<p>Sve češće crnogorsku javnost šokiraju informacije o našoj đeci koja su izložena nekom vidu seksualnog nasilja od seksualnih predatora, listom iz njihovog neposrednog okruženja. Nažalost, kazne su ili blage ili, nerijetko, osumnjičeni bude oslobođen optužbi.</p> <p>Žrtve seksualnih predatora i njihove porodice na taj način izlažu se novom stresu, ali i stigmi i sramu. A poruka pravosuđa ovakvim postupanjem, za one koji se još nijesu osnažili da prijave ovakve zločine, je - da je bolje da ćute i kako znaju i umiju nose se sa užasima traume. </p> <h2><b>Bitka za pravdu</b></h2> <p>- Prvi put poslije tri godine sam, konačno, srećna što je bar neko uradio nešto kako treba. Koliku god kaznu da dobije nije dovoljno, ali bilo mi je stalo da bude osuđen, da kažu da je kriv i da je uradio to što je uradio – kaže za Portal ETV majka sada desetogodišnje djevojčice koju je prije tri godine seksualno uznemiravao tada osamdestogodišnji komšija i rođak.</p> <p>Tri godine traje pravna borba porodice djevojčice da dokažu da je ona bila žrtva seksualnog predatora, ali je sudija Višeg suda u Bijelom Polju <b>Dragan Mrdak </b>dva puta izrekao oslobađajuću presudu da bi Apelacioni sud, konačno, prije nekoliko dana saopštio da su sudije ovoga suda, postupajući po žalbama, izrekle presudu i osudile optuženog na petogodišnju kaznu zatvora. </p> <p>- Moje dijete je čak pet puta saslušavano. Morala je pet puta da daje izjave i prolazi kroz stres. Prvi put je saslušavana u policiji, gdje, inače radi sin ovoga čovjeka, pa je saslušavala sudska vještakinja, pa dva psihologa i na kraju je morala da svjedoči na sudu, kada je odbila da odgovara na pitanja. Strašno. Užasan stres i za nju i za nas – uzrujano priča majka djevojčice.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122614128_4e6013d7d690849c35d1fbf77f7eed009ab785bf75fc86d1fb9074ba31db549e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122614128_4e6013d7d690849c35d1fbf77f7eed009ab785bf75fc86d1fb9074ba31db549e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Viši sud u Bijelom Polju"><figcaption>SPORNA ODLUKA: Viši sud u Bijelom Polju<span>(Photo: UGC)</span></figcaption></figure>  <p>Ogorčena je na postupanje Višeg suda u Bijelom Polju i sudije Mrdaka i vjeruje da će presuda Apelacionog suda biti konačna i potvrđena.</p> <p>- Kao porodica nijesmo imali nikakvu institucionalnu podršku, niti naša djevojčica. Uz nas su sve vrijeme jedino bili predstavnici Udruženja „Roditelji“ na čemu smo im zahvalni – kaže naša sagovornica.</p> <p>Što je motivisalo sudiju Mrdaka da u dva navrata oslobodi optuženog za nedozvoljene polne radnje Apelacioni sud nije saopštio.</p> <p>Advokat porodice <b>Dražen Ćorović </b>kazao je Portalu ETV da ne može da komentariše presudu, jer proces još nije pravosnažno okončan. </p> <p>Konkretan predmet nijesu mogli da komentarišu ni crnogorska vrhovna sutkinja <b>Valentina Pavličić</b>, kao ni Sudski savjet koje smo, pored ostalog, pitali hoće li biti ispitivano postupanje sudije Mrdaka. S tim, što je Pavličić upozorila da javnost mora razumijeti „da različita ocjena činjeničnog i pravnog konteksta od strane žalbenog suda ne implicira bilo kakvu odgovornost sudije ili sudskog vijeća koje je postupalo u prvostepenom postupku“.</p> <h2><b>Pravo na sudijsko tumačenje</b></h2> <p>- Imajući u vidu da predmet koji pominjete može biti predmet odlučivanja pred Vrhovnim sudom, u ovom trenutku, ni kao predsjednica Vrhovnog suda, ni kao sudija ne mogu davati bilo kakve komentare niti iznositi stavove – saopštila je Portalu ETV predsjednica Vrhovnog suda Pavličić.</p> <p>Uz puno razumijevanje interesovanja javnosti za sudske odluke i presude koje su u posljednje vrijeme u fokusu, Pavličić ističe da „mora naglasiti i neophodnost očuvanja nezavisnosti i samostalnosti svakog sudije i sudskog vijeća, posebno u pogledu sudijskog ocjenjivanja svakog konkretnog činjeničnog stanja u predmetima“.</p> <p>- U svakom pravnom sistemu, pa tako i u crnogorskom, bez obzira na jasnoću određenih zakonskih normi u oblasti krivičnog prava, uvijek postoji prostor za sudijsko tumačenje. U takvom tumačenju često je potrebno razjasniti nejasne tačke i prilagoditi ih konkretnim slučajevima, uz izbjegavanje pretjerane krutosti u primjeni zakona. Ovakav pristup usklađen je sa standardima Evropskog suda za ljudska prava. U sudskoj praksi postoje slučajevi da žalbeni sud, u zakonito sprovedenom postupku, da svoje tumačenje i obrazloženje koje se razlikuje od onog koje je dao prvostepeni sud. To, međutim, ni na koji način ne znači da različita ocjena činjeničnog i pravnog konteksta od strane žalbenog suda implicira bilo kakvu odgovornost sudije ili sudskog vijeća koje je postupalo u prvostepenom postupku – precizirala je Pavličić.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530010540_24ad10148ef5461317ecc2a49fddadf529d04214867a6ec701d3fe4ed08c320e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530010540_24ad10148ef5461317ecc2a49fddadf529d04214867a6ec701d3fe4ed08c320e" data-rendition-name="original" width="480" height="480" loading="lazy" alt="Valentina Pavličić"><figcaption>Valentina Pavličić<span>(Photo: Vrhovni sud)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Upozorava da ukoliko bi „unaprijed govorili o bilo kom obliku odgovornosti sudija u ovakvim ili sličnim situacijama, doveli bi u pitanje profesionalnu slobodu sudija da tumače i primjenjuju zakon, ocjenjuju činjenice i dokaze u konkretnim predmetima“.</p> <p>- Zato je, uz puno poštovanje prava javnosti da bude informisana, od ključne važnosti da očuvamo ravnotežu između legitimnog interesovanja javnosti i zaštite nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa, koje su temelj vladavine prava – kategorična je Pavličić.</p> <h2><b>Provjera samo periodično</b></h2> <p>Na pitanje da li su crnogorske sudije dovoljno edukovane za postupanje u ovakvim i sličnim predmetima, predsjednica Vrhovnog suda, je konstatovala da je Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, „u okviru svoje nadležnosti, u značajnoj mjeri već preduzeo sve potrebne aktivnosti kako bi sudije bile upoznate sa najnovijim standardima i metodologijama u ovoj oblasti“.</p> <p>- Ukoliko kod pojedinih sudija eventualno postoji potreba za dodatnim stručnim usavršavanjem u određenim oblastima, to je pitanje koje treba rješavati kroz sistem evaluacije stečenih znanja – zaključila je Pavličić.</p> <p>Iz Sudskog savjeta Portalu ETV su saopštili da nemaju ovlašćenja da preispituju i komentarišu postupanje sudija u sudskom postupku.</p> <p>- Sudski savjet ima nadležnost za sprovođenje postupka ocjenjivanja rada sudija periodično, svakih pet godina, kako je to Zakonom propisano, na osnovu jasno propisanih pravila i na osnovu Plana ocjenjivanja rada sudija. Ukazujemo i da sudija sudi samostalno, nezavisno, na osnovu samostalne ocjene dokaza i po slobodnom sudijskom uvjerenju te da niko ne smije da utiče na sudiju u vršenju sudijske funkcije – poručili su iz Sudskog savjeta.</p> <p>Svaka prvostepena odluka pa i ova, kako su istakli, podliježe kontroli višeg suda koji je jedino nadležan da ocjenjuje pravilnost i zakonitost odluke prvog stepena.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530010540_0d171e066eb8f130687be040c9bed18f9fbdd16c5a64cee59b9deef8c2c971bf.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530010540_0d171e066eb8f130687be040c9bed18f9fbdd16c5a64cee59b9deef8c2c971bf" data-rendition-name="original" width="1024" height="636" loading="lazy" alt="Sudski savjet"><figcaption>Sudski savjet<span>(Photo: MINA)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>- Takođe, članom 122 stav 2 Ustava Crne Gore, propisano je da sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje pri donošenju sudske odluke, a ovo tim prije jer presuda za koju Vi iskazujete interesovanje, nije pravosnažna, te da Vrhovni sud Crne Gore u eventualnom postupku ispitivanja presude po pravnom lijeku donosi konačnu odluku – zaključili su iz Sudskog savjeta.</p> <p>U Crnoj Gori od 2022. godine aktuelna je tema vetinga u pravosuđu, a sutkinja Pavličić bila je i dio radnog tima zaduženog za izradu analize stvaranja uslova za uvođenje ove mjere.</p> <p>U informaciji Vlade o analizi stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu od 19. oktobra 2023. godine precizirano je da „ako su ovi pristupi usmjereni na postupanje u odnosu na korumpirane i nekompetentne nosioce pravosudnih funkcija, proces revizije u pravosuđu usko je povezan sa procjenom individualne odgovornosti lica koja su bila uključena u kršenje ljudskih prava“. </p> <p>Međutim, sudeći prema onome što su Portalu ETV saopštili vrhovna sutkinja Pavličić i Sudski savjet crnogorske sudije zaštićene su kao „bijeli međedi“ i maltene nedodirljivi za bilo kakvu odgovornost. </p> <p>Ustav i zakoni, prema njihovom tumačenju, građanke i građane Crne Gore, nažalost, ne štite u slučajevima kada sudije neprofesionalnim, nekompetentnim i nezakonitim odlukama grubo krše njihova ljudska prava, stigamtizuju ih i izlažu patnji i bolu. Jer, kako objasniše iz Sudskog savjeta – „sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje pri donošenju sudske odluke“.</p>

