Predstavnici ministarstava saobraćaja Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije razgovaraće danas sa predstavnicima Evropske komisije u pokušaju da se riješi ograničen boravak profesionalnih vozača kamiona u 29 zemalja Šengen zone.
U radnim timovima ministarstava na video sastanku će učestvovati i predstavnici prevoznika.
Vlasnik transportne firme Unitrag Pižon, Dušan Nikolić rekao je ageniciji Beta da neke evropske zemlje i dalje hapse i deportuju vozače nakon prekida njihovog protesta blokadom teretnih graničnih prelaza, koji je protekle nedjelje trajao četiri dana.
On je naveo da, uprkos najavi EK da se mijenja vizna strategija za profesionale vozače i još neka zanimanja, nije jasno kada će ona biti donijeta i primijenjena i da li će morati da na nju saglasnost da svih 29 zemalja Šengenskog prostora.
- Traži se rješenje koje će se primjenjivati na dužinu boravka profesionalnih vozača kamiona za prevoz tereta i do pune implementacije viznog režima koji je najavila EK- rekao je Nikolić.
Dodao je da je prijedlog prevoznika da profesionalni vozači dobiju elektronsku viznu karticu na najmanje godinu dana koja će im omogućiti registraciju ulaska i izlaska iz 29 zemalja Šengenskog sporazuma
Udruženja vozača četiri balkanske zemlje nekoliko godina bezuspješno su pokušavali da riješe problem ograničenog boravka u zemljama Šengena na 90 dana u periodu od šest mjeseci jer se očekivalo da će eskalirati nakon uvođenja elektronske registracije na graničnim prelazima, koja je stroga za razliku od kontrole preko pečata u pasošima.
Nikolić je rekao da EK prije protesta nije željela da razgovara o rješenju problema, uvođenjem viza. Elektronska kontrola poštovanja pravila Ulaz/Izlaz – 90/180 (EES) uvedena je u oktobru 2025. godine, a do 10. aprila 2026. godine je probni period primjene.
Profesionalnim vozačima je strogom primjenom EES prepolovljeno radno vrijeme u toku jedne godine jer su izjednačeni sa turistima. EU je primenu EES pooštrila zbog sprečavanja ulazaka migranata u te zemlje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prevoznici iz Crne Gore, Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije sa EK pregovaraju o vizama za boravak u državama Šengena

Evropska unija se sprema da dodatno pooštri vizna pravila za ruske građane, ukidajući u većini slučajeva izdavanje šengenskih dozvola za više ulazaka, rekla su tri evropska zvaničnika Politiku.
Ovaj potez, koji predstavlja još jedan korak u naporima EU da kazni Moskvu zbog rata u Ukrajini, značiće da će Rusi uglavnom dobijati vize za jedan ulazak, uz neke izuzetke iz humanitarnih razloga ili za pojedince koji imaju i državljanstvo EU.
Brisel je već otežao i poskupeo Rusima dobijanje viza, suspendujući sporazum o olakšavanju viznog režima sa Moskvom krajem 2022. godine, a neke članice, poput baltičkih država, otišle su još dalje - zabranjujući ili maksimalno ograničavajući Rusima da potpuno kroče na njihovo tlo.
Međutim, izdavanje viza ostaje u nacionalnoj nadležnosti, što znači da, iako Evropska komisija može otežati proces, ne može nametnuti potpunu, sveobuhvatnu zabranu ruskim državljanima.
Prema podacima Evropske komisije, 2024. godine više od pola miliona Rusa dobilo je šengenske vize, što je značajno povećanje u odnosu na 2023. godinu, iako je i dalje daleko ispod predratnog nivoa, kada je 2019. izdato više od četiri miliona viza.
Mađarska, Francuska, Španija i Italija nastavljaju da bez većih problema odobravaju turističke vize ruskim državljanima.
Očekuje se da će nova, stroža pravila, koja su dio paketa mjera namijenjenih smanjenju broja Rusa koji ulaze u EU, biti formalno usvojena ove nedjelje.
Odvojeno od toga, EU planira da ograniči i kretanje ruskih diplomata, zahtijevajući od njih da unaprijed obavijeste države ako putuju preko Šengenskog prostora.

