Sud u Južnoj Koreji je daas osudio 33-godišnjeg muškarca na doživotni zatvor za organizovanje onlajn lanca ucjenjivanja, u okviru kojeg je seksualno eksploatisana ili zlostavljana 261 osoba, uključujući više od 10 maloljetnih koje je on silovao ili napao.
Sud u Seulu je saopštio da težina zločina, koje je Kim Nok-van počinio tokom četvorogodišnjeg perioda, opravdava njegovu "trajnu izolaciju od društva". Uz Kima, uhapšenog u januaru, sud je osudio i njegovih 10 saučesnika, na zatvorske kazne od dvije do četiri godine.
Na meti Kima su od avgusta 2020. bile žene koje su objavljivale seksualno sugestivan sadržaj na društvenim mrežama, kao i muškarci koji su pokušavali da se pridruže tajnim čet grupama na aplikaciji Telegram radi dijeljenja digitalno manipulisanih seksualnih slika poznanika.
Pod prijetnjom da će objaviti video zapise i slike sa njihovim likom, Kim ih je prisiljavao da regrutuju nove žrtve, formirajući piramidalni lanac ucjena, uz dijeljenje slika žrtava, pretežno maloljetnih, otkriveno je tokom sudskog procesa.
Kim je silovao ili napao 16 žrtava, uključujući 14 maloljetnih, i pravio video zapise tih zločina u 13 slučajeva. Napravio je oko 1.700 slika ili video zapisa uperenih protiv 70 žrtava, i dijelio ih je onlajn kako bi prijetio onima koji su odbili da sarađuju. Sud je naveo da je pokušao da ucijeni i neke od članova porodica žrtava i njihovih kolega sa posla.
Ostali osuđeni, među kojima je pet maloljetnika, znali su da će žrtve, koje su regrutovali uz prijetnju objavljivanjem video zapisa i slika, biti suočene sa istom seksualnom eksploatacijom koju su i oni pretrpjeli, ali su ipak izvršili ta djela kako bi spriječili kruženje sopstvenih slika, naveo je sud.
Otkrivanje Kimovih zločina nakon hapšenja u januaru šokiralo je južnokorejsku javnost i izazvalo zabrinutost zbog rastućeg rizika od seksualnog nasilja koje omogućavaju digitalne tehnologije.
Sud u Seulu je prije pet godina izrekao kaznu od 40 godina zatvora Čo Džu-binu, osuđenom da je putem ucjena primorao desetine žena, uključujući maloljetne, da snimaju seksualno eksplicitne video zapise radi prodaje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Doživotni zatvor za Južnokorejca: Seksualno zlostavljao stotine ljudi

Žena koja je bila žrtva seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije Jovana Trninić prvi put javno je svjedočila o svom iskustvu za<a href="https://goodmenproject.com/"> platformu The Good Men Project,</a> a u razgovoru sa njihovim novinarom Skotom Duglasom Jakobsenom govorila je o svojevrsnoj stigmi kojoj je bila izložena kada je prijateljicama ukazala na nedolično ponašanje svještenika, o bizarnim obrazloženjima zašto o tome ne treba da govori, ćutanju crkvenih velikodostojnika kada je prijavila slučaj.
- Novinarstvo ima ključnu ulogu u razotkrivanju istine i davanju glasa onima koji su dugo ćutali. Kroz pisanje o zloupotrebama i problemima unutar Srpske pravoslavne crkve, mediji ne samo da osvjetljavaju sistemske propuste, već i osnažuju žrtve da progovore o svojoj patnji. Svaka ispričana priča ruši zidove tišine koji su godinama štitili moćne i neodgovorne. U iskazima žrtava, bilo da dolaze iz Srbije, SAD-a ili bilo kog drugog dijela svijeta, ponavlja se sličan obrazac ponašanja – manipulacija, zloupotreba povjerenja i pokušaj da se žrtva ućutka. Upravo ta sličnost pokazuje koliko je važno govoriti javno, prepoznati mehanizme zlostavljanja i stati u odbranu onih koji su pretrpjeli bol. Ova ispovijest je svjedočanstvo o hrabrosti, o pokušaju da se pronađe pravda i da se prekinu godine ćutanja – kazao je za Portal ETV bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović, koji je javno progovorio o seksualnom zlostavljanju i pedofiliji u ovoj vjerskoj zajednici, a danas kao generalni sekretar Saveza kršćana Hrvatske pokušava da izdejstvuje pravdu za žrtve.
On nas je i uputio na ispovijest žene koja je bila žrtva zlostavljanja u Crkvi Srbije.
Trnanić je u intervjuu Jakobsenu, koji je objavljen prekjuče, svjedočila da je bila žrtva seksualnog nedoličnog ponašanja svještenika, ali da su crkvene vlasti, kada je prijavila slučaj, ostale nijeme i odbile da da razgovaraju sa njom.
Ispričala je da je prijavila svještenika Blaška Paraklisa, ali da je episkop Maksim odbio da je primi.&nbsp;
- Govoreći iz svog iskustva, i iz onoga što vidim oko sebe, preispitivanje autoriteta svještenstva smatra se vrlo neprikladnim. Kada sam htjela da progovorim o tome šta mi se dogodilo u pravoslavnoj hrišćanskoj zajednici, u smislu upozorenja i sprječavanja seksualnog nedoličnog ponašanja da se dogodi drugim ženama, prijateljica koja me je uvela u svijet vjere bila je veoma protiv. Pitala sam je: „Zašto bih ćutala? Ovo nije moja sramota. Ovo je sramota svještenika. On može nauditi drugoj osobi ako ne odgovara za svoje nedjelo“. Rekla mi je: „Da, ali nikad ne znaš da li se pokajao“. Ova izjava me je dovela do zaključka da se sakrament ispovijesti, u ovom slučaju pokajanje, može zloupotrijebiti u perpetuiranju kontinuiranog ciklusa seksualnog nedoličnog ponašanja u tišini. Takođe, mi je rekla: „Moramo da ćutimo, tako čuvamo našu vjeru da se ne sruši“ - svjedočila je Trninić za Portal The Good Men Project.&nbsp;
Kazala je i da je ta prijateljica bila prva osoba kojoj se obratila i detaljno joj ispričala sve što joj se dogodilo.