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Sudije zaštićene kao „bijeli međedi“

<p>Tri djeteta, žrtve seksualnog zlostavljanja, identifikovana su i zbrinuta nakon operacije Europolove Radne grupa za identifikaciju žrtava (VIDTF), saopštila je ta agencija.</p>
<p>Stručnjaci iz više od 30 zemalja i Europola analizirali su između 12. i 23. maja više stotine fotografija i video zapisa sa ciljem identifikacije dece žrtava seksualnog zlostavljanja.</p>
<p>- Zahvaljujući pažljivoj analizi i saradnji, utvrđena je vjerovatna zemlja izvršenja krivičnog djela u oko 190 slučajeva. Do sada je više od 50 slučajeva proslijeđeno nacionalnim organima radi daljeg postupanja, a tri djeteta su identifikovana i zbrinuta - naveo je Europol u saopštenju.</p>
<p>Kako se dodaje, analizirani materijal potiče iz policijskih zaplijena širom svijeta i dio je baze podataka Europola, koja sa drži oko 100 miliona zapisa.</p>
<p>- Analizirani podaci obuhvatali su snimke direktne seksualne eksploatacije koju su nad djecom počinili nepoznati počinioci, kao i snimke seksa u prenosima uživo, koje su vršila maloljetna lica podstaknuta i primorana od strane različitih počinilaca. Prikazane žrtve su različitih uzrasta i dolaze iz različitih djelova svijeta - od male djece do adolescenata - što ukazuje na zastrašujući obim i neselektivnu prirodu ovih zločina - navodi Europol.</p>
<p>U ovoj akciji učestovali su stručnjaci iz 17 država članica EU, kao i 13 država širom svijeta, među kojima su Srbija, Bosna i Hercegovina, Albanija, Kanada, Australija, Sjedinjene Države i druge.</p>
<p>Europol dodaje da su aktivnosti Radne grupe VIDTF od 2014. godine dovele do zbrinjavanja više od 940 dece i hapšenja više od 283 počinioca.</p>
<p>Iz te agencije pozivaju javnost da pomogne u identifikaciji predmeta sa snimaka zlostavljanja, koje se se nalaze na adresi europol.europa.eu/stopchildabuse.</p>