EU pooštrava vizna pravila za Ruse: Kraj višestrukih ulazaka u Šengen

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, učestvovao je danas na ceremoniji povodom obilježavanja 40. godišnjice potpisivanja Šengenskog sporazuma, održanoj u mjestu Šengen u Luksemburgu, gdje je 1985. godine započet proces stvaranja prostora slobodnog kretanja unutar Evrope.
Tom prilikom ministar Ibrahimović je poručio da Crna Gora, kao lider evropskih integracija u regionu, ostaje snažno posvećena evropskim vrijednostima, s jasnim ciljem članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine. Podsjetio je na punu usklađenost crnogorske spoljne politike sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, kao i na kontinuirani napredak u ispunjavanju obaveza iz evropske agende.
- Crna Gora nastavlja da sprovodi reforme koje nas približavaju članstvu u EU, uključujući i postepeno usklađivanje sa viznom politikom Unije. U tom kontekstu, Šengen prepoznajemo kao simbol zajedničkih vrijednosti – slobode, bezbjednosti, solidarnosti i povjerenja među evropskim narodima - poručio je Ibrahimović.
Ministar je naglasio da četiri decenije uspješne primjene Šengenskog sporazuma predstavljaju snažan temelj za još integrisaniju i otporniju Evropu. „Ne postoji uspješna evropska priča bez država Zapadnog Balkana“, istakao je Ibrahimović, ocjenjujući da proširenje EU postaje sve značajnije u kontekstu promijenjenih geopolitičkih okolnosti.
Tokom ceremonije, pažnja je bila usmjerena i na aktuelne izazove sa kojima se suočava šengenski prostor, među kojima su upravljanje spoljnim granicama, borba protiv ilegalnih migracija i očuvanje visokog nivoa unutrašnje bezbjednosti.
U okviru obilježavanja jubileja, upriličena je svečana inauguracija obnovljenog Evropskog muzeja Šengen, kao i broda Princesse Marie-Astrid Europa, na kojem je 1985. godine potpisan istorijski sporazum.

Ibrahimović na obilježavanju 40 godina Šengenskog sporazuma: Šengen je simbol zajedničkih evropskih vrijednosti

Nakon 13 godina Bugarska i Rumunija pristupaju od srijede u cjelosti prostoru slobodnog kretanja, na kopnu kao i u vazduhu, što je važan korak za dvije istočnoevropske zemlje.
U martu 2024. ukinute su bile kontrole u vazdušnim i pomorskim lukama, a sredinom decembra Bugarska i Rumunija dobile su pristanak svojih evropskih partnera za ukidanje kontrola i na kopnenim graničnim prjelazima.
Dvije zemlje ispunjavaju kriterijume od 2011. godine, ali svaki put države članice imale su prigovore, podsjetio je analitičar Valentin Naumesku.
Taj problem postao je s godinama "izvor frustracija koje su iskorićavale protivevropske stranke kritikujući nepravedan tretman Rumunije, rekao je za AFP, kao na nedavnim predsjedničkim izborima na kojima je neočekivano pobijedio kandidat krajnje desnice, da bi izbori naposljetku bili poništeni.
Pristupanjem Šengenu, "taj osjećaj da ste građanin drugog reda" nestaje, ocijenio je stručnjak.
Čelnici dviju zemalja pozdravili su "istorijsku odluku", istaknuvši da je riječ o "ključnom cilju" od njihovog ulaska u EU 2007.
Šengenski prostor, uspostavljen 1985. godine, sada obuhvaća 25 od 27 država članica EU-a te pridružene zemlje Švajcarsku, Norvešku, Island i Lihtenštajn. Obuhvata više od 400 miliona ljudi.
Puno pristupanje Bugarske i Rumunije omogućila je Austrija ukinuvši veto. Beč je strahovao od velikog priliva tražilaca azila, ali na kraju je ocijenio da su mjere preduzete posljednjih mjeseci omogućile "veliko smanjenje prelazaka" granice.
Po dogovoru predstavljenom u novembru u Budimpešti, privremene kontrole biće na snazi "početno razdoblje od šest mjeseci kako bi se smanjilo potencijalne promjene migracijskih ruta".
Biće pojačan i nadzor bugarsko-turske granice, koja postaje vanjska granica šengenskog prostora.

Bugarska i Rumunija od ponoći u potpunosti u Šengenu

Nakon što Holandija od 9. decembra počne s ponovnom kontrolom pasoša na svojim granicama biće to osma država članica Evropske unije, odnosno deveta članica Šengena koja primjenjuje kontrolu svojih granica, prenosi Al Jazeera Balkans.
Naime, kontrolu prelaska svojih granica u Evropskoj uniji primjenjuju Austrija, Njemačka, Danska, Francuska, Švedska, Slovenija i Italija. Osim njih, kontrolu na svojim granicama vratila je privremeno i Norveška koja je članica Šengena.
Kao razloge ponovnog uvođenja kontrole na svojim granicama države članice EU-a, odnosno Šengena navele su visok nivo neregularnih migracija, krijumčarenje migranata i znatno povećane sekundarne migracijske tokove.
<h2>Porast incidenata</h2>
Među razlozima su i veliki i kumulativni pritisak na migracioni sistem, posebno za prihvat azilanata. Navodi se kao razlog i porast kriminalnih incidenata u prihvatnim centrima.
Novo uvođenje kontrole na granicama prema šengenskim pravilima ne može biti duže od šest mjeseci u kontinuitetu, pa države članice EU-a, odnosno Šengena odluke o prolongiranju donose svakih pola godine.
U skladu s tim, većina članica EU-a, odnosno Šengena, koje su vratile kontrole na svojim granicama učinile su to do prve polovine 2025. godine.

