Apelacioni sud Crne Gore zakazao je za 6. mart novo suđenje M.V, starom 84 godine, koji je optužen za produženo krivično djelo nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom obljuba nad djetetom. On se nije pojavio na jučerašnjem ročištu u drugostepenom sudu navodno zbog bolesti, pa je naloženo da se u međuvremenu o njegovom zdravstvenom stanju izjasni i sudski vještak.
- M.V. je, prema navodima optužnice, u više navrata seksualno zlostavljao sedmogodišnju djevojčicu, sve dok se 20. juna 2022. godine nije povjerila roditeljima. U junu će tri godine kako traje agonija ove porodice. Starcu, koji je inače komšija i rođak djevojčicine porodice, tada je određen pritvor, ali je na slobodi bio već nakon nekoliko dana. Iako je tužilac tražio tokom sudskog procesa zatvorsku kaznu u trajanju od sedam godina, sudsko vijeće kojim je predsjedavao sudija Dragan Mrdak u Višem sudu u Bijelom Polju dva puta je donijelo oslobađajuću presudu- prenosi portal roditelji.me.
Nakon što je M.V. prvi put oslobođen optužbi, Apelacioni sud je vratio predmet na ponovno suđenje. Uprkos tome, isto sudsko vijeće bjelopoljskog Višeg suda donijelo je gotovo istovjetnu presudu, u kojoj se navodi da optužbe nisu dokazane.
Prema optužnici, M.V. je krivična djela nedozvoljenih polnih radnji i obljube nad djetetom ponavljao više puta, a pretpostavlja se prema svjedočenju da je to trajalo i dvije godine. Sve se dešavalo na imanjima gdje žive ove dvije porodice.
- Kako je , između ostalog, napisano u optužnici, M.V. je 20. juna 2022. pored seoskog puta, na livadi koja je vlasništvo porodice djevojčice, nedaleko od kuće u kojoj i žive, izvršio nedozvoljene polne radnje sa djetetom na način što je dodirivao po tijelu, ljubio u usta, lizao po usnama, zavrtao joj majicu i grizao je po stomaku, govorio joj da mu sjedne u krilo, dodirivao je po njenom polnom organu preko donjeg veša. To je, kako se navodi,, dešavalo više puta i u ranijem periodu tokom 2022. u šumi i na terasi njegove kuće- navodi se u optužnici.
Tužilaštvo je, na osnovu dokaza, utvrdilo da je pri tom on bio sposoban da shvati značaj svog djela i postupaka. Viši državni tužilac Hasan Lukač utvrdio je, na osnovu svjedočenja optuženog, da je njegova odbrana potpuno nelogična, neosnovana, usmjerena na izbjegavanje krivice i u suprotnosti je sa predloženim dokazima.
Sa druge strane, Sudsko vijeće, sudije Mrdaka, navelo je u oslobađajućoj presudi da ponašanje okrivljenog prema oštećenoj djevojčici ni u kom slučaju nije imalo nijedan atribut izražavanja seksualnosti, niti je u bilo kojem smislu na taj način okrivljeni pokušavao da zadovolji svoj polni nagon.
- To ponašanje je takođe, po ocjeni suda, nekad bilo uobičajeno, međutim za današnje vrijeme neuobičajeno ponašanje djeda prema maloj djeci, ali isto nije prelazilo mjeru moralnosti i dobrog ukusa, kako je to utvrdila vještak psiholog „kod okrivljenog se ne uočava promjena moralnosti i životnog stila…” Iz svih navedenih razloga sud je u potpunosti prihvatio odbranu okrivljenog- stoji u presudi donijetoj na prvom suđenju.
Navodi se, između ostalog, i da je imajući u vidu porijeklo okrivljenog, njegovu životnu dob, socijalno ekonomski milje u kojem je rastao i u kojem sad živi, sud stanovišta da i u vrijeme kada je kod okrivljenog postojala seksualnost, nije je ispoljavao na način kako je to opisala oštećena.
- Naprotiv svi izvedeni dokazi upućuju na to da je optuženi volio malu djecu, bez obzira da li su mu rod ili ne, volio da se igra sa njima, volio da mu sjednu u krilo da ih mazi,davao im pare za čokoladu, kao i na to da se tada nije ponašao u cilju zadovoljenja polnog nagona, već da je predstavljalo „diranje“ u cilju maženja i igranja djeda sa unučadima kako je okrivljeni i doživljavao oštećenu i ni u kom slučaju nije imalo obilježje seksualnog akta- piše u oslobađajućoj presudi, poništenoj odlukom Apelacionog suda, koji će sada odlučiti o epilogu ovog slučaja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Apelacioni sud će donijeti konačnu odluku o slučaju seksualnog zlostavljanja djevojčice