Portal ETV

500x500

Europol: Identifikovano i zbrinuto troje djece - žrtve seksualnog zlostavljanja

<p>Tokom ponovljenog suđenja za silovanje po tužbi pokreta MeToo advokati bivšeg holivudskog producenta <b>Harvija Vajnstina</b>, osuđenog za silovanje i seksualno zlostavljanje, zatražili su danas od sudije da njihovom branjeniku dozvoli da zbog bolesti noći provodi u bolnici u Njujorku umjesto u zatvoru.</p>
<p>Nekadašnji filmski mogul Harvi Vajnstin (73) stigao je u sud u invalidskim kolicima, kao što je to činio i na svim dosadašnjim pojavljivanjima pred sudom, prenosi AP.</p>
<p>Vajnstinovi advokati su u svom pismenom zahtjevu naveli da boravak njihovog branjenika u ozloglašenom zatvorskom kompleksu Rajkers Ajlend u Njujorku pogoršava njegove zdravstvene probleme i da bi mu zbog toga bio potreban noćni boravak u zatvorskom odjeljenju bolnice Belvju.</p>
<p>- U posljednjih nekoliko mjeseci Vajnstin je više puta premještan u Belvju na liječenje zbog različitih bolesti, uključujući hroničnu mijeloidnu leukemiju, srčane probleme, dijabetes, opstruktivnu apneju tokom spavanja i ozbiljna ograničenja u sposobnosti hodanja - rekao je njegov advokat<b> Imran Ansari</b>.</p>

Harvi Vajnstin na ponovljeno suđenje stigao u kolicima: Advokati traže da noću bude u bolnici

<p>Apelacioni sud Crne Gore zakazao je za 6. mart novo suđenje M.V, starom 84 godine, koji je optužen za produženo krivično djelo nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom obljuba nad djetetom. On se nije pojavio na jučerašnjem ročištu u drugostepenom sudu navodno zbog bolesti, pa je naloženo da se u međuvremenu o njegovom zdravstvenom stanju izjasni i sudski vještak.</p>
<p>- M.V. je, prema navodima optužnice, u više navrata seksualno zlostavljao sedmogodišnju djevojčicu, sve dok se 20. juna 2022. godine nije povjerila roditeljima. U junu će tri godine kako traje agonija ove porodice. Starcu, koji je inače komšija i rođak djevojčicine porodice, tada je određen pritvor, ali je na slobodi bio već nakon nekoliko dana. Iako je tužilac tražio tokom sudskog procesa zatvorsku kaznu u trajanju od sedam godina, sudsko vijeće kojim je predsjedavao sudija <b>Dragan Mrdak</b> u Višem sudu u Bijelom Polju dva puta je donijelo oslobađajuću presudu- prenosi portal roditelji.me.</p>
<p>Nakon što je M.V. prvi put oslobođen optužbi, Apelacioni sud je vratio predmet na ponovno suđenje. Uprkos tome, isto sudsko vijeće bjelopoljskog Višeg suda donijelo je gotovo istovjetnu presudu, u kojoj se navodi da optužbe nisu dokazane.</p>
<p>Prema optužnici, M.V. je krivična djela nedozvoljenih polnih radnji i obljube nad djetetom ponavljao više puta, a pretpostavlja se prema svjedočenju da je to trajalo i dvije godine. Sve se dešavalo na imanjima gdje žive ove dvije porodice.</p>
<p>- Kako je , između ostalog, napisano u optužnici, M.V. je 20. juna 2022. pored seoskog puta, na livadi koja je vlasništvo porodice djevojčice, nedaleko od kuće u kojoj i žive, izvršio nedozvoljene polne radnje sa djetetom na način što je dodirivao po tijelu, ljubio u usta, lizao po usnama, zavrtao joj majicu i grizao je po stomaku, govorio joj da mu sjedne u krilo, dodirivao je po njenom polnom organu preko donjeg veša. To je, kako se navodi,, dešavalo više puta i u ranijem periodu tokom 2022. u šumi i na terasi njegove kuće- navodi se u optužnici.</p>
<p>Tužilaštvo je, na osnovu dokaza, utvrdilo da je pri tom on bio sposoban da shvati značaj svog djela i postupaka. Viši državni tužilac <b>Hasan Lukač</b> utvrdio je, na osnovu svjedočenja optuženog, da je njegova odbrana potpuno nelogična, neosnovana, usmjerena na izbjegavanje krivice i u suprotnosti je sa predloženim dokazima.</p>
<p>Sa druge strane, Sudsko vijeće, sudije Mrdaka, navelo je u oslobađajućoj presudi da ponašanje okrivljenog prema oštećenoj djevojčici ni u kom slučaju nije imalo nijedan atribut izražavanja seksualnosti, niti je u bilo kojem smislu na taj način okrivljeni pokušavao da zadovolji svoj polni nagon.</p>
<p>- To ponašanje je takođe, po ocjeni suda, nekad bilo uobičajeno, međutim za današnje vrijeme neuobičajeno ponašanje djeda prema maloj djeci, ali isto nije prelazilo mjeru moralnosti i dobrog ukusa, kako je to utvrdila vještak psiholog „kod okrivljenog se ne uočava promjena moralnosti i životnog stila…” Iz svih navedenih razloga sud je u potpunosti prihvatio odbranu okrivljenog- stoji u presudi donijetoj na prvom suđenju.</p>
<p>Navodi se, između ostalog, i da je imajući u vidu porijeklo okrivljenog, njegovu životnu dob, socijalno ekonomski milje u kojem je rastao i u kojem sad živi, sud stanovišta da i u vrijeme kada je kod okrivljenog postojala seksualnost, nije je ispoljavao na način kako je to opisala oštećena.</p>
<p>- Naprotiv svi izvedeni dokazi upućuju na to da je optuženi volio malu djecu, bez obzira da li su mu rod ili ne, volio da se igra sa njima, volio da mu sjednu u krilo da ih mazi,davao im pare za čokoladu, kao i na to da se tada nije ponašao u cilju zadovoljenja polnog nagona, već da je predstavljalo „diranje“ u cilju maženja i igranja djeda sa unučadima kako je okrivljeni i doživljavao oštećenu i ni u kom slučaju nije imalo obilježje seksualnog akta- piše u oslobađajućoj presudi, poništenoj odlukom Apelacionog suda, koji će sada odlučiti o epilogu ovog slučaja.</p>

Apelacioni sud će donijeti konačnu odluku o slučaju seksualnog zlostavljanja djevojčice