- Njen prvi odgovor bio je: „Da mi je bilo koja druga žena rekla isto, prvo što bih je pitala je šta si uradila da ga isprovociraš. Ali pošto te poznajem, vjerujem ti“. Kada sam nazvala drugu prijateljicu ... dobila sam još jedan bizaran odgovor: „Pošto su svještenici po difoltu blizu Bogu, njih, takođe, više napadaju demoni“. Tako je opravdala njegovo nedjelo. Ovaj fenomen se naziva „klerikalizam“ kada ljudi misle da su sveštenici/klerici na višem nivou duhovnosti od drugih. I ja sam bila zarobljena u ovoj zamci neko vrijeme. Kada sam pokazala neprikladnu i uznemirujuću tekstualnu poruku koju sam dobila od tog svještenika drugoj prijateljici, njen odgovor je bio: „Zato uvijek pazim kako da komuniciram sa svještenikom“ – ispričala je Trninić.
Na pitanje Jakobsena kako se osjećala na konstatacije da je njena pritužba neistinita i bez osnova, objasnila je da to „dovodi do osjećaja frustracije, ljutnje i poništavanja“.
- Zapravo, ovo iskustvo mi je pomoglo da vidim stvari kristalno jasno – naglasila je ona.
Rekla je da je taj događaj u određenoj mjeri poljuljao njenu vjeru, no, ipak, i dalje vjeruje u Boga.
- ...ali ponekad imam osjećaj da sam napala Boga. Ovo je paradoks. Bila sam gurnuta do te tačke da branim istinu i sebe govoreći protiv onih koji predstavljaju Boga na Zemlji – konstatovala je Trninić.&nbsp;
Objasnila je da bi crkva, prema stavu stručnjaka, u slučajevima kada su svještenici okrivljeni za zlostavljanje i seksualno nedolično ponašanje trebalo prvo da pokrene nezavisnu, spoljnu istragu, iz istražnog postupka isključi svještenike koji su optuženi za zlostavljnje, da obezbijedi novac za žrtve kako bi platile savjetovanje, ali i da omogući obavezno savjetovanje za svještenstvo i na kraju da raščini zlostavljača.
- U mojoj situaciji nijedan od ovih koraka nije preduzet. ...kada sam nazvala kancelariju episkopa, žena koja se predstavila kao psiholog mi je rekla da će me episkop pozvati. Ali on me nikada nije pozvao, što je dodatno povećalo moju anksioznost. Kada sam je sljedeći put pitala zašto me episkop nije nazvao, njen odgovor je bio: „Episkop ne razgovara sa običnim ljudima. On razgovara samo sa ljudima iz koji su obrazovani teolozi“. Kada sam je pitala da li se još neko žalio na istog svještenika, rekla je da ne smije da mi da tu informaciju. Na osnovu tog odgovora, ono što me brine je to da možda nijesam jedina – ispričala je Trninić svoje iskustvo o događaju koji se zbio 2022. godine.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje Jakobsena kako se osjeća danas, naglasila je da ima osjećaj da je i dalje dezorijentisana, nesigurna je i anksiozna.&nbsp;
- Ima napretka uz terapiju i podršku psihijatara, psihologa i psihoterapeuta – rekla je ona.&nbsp;
Na pitanje koji savjet joj je pomogao i koji bi mogao da pomogne drugima dok započinju sopstveno putovanje iscjeljenja nakon viktimizacije, Trninić je poručila: „Ako ste se ikada kontinuirano osjećali zanemareno, kritikovano, odbačeno, napušteno, jer govorite istinu, ako su vaša postignuća bila minimalizovana, ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, ako su vas ti ljudi krivili da nešto nije u redu sa vama, vrijeme je da se probudite i povratite svoju moć“.&nbsp;
- Knjiga „To nijesi ti“ (It’s not you) dr Ramani Durvasule može biti vaš početak. Takođe, knjiga „Slijepi za izdaju“ (Blind to betrayal) dr Jennifer Freyd je ključna za iscjeljenje. Za preživjele koji su bili dio kulta, toplo preporučujem knjigu „Povrati svoj život“ (Take back your life) Janje Lalich. Pronalaženje pravog psihologa koji razumije traumu i složeni PTSP je najvažniji dio putovanja iscjeljenja. Za preživjele zlostavljanja od strane pravoslavnog svještenstva, veb-sajt Prosopon Healing je ključan. Oni pomažu u edukaciji, uključujući i to kako prepoznati zlostavljanje u ranoj fazi. Neke od knjiga koje sam preporučila nalaze se i na njihovom veb-sajtu – objasnila je ona.
Kategorična je da su u crkvi zlostavjani jer su „tim ljudima vjerovali“. Tri su ključne stvari koje, prema njenom mišljenju, mogu da spriječi zlostavljanje, a to je, kako je kazala, i stav organizacije Prosopon Healing: edukacija kako bi ljudi bili svjesni zlostavljanja i ne bi bili šokirani kada se ono dogodi, pozvanje počinilaca na odgovornost i najvažnije - pozvati saučesnike na odgovornost.&nbsp;
- Saučesnici su pojedinci koji dozvoljavaju počiniocima da postoje u sistemu i da ga zloupotrebljavaju – objasnila je Trninić.
Ona je kategorična i da je percepcija da je zlostavljanje prvenstveno katolički problem potpuno pogrešna.
- U našoj pravoslavnoj zajednici ljudi kažu: „To se dešava katolicima, a ne nama“. Ili tvrde da se, ako se desi u pravoslavlju, to rijetko dešava. Tvrde da se to dešava u katoličanstvu jer svještenicima nije dozvoljeno da se žene, što je lažno. Mnogi slučajevi zlostavljanja uključuju oženjeno svještenstvo – rekla je ona.&nbsp;
Govoreći o bazi podataka istakla je da organizacija Prosopon healing posjeduje ključnu bazu, jer objedinjava sve informacije na jednom mjestu.
- ...to je centar za razmjenu informacija gdje pojedinci mogu da dijele bilješke i grade tačnu sliku o obimu zlostavljanja – rekla je ona.
Trninić je naglasila da je svoju priču javno podijelila jer želi da osnaži ostale žrtve da progovore, „kako bi spriječili druge da prođu kroz isti užas“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fgoodmenproject.com%2Ffeatured-content%2Fserbia-orthodox-church-clergy-abuse-jovana-trninic-speaks-sjbn%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kaćuša Krsmanović