Od decembra ponovo kontrole pasoša u devet članica Šengena

Poljska će pokrenuti istragu o mogućim vezama između seksualnog prestupnika Džefrija Epstina i ruskih obavještajnih službi, kao i o bilo kakvom uticaju koji je to moglo imati na Poljsku, rekao je u utorak premijer&nbsp;
Nedavno objavljivanje miliona internih dokumenata američkog Ministarstva pravde, povezanih s Epsteinom, otkrilo je veze pokojnog finansijera i seksualnog prestupnika s brojnim istaknutim ličnostima iz politike, finansija, akademske zajednice i biznisa — i prije i nakon što je 2008. priznao krivicu po optužbama u vezi s prostitucijom.
<h3>Istražni tim za rusku povezanost</h3>
Tusk je na sjednici vlade rekao da će vlasti formirati tim koji će istražiti sve potencijalne posljedice Epstinovih zločina u Poljskoj, posebno u vezi s mogućom umiješanošću ruskih tajnih službi.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na pisani zahtjev Rojtersa za komentar Tuskovih navoda, a ni ruska ambasada u Varšavi nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar poslat imejlom.
- Sve je više tragova, informacija i komentara u globalnim medijima koji se odnose na sumnju da su ovaj neviđeni skandal s pedofilijom suorganizovale ruske obavještajne službe. Ne moram vam govoriti koliko je za bezbjednost poljske države ozbiljna sve vjerovatnija mogućnost da su ruske obavještajne službe suorganizovale ovakvu operaciju. To može značiti da posjeduju i kompromitujuće materijale protiv mnogih lidera koji su i danas aktivni- rekao je Tusk.
Ruska reakcija
Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova u decembru je izjavila da Epstinovi dosjei ukazuju na licemjerje zapadnih elita.
- Ovdje su, kako sam shvatila, bili svi zapadni ‘predavači o životu’ koji su svisoka gledali na Rusiju i koji su nam držali predavanja o ‘demokratiji i ljudskim pravima’, u zanimljivim pozama s jednako zanimljivim partnerkama i partnerima- napisala je na Telegramu.

Poljska pokreće istragu o mogućim vezama Epsteina i ruskih obavještajnih službi

Minimalna penzija od 450 eura, koja već dvije godine nije povećavana, uvećana je za mizernih 1,74 € - što je više nego ponižavajuće za više od polovine penzionera, kazao je poslanik DPS-a, Nikola Milović.
- Prazna obećanja pokazuju da socijalna pravda nije prioritet, dok spirala inflacije i rastućih zaduženja gradjana postaju noćna mora- poručio je Milović.
Ističe da su penzioneri prevareni, potcijenjeni i prepušteni sami sebi.
- Upravo se oni svakodnevno bore za egzistenciju i postavlja se pitanje kako će spojiti "kraj s krajem", baš kao i većina građana nakon najdužeg mjeseca u godini- poručio je poslanik DPS-a.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F2018689327480426541%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milović: Vlada ponizila penzionere

Predsjednik je često neosnovano kritikovao dinamiku usvajanja EU zakona, a sada otvorenim opstrukcijama preuzima ulogu glavnog kočničara evropskog puta, poručila je Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova reagujući na odluku Jakova Milatovića da vrati Skupštini juče usvojene zakone na ponovno odlučivanje.
- Povratak zakona Skupštini ne znači dodatnu raspravu, već isključivo odlaganje njihovog usvajanja – zakoni su bili u proceduri mjesecima, razmatrani na svim skupštinskim odborima i dobili mišljenje Evropske komisije- smatra Gorčević.
 
Djela, dodaje ministarka, a ne retorika, pokazuju koliko je neko istinski posvećen evropskom putu.
 