<p>U više navrata sam govorio da registar pedofila, kakav postoji u Crnoj Gori, ne služi apsolutno ničemu, jer policija nema kontrolu nad jednim takvim registrom, a samim tim što nemaju kontrolu, ne mogu ni da vrše adekvatnu kontrolu počinilaca - kazao je edukator o bezbjednosti djece na internetu i društvenim mrežama Bojan Jušković.</p>
<p>On je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, poručio da je najvažniji odnos roditelja i djeteta.</p>
<p>- Jer su najčešća meta predatora na internetu djeca koja nemaju adekvatnu roditeljsku pažnju. To su djeca kojoj nedostaje pažnja, i upravo predatori najviše ciljaju tu djecu, djecu koja nemaju izgrađen odnos baziran na povjerenju sa svojim roditeljima. To su idealne mete za takve predatore. Mnogi roditelji nijesu svjesni kako u virtuelnom, tako i u realnom svijetu, da su meta predatora, u tom prvom naletu, ipak oni, jer preko njih predatori ciljaju njihovu djecu, ispitujući njih o odnosu sa svojom djecom, i prateći, prije svega, njihov odnos sa djecom, predatori dobijaju dosta informacija koliko roditelji imaju izgrađen taj odnos baziran na povjerenju - naveo je on.</p>
<p>Istraživanja koje su radile njegove kolege iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu u Srbiji i Hrvatskoj pokazalo je, kaže, da su roditelji čak na petom mjestu kod djece kad odlučuju da li će kome ispričati što im se dešava u životu.</p>
<p>- Što je stvarno poražavajuća činjenica, i iskreno mislim da Crna Gora ne odstupa ni pedalj od ovih istraživanja, štaviše, mišljenja sam, iako sam neko ko je dosta kritičan u tom dijelu, mišljenja sam da je kod nas stanje još gore, nego što je to u Hrvatskoj, i u Srbiji - rekao je Jušković.</p>
<p>Ukazao je da je užasavajući sami broj od 103 lica koja su u registru pedofila, ali i to što istraživanja pokazuju da je svako četvrto dijete seksualno zlostavljano na određeni način.</p>
<p>- Brojka od 103 učinioca ove vrste krivičnih djela, mogu reći slobodno da je i minimalna, pogotovo ako znamo mi koji se bavimo ovim stvarima, da je procenat otkrivanja ovakvih slučajeva ispod 10 posto, znači da imamo preko 90 procenata neotkrivenih slučajeva, što samo po sebi govori da je učestalost ove problematike u daleko većem broju, i da otkriveni slučajevi su jako mali - naveo je on.</p>
<p>Procenat otkrivanja u Crnoj Gori, ubijeđen je Jušković, je još manji nego na globalnom nivou.</p>
<p>- Mislim da smo u mnogo većem problemu nego što smo zaista svjesni, nego što je društvo svjesno problematike u kojoj se nalazimo trenutno, jer problem seksualnog zlostavljanja djece je jedan ogroman problem, sa čim je krenula da se bavi, da kažem, kompletna svjetska populacija - istakao je on.</p>
<p>Evropa je, kaže, krenula u takozvani krstaški rat protiv pedofilije i seksualnog zlostavljanja djece.</p>
<p>- Ne želim namjerno da upotrijebim termin dječje pornografije, jer smatram da taj termin nije adekvatan, iako je opšte prihvaćen, jer djeca nijesu sposobna da daju pristanak za tako nešto, a pornografija, znamo svi, da je sporazumni odnos dvoje ili više ljudi, u proizvodnji određenog materijala. Apelovao bih i na medije, i na sve, da se termin dječje pornografije ne koristi, već da se koristi seksualno zlostavljanje djece, što je, po meni, daleko ispravniji termin - poručio je Jušković.</p>
<p>U regionu je uspostavljena praksa, kaže Jušković, da registrovani pedafili imaju obavezu svakodnevnog javljanja - i ukoliko napuštaju teritoriju grada, dodaje on, dužni su da se jave policiji i kada izlaze, i kada se vraćaju u grad.</p>
<p>- U više navrata sam govorio da ovakav registar, kakav postoji u Crnoj Gori, ne služi apsolutno ničemu, jer policija nema kontrolu nad jednim takvim registrom, a samim tim što nemaju kontrolu, ne mogu ni da vrše adekvatnu kontrolu počinilaca - podvukao je Jušković.</p>
<p>Kaže da sudska praksa ide ka tome da ih obaveže na neke stvari, ali to, kako je rekao, još niko ne radi - jer se čekaju podzakonski akti.</p>
<p>- I dok se to čeka nama prolazi vrijeme, imamo gomilu predatora na ulici, imamo gomilu nezaštićene djece, na kraju krajeva. Ima gomila ljudi za koje mi ne znamo ko su, šta su, čime se bave, a možda neki od njih rade sa našom djecom, tako da je to jako veliki problem. Ja sam uputio inicijativu Ministarstvu unutrašnjih poslova, i Ministarstvu pravde, da jedan ovakav registar &nbsp;pređe pod kontrolu Uprave policije, jer je to neophodno, ukoliko stvarno želimo da vršimo adekvatnu kontrolu nad ovim licima. Jedan takav registar mora u svakom trenutku da bude pod kontrolom policije, 24 sata, sedam dana u nedjelji - zaključio je Jušković.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxyoKvsT-CsM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jušković: Globalni podaci pokazuju da je svako četvrto dijete seksualno zlostavljano