U više navrata sam govorio da registar pedofila, kakav postoji u Crnoj Gori, ne služi apsolutno ničemu, jer policija nema kontrolu nad jednim takvim registrom, a samim tim što nemaju kontrolu, ne mogu ni da vrše adekvatnu kontrolu počinilaca - kazao je edukator o bezbjednosti djece na internetu i društvenim mrežama Bojan Jušković.
On je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, poručio da je najvažniji odnos roditelja i djeteta.
- Jer su najčešća meta predatora na internetu djeca koja nemaju adekvatnu roditeljsku pažnju. To su djeca kojoj nedostaje pažnja, i upravo predatori najviše ciljaju tu djecu, djecu koja nemaju izgrađen odnos baziran na povjerenju sa svojim roditeljima. To su idealne mete za takve predatore. Mnogi roditelji nijesu svjesni kako u virtuelnom, tako i u realnom svijetu, da su meta predatora, u tom prvom naletu, ipak oni, jer preko njih predatori ciljaju njihovu djecu, ispitujući njih o odnosu sa svojom djecom, i prateći, prije svega, njihov odnos sa djecom, predatori dobijaju dosta informacija koliko roditelji imaju izgrađen taj odnos baziran na povjerenju - naveo je on.
Istraživanja koje su radile njegove kolege iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu u Srbiji i Hrvatskoj pokazalo je, kaže, da su roditelji čak na petom mjestu kod djece kad odlučuju da li će kome ispričati što im se dešava u životu.
- Što je stvarno poražavajuća činjenica, i iskreno mislim da Crna Gora ne odstupa ni pedalj od ovih istraživanja, štaviše, mišljenja sam, iako sam neko ko je dosta kritičan u tom dijelu, mišljenja sam da je kod nas stanje još gore, nego što je to u Hrvatskoj, i u Srbiji - rekao je Jušković.
Ukazao je da je užasavajući sami broj od 103 lica koja su u registru pedofila, ali i to što istraživanja pokazuju da je svako četvrto dijete seksualno zlostavljano na određeni način.
- Brojka od 103 učinioca ove vrste krivičnih djela, mogu reći slobodno da je i minimalna, pogotovo ako znamo mi koji se bavimo ovim stvarima, da je procenat otkrivanja ovakvih slučajeva ispod 10 posto, znači da imamo preko 90 procenata neotkrivenih slučajeva, što samo po sebi govori da je učestalost ove problematike u daleko većem broju, i da otkriveni slučajevi su jako mali - naveo je on.
Procenat otkrivanja u Crnoj Gori, ubijeđen je Jušković, je još manji nego na globalnom nivou.
- Mislim da smo u mnogo većem problemu nego što smo zaista svjesni, nego što je društvo svjesno problematike u kojoj se nalazimo trenutno, jer problem seksualnog zlostavljanja djece je jedan ogroman problem, sa čim je krenula da se bavi, da kažem, kompletna svjetska populacija - istakao je on.
Evropa je, kaže, krenula u takozvani krstaški rat protiv pedofilije i seksualnog zlostavljanja djece.
- Ne želim namjerno da upotrijebim termin dječje pornografije, jer smatram da taj termin nije adekvatan, iako je opšte prihvaćen, jer djeca nijesu sposobna da daju pristanak za tako nešto, a pornografija, znamo svi, da je sporazumni odnos dvoje ili više ljudi, u proizvodnji određenog materijala. Apelovao bih i na medije, i na sve, da se termin dječje pornografije ne koristi, već da se koristi seksualno zlostavljanje djece, što je, po meni, daleko ispravniji termin - poručio je Jušković.
U regionu je uspostavljena praksa, kaže Jušković, da registrovani pedafili imaju obavezu svakodnevnog javljanja - i ukoliko napuštaju teritoriju grada, dodaje on, dužni su da se jave policiji i kada izlaze, i kada se vraćaju u grad.
- U više navrata sam govorio da ovakav registar, kakav postoji u Crnoj Gori, ne služi apsolutno ničemu, jer policija nema kontrolu nad jednim takvim registrom, a samim tim što nemaju kontrolu, ne mogu ni da vrše adekvatnu kontrolu počinilaca - podvukao je Jušković.
Kaže da sudska praksa ide ka tome da ih obaveže na neke stvari, ali to, kako je rekao, još niko ne radi - jer se čekaju podzakonski akti.
- I dok se to čeka nama prolazi vrijeme, imamo gomilu predatora na ulici, imamo gomilu nezaštićene djece, na kraju krajeva. Ima gomila ljudi za koje mi ne znamo ko su, šta su, čime se bave, a možda neki od njih rade sa našom djecom, tako da je to jako veliki problem. Ja sam uputio inicijativu Ministarstvu unutrašnjih poslova, i Ministarstvu pravde, da jedan ovakav registar &nbsp;pređe pod kontrolu Uprave policije, jer je to neophodno, ukoliko stvarno želimo da vršimo adekvatnu kontrolu nad ovim licima. Jedan takav registar mora u svakom trenutku da bude pod kontrolom policije, 24 sata, sedam dana u nedjelji - zaključio je Jušković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxyoKvsT-CsM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jušković: Globalni podaci pokazuju da je svako četvrto dijete seksualno zlostavljano

