<p>Todor Milov Borozan, oficir crnogorske vojske, komandant, politički i vojni lider, bio je simbol nepokolebljivog uvjerenja u ideju slobodne i samostalne Crne Gore - kazali su iz Prijestonice Cetinje povodom promocije knjige "Todor Milov Borozan - Memoari (život i djelo)" koja je sinoć održana na Cetinju.</p> <p>Ova knjiga, koju su priredili akademik <b>Šerbo Rastoder</b> i magistar <b>Novak Adžić</b>, a objavljena u izdanju Prijestonice Cetinje u sklopu edicije Montenegroegzyl, predstavlja spoj memoarskih zapisa i monografske studije o jednom od najistaknutijih protagonista crnogorskog otpora tokom burne prve polovine 20. vijeka.</p> <p>Gradonačelnik Prijestonice Cetinje <b>Nikola Đurašković</b> kazao je, kako se navodi u saopštenju, da se ovim događajem prisjećamo jednog velikog čovjeka, Todora Milovog Bozana, i potvrđujemo vječnost jedne ideje - ideje slobodne Crne Gore, pokazujući da zaborav nije opcija, da se istina ne može prećutati i da nijedan narod koji pamti svoje junake ne može biti porobljen.</p> <p>- Iako njegovo ime zaslužuje da bude upisano među najveće heroje naše borbe za slobodu, Borozanova uloga u zelenaškom, ustaničkom i komitskom pokretu dugo je bila marginalizovana, potiskivana i često zaboravljana u zvaničnoj istoriografiji. Upravo zato, prepoznajući važnost očuvanja našeg istorijskog naslijeđa, Prijestonica Cetinje ovom knjigom ispravlja taj istorijski dug. Kroz ediciju Montenegroegzil, koju smo pokrenuli prethodne godine, vraćamo dug ne samo Borozanu, već i svim istaknutim protagonistima crnogorskog otpora, borcima za slobodu, čast i suverenitet, i dajemo im mjesto koje s pravom zaslužuju u našem kolektivnom sjećanju - kazao je Đurašković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516080520_845df44cd641dc55672bd3f03e6e801de77733a943f1ed311b3148c11bf28b0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250516080520_845df44cd641dc55672bd3f03e6e801de77733a943f1ed311b3148c11bf28b0e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Nikola Đurašković"> <figcaption>Nikola Đurašković<span>(Photo: Prijestonica Cetinje)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Akademik Šerbo Rastoder<b> </b>istakao je da ova knjiga predstavlja jedinstveno i duboko lično svjedočanstvo o jednoj od najdramatičnijih epoha crnogorske istorije.</p> <p>- Radi se o memoarima, o jednom borcu za suverenu Crnu Goru i knjizi koja se našla među 900 memoara u bibliografiji memoarskih spisa. U njima nema osvetničke strasti, netrpeljivosti, pa čak ni neumjerene kritike kako bi se očekivalo od čovjeka koji je izgubio sve, ili skoro sve za što se borio. Tri puta je ratovao, dva puta bježao u šumu, dva puta svjedočio o sopstvenom zgarištu zapaljenih kuća, izgubio sina i ćerku - istakao je Rastoder.</p> <p>Akademik Novak Adžić istakao je da se radi o jednoj od najznamenitijih ličnosti crnogorske istorije, čovjeku koji je zbog svoje lojalnosti i ideje o slobodnoj i suverenoj Crnoj Gori prošao pravu golgotu.</p> <p>- Todor Borozan bio je znamenita crnogorska ličnost, dosljedni suverenista koji je Crnoj Gori dao sve, od nje nije tražio, ni dobio ništa i koji je pokazao da su heroji istorije oni koji su se borili za vlastitu državu i za njenu nacionalnu slobodu, a ne oni koji su izdavali, rušili vlastitu državu za tuđi račun - kazao je Adžić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516080520_35e6f6baaf5bc12e2ce2261a34e141833d2ef586b976e648efdefb28b6cf496d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250516080520_35e6f6baaf5bc12e2ce2261a34e141833d2ef586b976e648efdefb28b6cf496d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Novak Adžić i Šerbo Rastoder"> <figcaption>Novak Adžić i Šerbo Rastoder<span>(Photo: Prijestonica Cetinje)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>O knjizi su govorili i profesor <b>Nebojša Vučinić</b>, istoričar <b>Petar Glendža</b> i Todorov unuk <b>Miroslav Ivanišević</b>.</p> <p>Todor Milov Borozan rođen je 1881. godine na Bokovu u Riječkoj nahiji. Završio je vojnu školu na Cetinju i bio jedan od organizatora i prvaka Božićnog ustanka, iz januara 1919. godine, koji je podignut „Za pravo, čast i slobodu Crne Gore“.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516080520_148414e9601e3d37dcde458e7db52a7cf751ee484d642c4dc5fb647f86c2308a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250516080520_148414e9601e3d37dcde458e7db52a7cf751ee484d642c4dc5fb647f86c2308a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt='Knjiga "Todor Milov Borozan – Memoari (život i djelo)"'> <figcaption>Knjiga "Todor Milov Borozan – Memoari (život i djelo)"<span>(Photo: Prijestonica Cetinje)</span></figcaption> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Todor Milov Borozan simbol nepokolebljivog uvjerenja u ideju slobodne i samostalne Crne Gore