<p>Problem seksualnog zlostavljanja i pedofilije u vjerskim zajednicama, uključujući i Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC), sve više dolazi u fokus kako se globalna istraživanja i akademski radovi bave ovom temom. Nedavna istraživanja i konferencije, među kojima se izdvaja rad dr <b>Hermine Nedelescu</b> i drugih stručnjaka, ukazuju na ozbiljnost problema koji se u pravoslavnim crkvama širom svijeta godinama zataškava.</p>
<p>Dr Nedelescu i njen tim trenutno rade na izradi sveobuhvatne baze podataka koja se bavi slučajevima optužbi za seksualno zlostavljanje unutar pravoslavnih crkava. Njihova namjera je da ove statistike budu objavljene u akademskim časopisima, omogućavajući istraživačima da se oslanjaju na ove podatke u daljim studijama. Baza podataka će uključivati imena sveštenika optuženih za seksualne delikte, kao i detalje o prikrivanju tih slučajeva od strane crkvenih vlasti.</p>
<p>Preliminarne statistike koje su predstavljene na nedavnoj konferenciji Pravoslavnog teološkog društva u gradu Bruklin, Masačusets, ukazuju na ozbiljan problem zataškavanja. Statistike pokazuju da se samo mali broj slučajeva seksualnog zlostavljanja prijavljuje javnosti – od dva do pet odsto – što znači da broj stvarnih žrtava može biti daleko veći nego što je trenutno poznato. Prema procjenama, u pravoslavnim zajednicama širom svijeta moglo bi biti gotovo 14.000 žrtava.</p>
<h2>I SPC na spisku organizacija povezanih s prikrivanjem</h2>
<p>Na međunarodnim konferencijama, kao i u okviru Svjetskog registra osoba optuženih za pedofiliju i seksualno zlostavljanje, Srpska pravoslavna crkva se našla na spisku organizacija povezanim s prikrivanjem ovih zločina. Registar, koji uključuje imena sveštenika, ali i državnih i crkvenih zvaničnika koji su učestvovali u zataškavanju, biće uskoro javno dostupan. Ovaj registar neće samo obuhvatiti optužene pojedince, već i strukture koje su omogućile prikrivanje tih zločina, čime će biti stvoreni temelji za dalja pravna postupanja i odgovornost.</p>
<p>Ovaj proces razotkrivanja imao je važnu ulogu na globalnim konferencijama koje se bave ovom tematikom. Istraživanja o seksualnom zlostavljanju sveštenika u pravoslavnim crkvama uključuju analize takozvanog DARVO ponašanja – psihološkog mehanizma poricanja, napada i obrnute viktimizacije, koji se često koristi kako bi se žrtve učinile odgovornima, a počinioci oslobođeni odgovornosti.</p>
<p>Osim što će registar pomoći u istraživačkim i pravosudnim postupcima, njegov cilj je i da poveća javnu svijest o razmjerama problema i o potrebi za ozbiljnim reformama unutar verskih institucija. Svaka nova informacija koja se objavi o zloupotrebama unutar SPC-a doprinosi boljoj zaštiti budućih generacija i stvaranju odgovornijeg pristupa prema žrtvama.</p>
<p>Zahvaljujući posvećenosti brojnih pojedinaca i organizacija širom svijeta, od SAD-a do Australije, razotkrivanje zlostavljanja i zaštita žrtava postaju prioritet. Sljedeći korak u ovom globalnom procesu biće konferencija u Zagrebu, koja će se baviti daljim istraživanjima i analizama ovog problema, uz učešće međunarodnih stručnjaka.</p>
<h2>Ključni koraci ka odgovornosti i reformama</h2>
<ul>
  <li><i>Psihološke i društvene posljedice za žrtve</i>: Zlostavljanje unutar vjerskih zajednica izaziva dugoročne psihološke traume koje se često umnožavaju zbog stigme i straha od gubitka vjerskog identiteta. Žrtve su često uskraćene za odgovarajuću podršku, što dodatno pogoršava njihov emotivni i socijalni položaj.</li>
  <li><i>Pitanje odgovornosti crkvenih vlasti:</i> Crkveni lideri i zvaničnici, koji su odgovorni za prikrivanje slučajeva, moraju preuzeti odgovornost. Nužno je da se razvije sistemska odgovornost unutar crkvenih struktura i usvoje protokoli koji omogućavaju odgovorno postupanje sa optužbama.</li>
  <li><i>Uloga medija i društvenih mreža:</i> Mediji i društvene mreže imaju ključnu ulogu u razotkrivanju zlostavljanja. Sloboda medija i odgovorno novinarstvo su neophodni kako bi žrtve imale prostor za iznošenje svojih iskustava, a počinioci odgovarali za svoje postupke.</li>
  <li><i>Pravni okviri i reforme u crkvi:</i> Potrebno je unaprijediti pravne okvire i reformisati crkvene zakone kako bi se osigurao adekvatan odgovor na optužbe za zlostavljanje. To uključuje jasne protokole za prijavu i istraživanje slučajeva, kao i pravne mehanizme koji osiguravaju odgovornost.</li>
  <li><i>Kritika stavova unutar crkve:</i> Trenutni stavovi crkve prema seksualnom zlostavljanju i odgovornosti lidera moraju se promijeniti. Postoji potreba za unutrašnjom reformom koja bi omogućila veće priznanje problema i veću otvorenost prema reformama.</li>
  <li><i>Globalni kontekst i uspjesi u drugim vjerskim zajednicama:</i> Uspjesi drugih religijskih zajednica u suočavanju sa sličnim problemima mogu poslužiti kao model za reformu u pravoslavnim crkvama. Internacionalne organizacije i saradnja među državama mogu doprinijeti uvođenju boljih standarda zaštite žrtava.</li>
  <li><i>Poziv na akciju:</i> Neophodna je zajednička akcija – od međunarodnih organizacija do lokalnih zajednica – kako bi se osigurala sigurnost za žrtve, promovisala odgovornost i spriječile slične zloupotrebe u budućnosti.</li>
</ul>
<h2>Reforme su neophodne</h2>
<p>Zlostavljanje unutar vjerskih zajednica nije samo pitanje vjerovanja i duhovnosti, već duboko ukorijenjeno pitanje ljudskih prava i pravde. S obzirom na autoritet i uticaj crkve na svakodnevni život mnogih, neophodno je da se crkve suoče sa odgovornošću i osiguraju stvaranje sigurnih prostora za sve njihove članove.</p>
<p>Potrebne su reforme koje će omogućiti stvaranje transparentnijeg sistema, koji će žrtvama pružiti podršku, a počiniocima – bez obzira na njihovu poziciju – donijeti odgovornost pred zakonom i društvom.</p>
<p>Samo kroz kolektivnu volju za promjenom možemo očekivati istinsku pravdu za sve žrtve seksualnog zlostavljanja unutar crkava širom svijeta.</p>

Istraživanje o seksualnom zlostavljanju unutar crkve: Koraci ka razotkrivanju i odgovornosti

<p>Katolički sveštenik u Njemačkoj osuđen je danas na četiri godine zatvora zbog seksualnog kontakta s maloljetnicima putem interneta, javlja Anadolija.</p>
<p>Regionalni sud u Fuldi proglasio je 43-godišnjeg sveštenika krivim za uključivanje u seksualne onlajn razgovore s maloljetnicima u periodu od septembra 2021. do januara 2022. godine.</p>
<p>Sveštenik je optužen da je kontaktirao djecu i adolescente na internetu, pokazivao im dječje pornografske video zapise i ohrabrivao ih da se skinu i vrše seksualne radnje putem veb kamere.</p>
<p>Državno tužilaštvo u Frankfurtu pozdravilo je presudu, rekavši da se time šalje jasna poruka počiniocima, posebno onima koji zloupotrebljavaju internetske platforme.</p>
<p>- Presuda pokazuje da seksualno zlostavljanje djece na internetu nije prihvatljivo. Čak i ako se dešava isključivo putem interneta bez direktnog fizičkog kontakta - rekao je <b>Benjamin Kraus</b>, viši javni tužitelj.</p>