Problem seksualnog zlostavljanja i pedofilije u vjerskim zajednicama, uključujući i Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC), sve više dolazi u fokus kako se globalna istraživanja i akademski radovi bave ovom temom. Nedavna istraživanja i konferencije, među kojima se izdvaja rad dr Hermine Nedelescu i drugih stručnjaka, ukazuju na ozbiljnost problema koji se u pravoslavnim crkvama širom svijeta godinama zataškava.
Dr Nedelescu i njen tim trenutno rade na izradi sveobuhvatne baze podataka koja se bavi slučajevima optužbi za seksualno zlostavljanje unutar pravoslavnih crkava. Njihova namjera je da ove statistike budu objavljene u akademskim časopisima, omogućavajući istraživačima da se oslanjaju na ove podatke u daljim studijama. Baza podataka će uključivati imena sveštenika optuženih za seksualne delikte, kao i detalje o prikrivanju tih slučajeva od strane crkvenih vlasti.
Preliminarne statistike koje su predstavljene na nedavnoj konferenciji Pravoslavnog teološkog društva u gradu Bruklin, Masačusets, ukazuju na ozbiljan problem zataškavanja. Statistike pokazuju da se samo mali broj slučajeva seksualnog zlostavljanja prijavljuje javnosti – od dva do pet odsto – što znači da broj stvarnih žrtava može biti daleko veći nego što je trenutno poznato. Prema procjenama, u pravoslavnim zajednicama širom svijeta moglo bi biti gotovo 14.000 žrtava.
<h2>I SPC na spisku organizacija povezanih s prikrivanjem</h2>
Na međunarodnim konferencijama, kao i u okviru Svjetskog registra osoba optuženih za pedofiliju i seksualno zlostavljanje, Srpska pravoslavna crkva se našla na spisku organizacija povezanim s prikrivanjem ovih zločina. Registar, koji uključuje imena sveštenika, ali i državnih i crkvenih zvaničnika koji su učestvovali u zataškavanju, biće uskoro javno dostupan. Ovaj registar neće samo obuhvatiti optužene pojedince, već i strukture koje su omogućile prikrivanje tih zločina, čime će biti stvoreni temelji za dalja pravna postupanja i odgovornost.
Ovaj proces razotkrivanja imao je važnu ulogu na globalnim konferencijama koje se bave ovom tematikom. Istraživanja o seksualnom zlostavljanju sveštenika u pravoslavnim crkvama uključuju analize takozvanog DARVO ponašanja – psihološkog mehanizma poricanja, napada i obrnute viktimizacije, koji se često koristi kako bi se žrtve učinile odgovornima, a počinioci oslobođeni odgovornosti.
Osim što će registar pomoći u istraživačkim i pravosudnim postupcima, njegov cilj je i da poveća javnu svijest o razmjerama problema i o potrebi za ozbiljnim reformama unutar verskih institucija. Svaka nova informacija koja se objavi o zloupotrebama unutar SPC-a doprinosi boljoj zaštiti budućih generacija i stvaranju odgovornijeg pristupa prema žrtvama.