- U mandatu 44. Vlade neophodno je zatvoriti 30 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Pred Crnom Gorom je intenzivan rad na zatvaranju još 20 poglavlja i zato je obeshrabrujuće kada pojedini politički akteri, u namjeri da nanesu štetu aktuelnoj Vladi, svjesno nanose štetu i državi i njenom evropskom putu- poručila je Gorčević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmaidagorcevic%2Fstatus%2F2018690950659264648%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
&nbsp;

Gorčević: Milatović otvorenim opstrukcijama preuzima ulogu glavnog kočničara evropskog puta

Sveštenik SPC u Kraljevini Jugoslaviji, protojerej i katiheta Grigorije Mikić (1883-1957), objavio je knjigu, koja je niz godina bila srednjoškolski udžbenik za bogoslovije u Kraljevini Jugoslaviji, pod naslovom "PREGLED ISTORIJE HRIŠĆANSKE CRKVE, II, SRPSKA CRKVA, Srpska manastirska štamparija, Sremski Kralovci, 1936. godine. U njoj, govoreći, pregledno, kratko, ali precizno, o istorijatu pravoslavne crkve u Crnoj Gori, on saopštava istorijsku i kanonsku činjenicu da je Crnogorska pravoslavna crkva bila samostalna, istorijski i kanonsko-pravno, nezavisna, autokefalna crkva.
U pomenutoj knjizi, navodi se i o statusu tog udžbenika u ondašnjem prosvjetnom sistemu za učenike pravoslavnih bogoslovskih škola u Kraljevini Jugoslaviji. U tom smislu navodi se i ovo: Na osnovu mišljenja Glavnog prosvetnog saveta S. Br. 1876/35. od 3. VII. 1936. i odluke Svetog arhijerejskog Sin. Br. 7045/35. odobrio je gospodin Ministar prosvete odlukom svojom S. N. Br. 25125. od 13. VII. 1936. da se ova knjiga može upotrebljavati u srednjim školama".
U navedenom, korisnom za nauku, odnosno, kvalitetnom istoriografskom djelu Mikića, isti o tome tvrdi:
- 7. U velike vladike crnogorske ide i Petar І. Petrović (1784-1830). Nešto pre njega ukinuta je pećka patrijaršija, no crnogorska se Crkva nije podvrgla carigradskoj, nego je nastavila život kao samostalna Crkva, koju je priznala ruska Crkva. Rukopoložen je u Karlovcima. Prvi pisan zakon za Crnu Goru njegovo je delo. Tukao je Turke i proširio je zemlju. Mirio je bratstva. Za njegovo vreme izlučena je Boka iz sastava crnogorske Crkve. Po veri i čojstvu ide Petar 1. među najbolje Srbe. Proglašen je svetiteljem. Telo mu leži u crkvi cetinjskoga manastira.
8. Veliki je u našoj narodnoj istoriji njegov sinovac i naslednik Petar P. Petrović Njeguš. Zavladičen je u Rusiji i za njegovo vreme su veze Crne Gore sa Rusijom prisne. On je naš najveći pesnik-filozof. Glavna su mu dva speva Gorski Vijenac i Luča Mikrokozma. Umro je 1851. g. Sahranjen je u crkvicu koju je sebi digao na vrh Lovćena,
9. Godine 1852. prestaje svetovna vlast crnogorskih vladika. Sinovac i naslednik Petra ІІ. knez Danilo nije se zavladičio, crkvena vlast je odeljena od svetovne. Starešina crnogorske Crkve nosi od tada naslov mitropolita, a vladar kneza, pa posle kralja.
Već za kneza Danila preuzela je država sva crkvena imanja, a s njima i brigu za materijalne potrebe Crkve.
10. Poslednji mitropolit samostalne crnogorske Crkve bio je zaslužni Mitrofan Ban (1885.-1920.). Za njegove uprave je preuređena Crkva; uređeno je pitanje svešteničkog školovanja i izdržavanja i pitanje verske nastave u školama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 884px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 137.0421%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fmedia.antenam.net%2Fmedia%2Fantenam%2F2026%2F02%2F03%2F1770125135ejp0tetadcmovppr.jpg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
1878. g. proširena je Crna Gora hercegovačkim oblastima za koje je osnovana eparhija zahumsko- raška u Ostrogu, a kašnje u Nikšiću. Posle balkanskog rata 1913. g. obnovljena je eparhija u Peći za oblasti koje su tada pripale Crnoj Gori"
Dakle, nesporna je činjenica da Crnogorska pravoslavna crkva bila stoljećima autokefalna crkva i tu činjenicu je objektivno i naučno pošteno priznao i srpski svestenik Grigorije Mikić, i to u knjizi iz 1936., u vrijeme kad je već bila nakon nasilne aneksije Crne Gore 1918. ukinuta autokefalna Crnogorska crkva.
Negatori istine- velikosrpski- anihilitatori Crnogorske pravoslavne crkve i njene autokefalnosti, istorijske, neka kažu da li je, a nije, Geigorije Mikić 1936. pogriješio- kad je znanstveno savjesno i tačno napisao u navednoj knjizi, u nauci i kanonistici očiglednu i notornu pravno- istorijsku činjenicu, o kontinuitetu, vjekovne autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve.

Tag: sengen