Sveštenik u Njemačkoj osuđen na četiri godine zbog seksualnog zlostavljanja djece

<p>Britansko tužilaštvo obustavla je krivični postupak protiv bivšeg holivudskog producenta <b>Harvija Vajnstiina</b> osumnjičenog za napastvovanje žena.</p>
<p>Britanska Kraljevska tužilačka služba saopštila je 4. septembra da je odluka donijeta jer više nema realnih izgleda za osudu.</p>
<p>- Objasnili smo našu odluku svim stranama. Uvijek bismo ohrabrivali sve potencijalne žrtve seksualnog napada da to prijave policiji, a mi ćemo krivično goniti gdje god naš pravni test bude ispunjen - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Policija je saopštila da su se navodna krivična djela nad ženom, koja sada ima oko 50 godina, dogodila tokom jula i avgusta 1996. godine.</p>
<p>Vajnstin je osuđivan u Sjedinjenim Američkim Državama zbog silovanja i seksualnog uznemiravanja.</p>
<p>Oko 90 žena, među kojima glumice Andželina Džoli, Gvinet Paktrou i Salma Hajek, optužilo je Vajnstina za silovanje i seksualno uznemiravanje.</p>
<p>Te optužbe su 2017. godine pokrenule talas tvrdnji o seksualnom uznemiravanju i napadima holivudskih moćnika, političara i drugih uticajnih ljudi, kao i pokret "I ja" (MeToo).</p>
<p>Nekoliko stotina žena javno je optužilo za uznemiravanje moćne ljude u poslovnom svijetu, vladi i svijetu zabave.</p>

1250x600

1084x550

Britanija obustavila postupak protiv producenta Vajnstina

<p>Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi, podnijeli su krivičnu prijavu protiv jedne osobe zbog sumnje da je izvršila krivično djelo – posebni slučajevi falsifikovanja isprave.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Uprave policije, osumnjičena je B.R. (40), koja je od 2014. godine obavljala knjigovodstvene poslove za jedno privredno društvo iz Herceg Novog, koje je likvidirano u junu 2019. godine.</p>
<p>U saopštenju se navodi da je B.R., i nakon likvidacije firme, zadržala pečat tog pravnog lica. Sumnja se da je početkom 2025. godine, neposredno pred podnošenje zahtjeva za registraciju i promjenu vlasništva nad putničkim motornim vozilom marke Mercedes, u Područnoj jedinici za upravne poslove, državljanstvo i strance Nikšić, u ime nepostojećeg pravnog lica izdala račun i sačinila odluku o prodaji osnovnog sredstva – pomenutog vozila.</p>
<p>Te isprave, kako se sumnja, B.R. je ovjerila pečatom likvidiranog preduzeća i potpisala ih, predstavljajući se kao ovlašćeno lice, iako firma više ne postoji.</p>
<p>Prijava protiv nje podnijeta je nadležnom tužilaštvu zbog sumnje da je izvršila falsifikovanje u posebnom obliku definisanom Krivičnim zakonikom.</p>

Herceg Novi: Krivična prijava zbog falsifikovanja isprave

<p>Predsjednik Programskog odbora regionalne nagrade „Dialogos“ za najbolju knjigu iz oblasti teorije i kulture medija, mr Radojica Grba, posthumno je uručio plaketu porodici Janka Nikolovskog na svečanosti održanoj u Skoplju, u hotelu Kanet, kao priznanje za njegov doprinos razvoju i afirmaciji ove nagrade, utemeljene u Crnoj Gori 2013. godine.</p>
<p>Uručivanju su prisustvovali predstavnici naučno-akademske zajednice, medija, civilnog sektora, članovi crnogorske zajednice u Sjevernoj Makedoniji, direktor časopisa Komun@ Amer Ramusović, kao i urednik beranske Nove Slobode i portala E-Spona Saša Radunović.</p>
<p>Janko Nikolovski, novinar i publicista, bio je programski direktor nagrade „Dialogos“ u periodu od 2013. do 2020. godine. Tokom svog angažmana dao je snažan doprinos njenom stručnom utemeljenju i regionalnoj prepoznatljivosti. Među dosadašnjim laureatima nagrade nalaze se istaknuti teoretičari i medijski stručnjaci, među kojima su prof. dr Sandra Bašić Hrvatin, prof. dr Ratko Božović, prof. dr Sead Alić, prof. dr Vedada Baraković, prof. dr Nenad Vertovšek i drugi. Dobitnik nagrade za 2025. godinu je prof. dr Mirza Mahmutović iz Tuzle, za knjigu Komunikacija fotografijom.</p>
<p>Idejni utemeljitelj nagrade je crnogorski kulturolog i publicista mr Željko Rutović, koji je takođe prisustvovao svečanosti. Od ove godine, nagrada se dodjeljuje u organizaciji Društva crnogorskih novinara, na čijem je čelu Dragan Mitov Đurović, a naredna dodjela za 2026. godinu biće održana u Tuzli, u okviru novog, regionalno definisanog koncepta njenog obnavljanja.</p>
<p>Plaketu je u ime porodice primila kćerka Janka Nikolovskog, prof. Cvetanka Nikolovska Gegaj, koja se zahvalila prisutnima ističući da priznanje predstavlja snažan izraz kulture sjećanja na ime i djelo njenog oca. Tom prilikom podsjetila je i na knjigu Janko Nikolovski – po(etika) života, koju su uredili mr Željko Rutović i dr Mirko Jakovljević, a koju je objavila Komuna. Knjiga je promovisana u Skoplju i Podgorici.</p>

