Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta dr Sead Šahman ocijenio je da je zabrinjavajuće ćutanje nosilaca najviših funkcija u institucijama Crne Gore povodom veličanja ratnih zločinaca, ističući da bi upravo oni morali da reaguju kada su građani uznemireni.
- A najžalosnije je što ćute oni su koji su na visokim funkcijama u institucijama, oni bi trebalo da budu krem političkog društva i reaguju kad su građani zabrinuti i kad ih vrijeđa veličanje ratnih zločinaca poput jednog od najvećeg koljača bošnjačkog naroda Pavla Đurišića - rekao je Šahman u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
Šahman je kazao da je posebno žalosno što se, kako navodi, uzvišena religija poput hrišćanstva pokušava obojiti četničkom ideologijom u Crnoj Gori, te naglasio da to vrijeđa pripadnike bošnjačkog naroda. Posebno je istakao veličanje ratnih zločinaca poput Pavla Đurišića, kojeg je označio kao jednog od najvećih koljača bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini, Sandžaku i Crnoj Gori tokom Drugog svjetskog rata.
Dodao je da je razočaravajuće i to što izostaju šire reakcije, osim iz civilnog sektora i od strane antifašista, ističući da je važno da se čuje glas i onih koji nemaju moć da mijenjaju stvari.
- Vrijeđa me to što se veličaju ratni zločinci poput Ratka Mladića, Radovana Karadžića i da su oni ratni zločinci ne kažem ja, niti Bošnjački demokratski pokret, ili neko drugi, već kažu relevantne međunarodne institucije, sudovi koji su donijeli takve odluke. Veličanje takvih zločinaca i davanje na značaju takvim ljudima u Crnoj Gori nažalost nije dobra poruka i žao mi je što se takve poruke kreću u Crnoj Gori i u regionu jer to nije nešto čime se možemo pohvaliti - poručio je Šahman.
On smatra da je Srpska pravoslavna crkva krovna politička organizacija u Crnoj Gori koja, prema njegovim riječima, na određeni način savjetuje sve partije parlamentarne većine, čije se sugestije, kako tvrdi, u manjoj ili većoj mjeri prihvataju.
Šahman je zaključio da ćutanje vlasti dodatno uznemirava građane i šalje pogrešnu poruku.
- Čim ćute oni koji su na pozicijama vlasti, koji imaju mehanizme da nešto urade i ta ćutnja zabrinjava, a građani treba da vide da prosto to ne treba da bude tako. Oni u institucijama, koji su rukovodioci, koji treba da budu krem političkog društva, ali ta ćutnja zabrinjava, zabrinjava običnog građanina koji ne misli tako, a vjerujem da je veliki broj onih koji ne žele da se veliča takva ideologija zabrinut za sigurnost i u tom pravcu bi nešto trebalo mijenjati - zaključio je Šahman.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šahman: Žalosno je što se uzvišena religija kakvo je hrišćanstvo pokušava obojiti četničkom ideologijom

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman povodom izbora u zvanje doktora nauka i uspješne odbrane doktorske disertacije na Univerzitetu u Sarajevu, organizovao je svečani skup u Podgorici kojem su prisustvovali predstavnici akademske zajednice i univerzitetski profesori, predstavnici biznisa i bankarskog sektora, civilnog društva, državnih institucija, kao i predstavnici diplomatskog kora.
Kako je saopšteno iz BDP, ovaj događaj bio je posvećen afirmaciji znanja i nauke kao temeljnih vrijednosti savremenog društva, te promociji principa na kojima treba da počiva razvoj Crne Gore, a to su: obrazovanje, stručnost,odgovornost, ali i cjeloživotno usvajanje novih znanja i sticanje vještina.&nbsp;
"Poseban akcenat stavljen je na potrebu jačanja veze između nauke, privrede i institucija, kao i na ulogu znanja kao ključnog resursa u ukupnom društvenom i ekonomskom razvoju zemlje", navodi se u saopštenju.
Šahman je istakao da Crna Gora mora snažnije ulagati u obrazovanje i naučno-istraživački rad, stvarati ambijent u kojem se znanje cijeni, a talenti prepoznaju i zadržavaju u zemlji.
“Mladi, obrazovani i kreativni ljudi predstavljaju najveći potencijal države i nose odgovornost, ali i šansu, da Crnu Goru učine modernom, konkurentnom i progresivnom zajednicom”, poručio je predsjednik BDP.
Zaključeno je, dodaju iz BDP, &nbsp;da društvo koje ulaže u znanje i nauku može obezbijediti održiv razvoj, institucionalnu stabilnost i bolju budućnost za sve građane Crne Gore.