<p>U Podgorici je održana panel-diskusija pod nazivom “Bošnjački nacionalni identitet početkom 21. vijek” - II dio projekta u organizaciji i koordinaciji mr<b> Seada Šahmana</b>, a na kojoj su govorili akademik <b>Šerbo Rastoder </b>i doc. dr<b> Erma Ramić-Kunić.</b>&nbsp;</p>
<p>Koordinator projekta Sead Šahman ukazao je na današnju zbilju Bošnjaka u Crnoj Gori koju karakteriše uglavnom ekonomska nerazvijenost sredina koje nasevaljaju, ogromna naslonjenost na socijalne servise, nedostatak odgovarajućeg ljudskog resursa, ali i nedovoljno razvijene institucije i nevladina udruženja.&nbsp;</p>
<p>- Naša nastojanja nijesu subverzivna, već dobrosusjedska, uz izraženu spremnost za izgradnju društva različitosti. Inkluzija, bez asimilacije. Takvu hipotezu potkrepljuju brojni primjeri, a jedan od najeklatantnijih su i naše iseljeničke zajednice- dijaspora koja decenijama unazad bivstvuje na prostorima Zapadne Evrope, Sjedinjenih Američkih Država, zemalja regiona, ali i Republike Turske - kazao je Šahman u svom uvodnom izlaganju.&nbsp;</p>
<p>Akademik Šerbo Rastoder govorio je o “istorijskim grijehovima” Bošnjaka ukazavši na dekonstrukciju stereotipa i lažnu istorijsku naraciju nastalu u balkanskim i zapadnim istoriografijama u interpretaciji, suštine, karaktera i sadržaja vladavine Osmanlija.&nbsp;</p>
<p>- U tom kontekstu su Bošnjaci prepoznati kao lojalni sljedbenici politike Osmanskog carstva poprimili negativan obrazac “Turaka” i Osmanskog nasljedstva i time sebe izložili da plaćaju istorijsku krivicu nastalu u iskrivljenoj i konstruisanoj naraciji koja nije utemeljena na činjenicama, nego na emocijama - kazao je Rastoder.&nbsp;</p>
<p>On je naveo da je pokušaj identifikacije tih navodnih “istorijskih grijehova Bošnjaka“ samo površno grebanje po istorijskom nasljeđu koje je protivurječno i višeslojno.&nbsp;</p>
<p>Doc. dr Erma Ramić-Kunić sa Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu je kazala da je jezik sastavni dio nacionalnog identiteta jednog naroda.&nbsp;</p>
<p>- Bosanski jezik ima svoju viševjekovnu istoriju čemu svjedoče pisani spomenici iz najranijeg perioda pisane riječi- srednjeg vijeka. Neki od rukopisa bosanske pisane tradicije pronađeni su u Crnoj Gori i u 19. vijeku odneseni su u Rusiju - naglasila je Ramić-Kunić.&nbsp;</p>
<p>Ona je dodala da se jedan od spomenika koji je pisan u srednjovjekovnoj Bosni- Divoševo evanđelje, iz 14. vijeka čuva u Manastirskoj riznici na Cetinju i dan danas.</p>
<p>Projekat je podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, a u ime ove institucije skupu je prisustvovala <b>Željka Raščanin.</b>&nbsp;</p>

Šahman: Naša nastojanja nijesu subverzivna već dobrosusjedska - inkluzija, bez asimilacije

