice, ali to bi bilo kukavički i ostaću i glasaću protiv – kazao je danas, pored ostalog, poslanik NSD Božo Jelovac.
Odluka većine odbornika da ne podrže izvještaj o radu Bojane Đačić, međutim, ne znači i da će ona biti razriješena. Prema Statutu Biblioteke, to može da bude razlog za razrješenje, ali i ne mora.
Ipak, ono što pokazuje i ovaj slučaj jeste da je u Pljevljima ozbiljan raskol među članicama nekadašnjeg Demokratskog fronta, a pogotovo u Novoj srpskoj demokratiji.
Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dolazi iz ove stranke, ali je on odavno u otvorenom sukobu sa najuticajnijim čovjekom NSD u ovokm gradu Milanom Lekićem, bivšem direktorom Rudnika uglja.
Njihov sukob došao je do tog nivoa da je direktno Mandić morao da dolazi u Pljevlja i smiruje tenzije.
Lekića posljednjih godina prate brojni skandali, zbog čega je prvo smijenjen sa pozicije direktora Rudnika, a onda i sa čela Odbora direktora ove kompanije.
Sve ukazuje da bi u Novohj srpskoj demokratiji vrlo brzo moglo doći do definitivnog cijepanja, slično kao što im se to dogosilo u Budvi.
Izvori Portala ETV iz Pljevalja ranije su kazali da Lekić, maltene, više nema nikakvu snagu u lokalnom NSD-u.
Sukob u Novoj srpskoj demokratiji objelodanjen je još u septembru prošle godine kada je iznenadno prekinuta sjednica lokalnog parlamenta, a nakon što se, poslije pauze, o čemu smo tada pisali, u salu nijesu vratili odbornici vladajuće koalicije, jer se nijesu mogli usaglasiti o dopuni dnevnog reda - razrješenju Vraneša.
Objavili smo da je to zahtijevao Lekić, ali nije uspio da obezbijedi većinu.
Da je i lider partije, aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić svjestan da gubi kontrolu u Pljevljima potvrđuje i njegova poruka krajem septembra prošle godine.
- Zadnje što je potrebno srpskom narodu u Pljevljima, koji je najbrojniji u toj opštini, je budvanski scenario - zavapio je tada aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u izjavi tada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdqExAkb3b10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