Trninić: Ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, vrijeme je da se probudite

Sve češće crnogorsku javnost šokiraju informacije o našoj đeci koja su izložena nekom vidu seksualnog nasilja od seksualnih predatora, listom iz njihovog neposrednog okruženja. Nažalost, kazne su ili blage ili, nerijetko, osumnjičeni bude oslobođen optužbi. Žrtve seksualnih predatora i njihove porodice na taj način izlažu se novom stresu, ali i stigmi i sramu. A poruka pravosuđa ovakvim postupanjem, za one koji se još nijesu osnažili da prijave ovakve zločine, je - da je bolje da ćute i kako znaju i umiju nose se sa užasima traume. <h2>Bitka za pravdu</h2> - Prvi put poslije tri godine sam, konačno, srećna što je bar neko uradio nešto kako treba. Koliku god kaznu da dobije nije dovoljno, ali bilo mi je stalo da bude osuđen, da kažu da je kriv i da je uradio to što je uradio – kaže za Portal ETV majka sada desetogodišnje djevojčice koju je prije tri godine seksualno uznemiravao tada osamdestogodišnji komšija i rođak. Tri godine traje pravna borba porodice djevojčice da dokažu da je ona bila žrtva seksualnog predatora, ali je sudija Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak dva puta izrekao oslobađajuću presudu da bi Apelacioni sud, konačno, prije nekoliko dana saopštio da su sudije ovoga suda, postupajući po žalbama, izrekle presudu i osudile optuženog na petogodišnju kaznu zatvora. - Moje dijete je čak pet puta saslušavano. Morala je pet puta da daje izjave i prolazi kroz stres. Prvi put je saslušavana u policiji, gdje, inače radi sin ovoga čovjeka, pa je saslušavala sudska vještakinja, pa dva psihologa i na kraju je morala da svjedoči na sudu, kada je odbila da odgovara na pitanja. Strašno. Užasan stres i za nju i za nas – uzrujano priča majka djevojčice.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122614128_4e6013d7d690849c35d1fbf77f7eed009ab785bf75fc86d1fb9074ba31db549e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122614128_4e6013d7d690849c35d1fbf77f7eed009ab785bf75fc86d1fb9074ba31db549e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Viši sud u Bijelom Polju"><figcaption>SPORNA ODLUKA: Viši sud u Bijelom Polju(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Ogorčena je na postupanje Višeg suda u Bijelom Polju i sudije Mrdaka i vjeruje da će presuda Apelacionog suda biti konačna i potvrđena. - Kao porodica nijesmo imali nikakvu institucionalnu podršku, niti naša djevojčica. Uz nas su sve vrijeme jedino bili predstavnici Udruženja „Roditelji“ na čemu smo im zahvalni – kaže naša sagovornica. Što je motivisalo sudiju Mrdaka da u dva navrata oslobodi optuženog za nedozvoljene polne radnje Apelacioni sud nije saopštio. Advokat porodice Dražen Ćorović kazao je Portalu ETV da ne može da komentariše presudu, jer proces još nije pravosnažno okončan. Konkretan predmet nijesu mogli da komentarišu ni crnogorska vrhovna sutkinja Valentina Pavličić, kao ni Sudski savjet koje smo, pored ostalog, pitali hoće li biti ispitivano postupanje sudije Mrdaka. S tim, što je Pavličić upozorila da javnost mora razumijeti „da različita ocjena činjeničnog i pravnog konteksta od strane žalbenog suda ne implicira bilo kakvu odgovornost sudije ili sudskog vijeća koje je postupalo u prvostepenom postupku“. <h2>Pravo na sudijsko tumačenje</h2> - Imajući u vidu da predmet koji pominjete može biti predmet odlučivanja pred Vrhovnim sudom, u ovom trenutku, ni kao predsjednica Vrhovnog suda, ni kao sudija ne mogu davati bilo kakve komentare niti iznositi stavove – saopštila je Portalu ETV predsjednica Vrhovnog suda Pavličić. Uz puno razumijevanje interesovanja javnosti za sudske odluke i presude koje su u posljednje vrijeme u fokusu, Pavličić ističe da „mora naglasiti i neophodnost očuvanja nezavisnosti i samostalnosti svakog sudije i sudskog vijeća, posebno u pogledu sudijskog ocjenjivanja svakog konkretnog činjeničnog stanja u predmetima“. - U svakom pravnom sistemu, pa tako i u crnogorskom, bez obzira na jasnoću određenih zakonskih normi u oblasti krivičnog prava, uvijek postoji prostor za sudijsko tumačenje. U takvom tumačenju često je potrebno razjasniti nejasne tačke i prilagoditi ih konkretnim slučajevima, uz izbjegavanje pretjerane krutosti u primjeni zakona. Ovakav pristup usklađen je sa standardima Evropskog suda za ljudska prava. U sudskoj praksi postoje slučajevi da žalbeni sud, u zakonito sprovedenom postupku, da svoje tumačenje i obrazloženje koje se razlikuje od onog koje je dao prvostepeni sud. To, međutim, ni na koji način ne znači da različita ocjena činjeničnog i pravnog konteksta od strane žalbenog suda implicira bilo kakvu odgovornost sudije ili sudskog vijeća koje je postupalo u prvostepenom postupku – precizirala je Pavličić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530010540_24ad10148ef5461317ecc2a49fddadf529d04214867a6ec701d3fe4ed08c320e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530010540_24ad10148ef5461317ecc2a49fddadf529d04214867a6ec701d3fe4ed08c320e" data-rendition-name="original" width="480" height="480" loading="lazy" alt="Valentina Pavličić"><figcaption>Valentina Pavličić(Photo: Vrhovni sud)</figcaption></figure>  Upozorava da ukoliko bi „unaprijed govorili o bilo kom obliku odgovornosti sudija u ovakvim ili sličnim situacijama, doveli bi u pitanje profesionalnu slobodu sudija da tumače i primjenjuju zakon, ocjenjuju činjenice i dokaze u konkretnim predmetima“. - Zato je, uz puno poštovanje prava javnosti da bude informisana, od ključne važnosti da očuvamo ravnotežu između legitimnog interesovanja javnosti i zaštite nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa, koje su temelj vladavine prava – kategorična je Pavličić. <h2>Provjera samo periodično</h2> Na pitanje da li su crnogorske sudije dovoljno edukovane za postupanje u ovakvim i sličnim predmetima, predsjednica Vrhovnog suda, je konstatovala da je Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, „u okviru svoje nadležnosti, u značajnoj mjeri već preduzeo sve potrebne aktivnosti kako bi sudije bile upoznate sa najnovijim standardima i metodologijama u ovoj oblasti“. - Ukoliko kod pojedinih sudija eventualno postoji potreba za dodatnim stručnim usavršavanjem u određenim oblastima, to je pitanje koje treba rješavati kroz sistem evaluacije stečenih znanja – zaključila je Pavličić. Iz Sudskog savjeta Portalu ETV su saopštili da nemaju ovlašćenja da preispituju i komentarišu postupanje sudija u sudskom postupku. - Sudski savjet ima nadležnost za sprovođenje postupka ocjenjivanja rada sudija periodično, svakih pet godina, kako je to Zakonom propisano, na osnovu jasno propisanih pravila i na osnovu Plana ocjenjivanja rada sudija. Ukazujemo i da sudija sudi samostalno, nezavisno, na osnovu samostalne ocjene dokaza i po slobodnom sudijskom uvjerenju te da niko ne smije da utiče na sudiju u vršenju sudijske funkcije – poručili su iz Sudskog savjeta. Svaka prvostepena odluka pa i ova, kako su istakli, podliježe kontroli višeg suda koji je jedino nadležan da ocjenjuje pravilnost i zakonitost odluke prvog stepena.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530010540_0d171e066eb8f130687be040c9bed18f9fbdd16c5a64cee59b9deef8c2c971bf.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530010540_0d171e066eb8f130687be040c9bed18f9fbdd16c5a64cee59b9deef8c2c971bf" data-rendition-name="original" width="1024" height="636" loading="lazy" alt="Sudski savjet"><figcaption>Sudski savjet(Photo: MINA)</figcaption></figure>  - Takođe, članom 122 stav 2 Ustava Crne Gore, propisano je da sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje pri donošenju sudske odluke, a ovo tim prije jer presuda za koju Vi iskazujete interesovanje, nije pravosnažna, te da Vrhovni sud Crne Gore u eventualnom postupku ispitivanja presude po pravnom lijeku donosi konačnu odluku – zaključili su iz Sudskog savjeta. U Crnoj Gori od 2022. godine aktuelna je tema vetinga u pravosuđu, a sutkinja Pavličić bila je i dio radnog tima zaduženog za izradu analize stvaranja uslova za uvođenje ove mjere. U informaciji Vlade o analizi stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu od 19. oktobra 2023. godine precizirano je da „ako su ovi pristupi usmjereni na postupanje u odnosu na korumpirane i nekompetentne nosioce pravosudnih funkcija, proces revizije u pravosuđu usko je povezan sa procjenom individualne odgovornosti lica koja su bila uključena u kršenje ljudskih prava“. Međutim, sudeći prema onome što su Portalu ETV saopštili vrhovna sutkinja Pavličić i Sudski savjet crnogorske sudije zaštićene su kao „bijeli međedi“ i maltene nedodirljivi za bilo kakvu odgovornost. Ustav i zakoni, prema njihovom tumačenju, građanke i građane Crne Gore, nažalost, ne štite u slučajevima kada sudije neprofesionalnim, nekompetentnim i nezakonitim odlukama grubo krše njihova ljudska prava, stigamtizuju ih i izlažu patnji i bolu. Jer, kako objasniše iz Sudskog savjeta – „sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje pri donošenju sudske odluke“.