Janku Nikolovskom posthumno uručena Plaketa „Dialogos“

<p><b>Iako ustavom jasno određena kao sekularna država, Srbija poslednjih godina sve više izgleda kao teokratija.&nbsp;</b></p>
<p>Doduše, nije to ona prava teokratija, poput kakve pravoslavne verzije Irana, na primer. Pre bi se to moglo nazvati interesnom teokratijom, gde se religijom i verskim osećanjima građana umišljajno manipuliše u političke svrhe.</p>
<p>Političko rukovodstvo Srbije državu zatrpava religijskim momentima smišljeno, planski, kršeći ustavne odredbe i uočljivo nadmašujući Miloševićevu istoriju zloupotreba crkve i verskih osećanja. Dok se pod autoritarnom i ratnohuškačkom režimu „Balkanskog kasapina“ religija <b>provlačila tek kao scenografija</b>, pod vlašću njegovog nekadašnjeg ministra informisanja <b>uzdignuta je na stupanj institucionalne manipulacije</b>. U kojoj se da videti da predsednik sekularne države, u zgradu koja (kao sedište najviše državne protokolarne vlasti) simbolizuje jedinstvo svih građana, unosi celo drvo za Božić, istovremeno obesmišljujući i banalizujući i sam taj praznik. U kojoj se dani više ne označavaju datumima, već pravoslavnim crkvenim praznicima, poput „izbora oko Nikoljdana“, „rešenja pre Vidovdana“, „odluke do Vaskrsa“ i slično.</p>
<p>Drugi sloj te manipulacije čine &nbsp;„mediji“. Ogromna većina srpskih medija su ili <b>nastali isključivo u propagandne svrhe</b> i nikad se i nisu bavili novinarstvom već ogoljenom propagandom, ili su postojeće medije &nbsp;kupoprodajama i „privatizacijama“ <b>preuzeli režimu pouzdani i lojalni ljudi</b>, i pretvorili u propagandno đubre. Takvi mediji, žalosno ali istinito, samo horski ponavljaju mantre dostavljene „iz kabineta“, dodajući tom novoverskom fanatizmu mitski element kroz objašnjavanja kako se određenog dana treba ponašati, a šta na nekog sveca nikako ne treba raditi. Tako se onaj paganski crveni končić oko ruke protiv uroka, kako je devedesetih objašnjavao jedan odavno penzionisani političar, sada proširio s ručnog zgloba na celo društvo, uz svetosavski pečat prećutnog odobravanja.</p>
<p>U tim činidbama vladajući establišment ima bezmalo neograničenu podršku <b>Srpske pravoslavne crkve</b>, u kojoj se izgleda većini episkopa sviđa ideja da verska organizacija bude izvan i iznad zakona. Ne samo zbog uspešno „regulisanih“ optužbi za ubistvo ili pedofiliju. Retko će se danas iz crkvenih krugova čuti negacija ili osuda neke ne-verske radnje, ponašanja u neskladu s kanonom ili sujeverja, što je bilo često za Miloševićeva vakta. Ćutanje znači odobravanje, a <b>sve što narod zaglupljuje, dobro je za opšti cilj</b>. Naravno, podrška košta, pa se iz državnog budžeta slivaju <b>ogromna sredstva</b> na račun SPC - kroz zakonom regulisana davanja za penziono i zdravstveno osiguranje (što je privlegija koju nema više ni jedna ustanova ili organizacija), razna vanredna davanja iz budžetske rezerve ili kroz obavezne doplatne poštanske markice, do, konačno, komotnog poreskog položaja u duhu starog vica „Pop baci novac u vazduh, Bog uzme koliko mu treba, a ono što padne na zemlju ostaje popu“.</p>
<p>Pogrešno bi, međutim, bilo verovati da ovde Crkva deluje tek kao puki izvršilac ideja svetovne vlasti, a za više nego galantnu nadoknadu. Pravi „galantni džentlmeni“ i šefovi današnjeg srpskog crkvenog vrha po svoj prilici <b>sede nešto dalje u pravcu istoka</b>, odakle se i kopiraju ideje pravoslavne teokratije. U Srbiji, u stvari, politički režim i crkvenu vlast vezuje interes i obostrana korist - jer se, najzad, i istorijski dokazalo da je zamlaćen i lažnim verovanjima dogmatizovan narod <b>najlakše vrteti oko prsta i zavlačiti mu ruku u džep</b> – ali tu svako od aktera ima i svoje posebne interese, koji se trenutno poklapaju. Dokle će tog podudaranja biti, videćemo.</p>
<p>Tom skoro savršeno efikasnom tandemu pridružen je još jedan pouzdan mehanizam kontrole: <b>krivotvorenje, izmišljanje i mitologizacija nacionalne istorije</b>. Kao što ni veza državne i crkvene vlasti u Srbiji nije novost - datira od XIX veka, samo je sad banalizovana do perverznog savršenstva, tako je i pisanje istorije u skladu sa dnevnim potrebama više od veka omiljena zabava srpskih istoričara koji sede u krilu politike. Najzad, izmišljena istorija je idealna da se probude najmračnije strasti u čoveku, kao i da se pronađu „racionalna“ objašnjenja za razna nepočinstva.</p>
<p>Taj je proces toliko odmakao da običan čovek, u stvari, više i ne zna šta je istina. Uprkos činjenici da su i neki doskorašnji ministri - pre početka sopstvenog angažmana kao kulisa režima čiji čak i srednjerangirani činovnici steknu 10-15 miliona eura imovine kao od šale - u svojim knjigama razotkrivali brojne povesne laži i mitove. Očigledno, uzalud. <b>Fantazija o sopstvenoj veličini i posebnosti se ipak lakše prima od istine o sopstvenoj (ispod)prosečnosti i velikom broju mana.&nbsp;</b></p>
<p>U tom procesu pravljenja magijskog, recimo, uprkos jasnim sekularnim propisima o nepovredivosti groba, ili zdravstveno-sanitarnim odredbama, postalo je uobičajeno da se otvaraju kovčezi sa stotinama godina starim leševima ili delovima leševa nekih svetaca, oni se „presvlače“, pronose se ulicama (u tome učestvuje čak i vojska sekularne države!), narod „celiva“ te mumificirane relikvije, dobija parčiće njihove odežde i slično. Na te pojave jednostavno <b>ćute i pravna i medicinska struka</b>, kao da niko ne sme da se zameri crkvi. Iako su i verski rituali mogli da budu zakonski i praktično tako uređeni da njihova religiozna svrha bude zadovoljena, a javno zdravlje zaštićeno.</p>
<p>Bacimo li pogled opet u pravcu istoka, <b>naći ćemo odakle dolazi pelcer ovakvog ponašanja</b>. Podgrevanje nacionalističkih i velikodržavnih ideja, uz značajnu dozu šovinizma i kršenja elementarnih ljudskih prava je <b>recept današnje Rusije</b>; preterivanje u tome, zalaženje u mit i fantaziju, je <b>originalna srpska glazura</b>. Rezultat svega je zabrinjavajući za samu crkvu. Nedavno je ugledni teolog <b>Blagoje Pantelić</b> ispravno primetio da u Beogradu versku nastavu pohađa nekoliko desetina hiljada đaka, a da je samo njih 13 odlučilo da upiše srednju bogoslovsku školu. „S obzirom na ponašanje Njegove Svetosti (patrijarha Porfirija, prim. aut.) i 13 kandidata je spektakl“ – zaključio je Pantelić.</p>
<p>Jasno je, naravno, ono na šta svi dobronamerni upozoravaju: <b>svako odvajanje crkve od vere, od svoje osnovne funkcije, odaljava i vernike od crkve</b>. Pogledamo li, najzad, primer same Rusije – uz tamošnju crkvu je sve više onih koji u religiji traže opravdanje i „pokrivač“ za rat, zločine i kriminal, dok se pravi vernici osamljuju u sebi i svojoj veri. Najzad, nisu li na sličan način verska osećanja zloupotrebljena i u krvavom raspletu jugoslovenske krize, u sve tri dominantne religije?</p>
<p>Kao rezultat te i takve indoktrinacije, ne uvek suptilne ali svakako perfidne - <b>merenje vremena verskim praznicima postalo je uobičajeno ne samo među političarima i u medijima, već i u običnom narodu</b>, pa i u pobunjenoj studentskoj omladini, koja bi da Srbiju menja na bolje. U državi uzgojenoj na radikalnom nacionalizmu, zloupotrebama vere i isfantaziranim istorijskim i ljudskim svojstvima, <b>teško je prepoznati vrednosti građanskog koncepta i verskih prava</b>, a još teže odbraniti se od uticaja retrogradnih grupacija i koncepata obaveštajnih službi.</p>
<p>A onda je lako na skupovima na kojima se traži odgovornost za pogibiju 16 ljudi instalirati zastavu sa ruskim „čupavim Isusom“, koja je od verskog, postala simbol agresije na Ukrajinu i strašnih zločina protiv čovečnosti koji se godinama tamo vrše. A razumljivija i prirodnija bi, recimo, bila zastava sa „Belim anđelom“, ako se uopšte želelo, i ako je uopšte bilo potrebno, na protestima mahati verskim simbolima.</p>
<p><b>I ako neko pomisli da je to verska zatucanost, nije. To je zatucanje čitavog naroda verom.</b></p>