Zahvaljujući posvećenosti brojnih pojedinaca i organizacija širom svijeta, od SAD-a do Australije, razotkrivanje zlostavljanja i zaštita žrtava postaju prioritet. Sljedeći korak u ovom globalnom procesu biće konferencija u Zagrebu, koja će se baviti daljim istraživanjima i analizama ovog problema, uz učešće međunarodnih stručnjaka.
<h2>Ključni koraci ka odgovornosti i reformama</h2>
<ul>
 <li>Psihološke i društvene posljedice za žrtve: Zlostavljanje unutar vjerskih zajednica izaziva dugoročne psihološke traume koje se često umnožavaju zbog stigme i straha od gubitka vjerskog identiteta. Žrtve su često uskraćene za odgovarajuću podršku, što dodatno pogoršava njihov emotivni i socijalni položaj.</li>
 <li>Pitanje odgovornosti crkvenih vlasti: Crkveni lideri i zvaničnici, koji su odgovorni za prikrivanje slučajeva, moraju preuzeti odgovornost. Nužno je da se razvije sistemska odgovornost unutar crkvenih struktura i usvoje protokoli koji omogućavaju odgovorno postupanje sa optužbama.</li>
 <li>Uloga medija i društvenih mreža: Mediji i društvene mreže imaju ključnu ulogu u razotkrivanju zlostavljanja. Sloboda medija i odgovorno novinarstvo su neophodni kako bi žrtve imale prostor za iznošenje svojih iskustava, a počinioci odgovarali za svoje postupke.</li>
 <li>Pravni okviri i reforme u crkvi: Potrebno je unaprijediti pravne okvire i reformisati crkvene zakone kako bi se osigurao adekvatan odgovor na optužbe za zlostavljanje. To uključuje jasne protokole za prijavu i istraživanje slučajeva, kao i pravne mehanizme koji osiguravaju odgovornost.</li>
 <li>Kritika stavova unutar crkve: Trenutni stavovi crkve prema seksualnom zlostavljanju i odgovornosti lidera moraju se promijeniti. Postoji potreba za unutrašnjom reformom koja bi omogućila veće priznanje problema i veću otvorenost prema reformama.</li>
 <li>Globalni kontekst i uspjesi u drugim vjerskim zajednicama: Uspjesi drugih religijskih zajednica u suočavanju sa sličnim problemima mogu poslužiti kao model za reformu u pravoslavnim crkvama. Internacionalne organizacije i saradnja među državama mogu doprinijeti uvođenju boljih standarda zaštite žrtava.</li>
 <li>Poziv na akciju: Neophodna je zajednička akcija – od međunarodnih organizacija do lokalnih zajednica – kako bi se osigurala sigurnost za žrtve, promovisala odgovornost i spriječile slične zloupotrebe u budućnosti.</li>
</ul>
<h2>Reforme su neophodne</h2>
Zlostavljanje unutar vjerskih zajednica nije samo pitanje vjerovanja i duhovnosti, već duboko ukorijenjeno pitanje ljudskih prava i pravde. S obzirom na autoritet i uticaj crkve na svakodnevni život mnogih, neophodno je da se crkve suoče sa odgovornošću i osiguraju stvaranje sigurnih prostora za sve njihove članove.
Potrebne su reforme koje će omogućiti stvaranje transparentnijeg sistema, koji će žrtvama pružiti podršku, a počiniocima – bez obzira na njihovu poziciju – donijeti odgovornost pred zakonom i društvom.
Samo kroz kolektivnu volju za promjenom možemo očekivati istinsku pravdu za sve žrtve seksualnog zlostavljanja unutar crkava širom svijeta.