<p>Prof.dr emeritus <b>Šerbo Rastoder, </b>redovni član CANU, DANU i BANU, prvi predsjednik Foruma Bošnjaka/ Muslimana Crne Gore i prvi predsjednik Bošnjačkog vijeća podržao je stav predsjednika BDP <b>Seada Šahmana </b>koji je kazao da je Bošnjačko vijeće podređeno interesima jedne političke partije.</p>
<p>- Kao neko ko je bio prvi i jedini vanstranački predsjednik Bošnjačkog savjeta u Crnoj Gori i osoba koja je davno uočila gubljenja izvornog smisla nacionalnih savjeta i njihovog pretvaranja u partijske ekspoziture, pridružujem se reagovanju gospodina Seada Šahmana- naveo je Rastoder u saopštenju.</p>
<p>Rastoder, kako je kazao, to ne čini zbog njegovih optužbi na rad <b>Sulja Mustafića </b>koje su, prema njegovim riječima, minorne u odnosu na suštinu u kojoj ovaj stranački mali šraf kompromituje ideju izbora u Savjet.</p>
<p>- Sama ideja pretvaranje Savjeta kao jedine budžetske i ustavne institucije manjinskih naroda u stranačke filijale kompromitovanih “politikanata“ je direktni atak na izvorne ideje Savjeta kao predstavničkog tijela manjina u kojem je onemogućen izbor svim licima, stvaraocima i pregaocima koji (nije)su stranački profilisani i koji rizikujući da učestvuju na “simuliranim” izborima u kojima se članstvo samo verifikuje unaprijed prikupljenim stranačkim listama sa potpisima, doprinose kompromitaciji cijelog procesa- ističe Rastoder.</p>
<p>Zalaganje za neposredne izbore, otvorene liste sa proporcionalnim brojem učešća pripadnika manjinskog naroda u konačnom sazivu Savjeta, te, dodaje on, onemogućavanje političkih stranaka u zloupotrebi ovih institucija su ciljevi koje sam isticao, pred predhodne izbore za Savjet.</p>
<p>- Danas se pokazaju, ne samo da su ti zahtjevi bili opravdani, nego da partitokratija organizovano zloupotrebljava svaki vid predstavničke demokratije. Siguran sam, da je politička nezaježljivost još uvijek jača od zdravog razuma, što nije opravdanje za ćutanje nadležnih- zaključuje Rastoder u saopštenju.</p>

Rastoder: Ideja pretvaranje Savjeta u stranačke filijale kompromitovanih “politikanata“ predstavlja direktni atak na izvorne ideje Savjeta kao predstavničkog tijela manjina

<p>Prijestonica Cetinje objavila je Memoare oficira crnogorske vojske, jednog od prvaka ustaničkog, zelenaškog i komitskog pokreta, <b>Todora Milova Borozana</b>.&nbsp;</p>
<p>Ovo djelo, pod naslovom "Todor Milov Borozan Memoari (život i djelo)", priredili su istoričari - akademik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Bošnjačke akademije nauka i umjetnost i Crnogorske akademije nauka i umjestnosti, doktor i profesor emeritus <b>Šerbo Rastoder</b> i magistar i doktorand istorijskih nauka, pravnik, akademik i potredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti <b>Novak Adžić</b>.</p>
<p>- Ova knjiga obuhvata kako memoarsko kazivanje Todora Borozana (1881-1961), tako ona predstavlja i cjelovitu monografiju o njegovom životu i djelu, sa brojim prilozima i dokumentima koji govore o ratničkoj i političkoj borbi za samostalnu Crnu Goru ove značajne ličnosti u istoriji Crne Gore prve polovine XX vijeka - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Ovo je druga knjiga iz edicije "Montenegroegzyl", u izdanju Prijestonice Cetinje, odnosno za izdavača Gradonačelnik Prijestonice <b>Nikola Đurašković.</b></p>
<p>Urednica izdanja je <b>Anđela Ćipranić</b>, a tehnički urednik <b>Aleksandar Saša Samardžić</b>.&nbsp;</p>
<p>Knjiga ima 316 stranica.</p>

Objavljeni Memoari jednog od prvaka ustaničkog, zelenaškog i komitskog pokreta Todora Milova Borozana

<p>Akademik, istoričar i univerzitetski profesor Šerbo Rastoder komentarisao je na Fejsbuku skupštinsko odbijanje Rezolucije o Šahovićima ocijenivši, između ostalog, da je posrijedi ponižavanje Bošnjaka i rušenje iluzija o karakteru vlasti.</p>
<p>- Odbijanje skupštinske većine da stavi na dnevni red Rezoluciju o genocidu u Šahovićima nije samo čin poniźenja Bošnjaka nego rušenje iluzije o karakteru aktuelne vlasti. Sa 24 glasa ZA ( ne za Rezoluciju, nego za pravo da se raspravlja o njoj) jasan je signal Bošnjacima da se zločin nad njima “podrazumijeva” i da ih ne treba “braniti “ od drugih koliko od njih “samih” jer onaj ko ima iole nacionalnog i drugog dostojanstva ne bi trebalo sjedeti sa onima koji te ponižavaju - naveo je on.</p>
<p>Nakon usvajanja Rezolucije o Pivi i Velici, ovo je, cijeni on, konkretno ponižavanje Bošnjaka.</p>
<p>- Spočitavanje navodno nekog “Barometra 26” kao izgovora za nestavljanje na dnevni red Rezolucije o genocidu u Šahovićima je infantilan izgovor jer treba imati na umu da je Rezolucija najmanje dva mjeseca “starija“ od Barometra 26, da ne govorimo o tome da “put u Evropu” podrazumijeva svaku osudu zločina - istakao je on.</p>