1250x600

1084x550

Šahman: Stvarati društvo znanja koje će Crnu Goru učiniti naprednom zemljom

Spomenik "Cvijet Srebrenice" biće trajni podsjetnik na genocid počinjen na tlu Bosne i Hercegovine, koji je dokazan presudama međunarodnih sudova, a ovakva spomen-obilježja imaju za cilj da čuvaju istinu, zahtijevaju pravdu i bude ljudsku svijest, kako se zločin kakav je Srebrenica nikada i nikome više ne bi ponovio - poručili su predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta Sead Šahman i osnivač ove partije Everin Čekić.
Oni su, tokom boravka u Njujorku, obišli spomenik „Cvijet Srebrenice“ koji je smješten u parku sjedišta Ujedinjenih nacija.
Riječ je, kako navode u saopštenju, o nedavno otkrivenom spomen-obilježju posvećenom sjećanju na žrtve genocida nad Bošnjacima, počinjenog u julu 1995. godine u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini.&nbsp;
- Ovaj spomenik predstavlja trajnu opomenu međunarodnoj zajednici, ali i simbol sjećanja, istine i pravde za više od osam hiljada nevino ubijenih ljudi - ističu Šahman i Čekić.
Podizanju ovog spomenika je, podsjećaju, prethodilo usvajanje Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2024. godine, kojom je međunarodna zajednica jasno potvrdila da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima.&nbsp;
- Time je još jednom naglašena obaveza svih država i društava da čuvaju kulturu sjećanja, suprotstave se negiranju genocida i aktivno rade na prevenciji zločina protiv čovječnosti. Bošnjački demokratski pokret (BDP) ostaje čvrsto posvećen njegovanju kulture sjećanja, afirmaciji istine o genocidu u Srebrenici i borbi za univerzalne vrijednosti mira, pravde i ljudskog dostojanstva - poručili su Šahman i Čekić.

Šahman i Čekić: Da se nikada i nikome ne ponovi Srebrenica

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman objavio je da je prije par dana na Fakultetu za upravu Univerziteta u Sarajevu uspješno odbranio doktorsku disertaciju pod nazivom „Uticaj strukture odbora direktora na finansijske performanse korporacija u Crnoj Gori“.
On je doktorsku disertaciju objavio pod mentorstvom prof. dr. Aziza Šunje, emeritusa- redovnog profesora Univerziteta u Sarajevu, kao i pred komisijom u sastavu prof. dr Đevad Šašić, predsjednik &amp; prof. dr. Elvir Čizmić, član komisije.&nbsp;
- Drago mi je da sam dao lični doprinos i na polju nauke u snaženju odnosa između dvije prijateljske zemlje kakve su Crna Gora &amp; Bosna i Hercegovina - dodao je Šahman na Fejsbuk mreži.&nbsp;

Šahman odbranio doktorsku disertaciju „Uticaj strukture odbora direktora na finansijske performanse korporacija u Crnoj Gori“