I Božo Jelovac iz NSD protiv Bojane Đačić

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

Bivši direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“ Borislav Ivanković, kojeg je u novembru prošle godine nezakonito smijenio Odbor direktora ove državne kompanije na čijem je čelu Zoran Lakušić, uputio je juče otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću i ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić ističući da im se obraća „kako bi zbog nezakonitog imenovanja Krsta Radovića na mjesto izvršnog direktora, a koji ne ispunjava uslove, pitanje pravnog puča u Regionalnom vodovodu bilo konačno riješeno“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c" data-rendition-name="original" width="1080" height="721" loading="lazy" alt="Borislav Ivanković"><figcaption>NEZAKONITO SMIJENJEN: Borislav Ivanković(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - U međuvremenu, kako nezvanično saznajem, dogodilo se još nešto – naime, gospodin Radović počeo je da preuzima zaposlene i postavlja ih, mimo bilo kakvih procedura, na različita šefovska mjesta. U saznanju sam, takođe, da pojedini novozaposleni nemaju odgovarajuću školsku spremu za rukovodeća mjesta na koja su postavljeni. Kako bi time mogla biti nanijeta nova šteta privrednom društvu, moram se zapitati da li takav odnos postaje neko pravilo ili moda da se u RVCP od nezakonitog imenovanja zapošljavaju ljudi bez odgovarajućeg iskustva ili odgovarajuće školske spreme – upozorio je Ivanković. Podsjeća da je inspektorka rada Haida Jevrić Osmanović rješenjem konstatovala i naložila otklanjanje nepravilnosti, zbog toga što Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora. - Nema pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama sa VII1 stepenom stručne spreme, budući da je diplomu nostrifikovao prije par mjeseci, a diplomirao je krajem 2020. godine. Na takvo rješenje Odbor direktora Regionalnog vodovoda uložio je žalbu i čeka se odluka Ministarstva kao drugostepenog organa, a koja sigurno ne može biti drugačija od one koju je konstatovala inspektorka Jevrić Osmanović. Jasno je da se gospodinu Radoviću matematički ne mogu dodati godine radnog iskustva sa srednjom školom u odnosu na period od nostrifikacije diplome od 04. 11. 2024. godine sa VII1 stepenom stručne spreme. Ili on sad možda preko Biroa rada odrađuje pripravnički staž na mjestu izvršnog direktora – naglasio je Ivanković. U otvorenom pismu ističe i „činjenicu da je Odbor direktora i dalje u istom sastavu na čelu sa Zoranom Lakušićem, koji je, prema saznanjima, podnio ostavku prije tri mjeseca, a što još niko nije ni demantovao“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>VEDRI I OBLAČI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - Zakon o privrednim društvima, Član 171 stav 1, jasan je da je apsolutni rok za promjenu OD maksimum 60 dana od podnošenja ostavke – upozorio je on. Citrao je i član 171 Zakona koji definiše prestanak članstva u odboru direktora. Stav 1 precizira da mandat člana odbora direktora prestaje: 1) istekom perioda na koji je imenovan; 2) kada prestane da ispunjava uslove za članstvo u odboru direktora iz člana 157 ovog zakona; 3) podnošenjem ostavke; 4) razrješenjem od strane skupštine akcionara. Zakonom je dalje precizirano da „prestanak članstva u odboru direktora registruje se u CRPS, u roku od 15 dana od dana nastupanja okolnosti iz stava 1 ovog člana“, te da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava 1 ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. - Kako nezvanično saznajem, ljudi koji upravljaju ovako značajnom kompanijom, hvale se da će političkim pritiskom možda i poništiti rješenje prvostepenog organa, pa Vas molim kao drugostepeni organ da odluku donesete profesionalno u skladu sa Zakonom budući da čovjek bez radnog iskustva upravlja privrednim društvom vrijednim preko 140 miliona eura, a koje direkno utiče na skoro 30% BDP-a Crne Gore i neposredno odlučuje o sudbini 80 porodica. Ovo govorim jer znam da je već počelo nezakonito raspoređivanje zaposlenih (što je potvrđeno spovedenim nalazima inspekcije) i zapošljavanje lica bez adekvatne stručne spreme, pokretanje izmišljenih disciplinskih postupaka protiv zaposlenih koji ne popustaju pod pritiskom rukovodioca ovog Društva – upozorio je Ivanković. Istakao je i da ima informacije „da je u posljednjih par mjeseci sportskim klubovima isplaćeno skoro 20.000 € (kakvo rasipanje novca, ovo je posao i za Tužilaštvo), a to je skoro iznos koji sam zaposlenima isplatio za čitavu godinu dana njihovog rada i zalaganja da sistem besprijekorno funkcioniše“. - Ističem da nikada nije bilo prekida isporuke vode, u dvije i po godine mog upravljanja i stalnog poboljšavanja uplavljanja sistemom, poboljšavanja poslovanja kao i stanja novčanih sredstava na računu kada sam smijenjen. Mene je Zoran Lakušić putem medija (čitajte dijela OD iza kojih se sakrio saopštenjem) prozvao za isplatu oko 23.000 € zaposlenim za varijalbilu u odnosu na ukupne godišnje neto isplaćene plate zaposlenim od preko 1.300.000 € za posljednjih 12 mjeseci mog upravljanja – podsjetio je on. Naglasio je da se uspješnim poslovanjem ne može pohvaliti i Krsto Radović, upozoravajući da od kada je on na čelu kompanije, „u zadnjih par mjeseci cijev je pucala na gradilištima minimum sedam puta, a Tivat i Kotor od nedelje ne dobijaju vodu iz RVCP, što se može lako provjeriti“. Krsto Radović kadar je Demokrata Alekse Bečića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381" data-rendition-name="original" width="1600" height="1000" loading="lazy" alt="Krsto Radocić"><figcaption>NEZAKONITO IMENOVAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  Ivanković je nedavno, u razgovoru za Portal ETV, kazao da ga je Odbor direktora, predvođen Lakušićem, smijenio nezakonito, i dali mu otkaz dok je bio na bolovanju, podsjećajući da je on oveć već treći izvršni direktor kojeg Lakušić i ovo upravljačko tijelo u nepunih četiri godine nezakonito smjenjuju. Lakušić je, kako smo pisali, bivši nastavnik u Srednjoj mašinskoj školi u Podgorici, kadar je nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno Demokratske narodne partije Milana Kneževića, a na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Već u junu smijenio je tadašnjeg izvršnog direktora Gorana Jevrića, kojeg je zamijenio Josip Đurašković, kadra Demokrata Alekse Bečića, da bi se i njega riješio poslije 11 mjeseci i smijenio ga, kada je za vršioca dužnosti imenovan Borislav Ivanković, a onda i u punom mandatu. - Tražio je da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita. Pokušao je da uđe u moja ovlašćenja. Očekivao je od mene da njemu prepuštim rukovođenje kompanijom i da ja samo potpisujem to što on dogovori. Od kada sam imenovan bio sam pod njegovim konstantnim pritiskom. I ja i moj tim. Umjesto podrške bili smo izloženi njegovim stalnim opstrukcijama – rekao je tada Ivanković za Portal ETV. Kategoričan je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, kako je kazao, i za Specijalno tužilaštvo.

Tag: serz-bramerc