Šerbo Rastoder povodom skupštinskog odbijanja Rezolucije o Šahovićima: Ponižavanje Bošnjaka i rušenje iluzija o karakteru vlasti

<p>Očigledno „silovanje geografije“ u Vraneškoj dolini je pokušaj nasilnog nametanja identiteta, ocijenio je za Portal ETV, prof. dr <b>Šerbo Rastoder</b>, uz konstataciju da se to najviše očituje natpisom „Srpsko groblje“ čime se promoviše, kako kaže, nesumnjivo novi obrazac „nacionalizovanja mrtvih“.</p> <p>- Potreba da i groblje bude „srpsko“ je dokaz nacionalne šizofrenije koju je teško razumjeti – ističe naš sagovornik.</p> <p>Za mr <b>Veselina</b> <b>Konjevića</b>, profesora istorije, nema dileme da je pokušaj postavljanja tabli sa novim imenima sela u Vraneškoj dolini kulminacija višegodišnjeg, pa i višedecenijskog djelovanja određenih lokalnih ekstremistički nastrojenih pojedinaca, koji žele da zatru svaki trag u ovom kraju svemu što nije srpsko.</p> <p>Portal Antena M objavio je 12. septembra uznemirujuću informaciju da u Vraneškoj dolini, pored saobraćajnice koja povezuje Bijelo Polje i Pljevlja neko postavlja table sa izmišljenim nazivima mjesta?!&nbsp;</p> <p>Tako su sela Muslići, Babajići, Čokrlije... po do danas neidentifikovanom „topografu“ postali Ninkovići, Novo Selo, Vranštica?! Table su ispisane na ćirilici, a i mjesno groblje je dobilo novo ime – „Srpsko pravoslavno groblje“?!</p> <p>Bjelopoljske vlasti odmah su reagovale, što je <a href="https://etv.me/drustvo/tabla-sa-natpisom-srpsko-pravoslavno-groblje-jos-nije-uklonjena-opstina-ce-se-zaliti-ombudsmanu-ukoliko-njihov-zahtjev-ostane-bez-odgovora">juče Portalu ETV potvrdio</a> i predsjednik Opštine Bijelo Polje <b>Petar Smolović</b>,<b> </b>koji je kazao da su uklonjene sve table, osim one ispred groblja u Pavinom Polju, jer za to nemaju ingerencije.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_9fbb19c536ee8f10e8e3f1bb97e808f2db08cf09685efcb8f431fee99423cf5d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240915170956_9fbb19c536ee8f10e8e3f1bb97e808f2db08cf09685efcb8f431fee99423cf5d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Lokalna vlast brzo reagovala, pa su Čokrlije opet Čokrlije"> <figcaption>Lokalna vlast brzo reagovala, pa su Čokrlije opet Čokrlije<span></span></figcaption> </figure>  <p>Uputili su dopis Mjesnoj zajednici i grobljanskom odboru, a obratiće se i Crkvenoj opštini i ombudsmanu – kako bi predložili da naziv tog groblja ne nosi ni vjerska ni nacionalna obilježja.</p> <p>- Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista... To je zajedničko groblje čitavog sela – kazao je Smolović.</p> <p>Opštinske vlasti ne znaju ko je tajni „topograf“ i čitav slučaj prijavili su policiji i tužilaštvu.</p> <p>U tužilaštvima – Osnovnom i Višem u Bijelom Polju, međutim, ocijenili su da nema ništa sporno u tome što je neko odlučio da u Vraneškoj dolini, na ovako drastičan način uspostavlja nepostojeće geografske odrednice i atakuje na istorijske činjenice. Zaključili su da nema elemenata krivičnog djela?!</p> <p>Interesantno, iz Osnovnog tužilaštva, kako je prenijela Antena M, policiju su uputili da se obrati komunalnoj inspekciji, kako bi utvrdili da li je table neko postavio samoinicijativno, ili je prethodno podnijet zahtjev?!&nbsp;</p> <h2>Sjećanja se ne mogu ubiti</h2> <p>Bjelopoljski tužioci očito ni ne pomišljaju da je ovaj događaj svojevrsno širenje mržnje – nacionalne i vjesrke, jer nepoznati „topograf“ pokušava da prekraja istorijske činjenice i „ubije“ svaki dokaz postojanja Muslimana/Bošnjaka u tom kraju, ali i jezivog zločina 1924. kada su u krvavom, organizovanom pokolju pobijene muslimanske porodice, a oni koji su preživjeli su prognani. Table sa izmišljenim nazivima sela postavljene su upravo u susret obilježavanju stogodišnjice od užasnog masakra u ovom kraju.&nbsp;</p> <p>Antena M je podsjetila da su Muslimani na popisu iz 1913. godine u Vraneškoj dolini bili jasna većina stanovnika.</p> <p>- Što se tiče pokušaja promjene toponima, sto godina nakon pokolja, razumijem ga u kontekstu „završnice ubijanja sjećanja“. Zanimljiv je fenomen da su nakon promjene toponima Šahovići u Tomaševo, što su uradili komunisti, odajući počast Tomašu Žiźiću, svi ostali toponimi ostali isti. Tako ćete tamo naći Hasanbegovića mahalu, Džamijsko, Muslića livade, Orlov izvor, Amirovu livadu, Drndare i slično – kaže Rastoder.