Da bi državljani Turske došli u Crnu Goru, od 30. oktobra, moraju dobiti vizu za koju dokumenta podnose lično u crnogorskoj ambasadi ili konzulatu u Turskoj.
Radio Slobodna Evropa (RSE) nije dobio odgovor iz Ministarstva vanjskih poslova koliko se čeka na odobrenje i izdavanje vize.
Prva posljedica uvođenja viza je značajan pad broja putnika na avionskim linijama iz Turske prema Crnoj Gori, rekli su za RSE u Aerodromima Crne Gore.
U Udruženju crnogorskih iseljenika u Turskoj kažu za RSE da je uvođenje viza od strane Crne Gore izazvalo iznenađenje i razočarenje.
U Udruženju su svjesni da, zbog pristupanja Evropskoj uniji, Crna Gora treba da postepeno uskladi vizni režim sa članicama EU, što podrazumijeva uvođenje viznog režima i Turskoj, ali nisu očekivali da će se to dogoditi brzo.
- Žao nam je što je proces ubrzan nakon nedavnih događaja u Crnoj Gori. Smatramo da je ovaj korak mogao biti sproveden u mirnijem i smislenijem tranzicionom periodu, što bi bilo u interesu prijateljskih odnosa dva naroda i dvije države - kaže za RSE predsjednik Udruženja crnogorskih iseljenika u Turskoj Adil Ozuzun.
I Sead Šahman predsjednik vanparlamentarnog Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) koji je nedavno bio na okupljanju crnogorske dijaspore u Turskoj, kaže za RSE da su iseljenici zabrinuti zbog novog režima:
- Iseljenici očekuju povlašćenije uslove za ulazak u Crnu Goru, odnosno da se vrate na bezvizni režim i da imaju određene povlastice kada je u pitanju njihovo poslovanje u Crnoj Gori - naveo je on.
<h2>Vizni režim Turskoj nakon pogrešne informacije</h2>
U Republici Turskoj, prema podacima iseljeničkih organizacija živi oko šest hiljada ljudi koji imaju iseljeničke kartice na osnovu porijekla iz Crne Gore.
Takođe se procjenjuje da je mnogo veći broj državljana Turske vodi porijeklo iz Crne Gore - oko 250.000.
Državljani Turske su mogli bez viza da putuju u Crnu Goru do 30. oktobra kada je Vlada uvela, kako je navela, privremene vize.
Povod je bilo povređivanje Podgoričanina u fizičkom sukobu sa strancima, za koje je policija saopštila da su u pitanju turski državljani, što se kasnije ispostavilo kao netačna informacija.
Uslijedila je serija incidenata protiv Turaka, pri čemu su fizički napadani, uništavana im je imovina, a organizovano je i više antiturskih protesta.
Vlada je najavila ukidanje bezviznog režima za državljane Turske.
Sedam dana kasnije policija je saopštila da su u tuči i povređivanju Podgoričanina učestvovali državljani Azerbejdžana.
Ova informacija nije uticala na Vladu da promijeni odluku o uvođenju viza državljanima Turske.
<h2>Ozuzun: Iseljenicima omogućiti ulazak bez vize</h2>
Udruženje crnogorskih iseljenika u Turskoj vodi intenzivnu komunikaciju sa institucijama u Crnoj Gori tražeći da se zadrži pravo iseljenika na ulazak bez vize.
Predsjednik Udruženja Adil Ozuzun kaže da Turska podržava težnju Crne Gore ka EU, i da mora do 2027. da primjeni vizni režim usklađen sa Briselom ali očekuju izuzetke:
- Smatramo neophodnim da se (najmanje) licima koja posjeduju iseljeničku karticu omogući ulazak bez vize u Crnu Goru. Ti ljudi čuvaju istorijsku vezu sa domovinom i aktivno doprinose razvoju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Turske - rekao je on.
On ocjenjuje da mnogi imaju pogrešnu percepciju Turske kroz prizmu toga što je većinski muslimanska zemlja ili kroz istorijske predrasude:
- Danas Turska ni na koji način ne predstavlja silu sa osvajačkim namjerama ili bilo kakvim oblikom dominacije - to iskreno i odgovorno naglašavamo - dodaje Ozuzun.
Gledajući iz perspektive ravnoteže interesa, kaže da postoje jasni pokazatelji da Crna Gora u mnogo čemu može imati veću potrebu za Turskom nego obrnuto.
Takođe vjeruje da će Turska, iako nezadovoljna novim tranzitnim režimom, ostati otvorena za građane Crne Gore, posebno u slučaju liječenja i zdravstvenih potreba.