Vidovdan po staroruskom kalendaru

<p>Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), zajedno sa partnerskim organizacijama, traži ponavljanje javne rasprave o Prostornom planu Crne Gore (PPCG), jer smatraju da je procedura njegovog usvajanja bila netransparentna i zakonski sporna.</p>
<p><b>Ksenija Medenica</b> iz CZIP-a kazala je u emisiji "Budilnik" na Televiziji E da su u Plan, nakon završetka javne rasprave, naknadno unesene značajne izmjene koje nijesu prošle kroz obavezne procedure, a među njima su najproblematičnije – Buljarica i Velje brdo.</p>
<p>– Dvije najveće izmjene su upravo Buljarica i Velje brdo, koje je nakon javne rasprave došlo u taj Plan, a sa druge strane ono što nas posebno zabrinjava jeste da je Savjet za reviziju Prostornog plana dao svoju ocjenu takođe u novembru mjesecu, kada je objavljeno, a da su sve ove izmjene došle naknadno - istakla je Medenica.</p>
<p>Ona podsjeća da Crna Gora još od 2020. godine nema važeći Prostorni plan, a da je javna rasprava o nacrtu aktuelnog dokumenta trajala od januara do kraja aprila prošle godine.</p>
<p>– Čitav proces sada traje pet godina. Izvještaj sa te javne rasprave dobili smo tek u novembru, a potom smo nedavno saznali da je bilo dodatnih korekcija. Na istom linku, na sajtu Ministarstva, u februaru je dodat novi dokument. Sama činjenica da kao građanin morate da ulazite na stare vijesti iz novembra da biste se informisali, dovoljno govori o transparentnosti - kazala je ona.</p>
<p>Prema njenim riječima, izmjene koje su uslijedile nakon javne rasprave nijesu bile predmet dodatnog uvida javnosti, iako su – kako navodi – u suprotnosti sa Zakonom o uređenju prostora.</p>
<p>– Kad se završila javna rasprava došlo je do izmjena, koje su, shodno našem tumačenju Zakona o uređenju prostora, konkretno članu 45, dovoljan razlog za novu javnu raspravu ukoliko se radi o većim izmjenama samog Plana. Tu konkretno mislimo na ono što se vidi na prvi pogled – kontradiktornosti u tekstualnom i grafičkom dijelu Plana - navodi Medenica.</p>
<p>Posebno problematične, kako ističe, su razlike između onoga što je u tekstu označeno kao područje za zaštitu i onoga što je u grafičkom dijelu označeno kao građevinsko zemljište.</p>
<p>– Imate područja koja su u tekstualnom dijelu opisana kao veoma značajna – predložena za Natura 2000 mrežu, Emerald područja, važna staništa za ptice i biljke, a onda u grafičkom dijelu ili izostaje njihova oznaka ili je izvršena prenamjena. Konkretno mislim na Buljaricu, koja je upravo tu veliku transformaciju doživjela nakon javne rasprave. Dakle, mi smo imali uvid u jedno, a sada gledamo drugi dokument - rekla je Medenica.</p>
<p>Upozorava i na veliki broj solarnih elektrana koje su, kako navodi, bez objašnjenja i analize, ucrtane u grafički dio Plana.</p>
<p>– Za netransparentnost procesa odgovorna je Vlada Crne Gore, koja je čitavu javnu raspravu sprovela kako jeste i usvojila Prostorni plan. Već smo navikli da informacije dobijamo preko noći, da se sve dešava iznenada i brzo, kao da se sve sprovodi silom kako bi se ispunile određene vizije ove Vlade. Konkretno tu mislim na Velje brdo – jer je zaista neopravdan projekat. Ne postoji nijedna analiza koja pokazuje da je glavnom gradu potreban još jedan grad, a s druge strane imamo ogroman broj praznih stanova i već ozbiljan problem s pretjeranom urbanizacijom - zaključila je Medenica.</p>

Medenica: Velike su kontradiktornosti u tekstualnom i grafičkom dijelu PPCG

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: seksualno-zlostavljanje