Sudije zaštićene kao „bijeli međedi“

Tri djeteta, žrtve seksualnog zlostavljanja, identifikovana su i zbrinuta nakon operacije Europolove Radne grupa za identifikaciju žrtava (VIDTF), saopštila je ta agencija.
Stručnjaci iz više od 30 zemalja i Europola analizirali su između 12. i 23. maja više stotine fotografija i video zapisa sa ciljem identifikacije dece žrtava seksualnog zlostavljanja.
- Zahvaljujući pažljivoj analizi i saradnji, utvrđena je vjerovatna zemlja izvršenja krivičnog djela u oko 190 slučajeva. Do sada je više od 50 slučajeva proslijeđeno nacionalnim organima radi daljeg postupanja, a tri djeteta su identifikovana i zbrinuta - naveo je Europol u saopštenju.
Kako se dodaje, analizirani materijal potiče iz policijskih zaplijena širom svijeta i dio je baze podataka Europola, koja sa drži oko 100 miliona zapisa.
- Analizirani podaci obuhvatali su snimke direktne seksualne eksploatacije koju su nad djecom počinili nepoznati počinioci, kao i snimke seksa u prenosima uživo, koje su vršila maloljetna lica podstaknuta i primorana od strane različitih počinilaca. Prikazane žrtve su različitih uzrasta i dolaze iz različitih djelova svijeta - od male djece do adolescenata - što ukazuje na zastrašujući obim i neselektivnu prirodu ovih zločina - navodi Europol.
U ovoj akciji učestovali su stručnjaci iz 17 država članica EU, kao i 13 država širom svijeta, među kojima su Srbija, Bosna i Hercegovina, Albanija, Kanada, Australija, Sjedinjene Države i druge.
Europol dodaje da su aktivnosti Radne grupe VIDTF od 2014. godine dovele do zbrinjavanja više od 940 dece i hapšenja više od 283 počinioca.
Iz te agencije pozivaju javnost da pomogne u identifikaciji predmeta sa snimaka zlostavljanja, koje se se nalaze na adresi europol.europa.eu/stopchildabuse.

500x500

Europol: Identifikovano i zbrinuto troje djece - žrtve seksualnog zlostavljanja

Tokom ponovljenog suđenja za silovanje po tužbi pokreta MeToo advokati bivšeg holivudskog producenta Harvija Vajnstina, osuđenog za silovanje i seksualno zlostavljanje, zatražili su danas od sudije da njihovom branjeniku dozvoli da zbog bolesti noći provodi u bolnici u Njujorku umjesto u zatvoru.
Nekadašnji filmski mogul Harvi Vajnstin (73) stigao je u sud u invalidskim kolicima, kao što je to činio i na svim dosadašnjim pojavljivanjima pred sudom, prenosi AP.
Vajnstinovi advokati su u svom pismenom zahtjevu naveli da boravak njihovog branjenika u ozloglašenom zatvorskom kompleksu Rajkers Ajlend u Njujorku pogoršava njegove zdravstvene probleme i da bi mu zbog toga bio potreban noćni boravak u zatvorskom odjeljenju bolnice Belvju.
- U posljednjih nekoliko mjeseci Vajnstin je više puta premještan u Belvju na liječenje zbog različitih bolesti, uključujući hroničnu mijeloidnu leukemiju, srčane probleme, dijabetes, opstruktivnu apneju tokom spavanja i ozbiljna ograničenja u sposobnosti hodanja - rekao je njegov advokat Imran Ansari.

Harvi Vajnstin na ponovljeno suđenje stigao u kolicima: Advokati traže da noću bude u bolnici

Apelacioni sud Crne Gore zakazao je za 6. mart novo suđenje M.V, starom 84 godine, koji je optužen za produženo krivično djelo nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom obljuba nad djetetom. On se nije pojavio na jučerašnjem ročištu u drugostepenom sudu navodno zbog bolesti, pa je naloženo da se u međuvremenu o njegovom zdravstvenom stanju izjasni i sudski vještak.
- M.V. je, prema navodima optužnice, u više navrata seksualno zlostavljao sedmogodišnju djevojčicu, sve dok se 20. juna 2022. godine nije povjerila roditeljima. U junu će tri godine kako traje agonija ove porodice. Starcu, koji je inače komšija i rođak djevojčicine porodice, tada je određen pritvor, ali je na slobodi bio već nakon nekoliko dana. Iako je tužilac tražio tokom sudskog procesa zatvorsku kaznu u trajanju od sedam godina, sudsko vijeće kojim je predsjedavao sudija Dragan Mrdak u Višem sudu u Bijelom Polju dva puta je donijelo oslobađajuću presudu- prenosi portal roditelji.me.
Nakon što je M.V. prvi put oslobođen optužbi, Apelacioni sud je vratio predmet na ponovno suđenje. Uprkos tome, isto sudsko vijeće bjelopoljskog Višeg suda donijelo je gotovo istovjetnu presudu, u kojoj se navodi da optužbe nisu dokazane.
Prema optužnici, M.V. je krivična djela nedozvoljenih polnih radnji i obljube nad djetetom ponavljao više puta, a pretpostavlja se prema svjedočenju da je to trajalo i dvije godine. Sve se dešavalo na imanjima gdje žive ove dvije porodice.
- Kako je , između ostalog, napisano u optužnici, M.V. je 20. juna 2022. pored seoskog puta, na livadi koja je vlasništvo porodice djevojčice, nedaleko od kuće u kojoj i žive, izvršio nedozvoljene polne radnje sa djetetom na način što je dodirivao po tijelu, ljubio u usta, lizao po usnama, zavrtao joj majicu i grizao je po stomaku, govorio joj da mu sjedne u krilo, dodirivao je po njenom polnom organu preko donjeg veša. To je, kako se navodi,, dešavalo više puta i u ranijem periodu tokom 2022. u šumi i na terasi njegove kuće- navodi se u optužnici.
Tužilaštvo je, na osnovu dokaza, utvrdilo da je pri tom on bio sposoban da shvati značaj svog djela i postupaka. Viši državni tužilac Hasan Lukač utvrdio je, na osnovu svjedočenja optuženog, da je njegova odbrana potpuno nelogična, neosnovana, usmjerena na izbjegavanje krivice i u suprotnosti je sa predloženim dokazima.
Sa druge strane, Sudsko vijeće, sudije Mrdaka, navelo je u oslobađajućoj presudi da ponašanje okrivljenog prema oštećenoj djevojčici ni u kom slučaju nije imalo nijedan atribut izražavanja seksualnosti, niti je u bilo kojem smislu na taj način okrivljeni pokušavao da zadovolji svoj polni nagon.
- To ponašanje je takođe, po ocjeni suda, nekad bilo uobičajeno, međutim za današnje vrijeme neuobičajeno ponašanje djeda prema maloj djeci, ali isto nije prelazilo mjeru moralnosti i dobrog ukusa, kako je to utvrdila vještak psiholog „kod okrivljenog se ne uočava promjena moralnosti i životnog stila…” Iz svih navedenih razloga sud je u potpunosti prihvatio odbranu okrivljenog- stoji u presudi donijetoj na prvom suđenju.
Navodi se, između ostalog, i da je imajući u vidu porijeklo okrivljenog, njegovu životnu dob, socijalno ekonomski milje u kojem je rastao i u kojem sad živi, sud stanovišta da i u vrijeme kada je kod okrivljenog postojala seksualnost, nije je ispoljavao na način kako je to opisala oštećena.
- Naprotiv svi izvedeni dokazi upućuju na to da je optuženi volio malu djecu, bez obzira da li su mu rod ili ne, volio da se igra sa njima, volio da mu sjednu u krilo da ih mazi,davao im pare za čokoladu, kao i na to da se tada nije ponašao u cilju zadovoljenja polnog nagona, već da je predstavljalo „diranje“ u cilju maženja i igranja djeda sa unučadima kako je okrivljeni i doživljavao oštećenu i ni u kom slučaju nije imalo obilježje seksualnog akta- piše u oslobađajućoj presudi, poništenoj odlukom Apelacionog suda, koji će sada odlučiti o epilogu ovog slučaja.