<h2>Da li će Turska uvesti vize Crnoj Gori?</h2>
Prema podacima crnogorskog Fonda za zdravstveno osiguranje, tokom prošle i ove godine, u turskim klinikama je pregledano ili liječeno više od hiljadu pacijenata iz Crne Gore, što je državu koštalo skoro šest miliona eura.
U Crnoj Gori, prema posljednjim podacima boravi oko 13.400 državljana Turske, koji su osnovali blizu deset hiljada firmi. U prošloj godini je u Crnu Goru došlo preko 160.000 turista iz Turske.
Mogućnost da Turska uzvrati uvođenjem viza za crnogorske državljane, pomenuo je ambasador Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavan prilikom obilaska demolirane radnje turskog državljanina u Baru, 2. novembra.
- Očekujem da se povuče odluka o uvođenju viza. Ako se ne naprave određeni koraci, naša strana će biti primorana da napravi neke korake u skladu sa ovim što se desilo. U Turskoj živi 250.000 ljudi porijeklom iz Crne Gore. Oni će morati da podnesu neki teret zbog svega ovoga - rekao je Kalkavan.
On je podsjetio da su turske investicije u prvih osam mjeseci ove godine iznosile sto miliona eura.
A prema njegovim riječima, Turkish airlines je, na linijama sa Crnom Gorom, u prvih osam mjeseci ove godine prevezao 250.000 putnika.
- Ako se ovo nastavi (vizni režim) ne znam šta će biti sa pacijentima koji se liječe u Turskoj i šta će biti sa Crnogorcima koji planiraju da putuju preko Turske na druge destinacije - rekao je ambasador.
Uvođenje recipročnih mjera bi smatra Sead Šahman imalo posljedice i po prijateljske odnose dvije države:
- Kada obilježavamo 146 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa i kada se dičimo nekim partnerstvima, imaćemo jedno zahlađenje odnosa koje nije dobro ni za jednu državu. Biće pogođeni privreda i usluge, a to će se osjetiti i budžet - ističe on.
<h2>Pad broj putnika iz Turske od uvođenja viza</h2>
Iz kompanije Aerodromi Crne Gore su za RSE saopštili da ključne kompanije koje prevoze putnike iz Istambula, Air Montenegro i Turkish Airlines, za sada nisu otkazale nijedan let, ali je ipak pao broj putnika na relaciji Crna Gora - Turska.
- Od 30. oktobra – od kada je državljanima Turske neophodna viza za ulazak u Crnu Goru, primjetan je značajan pad u broju putnika na ovim linijama. Napominjemo da evidenciju o državljanstvima putnika vodi Granična policija - naveli su iz Aerodroma Crne Gore za RSE.
Iz Granične policije nijesmo dobili odgovor broju turskih državljana koji su došli u Crnu Goru od uvođenja viza i za koliko je taj broj manji u odnosu na bezvizni režim.
Takođe, turska niskobudžetna avio-kompanija, Pegasus Airlines, otkazala je letove između Ankare i Izmira ka i od Podgorice, privremeno, do 29. novembra.
Zadržali su liniju Podgorica – Sabiha Gokčen, u azijskom dijelu Istanbula.
Iz Aerodroma navode da su do sada imali preko 400 hiljada putnika godišnje u avio prometu sa Turskom što je 15 odsto od ukupnog prometa.
<h2>Procedura za izdavanje vize</h2>
Radio Slobodna Evropa nije dobio odgovor iz Ministarstva vanjskih poslova o interesovanju turskih državljana da dobiju vize za ulazak u Crnu Goru, niti podatke o konkretnoj proceduri.
Ipak na veb stranici Vlade postoji opšte uputstvo - šta se sve podnosi uz zahtjev za izdavanje vize koji se podnosi lično, na posebnom obrascu u ambasadi ili konzulatu.
Uz zahtjev se podnosi: putna isprava, fotografija, dokaz o svrsi boravka u Crnoj Gori, pozivno ili garantno pismo osobe iz Crne Gore, dokaz o osiguranom smještaju.
Takođe se traži dokaz o sredstvima za boravak u Crnoj Gori i povratak u matičnu državu, povratna karta, dokaz o zdravstvenom osiguranju, i uplati konzularne takse...
Prije odobrenja vize, MUP i Agencija za nacionalnu bezbjednost provjeravaju podnijetu dokumentaciju.
Iz Ministarstva vanjskih poslova nisu odgovorili koliko traje procedura za izdavanje viza.