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_08e0f2eb627c765af78d60e14959d0af624f28b5c872bbb0b69ee2de92452d1a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240915170956_08e0f2eb627c765af78d60e14959d0af624f28b5c872bbb0b69ee2de92452d1a" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Prof. dr Šerbo Rastoder"> <figcaption>Prof. dr Šerbo Rastoder<span>(Photo: Monitor)</span></figcaption> </figure>  <p>Iluzija da se promjenom toponima može izmijeniti sjećanje i „ono što je bilo“, dodaje on, stanuje u mnogim glavama neznavenih.&nbsp;</p> <p>- Toponimi se mehanički nasljeđuju, a svaka promjena ima nužno ideološki i politički kontekst. Imam informaciju i ubijeđen sam da je tačna, da je lokalna vlast u Bijelom Polju odmah reagovala i vratila izvorne toponime. Kažem izvorne, jer se za tako nešto može reći - samo one koji su zapisani – ističe Rastoder.</p> <p>A neko je odlučio da novo ime nađene i mjesnom groblju u Pavinom Polju – i postavio tablu „Srpsko pravoslavno groblje“.</p> <p>- Do sada su groblja bila pravoslavna, katolička, muslimanska... ne sjećam se da na nekom tako nešto piše. Poenta je u tome da se dokaže da među mrtvima nema Crnogoraca. Da paradoks bude veći, na tom groblju je i grob Rama Sejdovića Hasanbegovića, posljednjeg muslimana iz tog kraja koji je želio da ga sahrane samo tamo gdje je rođen. I dok imate jedno vrijeme u kojem su mještani pravoslavavci sa ljubavlju i poštovanjem sahranili Rama osamdesetih godina XX vijeka, dotle danas živimo u vremenu kada se čak i groblja nacionalizuju – upozorava sagovornik Portala ETV.&nbsp;</p> <p>Da li Crkva Srbije stoji iza imenovanja mjesnog groblja u „srpsko pravoslavno“ Rastoder ne zna, ali zna da postoji priča o namjeri da se i toponim Vraneš promijeni u Zlateš.</p> <h2>Izmišljena legenda</h2> <p>Profesor istorije Veselin Konjević potvrđuje da postoji inicijativa da se Vraneš preimenuje u Zlateš, što je, kako kaže, posljedica raspirivanja nacionalističkih strasti, primarno forsiranjem kosovskog mita.&nbsp;</p> <p>- Tako je, u drugoj polovini XX vijeka, izmišljena legenda da se Vraneš, navodno, nekada zvao Zlateš. Ti „zlatešani“ nijesu došli u boj na Kosovo, pa ih je „car“ Lazar prokelo: „Dabogda se ne zvao Zlateš, nego bio vran – crn, kao gavran“! I tako, eto, zbog izdaje i prokletstva, postao je Vraneš. Ne bi ovo bilo ništa strašno – legenda ko legenda - da se crkva, koju su novodoseljenici podigli 1931. godine nedaleko od centra današnjeg Tomaševa, nakon što su joj dograđeni konaci 2011. godine – nije preimenovala u – manastir Zlateš! A onda je krenula priča, da se i čitav kraj treba preimenovati u – Zlateš (Zlateška dolina) – pojašnjava Konjević.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_51c6ff0690f38536a51bcbfcf957d1bbb19bf9df96acd6d9cdc9501abd9d495a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240915170956_51c6ff0690f38536a51bcbfcf957d1bbb19bf9df96acd6d9cdc9501abd9d495a" data-rendition-name="original" width="385" height="492" loading="lazy" alt="Mr Veselin Konjević"> <figcaption>Mr Veselin Konjević<span></span></figcaption> </figure>  <p>Ističe da su mnogi ozbiljni istoričari, poput dr <b>Žarka Šćepanovića</b> i dr <b>Božidara Šekularca</b>, ali i drugi, davno dokazali da je toponim Vraneš (Vraneška dolina) nastao po znamenitom knezu Heraku Vranešu, po kome je i pleme dobilo naziv – Vraneši.</p> <p>Crkva Srbije, kategoričan je Konjević, nijednim svojim gestom, koliko je njemu poznato, nije doprinijela smirivanju nacionalnih (nacionalističkih) tenzija.</p> <p>- Ne može se biti „istinski“ vjernik, a istovremeno gajiti mržnju prema svemu što ne dolazi iz vašeg nacionalnog i vjerskog korpusa – upozorava on.</p> <p>Postavljanje tabli sa lažnim, nepostojećim toponima, nazivima sela u Vraneškoj dolini i „imenovanje“ mjesnog groblja u „srpsko pravoslavno groblje“, za Konjevića je kulminacija višegodišnjeg, pa i višedecenijskog djelovanja određenih lokalnih ekstremistički nastrojenih pojedinaca, koji žele da zatru svaki trag u Vraneškoj dolini svemu što nije srpsko.&nbsp;</p> <p>- Očigledno je da posebnu odbojnost gaje prema toponimima koji asociraju na boravak muslimana na tom području. Da apsurd bude veći, ti pojedinci jednako takvu odbojnost gaje i prema svemu što se vezuje za državu Cnu Goru - u kojoj su rođeni, odrasli, nikada nijesu mijenjali mjesto stanovanja; u kojoj rade, školuju djecu... A opet, ježe se na svaki pomen te države! Ističem da se radi o grupi pojedinaca, koja iz ideoloških, partijskih i/ili nekih drugih razloga, drži čitav kraj u svojevrsnoj izolaciji, stigmatizujući cjelokupno stanovništvo Vraneške doline, koja se, iako nadaleko čuvena po ljepoti, danas najviše prepoznaje po narativu koji nameću upravo ti i takvi pojedinci – naglašava sagovornik Portala ETV.