Apelacioni sud će donijeti konačnu odluku o slučaju seksualnog zlostavljanja djevojčice

U više navrata sam govorio da registar pedofila, kakav postoji u Crnoj Gori, ne služi apsolutno ničemu, jer policija nema kontrolu nad jednim takvim registrom, a samim tim što nemaju kontrolu, ne mogu ni da vrše adekvatnu kontrolu počinilaca - kazao je edukator o bezbjednosti djece na internetu i društvenim mrežama Bojan Jušković.
On je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, poručio da je najvažniji odnos roditelja i djeteta.
- Jer su najčešća meta predatora na internetu djeca koja nemaju adekvatnu roditeljsku pažnju. To su djeca kojoj nedostaje pažnja, i upravo predatori najviše ciljaju tu djecu, djecu koja nemaju izgrađen odnos baziran na povjerenju sa svojim roditeljima. To su idealne mete za takve predatore. Mnogi roditelji nijesu svjesni kako u virtuelnom, tako i u realnom svijetu, da su meta predatora, u tom prvom naletu, ipak oni, jer preko njih predatori ciljaju njihovu djecu, ispitujući njih o odnosu sa svojom djecom, i prateći, prije svega, njihov odnos sa djecom, predatori dobijaju dosta informacija koliko roditelji imaju izgrađen taj odnos baziran na povjerenju - naveo je on.
Istraživanja koje su radile njegove kolege iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu u Srbiji i Hrvatskoj pokazalo je, kaže, da su roditelji čak na petom mjestu kod djece kad odlučuju da li će kome ispričati što im se dešava u životu.
- Što je stvarno poražavajuća činjenica, i iskreno mislim da Crna Gora ne odstupa ni pedalj od ovih istraživanja, štaviše, mišljenja sam, iako sam neko ko je dosta kritičan u tom dijelu, mišljenja sam da je kod nas stanje još gore, nego što je to u Hrvatskoj, i u Srbiji - rekao je Jušković.
Ukazao je da je užasavajući sami broj od 103 lica koja su u registru pedofila, ali i to što istraživanja pokazuju da je svako četvrto dijete seksualno zlostavljano na određeni način.
- Brojka od 103 učinioca ove vrste krivičnih djela, mogu reći slobodno da je i minimalna, pogotovo ako znamo mi koji se bavimo ovim stvarima, da je procenat otkrivanja ovakvih slučajeva ispod 10 posto, znači da imamo preko 90 procenata neotkrivenih slučajeva, što samo po sebi govori da je učestalost ove problematike u daleko većem broju, i da otkriveni slučajevi su jako mali - naveo je on.
Procenat otkrivanja u Crnoj Gori, ubijeđen je Jušković, je još manji nego na globalnom nivou.
- Mislim da smo u mnogo većem problemu nego što smo zaista svjesni, nego što je društvo svjesno problematike u kojoj se nalazimo trenutno, jer problem seksualnog zlostavljanja djece je jedan ogroman problem, sa čim je krenula da se bavi, da kažem, kompletna svjetska populacija - istakao je on.
Evropa je, kaže, krenula u takozvani krstaški rat protiv pedofilije i seksualnog zlostavljanja djece.
- Ne želim namjerno da upotrijebim termin dječje pornografije, jer smatram da taj termin nije adekvatan, iako je opšte prihvaćen, jer djeca nijesu sposobna da daju pristanak za tako nešto, a pornografija, znamo svi, da je sporazumni odnos dvoje ili više ljudi, u proizvodnji određenog materijala. Apelovao bih i na medije, i na sve, da se termin dječje pornografije ne koristi, već da se koristi seksualno zlostavljanje djece, što je, po meni, daleko ispravniji termin - poručio je Jušković.
U regionu je uspostavljena praksa, kaže Jušković, da registrovani pedafili imaju obavezu svakodnevnog javljanja - i ukoliko napuštaju teritoriju grada, dodaje on, dužni su da se jave policiji i kada izlaze, i kada se vraćaju u grad.
- U više navrata sam govorio da ovakav registar, kakav postoji u Crnoj Gori, ne služi apsolutno ničemu, jer policija nema kontrolu nad jednim takvim registrom, a samim tim što nemaju kontrolu, ne mogu ni da vrše adekvatnu kontrolu počinilaca - podvukao je Jušković.
Kaže da sudska praksa ide ka tome da ih obaveže na neke stvari, ali to, kako je rekao, još niko ne radi - jer se čekaju podzakonski akti.
- I dok se to čeka nama prolazi vrijeme, imamo gomilu predatora na ulici, imamo gomilu nezaštićene djece, na kraju krajeva. Ima gomila ljudi za koje mi ne znamo ko su, šta su, čime se bave, a možda neki od njih rade sa našom djecom, tako da je to jako veliki problem. Ja sam uputio inicijativu Ministarstvu unutrašnjih poslova, i Ministarstvu pravde, da jedan ovakav registar &nbsp;pređe pod kontrolu Uprave policije, jer je to neophodno, ukoliko stvarno želimo da vršimo adekvatnu kontrolu nad ovim licima. Jedan takav registar mora u svakom trenutku da bude pod kontrolom policije, 24 sata, sedam dana u nedjelji - zaključio je Jušković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxyoKvsT-CsM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jušković: Globalni podaci pokazuju da je svako četvrto dijete seksualno zlostavljano