Sve manje turskih državljana stiže u Crnu Goru od uvođenja viza

Crna Gora je njihova đedovina i očevina. To je pitanje identiteta, emocije i porodične povezanosti. Zato će BDP insistirati da se osobama koje posjeduju iseljeničku karticu omogući bezvizni režim i povlašćen status u Crnoj Gori, kazao je predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman.
On je, na poziv Udruženja iseljenika iz Crne Gore u regionu Balikesir–Burhanija, učestvovao na godišnjem okupljanju dijaspore iz Crne Gore u Republici Turskoj.
Obraćajući se pred nekoliko stotina iseljenika, Šahman je istakao važnost jačanja saradnje između Crne Gore i dijaspore, ali i osvrnuo se na događaje koji su obilježili prethodnu sedmicu u Podgorici i drugim gradovima, saopšteno je iz BDP-a.&nbsp;
- Crna Gora može i mora ostati multietnička, multikulturalna i viševjerska država. Samo kao takva, Crna Gora može biti naredna članica Evropske unije - poručio je Šahman.
On je naglasio da je Turska od sticanja nezavisnosti 2006. godine jedan od najznačajnijih međunarodnih partnera Crne Gore, te da dvije zemlje, kao članice NATO saveza, intenzivno sarađuju u brojnim društvenim oblastima.
Posebno je istakao značaj iseljeničke zajednice iz Crne Gore u Republici Turskoj, koja je tokom čitavog 20. vijeka gradila most prijateljstva, kulturne povezanosti i ekonomskih veza između dvije države.
Govoreći o aktuelnim dešavanjima u Crnoj Gori, Šahman je ukazao da „nemili događaji na ulicama ne predstavljaju sliku većinske Crne Gore“.
On je uvođenje viznog režima za državljane Republike Turske okarakterisao kao ishitren potez izvršne vlasti.
- To posebno pogađa naše iseljenike, ljude koji žele da uredno žive, ulažu i održavaju veze sa svojom domovinom - rekao je Šahman.
On je dodao da za iseljenike Crna Gora nije samo turistička destinacija, već predstavlja mnogo više od toga.
- Crna Gora je njihova đedovina i očevina. To je pitanje identiteta, emocije i porodične povezanosti. Zato će BDP insistirati da se osobama koje posjeduju iseljeničku karticu omogući bezvizni režim i povlašćen status u Crnoj Gori - dodao je Šahman.&nbsp;
Udruženje iseljenika iz Crne Gore u Turskoj, na čijem čelu je Adil Ozuzun, dobitnik je državne nagrade za diplomatsku promociju Crne Gore što potvrđuje njihov doprinos i posvećenost zemlji porijekla, navode iz BDP-a.&nbsp;
- Vaša uloga je značajna i dragocjena, a ljubav koju gajite prema Crnoj Gori treba da bude prepoznata i cijenjena. Institucije moraju štititi vaš identitet kao iseljeničke zajednice, te kao takvi morate imati uvaženo mjesto u našem društvu - zaključio je Šahman.