&nbsp;</p> <p>Uvjeren je da većina stanovništva Vraneške doline ne dijeli mišljenje tih, kako kaže, ekstremista, ali da „ne žele da se na bilo koji način eksponiraju“, čime, upozorava on, prećutno daju podršku ekstremističkoj grupaciji.&nbsp;</p> <p>Podsjeća da su „preminenovana“ sela - Babajići, Čokrlije, Muslići... dobila nazive upravo po muslimanskim bratstvima - Babajićima, Muslićima, Čokrlijama, koja su do prije jednog vijeka živjela u Vraneškoj dolini.&nbsp;</p> <p>- Umjesto na silu raseljenih i nedužno stradalih muslimana, u pogromu koji se desio 9/10. novembra 1924. godine, na njihova imanja su doselila pravoslavna bratstva, dominantno iz Morače i Rovaca. Toponima koji podsjećaju da je na tom području vjekovima živjelo muslimansko stanovništvo, prepuna je Vraneška dolina – od naziva livada, potoka, raznih uzvišenja, pa do naziva brojnih sela, i očigledno su neugodan „svjedok“ nekim Vranešanima, koji bi i na taj način željeli da se oslobode „neugodne prošlosti“, koja im ne da mira savjesti – ocjenjuje Konjević.&nbsp;</p> <p>Za dešavanja u Vraneškoj dolini Konjević, zbog nečinjenja, krivi i opštinske vlasti.</p> <p>- Kao primjer navešću da su dvije kamene ploče (stećci), koje se nalaze na jednoj nekropoli nedaleko od centra Pavinog Polja, i za koje se vezuje predanje o Pavi i Ahmetu, prije nekoliko godina devastirane, a da ni do danas, i pored brojnih prijava, niko od opštinskih, niti državnih institucija nije preduzeo mjere i uklonio nelegalno postavljeni objekat. A obećavali su – svi – naglašava Konjević.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091518090_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024091518090_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="Ni lokalne ni državne vlasti ne vode brigu o mjestu gdje se vjeruje da počivaju Pava i Ahmet"> <figcaption>Ni lokalne ni državne vlasti ne vode brigu o mjestu gdje se vjeruje da počivaju Pava i Ahmet<span></span></figcaption> </figure>  <h2>Pokolj o kojem se ćuti</h2> <p>U Crnoj Gori o jezivom pokolju i progromu muslimanskog stanovništva u Vraneškoj dolini decenijama se ćutalo i samo se pominjalo kao „ono što je bilo“. U istorijskim čitankama nije bilo ni slova. Sagovornik Portala ETV, prof. dr Šerbo Rastoder, međutim, kategoričan je da su pokušaji revizije istorije uvijek neuspješni.</p> <p>- Što se tiče genocida počinjenog 1924. godine, koji je to po biću i posljedicama, a ne po bilo čijim proizvoljnim kvalifikacija, te njegovog ćutanja i prikrivanja, može se samo konstatovati – „džabe ste krečili“. Jer, „ono što je bilo“ ne može se promijeniti. Mijenja se samo interpretacija „onoga što je bilo“. Umjesto da se stavi tačka na to i krene dalje, negiranjem i pokušajima zataškavanja se samo ostavlja prostor da u narednih 100 godina, oni koji imaju pravo i potrebu na „sjećanje“ iznova, svake godine podsjećaju na taj događaj. To što nije urađeno od prethodnih vlasti u prošlih 100 godina samo pokazuje da nema revizije istorije i da je svaki takav pokušaj prolazan i neuspješan, zato što je svaka laž, bez obzira što izgleda „korisno“ nepostojana – jasan je Rastoder.</p> <p>I Veselin Konjević poručuje da su uzaludni pokušaji „brisanja“ istorijske činjenice da su u Vraneškoj dolini živjeli Muslumani.</p> <p>- Prvi Muslimani na tom prostoru javljaju se još u XV vijeku, u tadašnjoj nahiji Ljuboviđi, u prvim osmanskim popisima tih krajeva. Jedan od sinova znamenitog kneza u nahiji Ljuboviđi Heraka Vraneša, primio je islam i postao Ibrahim (paša). Sin tog Ibrahim-paše bio je Skender-beg Vranešević, koji je bio upravitelj Heregovačkog sandžaka od 1515. do 1517. godine. Dakle, Muslimani u Vraneškoj dolini su (bili) autohtoni; imali su mnogo dužu tradiciju življenja od mnogih pravoslavnih bratstava koja danas žive na tom prostoru. Oni su (bili) svoji na svome! Jedan (manji) dio Muslimana u Vranešku dolinu doselio je u drugoj polovini i krajem XIX vijeka, nakon crnogorskog zauzimanja Nikšića i Kolašina. Starosjedioci u Vranešu, koji, inače, nijesu organizovano učestvovali u vraneškom pokolju 1924. godine, vjekovima su u miru živjeli sa svojim komšijama Muslimanima – naglašava Konjević.</p> <p>A poslije pokolja u Vraneškoj dolini 1924. i progroma Muslimana iz toga kraja Ramo Hasanbegović Sejdović, ipak se vratio i do smrti je živio u selu Mahala, pored Pavinog Polja, gdje je i sahranjen.</p> <p>Zarobljeni avetima prošlosti, kosovskim mitom koji propagira Crkva Srbije, revizionizmom istorijskih činjenica... neki su sada odlučili da to mjesno groblje imenuju srpskim i pravoslavnim i poruče da nesrbi ni mrtvi nijesu dobrodošli u Vranešku dolinu.</p>