Istraživanje o seksualnom zlostavljanju unutar crkve: Koraci ka razotkrivanju i odgovornosti

Katolički sveštenik u Njemačkoj osuđen je danas na četiri godine zatvora zbog seksualnog kontakta s maloljetnicima putem interneta, javlja Anadolija.
Regionalni sud u Fuldi proglasio je 43-godišnjeg sveštenika krivim za uključivanje u seksualne onlajn razgovore s maloljetnicima u periodu od septembra 2021. do januara 2022. godine.
Sveštenik je optužen da je kontaktirao djecu i adolescente na internetu, pokazivao im dječje pornografske video zapise i ohrabrivao ih da se skinu i vrše seksualne radnje putem veb kamere.
Državno tužilaštvo u Frankfurtu pozdravilo je presudu, rekavši da se time šalje jasna poruka počiniocima, posebno onima koji zloupotrebljavaju internetske platforme.
- Presuda pokazuje da seksualno zlostavljanje djece na internetu nije prihvatljivo. Čak i ako se dešava isključivo putem interneta bez direktnog fizičkog kontakta - rekao je Benjamin Kraus, viši javni tužitelj.

Sveštenik u Njemačkoj osuđen na četiri godine zbog seksualnog zlostavljanja djece

Britansko tužilaštvo obustavla je krivični postupak protiv bivšeg holivudskog producenta Harvija Vajnstiina osumnjičenog za napastvovanje žena.
Britanska Kraljevska tužilačka služba saopštila je 4. septembra da je odluka donijeta jer više nema realnih izgleda za osudu.
- Objasnili smo našu odluku svim stranama. Uvijek bismo ohrabrivali sve potencijalne žrtve seksualnog napada da to prijave policiji, a mi ćemo krivično goniti gdje god naš pravni test bude ispunjen - navodi se u saopštenju.
Policija je saopštila da su se navodna krivična djela nad ženom, koja sada ima oko 50 godina, dogodila tokom jula i avgusta 1996. godine.
Vajnstin je osuđivan u Sjedinjenim Američkim Državama zbog silovanja i seksualnog uznemiravanja.
Oko 90 žena, među kojima glumice Andželina Džoli, Gvinet Paktrou i Salma Hajek, optužilo je Vajnstina za silovanje i seksualno uznemiravanje.
Te optužbe su 2017. godine pokrenule talas tvrdnji o seksualnom uznemiravanju i napadima holivudskih moćnika, političara i drugih uticajnih ljudi, kao i pokret "I ja" (MeToo).
Nekoliko stotina žena javno je optužilo za uznemiravanje moćne ljude u poslovnom svijetu, vladi i svijetu zabave.