Problem seksualnog zlostavljanja i pedofilije u vjerskim zajednicama, uključujući i Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC), sve više dolazi u fokus kako se globalna istraživanja i akademski radovi bave ovom temom. Nedavna istraživanja i konferencije, među kojima se izdvaja rad dr Hermine Nedelescu i drugih stručnjaka, ukazuju na ozbiljnost problema koji se u pravoslavnim crkvama širom svijeta godinama zataškava.
Dr Nedelescu i njen tim trenutno rade na izradi sveobuhvatne baze podataka koja se bavi slučajevima optužbi za seksualno zlostavljanje unutar pravoslavnih crkava. Njihova namjera je da ove statistike budu objavljene u akademskim časopisima, omogućavajući istraživačima da se oslanjaju na ove podatke u daljim studijama. Baza podataka će uključivati imena sveštenika optuženih za seksualne delikte, kao i detalje o prikrivanju tih slučajeva od strane crkvenih vlasti.
Preliminarne statistike koje su predstavljene na nedavnoj konferenciji Pravoslavnog teološkog društva u gradu Bruklin, Masačusets, ukazuju na ozbiljan problem zataškavanja. Statistike pokazuju da se samo mali broj slučajeva seksualnog zlostavljanja prijavljuje javnosti – od dva do pet odsto – što znači da broj stvarnih žrtava može biti daleko veći nego što je trenutno poznato. Prema procjenama, u pravoslavnim zajednicama širom svijeta moglo bi biti gotovo 14.000 žrtava.
<h2>I SPC na spisku organizacija povezanih s prikrivanjem</h2>
Na međunarodnim konferencijama, kao i u okviru Svjetskog registra osoba optuženih za pedofiliju i seksualno zlostavljanje, Srpska pravoslavna crkva se našla na spisku organizacija povezanim s prikrivanjem ovih zločina. Registar, koji uključuje imena sveštenika, ali i državnih i crkvenih zvaničnika koji su učestvovali u zataškavanju, biće uskoro javno dostupan. Ovaj registar neće samo obuhvatiti optužene pojedince, već i strukture koje su omogućile prikrivanje tih zločina, čime će biti stvoreni temelji za dalja pravna postupanja i odgovornost.
Ovaj proces razotkrivanja imao je važnu ulogu na globalnim konferencijama koje se bave ovom tematikom. Istraživanja o seksualnom zlostavljanju sveštenika u pravoslavnim crkvama uključuju analize takozvanog DARVO ponašanja – psihološkog mehanizma poricanja, napada i obrnute viktimizacije, koji se često koristi kako bi se žrtve učinile odgovornima, a počinioci oslobođeni odgovornosti.
Osim što će registar pomoći u istraživačkim i pravosudnim postupcima, njegov cilj je i da poveća javnu svijest o razmjerama problema i o potrebi za ozbiljnim reformama unutar verskih institucija. Svaka nova informacija koja se objavi o zloupotrebama unutar SPC-a doprinosi boljoj zaštiti budućih generacija i stvaranju odgovornijeg pristupa prema žrtvama.
Zahvaljujući posvećenosti brojnih pojedinaca i organizacija širom svijeta, od SAD-a do Australije, razotkrivanje zlostavljanja i zaštita žrtava postaju prioritet. Sljedeći korak u ovom globalnom procesu biće konferencija u Zagrebu, koja će se baviti daljim istraživanjima i analizama ovog problema, uz učešće međunarodnih stručnjaka.
<h2>Ključni koraci ka odgovornosti i reformama</h2>
<ul>
 <li>Psihološke i društvene posljedice za žrtve: Zlostavljanje unutar vjerskih zajednica izaziva dugoročne psihološke traume koje se često umnožavaju zbog stigme i straha od gubitka vjerskog identiteta. Žrtve su često uskraćene za odgovarajuću podršku, što dodatno pogoršava njihov emotivni i socijalni položaj.</li>
 <li>Pitanje odgovornosti crkvenih vlasti: Crkveni lideri i zvaničnici, koji su odgovorni za prikrivanje slučajeva, moraju preuzeti odgovornost. Nužno je da se razvije sistemska odgovornost unutar crkvenih struktura i usvoje protokoli koji omogućavaju odgovorno postupanje sa optužbama.</li>
 <li>Uloga medija i društvenih mreža: Mediji i društvene mreže imaju ključnu ulogu u razotkrivanju zlostavljanja. Sloboda medija i odgovorno novinarstvo su neophodni kako bi žrtve imale prostor za iznošenje svojih iskustava, a počinioci odgovarali za svoje postupke.</li>
 <li>Pravni okviri i reforme u crkvi: Potrebno je unaprijediti pravne okvire i reformisati crkvene zakone kako bi se osigurao adekvatan odgovor na optužbe za zlostavljanje. To uključuje jasne protokole za prijavu i istraživanje slučajeva, kao i pravne mehanizme koji osiguravaju odgovornost.</li>
 <li>Kritika stavova unutar crkve: Trenutni stavovi crkve prema seksualnom zlostavljanju i odgovornosti lidera moraju se promijeniti. Postoji potreba za unutrašnjom reformom koja bi omogućila veće priznanje problema i veću otvorenost prema reformama.</li>
 <li>Globalni kontekst i uspjesi u drugim vjerskim zajednicama: Uspjesi drugih religijskih zajednica u suočavanju sa sličnim problemima mogu poslužiti kao model za reformu u pravoslavnim crkvama. Internacionalne organizacije i saradnja među državama mogu doprinijeti uvođenju boljih standarda zaštite žrtava.</li>
 <li>Poziv na akciju: Neophodna je zajednička akcija – od međunarodnih organizacija do lokalnih zajednica – kako bi se osigurala sigurnost za žrtve, promovisala odgovornost i spriječile slične zloupotrebe u budućnosti.</li>
</ul>
<h2>Reforme su neophodne</h2>
Zlostavljanje unutar vjerskih zajednica nije samo pitanje vjerovanja i duhovnosti, već duboko ukorijenjeno pitanje ljudskih prava i pravde. S obzirom na autoritet i uticaj crkve na svakodnevni život mnogih, neophodno je da se crkve suoče sa odgovornošću i osiguraju stvaranje sigurnih prostora za sve njihove članove.
Potrebne su reforme koje će omogućiti stvaranje transparentnijeg sistema, koji će žrtvama pružiti podršku, a počiniocima – bez obzira na njihovu poziciju – donijeti odgovornost pred zakonom i društvom.
Samo kroz kolektivnu volju za promjenom možemo očekivati istinsku pravdu za sve žrtve seksualnog zlostavljanja unutar crkava širom svijeta.

Istraživanje o seksualnom zlostavljanju unutar crkve: Koraci ka razotkrivanju i odgovornosti

Katolički sveštenik u Njemačkoj osuđen je danas na četiri godine zatvora zbog seksualnog kontakta s maloljetnicima putem interneta, javlja Anadolija.
Regionalni sud u Fuldi proglasio je 43-godišnjeg sveštenika krivim za uključivanje u seksualne onlajn razgovore s maloljetnicima u periodu od septembra 2021. do januara 2022. godine.
Sveštenik je optužen da je kontaktirao djecu i adolescente na internetu, pokazivao im dječje pornografske video zapise i ohrabrivao ih da se skinu i vrše seksualne radnje putem veb kamere.
Državno tužilaštvo u Frankfurtu pozdravilo je presudu, rekavši da se time šalje jasna poruka počiniocima, posebno onima koji zloupotrebljavaju internetske platforme.
- Presuda pokazuje da seksualno zlostavljanje djece na internetu nije prihvatljivo. Čak i ako se dešava isključivo putem interneta bez direktnog fizičkog kontakta - rekao je Benjamin Kraus, viši javni tužitelj.

Sveštenik u Njemačkoj osuđen na četiri godine zbog seksualnog zlostavljanja djece

Britansko tužilaštvo obustavla je krivični postupak protiv bivšeg holivudskog producenta Harvija Vajnstiina osumnjičenog za napastvovanje žena.
Britanska Kraljevska tužilačka služba saopštila je 4. septembra da je odluka donijeta jer više nema realnih izgleda za osudu.
- Objasnili smo našu odluku svim stranama. Uvijek bismo ohrabrivali sve potencijalne žrtve seksualnog napada da to prijave policiji, a mi ćemo krivično goniti gdje god naš pravni test bude ispunjen - navodi se u saopštenju.
Policija je saopštila da su se navodna krivična djela nad ženom, koja sada ima oko 50 godina, dogodila tokom jula i avgusta 1996. godine.
Vajnstin je osuđivan u Sjedinjenim Američkim Državama zbog silovanja i seksualnog uznemiravanja.
Oko 90 žena, među kojima glumice Andželina Džoli, Gvinet Paktrou i Salma Hajek, optužilo je Vajnstina za silovanje i seksualno uznemiravanje.
Te optužbe su 2017. godine pokrenule talas tvrdnji o seksualnom uznemiravanju i napadima holivudskih moćnika, političara i drugih uticajnih ljudi, kao i pokret "I ja" (MeToo).
Nekoliko stotina žena javno je optužilo za uznemiravanje moćne ljude u poslovnom svijetu, vladi i svijetu zabave.