Kaćuša Krsmanović

Promjena toponima, sto godina nakon pokolja, „završnica ubijanja sjećanja“

<p>Na putu Nikšić - Danilovgrad večeras se desio udes zbog čega su formirane su velike kolone.</p>
<p>Saobraćaj se odvija jednom trakom.</p>
<p>U Operativno-komunikacionom centru Uprave policije (OKC) ne odgovaraju na pozive.&nbsp;</p>
<p>Više detalja o nezgodi nije poznato.</p>

Udes kod Danilovgrada, formirane kolone

<p>Rusija je otvorena za mir sa Ukrajinom, ali postizanje njenih ciljeva ostaje prioritet, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.<br/>
<br/>
On je to kazao nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp dao Moskvi rok od 50 dana da pristane na prekid vatre ili se suoči sa strožim sankcijama.<br/>
<br/>
Peskov i drugi ruski zvaničnici su više puta odbacili optužbe Kijeva i njegovih zapadnih partnera da odugovlače mirovne pregovore, podsjeća Radio Slobodna Evropa.<br/>
<br/>
U međuvremenu, Moskva nastavlja da intenzivira svoje napade dugog dometa na ukrajinske gradove, lansirajući više dronova u jednoj noći nego što je to učinila tokom nekih cijelih mjeseci prošle godine, a analitičari kažu da će se napadi vjerovatno pojačati.</p>
<p>- Predsjednik (Vladimir) Putin je više puta govorio o svojoj želji da što prije dovede ukrajinski spor do mirnog završetka. Ovo je dug proces, zahtjeva trud i nije lak. Glavno za nas je da postignemo svoje ciljeve. Naši ciljevi su jasni - rekao je Peskov državnom televizijskom reporteru Pavlu Zarubinu.<br/>
<br/>
Kremlj je insistirao da bi svaki mirovni sporazum trebalo da podrazumijeva povlačenje Ukrajine iz četiri regiona koje je Rusija nezakonito anektirala u septembru 2022. godine, ali nikada nije u potpunosti osvojila.<br/>
<br/>
Rusija takođe želi da Ukrajina odustane od svoje kandidature za pridruživanje NATO-u i prihvati stroga ograničenja svojih oružanih snaga - zahtjeve koje su Kijev i njegovi zapadni saveznici odbacili.<br/>
<br/>
U svom večernjem obraćanju u subotu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su njegovi zvaničnici predložili novu rundu mirovnih pregovora iduće sedmice.<br/>
<br/>
Ruski državni mediji su u nedjelju izvjestili da još nije određen datum za pregovore, ali su rekli da će Istanbul vjerovatno ostati grad domaćin.<br/>
<br/>
Direktni pregovori između Rusije i Ukrajine u Istanbulu rezultirali su sa nekoliko rundi razmjene zarobljenika, ali malo čim drugim.<br/>
<br/>
Tramp je u ponedjeljak zaprijetio Rusiji visokim tarifama i najavio obnavljanje isporuka američkog oružja Ukrajini, pooštravajući svoj stav prema Moskvi nakon višemjesečnih frustracija usljed neuspješnih pregovora usmjerenih na okončanje rata.<br/>
<br/>
On je rekao da će primjeniti “stroge tarife” ukoliko se mirovni sporazum ne postigne u roku od 50 dana.</p>