1250x600

1084x550

Britanija obustavila postupak protiv producenta Vajnstina

Za svakog Nikšićanina je uvreda da predsjednik Opštine ode u drugu državu i podnosi izvještaj nekom u liku Milice Zavetnice, ili nekom Vulinu, Vučićeviću, ili kome god takvog profila. Možete biti protiv partija bivše vlasti, možete biti prosrpske orijentacije, ali je za grad uvredljivo da imate predsjednika Opštine koji ode u drugu državu, podnosi izvještaj o svom radu, iskazuje ljubav prema drugoj državi, negira osjećanja prema sopstvenoj državi i gradu - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E potpredsjednik SDP-a i predstavnik Evropskog saveza, Bojan Zeković.
Građani Nikšića, uvjeren je Zeković, očekuju da poslije četiri godine dobiju vlast koja će njima podnositi izvještaje a ne, kako kaže, vlastima u Srbiji, u liku Milice Zavetnice.
- Građani očekuju vlast koja Nikšić i Crnu Goru doživljavaju svojim, a ne kao aktuelni predsjednik opštine (Marko Kovačević), koji takva osjećanja gaji za susjednu državu. Sada im je gazda (Aleksandar Vučić) u problemima, jer se bori da zaustavi otpor stotina hiljada mladih koji se na ulicama bore za slobodu u Srbiji. Zato (Vučić) neće moći da im pomogne kao prije četiri godine u “bitki za Nikšić”, kao što nije mogao ni da im “reši Budvu” kako je obećavao uoči lokalnih izbora - kaže Zeković.
Smatra i da je vlast duboko delegitimisana, jer je prvo izgubila većinu u Podgorici i Kotoru, zatim Gusinju, Budvi. Uvjeren je da u Nikšiću, glavni konstituent vlasti - PES neće dobiti ni polovinu glasova koje je imao. Ništa bolje neće proći ni Demokrate.
- Demokrate neće imati ni polovinu glasova koje su imale na prethodnim lokalnim izborima. Partija premijera (PES) uopšte ne učestvuje na izborima u Herceg Novom, a u Kotoru su imali jednog odbornika. Vlast je duboko delegitimisana, ali nemojmo da nas to zavara i da će oni spoznati tu činjenicu, priznati i vratiti mandat građanima da odluče koga žele da upravlja Crnom Gorom. Nastaviće još više da služe interesima suštinskog političkog vođe parlamentarne većine Andriji Mandiću kako bi što duže, do konačne propasti, odgađali svoj neminovni odlazak sa vlasti - istakao je Zeković.
Prema njegovom mišljenju, na sceni je jeftina politika sa veoma skupim posljedicama. Dodaje da nijesu problem antievropejci već, kako kaže, lažni Evropljani.
- Ako pogledate rezultate te vlasti, u kakve su nas odnose doveli sa Hrvatskom… Ključni ljudi vlasti ne mogu preću najbližu granicu, koja je na sat i po vožnje autom! Oni će nas uvesti u Evropsku uniju? Kakvi su odnosi sa Bosnom i Hercegovinom? Da ne pominjem sa Albanijom i Kosovom. Odnosi sa Srbijom nijesu zdravi, to je služenje vlastima u Beogradu, apsolutisti koji im pomaže da se održe na vlasti u Crnoj Gori. To je duboko antievropska politika. Što ih prije sagledamo u tom jasnom svjetlu, bolje ćemo pronaći odgovor na probleme koje isporučuju građanima - zaključio je Zeković.

Zeković: Na sceni je jeftina politika sa veoma skupim posljedicama

Na Trgu "Šaka Petrovića" u Nikšiću večeras su uslijed požara oštećena dva vozila, oba sa registarskim tablicama Bosne i Hercegovine (BiH), javlja RTNK, a portal RTCG piše i da je večeras u istom gradu kamenicom pogođeno vozilo gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića.&nbsp;
Slučaj je prijavljen policiji i ona radi na otkrivanju počinilaca i utvrđivanju svih okolnosti, piše portal RTCG.
U pitanju je službeno vozilo Ćurića, a iz policije je rečeno da su angažovali sve raspoložive kapacitete za utvrđivanje svih okolnosti događaja.
Prema nezvaničnim saznanjima RTNK, požar na dva druga automobila je podmetnut, ali će sve okolnosti utvrditi nadležne službe MUP-a.
Brzom intervencijom ekipe nikšićke Vatrogasno-spasilačke jedinice spriječena je veća šteta i širenje požara na okolna vozila.