1250x600

1084x550

Britanija obustavila postupak protiv producenta Vajnstina

Majka mladića nastradalog u padu nadstrešnice u Novom Sadu, Dijana Hrka napustila je prostor u blizini Skupštine Srbije u Beogradu, na kojem je protestovala od 2. novembra.
Od petka na tom prostoru više nema šatora u kojem su boravili Hrka i ratni veterani koji su joj pružali podršku i zaštitu.
Hrka je na svom Instagram nalogu podijelila stori čiji je autor izvjesni Ivan Radovanović, u kojem se navodi da borbu nastavljaju na drugom terenu.
- Do sada si znao gdje smo, više nećeš znati - piše, između ostalog, u objavi.
Dijana Hrka je 2. novembra, dan nakon godišnjice pada nadstrešnice, ispred Skupštine započela štrajk glađu koji je trajao punih 15 dana, sve do 17. novembra. Tražila je da se kazne odgovorni za pad nadstrešnice.
Prekidajući štrajk glađu, najavila je da će nastaviti svoju borbu ispred Skupštine.
Posljednji put se javnosti obratila 2. decembra, kada je kazala da više neće najavljivati svoje aktivnosti.
- Biće sve van Beograda, ništa se u Beogradu neće dešavati. Sve držim sada u tajnosti. Ono što planiram ne dam da mi "izbuše" - poručila je Hrka, čiji se šator u tom trenutku i dalje nalazio ispred Skupštine Srbije.
Kako su objavili korisnici društvenih mreža, šatori su u petak uklonjeni sa mjesta na kojem je protestovala.

Dijana Hrka napustila prostor ispred Skupštine Srbije: "Do sada si znao gdje smo, više nećeš"

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Botunske manipulacije

- Milan Knežević pozvao Zećane da brane Botun od policije, nadležni poručili da ne spremaju intervenciju u tom naselju

- Da li je Vlada potpisala ugovor sa kompanijama Adriatic Properties i Aman o izgradnji hotela u Miločerskom parku?

- Rusija izvela napad pred treći dan ragovora SAD i Ukrajine
Gošća emisije je Neda Tadić – direktorica BHRT.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Marina Ilić.

Informativna emisija 24 sata: Gošća Neda Tadić, tema dana "Botunske manipualcije

Glavna ulica u Spužu otvorena je danas nakon završetka radova koji su realizovani u okviru lokalnih i državnih razvojnih projekata. Kako je saopšteno iz Opštine Danilovgrad, ovaj infrastrukturni poduhvat predstavlja važan korak u unapređenju uslova života i saobraćajne povezanosti za stanovnike Spuža. Svečanom otvaranju prisustvovalo je rukovodstvo Opštine Danilovgrad, odbornici lokalnog parlamenta, poslanici Skupštine Crne Gore, kao i brojni mještani koji su izrazili zadovoljstvo završetkom radova i značajem nove saobraćajnice za MZ Spuž.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206151220_af6ef97c204424e06843f2f9e5372a6d69c8c084b92f47290a11d32aebf85e7f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206151220_af6ef97c204424e06843f2f9e5372a6d69c8c084b92f47290a11d32aebf85e7f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Glavna ulica u Spužu"></figure>  Realizaciju projekta omogućio je amandman na Zakon o budžetu za 2025. godinu, koji je podnio poslanik Duško Stjepović, čime je obezbijeđeno neophodno finansiranje za završetak radova. Stjepović je na otvaranju ulice kazao da je izuzetno zadovoljan što je danas u Spužu i što je zahvaljujući njemu i njegovim kolegama poslanicima iz Danilovgrada, zajedno sa parlamentarnom većinom u Parlamentu obezbijedio sredstva u iznosu od 450.000 eura za rekonstrukciju ove ulice. - Veoma sam ponosan na tu činjenicu, a posebno što je lokalna samouprava iskoristila taj amandman onako kako treba. Danas je čast biti poslanik i političar, jer kad uradite ovako nešto, bavljenje politikom dobija pravi smisao. Kad imaš snagu i moć da uljepšaš život svojih sugrađana, ovog puta Spužana, ali i svih onih koji svakodnevno koriste ovaj putni pravac - rekao je Stjepović. Dodaje, da je ova vlast završila dugoočekivani put preko Martinića, pokrenula i završila brojne projekte. - Napomenuću i put kroz Bandiće, koji je pretprošle godine bio amandman moje koleginice Zdenke Popović, a vjerujem da će i preostali dio puta od kružnog toka do mosta na Kulendriji biti iduće godine završen. Popločavanje ulica u užem gradskom jezgru zajedno sa obnovama fasada u Danilovgradu daće našem gradu novo lice i sve ovo zajedno je motiv zbog koga sam ušao u politiku - zaključuje Stjepović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206151220_aa241b376e7a035e72ddcfbc1c065d3320a30b5b5753ab6e7281c22d488d5b49.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206151220_aa241b376e7a035e72ddcfbc1c065d3320a30b5b5753ab6e7281c22d488d5b49" data-rendition-name="original" width="960" height="540" loading="lazy" alt="Glavna ulica u Spužu"></figure>  Bojan Pavićević, potpredsjednik Opštine Danilovgrad naglasio je danas da je ova ulica u Spužu jedna od najfrekventnijih u Danilovgradu, s obzirom na to da je Spuž najveća Mjesna zajednica u ovom gradu. - Nažalost, Spuž od strane bivše vlasti nije imao adekvatan 'tretman', iako ga zaslužuje, kako zbog toga što je najveća Mjesna zajednica, tako i zbog svoje istorijske važnosti. Istinski i od srca se trudimo da to ispravimo. Sigurno može više i mora više da se ulaže u Spuž, a rekonstrukcijom glavne ulice, pokazujemo da hoćemo. Pohvalio bih zalaganje naših poslanika u državnom Parlamentu, za ovaj projekat konkretno kolegi iz Demokratske Crne Gore Dušku Stjepoviću, ali i ostalim kolegama, zahvaljujući čijim amandmanima Danilovgrad može da se obnavlja i gradi - kazao je Pavićević. Ističe da Opština sama ne bi mogla finansijski podržati ovako velike projekte, posebno s obzirom na to da su zatekli veliki, milionski dug, ali će, kako kaže, ovakvim radom izaći na "zelenu granu". - Ovo danas je pokazatelj uspješne saradnje i zajedničkog truda lokalne samouprave i države - zaključio je Pavićević. Predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović takođe je izrazio zadovoljstvo jer su radovi u Spužu uspješno završeni i Spužani su dobili modernu saobraćajnicu, kakvu i zaslužuju. Dodao je da će Opština Danilovgrad nastaviti sa ulaganjima u komunalnu i saobraćajnu infrastrukturu, s ciljem stvaranja modernijeg, bezbjednijeg i uređenijeg okruženja za sve građane.

Otvorena glavna ulica u Spužu: "Važan korak u unapređenju uslova života"

Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću podsjećaju da je na današnji dan prije 34 godine, Jugoslovenska narodna armija (JNA) izvršila najteže granatiranje Dubrovnika za vrijeme agresije koju je vodila od 1. oktobra 1991. do 31. maja 1992. godine. U tim organizacijama i dalje očekuju da crnogorsko tužilaštvo ozbiljno i proaktivno pristupi procesuiranju zločina počinjenih tokom rata u Hrvatskoj.&nbsp;
Od Hrvatske očekuju saradnju i spremnost da doprinese razjašnjavanju pokrenutih predmeta, posmatrajući pitanje ratnih zločina ne samo kao nacionalno, već i kao regionalno pitanje od zajedničkog interesa za vladavinu prava i pomirenje.
- Tog 6. decembra 1991. godine, u Dubrovniku, 19 ljudi je izgubilo život, a povrijeđeno je i ranjeno njih 60. Više stotina granata ispaljeno je na staro gradsko jezgro, zaštićeno kao svjetska kulturna baština UNESCO-a. Šest zgrada je sasvim uništeno, više njih oštećeno, kao i glavna ulica Stradun. Stari grad je izložen artiljerijskom napadu duže od deset i po časova. Unutar njegovih zidina poginuli su Pavo Urban (23) i Tonči Skočko (18), dok su tri osobe teško ranjene - podsjećaju u HRA, CGO
Podsjećaju da je Haški tribunal zbog zločina izvršenih prilikom granatiranja Dubrovnika osudio generala-pukovnika JNA Pavla Strugara, na sedam i po, a admirala Miodraga Jokića, na sedam godina zatvora. Admiral Jokić je, za razliku od Strugara, priznao krivicu i osuđen je po komandnoj odgovornosti. Tom prilikom se Jokić izvinio za napad, izrazivši žaljenje Dubrovčanima zbog žrtava i oštećenja: "… Šestog decembra 1991. poginulo je dvoje ljudi, troje je ranjeno i učinjena je velika šteta na civilnim zgradama i na kulturnim i istorijskim spomenicima u starom gradu u Dubrovniku. Činjenica da su ovi životi izgubljeni u zoni moje odgovornosti ostaće urezana u moju svest celog života. Spreman sam da se sa vojničkim dostojanstvom poklonim pred svim žrtvama ovog sukoba, bez obzira na kojoj su strani. Takođe, iako sam to učinio u toku samog granatiranja radio putem, i nakon toga i lično, osećam obavezu da i ovom prilikom izrazim svoje najdublje saučešće porodicama poginulih i ranjenih, kao i građanima Dubrovnika za bol i štetu koju im je nanela jedinica pod mojom komandom. Moje žaljenje shvatam kao uslov pomirenja i zajedničkog života naroda na ovom području".
Ipak, jedan od dubrovačkih branitelja, Goran Žuvela, na okupljanju učesnika rata u Podgorici 2022. godine, saopštio je da je tog dana na Stari grad palo i 38 neaktiviranih granata.
- Neko je imao toliko obraza da je prevario svog komandanta. Svaka mu čast! Nikad se neće doznati ko je, a trebalo bi mu dići spomenik. Da je još toliko granata u srce grada udarilo s fosforom koji gori, Dubrovnik bi do temelja izgorio - rekao je on.
U ovim organizacijama ističu da, osim protivpravnog granatiranja Dubrovnika 6. decembra, Tužilaštvo u Hagu nije istraživalo druge zločine izvršene od strane pripadnika JNA tokom šest mjeseci osvajanja šireg dubrovačkog područja. U tom periodu 116 civila je stradalo, poginulo je 194 hrvatskih boraca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su zatočene u logorima Morinj i Bileća u nečovječnim uslovima, prognano je 33.000 ljudi, uništen 2071 stambeni objekat i sistematski su opljačkana privatna i javna dobra. Grad Dubrovnik je 138 dana bio bez struje i vode, u pomorskoj i vazdušnoj blokadi.
- Ovi podaci ukazuju na brojne zločine, međutim Crna Gora je do sad procesuirala samo četvoricu koji su učestvovali u zlostavljanju zarobljenika u logoru Morinj, na teritoriji Crne Gore. Iako je obaveza ponovnog preispitivanja odgovornosti za postupanje prema zatvorenicima logora Morinj strateški bila definisana još 2015. godine, punih devet godina nije bilo stvarnih koraka u tom pravcu. Tek je u februaru 2025. godine predmet ponovo otvoren, čime se po prvi put stvorila mogućnost da se u predmetu sagledaju svi oblici odgovornosti, posebno komandna, te da se ovaj slučaj tretira i kroz prizmu organizovanog zločinačkog poduhvata - ističe se u saopštenju ove tri organizacije.
Pored toga, podsjećaju da od kraja juna 2024. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) u Crnoj Gori sprovodi istragu protiv bivšeg glavnog Specijalnog tužioca Milivoja Katnića, zbog postojanja sumnje da je izvršio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, tokom sukoba na području Cavtata, Opštine Konavle u Hrvatskoj tokom rata 1991- 1992. Sumnjiči se da je nečovječno postupao prema pojedinim civilima hrvatske nacionalnosti, tako što ih je napadao, mučio, tjelesno povrijeđivao, te vrijeđao ljudsko dostojanstvo.
- U prethodnom periodu SDT se obraćalo i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske radi &nbsp;ustupanja predmeta u kojima bi SDT moglo uspostaviti nadležnost. Međutim, iz DORH-a je stigao odgovor da takvih predmeta nema, iako je u Hrvatskoj prije 16 godina pokrenut postupak u kom su za ratne zločine na dubrovačkom ratištu optužene bivše vojne starješine JNA iz Srbije i Crne Gore: Jevrem Cokić, Mile Ružinovski, Pavle Strugar, Miodrag Jokić, Branko Stanković, Obrad Vičić, Radovan Komar, Vladimir Kovačević, Milan Zec i Zoran Gvozdenović. Oni se terete da tokom agresije na područje Dubrovnika nijesu spriječili ponašanje svojih jedinica, suprotno Ženevskim konvencijama, a koje se sastojalo u: granatiranju naseljenih mjesta, ubijanju civila (116), zatvaranju, zlostavljanju i tjeranju civila u bijeg, rušenju civilnih, kulturnih, vjerskih i privrednih objekata, pljačkanju i paljenju - navodi se u saopštenju.
Prema podacima Suda u Splitu, Radovan Komar i Vladimir Kovačević su rođeni u Nikšiću, ali je njihovo boravište i nakon 16 godina od podizanja optužnice Sudu ostalo nepoznato. Zato je protiv njih u 2022. godini raspisana potjernica i izdat Evropski nalog za hapšenje.
- Kako ni Srbija ni Crna Gora nemaju obavezu da izruče Hrvatskoj svoje državljane po optužbama za ratne zločine, nije jasno zbog čega je DORH ignorisalo upit crnogorskih institucija i nastavilo sa odugovlačenjem, čime je dodatno otežano utvrđivanje odgovornosti i onemogućena pravda već više od tri decenije. Ovakav ishod ne ide u prilog regionalnoj saradnji u procesuiranju ratnih zločina, niti doprinosi uspostavljanju povjerenja i održivom pomirenju u regionu - poručeno je u saopštenju HRA, CGO i Documenta.
&nbsp;

HRA, CGO i Documenta: Potrebno ozbiljnije procesuiranje zločina u Dubrovniku

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Specijalno državno tužilaštvo, odnosno postupajući tužioci su, shodno nekim svojim vremenskim mogućnostima obavili saslušanje predloženih svjedoka predmetu okrivljenih i na taj način dali su mogučnost sudijama za istragu Višeg suda da donesu rješenje kojim se ova lica puštaju na slobodu, što je legitimno i zakonito, kazao je advokat odbrane Nikola Ivanović komentarišući današnju odluku Višeg suda u Podgorici da ukine pritvor biznismenima &nbsp;Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
- Smatram, prije svega, da uopšte nije bilo razloga za određivanjem pritvora ovim licima, niti da se razmatra ili uzima u obzir samo njihovo pritvaranje. Smatram da ne postoji osnovana sumnja da su izvršili neko krivično djelo, posebno ne ovo, ali biće prilike da se o tome razmatra u sudnici kada za to dođe vrijeme i ukoliko do toga dođe- kazao je advokat Ivanović.
Komentarišući saopštenje Specijalnog državnog tužilaštva da je ukidanje pritvora Uboviću i Ivanoviću &nbsp;bilo nezakonito, advokat je kazao da je iznenađen jer je ovo zakonski i praksa i nepisano pravilo u sličnim predmetima.&nbsp;
Nije želio dalje da komentariše saopštenje SDT-a navodeći da je odluka potpuno osnovana i zakonita, te da će ona biti predmet provjere ukoliko SDT uloži žalbu na nju.
- Ostaje da se vidi koje mišljenje će imati neke više instance vezano za ovo. Zakon propisuje takvu mogućnost. Ovo saopštenje me čudi, ali ostajemo otvoreni, i neke više instance će dati odgovor na to- poručio je Ivanović.

Tag: seksualno-zlostavljanje