Peskov: Rusija otvorena za mir za Ukrajinom, ali ispunjenje ciljeva je prioritet

<p>Šest mjeseci poslije povratka Donalda Trampa &nbsp;u Bijelu kuću, oštra imigraciona politika republikanskog predsjednika izgubila je podršku većine Amerikanaca, pokazale su dvije danas objavljene ankete.</p>
<p>Prema anketi koju je naručila američka televizijska mreža Si-En-En (CNN), 55 odsto ispitanika smatra da deportacije imigranata "idu predaleko". To predstavlja povećanje negativnih ocjena od deset odsto u odnosu na prethodnu anketu u februaru.</p>
<p>Većina ispitanika, 57 odsto, protivi se planovima za stvaranje desetina hiljada mjesta u pritvorskim centrima, a 26 odsto to podržava.<br/>
 <br/>
Druga anketa, za televiziju Si-Bi-Es (CBS), pokazala je da 56 odsto ispitanika vjeruje da Trampova administracija prvenstveno cilja migrante iako nisu "opasni kriminalci", a 47 odsto ih je to smatralo mjesec dana ranije.<br/>
 <br/>
Po toj anketi, 49 odsto odobrava radikalne imigracione mjere Donalda Trampa, što je deset odsto manje nego u februaru i pet odsto manje nego u junu.</p>
<p>Međutim, među pristalicama republikanaca, podrška masovnim deportacijama ostaje gotovo jednoglasna, na 91 odsto.<br/>
 <br/>
Tramp je borbu protiv ilegalne imigracije učinio jednim od prioriteta svog drugog mandata i zauzeo je čvrst stav od povratka na vlast u januaru.</p>
<p>On je danas u poruci na njegovoj platformi Truth Social, sam sebi čestitao što je "potpuno oživio veliku zemlju (SAD) za šest mjeseci".</p>
<p>- Prije godinu dana, naša zemlja je bila mrtva, gotovo bez nade u ponovno rođenje. Danas je naša zemlja najpoštovanija na svijetu - smatra Tramp.</p>

Opala podrška Trampovoj imigracionoj politici

<p>Predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić pitao je premijera Milojka Spajića je li van dometa ili je u pitanju strah od Nove srpske demokratije (NSD) i njihovih batinaša.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjovanovic-nalogodavac-napada-andrija-mandic-cilj-je-preuzimanje-budve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Prvo: odmara li se, jeste li van dometa, jer se ovih dana zbilja ništa posebno ne dešava. Drugo: kad će smjena da javnog funkcionera koji je učestovao u batinanju Nikole Jovanovića, predsjednika Opštine Budva, koja se nalazi u Crnoj Gori - pitao je Stanić Spajića u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.1349%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fi-dalje-nepoznato-ko-je-pucao-na-milosevica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Stanić je istakao da podsjeća premijera da se nalazi na mjestu predsjednika institucije nadležne za imenovanja i smjenu javnih funkcionera.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fstanicm%2Fstatus%2F1947023094939353582%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Ovo podsjećam jer se nalazite na mjestu predsjednika Vlade Crne Gore, a upravo Vlada imenuje i smjenjuje javne funkcionere, tako da ste Vi ‘nadležna institucija. Nije valjda strah od NSD toliko veliki, kad vidimo čiji je Mitrović član, aktivista i batinaš?! - napisao je Stanić.</p>

Stanić pita Spajića: Jeste li van dometa ili je u pitanju strah od NSD-a i njihovih batinaša?

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: serbo-rastoder