Gorjela dva vozila sa BiH tablicama u Nikšiću, kamenica u vozilo gradonačelnika Trebinja

Mapom o desničarskim organizacijama za Crnu Goru koju je objavio BIRN, targetirano je devet ljudi. Oni su uzeti kao polazna tačka da bi se stavili na stub srama svi oni ljudi koji su u tom momentu bili protiv aktuelne vlasti i protiv djelovanja Srpske pravoslavne crkve, a takvih ljudi nije bilo malo. To je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji na Televiziji E, rekla novinarka Tanja Pavićević.
– Nije neobično da su baš novinarka i bivša novinarka Vijesti, koja je bila urednica BIRN-a, krenule u ovu priču i da su oklevetale devet ljudi, te da su stalno ponavljale da će se ta lista širiti. S tim što one nijesu planirale da sve bude ovako objelodanjeno, nego su mislile da će sve to proći ispod radara – kazala je Pavićević.
Novinarke koncerna Vijesti, Jelena Jovanović i nekadašnja urednica Balkaninsighta (BIRN-ovog websitea) Dušica Tomović, povrijedile su prava novinarke Tanje Pavićević kada su je, u propagandnom uratku BIRN-a, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija. To je ustanovio Osnovni sud u Podgorici, u prvoj presudi u slučaju BIRN, zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo. Prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Tanji Pavićević Jovanović je dužna da plati 2.000 eura, a Tomović 1.000 eura.
Pavićević kaže da je presuda jedna vrsta satisfakcije, jer je dokazano da je u pitanju kleveta, na što su ukazivali od momenta objavljivanja BIRN-ove mape. Kaže da je riječ o projektu koji je napravljen na osnovu konstrukcija o takozvana dva nacionalizma, odnosno o crnogorskom nacionalizmu.
– Mapa za Crnu Goru je predstavljena u Sarajevu, ona čak nije ni medijski najavljivana tog prvog dana, ali su imali peh da je Izabela Kisić, istraživačica iz Beograda koja se stvarno bavi nacionalizmima – za razliku od ove dvije žene – odmah reagovala i kazala da nije riječ o ekstremistima, nego o građanskim aktivistima. Sve je moglo da se spriječi od početka, ali očigledno nekome nije odgovaralo ni da se povuče ta mapa. Prvog dana na konferenciji su znali da to nije istina, da postoji velika sumnja, a u narednih par dana se vidjelo ne samo da je riječ o nečemu sumnjivom, nego o nečemu što nema nikakvo utemeljenje i nikakav dokaz – navela je Pavićević.
Čitav postupak u Crnoj Gori, a ista stvar je, kako kaže, i u Sarajevu, pokazao je da je sve urađeno namjenski, planski i potpuno svjesno.
– Oni nijesu imali dokaz ni prvog, ni posljednjeg dana, ali nikome nije palo na pamet da se izvine, što je očigledno odgovaralo datom političkom trenutku. Nije slučajno da se to poklapa sa pričom o dva nacionalizma, kao ni s pričom o strašnom crnogorskom nacionalizmu koji navodno bukti kroz Crnu Goru u momentu kada Srpska pravoslavna crkva preuzima od Crne Gore njeno sakralno nasljeđe – istakla je Pavićević.
Presuda bi, kaže, treabalo da označi neku vrstu prekretnice u crnogorskom javnom diskursu – da se više ne mogu klevetati ljudi bez bilo kakvih dokaza, već da mora postojati odgovornost za javno izgovorenu riječ, što, kako kaže, ovaj slučaj je pokazao da nije bio slučaj.
Cilj je bio, vjeruje ona, ućutkati svaki slobodan glas – ućutkati ljude u Crnoj Gori koji sebe nacionalno doživljavaju kao Crnogorce, da se ne bune što se groblja i crkve predaju crkvi druge države.
<h2>Dolaskom Dritana Abazovića na političku scenu došlo je do karnevalizacije javnog prostora</h2>
Pavićević dodaje da je dolaskom Dritana Abazovića na političku scenu Crne Gore došlo do neke vrste karnevalizacije javnog prostora, i da javna riječ odjednom više nema težinu kakvu bi trebalo da ima, niti postoji odgovornost za izgovoreno.