Šahman: Insistiraćemo da se onima koji imaju iseljeničku karticu omogući bezvizni režim i povlašćen status u Crnoj Gori

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman najoštrije je osudio prijetnje upućene reisu Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifatu Fejziću, ocjenjujući da takvi napadi predstavljaju udar ne samo na vjerskog poglavara, već i na sve vjernike i osnovne principe crnogorskog društva.
- Prijetnje smrću i poruke mržnje upućene reisu Fejziću nijesu napad samo na njega lično, već i na Islamsku zajednicu, sve vjernike muslimane, ali i na temeljne vrijednosti našeg društva - poručio je Šahman.
On je naglasio da država koja teži članstvu u Evropskoj uniji mora dosljedno štititi demokratske standarde, dijalog i uvažavanje različitosti.
- U zemlji koja pretenduje da bude dio EU i koja treba da praktikuje evropske vrijednosti, ovakvi napadi su apsolutno neprihvatljivi. Sloboda vjere, mišljenja i javnog djelovanja moraju biti zagarantovane, a svi koji ih ugrožavaju moraju biti procesuirani - rekao je lider BDP-a.
Šahman je podsjetio da su muslimani u Crnoj Gori „važan i neodvojiv dio društvenog bića“, te da se prijetnje reisu moraju shvatiti krajnje ozbiljno.
- Pozivam nadležne institucije da hitno i odlučno reaguju, zaštite bezbjednost reisa Islamske zajednice i pokažu da Crna Gora ostaje država u kojoj nasilje i prijetnje nemaju prostora - zaključio je Šahman u objavi na Facebooku.

Šahman: Prijetnje reisu Fejziću su napad na sve vjernike i temeljne vrijednosti društva – institucije moraju hitno reagovati

Bošnjački demokratski pokret (BDP) će i dalje aktivno doprinositi evropskoj budućnosti Crne Gore, u uvjerenju da integracija u EU predstavlja najbolju šansu za prosperitet svih građana, poručio je predsjednik BDP-a Sead Šahman.
Šahman se sa predstavnika Bošnjačkog demokratskog pokreta sastao sa izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjanom Šarecom, bivšim premijerom Slovenije.&nbsp;
Razgovarano je o ključnim društveno-političkim temama u našoj zemlji, kao i o značaju i perspektivama članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.&nbsp;
Kako je saopšteno iz BDP-a, poseban akcenat stavljen je na važnost nastavka evropskog puta, kao garanta stabilnosti, ekonomskog razvoja i demokratskog napretka naše države.

Predstavnici BDP-a sa Šarecom: BDP će aktivno doprinositi evropskoj budućnosti Crne Gore

Predsjednik Bošnjačkog demokratakog pokreta (BDP) Sead Šahman uputio je čestitku povodom 28. septembra, Međunarodnog Dana Bošnjaka svim pripadnicima bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, zemljama regiona, ali i širom svijeta u dijaspori.
- Podsjećanja radi, prije 32. godine u opkoljenom Sarajevu 27. i 28. septembra 1993. godine održan je bošnjački sabor čije odluke su odredile sudbinu našeg naroda - rekao je Šahman na mreži X.&nbsp;
Dodao je da je ovo jedan od najznačajnijih datuma za bošnjački narod koji se obilježava povodom usvojene Deklaracije o vraćanju tradicionalnog nacionalnog imena Bošnjak.
- Nastojanja Bošnjaka su uvijek bila dobrosusjedska uz izraženu spremnost za izgradnju društva različitosti - zaključio je Šahman.

Šahman: Nastojanja Bošnjaka uvijek bila dobrosusjedska uz izraženu spremnost za izgradnju društva različitosti

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman boravio je, na poziv predsjednika Udruženja iseljenika porijeklom iz Crne Gore Adila Özuzuna, u Turskoj, u regionu Balikesir i tom prilikom poručio da Crna Gora mora više pažnje posvetiti dijaspori. Tokom posjete opštinama Burhanija, Ajvalik i Edremit, Šahman se susreo sa stotinama iseljenika i njihovih potomaka koji su ovaj dio Turske naseljavali u više navrata - nakon Prvog balkanskog rata, zatim 1924. godine, te tokom šezdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka. - Naše iseljeništvo ima značajnu ulogu u jačanju veza između savremenih zemalja kakve su danas Crna Gora i Turska. Prvim generacijama koje su došle iz Pljevalja, Kolašina, Bijelog Polja, Nikšića, Rožaja nije bilo lako, ali su ovdje izgradili svoje porodice, pokrenuli uspješne biznise i afirmisali se u politici, nauci, kulturi i sportu. Njihovi potomci danas predstavljaju most saradnje između naše dvije države - naglasio je Šahman.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806180816_938e74621794bf5529f8811d176d914df275b9b770bb4653be5c43a9d6913f40.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250806180816_938e74621794bf5529f8811d176d914df275b9b770bb4653be5c43a9d6913f40" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Šahman sa gradonačelnikom Burhanije Ali Kemalom"> <figcaption>Šahman sa gradonačelnikom Burhanije Ali Kemalom</figcaption> </figure>  On je istakao sličnosti između regiona Balikesira i crnogorskog primorja - maslinarstvo, razvijen turizam i suživot različitih kultura - što predstavlja značajan potencijal za buduću saradnju i dodatno povezivanje. - Crna Gora i Turska imaju odlične odnose kao prijateljske zemlje i saveznice u NATO savezu, a Crna Gora teži i članstvu u Evropskoj uniji. Naše iseljeništvo u Turskoj može biti snažan pokretač ekonomske i kulturne saradnje, te dodatno osnažiti postojeće veze - dodao je Šahman. Zaključio je da je potrebna veća angažovanost Crne Gore i njenih institucija prema iseljenicima koji žele čvršću vezu sa zavičajem svojih predaka. Tokom boravka u Turskoj, Šahman je razgovarao sa zvaničnicima ovog regiona i to sa Čumali Atilom, guvernerom okruga Burhanija, te Mesutom Erginom, gradonačelnikom Ajvalika-čije je porijeklo iz Pljevalja, od prezimena Bošković.&nbsp; On se sastao i sa gradonačelnikom Edremita Mehmetom Ertašom, kao i sa prvim čovjekom Burhanije Ali Kemalom Devecilerom uz podsjećanje da Burhanija od ranije ima sporazum o saradnji sa pobratimskom opštinom Bijelo Polje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806180816_b8f8569536728f0df8e0720abb8a52a20de2e9fd6850c2e39eff95cd3941189e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250806180816_b8f8569536728f0df8e0720abb8a52a20de2e9fd6850c2e39eff95cd3941189e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Šahman sa gradonačelnikom Edremita Mehmetom Ertašom"> <figcaption>Šahman sa gradonačelnikom Edremita Mehmetom Ertašom</figcaption> </figure>  O turističkim i ekonomskim potencijalima Crne Gore, mogućnostima investiranja i razvojnim šansama naše zemlje, predsjednik BDP-a je govorio na sesiji u organizaciji Privredne komore grada Ajvalika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806180820_bb21382f04aec21ad5cc979f3cf8c036b315539169ca5636c952a1752978e5e5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250806180820_bb21382f04aec21ad5cc979f3cf8c036b315539169ca5636c952a1752978e5e5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Šahman sa gradonačelnikom Ajvalika Mesutom Erginom"> <figcaption>Šahman sa gradonačelnikom Ajvalika Mesutom Erginom</figcaption> </figure>

Šahman u posjeti iseljenicima u Turskoj: Crna Gora mora više pažnje posvetiti dijaspori

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: sead-sahman