– Od momenta kada on i njegova URA otvaraju vrata klerofašističkim falangama, on u tom momentu i u parlamentu proziva ljude po imenima, to radi pred medijima, prijeti gašenjima. On je uveo potpuno novi diskurs u kojem se može tako govoriti – jedan dan ovo, drugi dan ono. Kad vidi kameru, trči prema njoj da kaže nešto – i nema veze šta je rekao, to može sjutra biti drugačije. To je opet model preslikan iz Srbije – Aleksandar Vučić to radi isto. Dritan Abazović je to uveo u Crnu Goru i to je kasnije naprosto preuzeto – kaže Pavićević i dodaje da ništa nije slučajno, kao što ni Dritan Abazović nije slučajno zakoračio na političku scenu Crne Gore.
Nada se da će presuda biti nešto što će promijeniti stanje, da ljudi shvate da mora postojati odgovornost, nebitno da li je neko u vlasti ili opoziciji.
– Odgovornost mora da postoji, a ljudi koji su u vlasti moraju da imaju još veću odgovornost, jer imaju moć da ono što kažu bude instrumentalizovano, operacionalizovano, da se sprovede na djelu. Ista stvar važi i za medije – ne možemo da držimo strane, ne možemo da biramo informacije. Naš posao je da tragamo za istinom. Dotične su preskočile istinu, iskonstruisale su lažnu priču, lažni narativ. Sve su znale od prvoga dana šta su uradile – zbog toga su u početku branile mapu, a onda su zaćutale – naglasila je Pavićević.
Očekuje izvinjenje od ljudi koji drže do etike i profesionalizma, a od onih koji su spremni da naprave strašne klevetničke stvari – nema očekivanja.
– Da tražim izvinjenje, tražila bih i dalje od njih. Ne tražim ga, ja ću ga dobiti na sudu. Dobila sam ga ovdje, ima, mislim, još četiri tužbe po istom osnovu. Čini mi se da kad krene jedna, sve dalje ide isto. U Sarajevu imamo četiri dobijene tužbe protiv BIRN-a i Denisa Džidića. To je bila priča kao i ovdje – s tim što se, za razliku od ove dvije žene, Denis pojavljivao na sudu, ali nije imao nijedan jedini dokaz za priču koju su njih dvije spakovale. Nije imao dokaz i sarajevskom sudu je bilo lako da donese presudu, a mislim da ni našima nije teško, jer se čak nijesu ni pojavile na suđenju. To nije samo lakoća klevetanja ljudi, nego i lakoća izbjegavanja bilo kakve odgovornosti – pa i one koja podrazumijeva elementarno pristojno ponašanje: da dođete tamo gdje vas neko zove, a vi ste započeli cijelu tu priču – zaključila je Pavićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0HXFrqnkyxs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pavićević: Presuda protiv BIRN-a je neka vrsta prekretnice u crnogorskom javnom diskursu

U Budilniku na Televiziji E govorimo da li će protest pritvorenika u Spužu natjerati nadležne da poboljšaju uslove boravka u istražnom zatvoru.&nbsp;
Pitamo može li se i u Crnoj Gori ukinuti naplata osnovnih bankarskih usluga, po uzoru na evropske zemlje.&nbsp;
Istražujemo zašto sve više punoljetnih maturanata odbija da primi posljednju vakcinu iz redovnog kalendara.&nbsp;
Saznajte i ko liječi napuštene životinje u glavnom gradu. &nbsp;
U Srećnom danu, od 9 do 11 sati, o uticaju ascedenta (podznaka) na karakter govori Nenad Gogić, astropsihološki savjetnik.&nbsp;
O medijskoj pismenosti, prepoznavanju lažnih vijesti i uticaju koji influenseri mogu imati u širenju tačnih ili netačnih informacija govori Dado Dervanović iz Evropske kuća.&nbsp;
U Srećanom danu govorimo i o predstavi Sunčana linija. To je priča o ljubavi koja se sapliće o tišinu i nerazumjevanje. Više o tome gledaocima Televizije E reći će glumica Marija Đurić.

Jutro na Televiziji E

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: seksualno-zlostavljanje