Budžet jeste važan za funkcionisanje zdravstvenog sistema, ali nije ključni problem. Mnogo veći izazov predstavlja način raspodjele sredstava, koja bi, prema riječima bivšeg direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Seada Čirgića, trebalo da prate pacijenta, a ne kapacitete zdravstvenih ustanova.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Čirgić je kazao da se iz godine u godinu u zdravstveni sistem ulaže sve više, ali da rezultati izostaju.
- Budžet je važan za funkcionisanje zdravstvenog sistema, ali nije jedini problem &nbsp;već način na koji se raspodjeljuju sredstva, koja bi trebalo rasporediti tako da prate pacijenta, a ne da sredstva prate kapacitete zdravstvenih ustanova, zbog čega se iz godine u godinu sve više troši na zdravstveni sistem a on je sve lošiji i lošiji - rekao je Čirgić.
Govoreći o nestašici ljekova, on ističe da je riječ o višeslojnom problemu, na koji utiču loše planiranje, hronični nedostatak finansijskih sredstava, rigidan sistem javnih nabavki, ali i poremećaji na globalnom tržištu i u lancima snabdijevanja.
- Ne smijemo ni zaboraviti da je Crna Gora malo tržište kada su u pitanju ljekovi bez ikakvog uticaja na farmaceutsku industriju, a koliko smo mali najbolje će ilustrovati podadak da je godišnji promet farmaceutske industrije u svijetu oko dva biliona (2.000 milijardi dolara) to jasno govori koliki je naš uticaj ukupno na to globalno tržište. Problemi su dugogodišnji, a apostrofirao bih posebno sistem javni nabavki koji je rigidan, jer mi imamo sistem nabavki koji obezbjeđuje samo jedan lijek po INN (internacionalni nezaštićeni naziv ili generički naziv lijeka, ili aktivna supstanca koja lijek čini) i za jedan INN imate više proizvođača, a prilikom tenderske procedure mi možemo odabrati samo jednog dobavljača-onog koji je dao najbolju ponuđenu cijenu, pa se onda dešavaju situacije da imate lijek koji ste uveli u sistem, uveli ste u terapiju pacijentima, imate ga ove godine a sljedeće godine je prošao neki drugi lijek istog INN-a, istog generičkog naziva i sljedeće godine hroničnom pacijentu dajete novu terapiju. U suštini to je ista terapija, ali kad se neko navikne na jedan lijek očekuje da će ga imati u kontinuitetu – rekao je Čirgić.
Kao drugi ozbiljan problem, on navodi hronični nedostatak sredstava za nabavku ljekova, koji je direktno povezan sa lošim sistemom planiranja.
- Uvijek kupujete manje nego što su stvarne potrebe zdravstvenog sistema čime prebacujete dio troškova zdravstvene zaštite na pacijente. Na primjer- u medijima se govorilo o nestašici pelena, a radi se o tome da je za pelene planirana određena suma sredstava koja je nedovoljna, kad se iscrpe ta sredstva i kad se povuku sve pelene za taj iznos sredstava pojaviće se nestašica i jedina mogućnost koja preostaje pacijentima je da kupe pelene u privatnoj apoteci i to su u suštini ti problemi. O globalnim poremećajim neću govoriti jer na njih nemamo nikakvog uticaja, ali na ove stvari i te kako možemo uticati - zaključio je Čirgić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čirgić: Hronični nedostatak sredstava, loše planiranje i rigidan sistem nabavki glavni uzroci nestašice ljekova

Nestašice ljekova i medicinskih sredstava u državnim apotekama i zdravstvenim ustanovama izazvale su burne reakcije javnosti i otvorile pitanje funkcionisanja zdravstvenog sistema i sistema javnih nabavki. <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/recepti-propadaju-pojedinih-ljekova-nema-ni-za-novac">Dok Pobjedi iz Montefarma poručuju da nijesu uvoznici i da djeluju isključivo u skladu sa zakonom</a>, bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Sead Čirgić tvrdi da trenutne nestašice nijesu slučajne, već posljedica dugogodišnjih sistemskih slabosti koje su dodatno produbljene u posljednjih nekoliko godina.
<h2>Montefarm: Nedostupnost tržišna a ne institucionalna</h2>
Iz Montefarma su kazali da imaju obavezu da razjasne da ta ustanova nije direktni uvoznik ljekova i medicinskih sredstava, dodajući da se nabavka sprovodi isključivo putem postupaka javnih nabavki, i to samo za potrebe javnih zdravstvenih ustanova i apoteka u mreži Montefarma, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i važećom Listom ljekova Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.
- Na raspisane tendere javljaju se ovlašćeni uvoznici – privatne veledrogerije. U Crnoj Gori, pored 56 apoteka Montefarma, još 124 privatne apoteke imaju ugovor sa Fondom i izdaju ljekove na recept. Ukoliko nekog lijeka nema na tržištu Crne Gore, on nije dostupan ni u privatnim apotekama i tada je riječ o tržišnoj, a ne institucionalnoj nedostupnosti - istakli su iz Montefarma.
Na pitanje Pobjede o razlogu nestašice ljekova metoprolola, klonazepama, amyzol i bactrim Montefarm navodi da „metoprolol“ XL 47,5 mg i 90 mg trenutno nije dostupan na tržištu zbog problema u proizvodnoj liniji kod proizvođača, o čemu su obaviješteni od dobavljača. Ističu da s obzirom na to da Montefarm nije uvoznik, razlozi nedostupnosti nijesu u njegovoj nadležnosti.
- „Klonazepam“ 2 mg nije u prometu u Crnoj Gori jer ga nijedan ovlašćeni uvoznik ne uvozi, zbog čega na raspisane postupke javne nabavke nije bilo ponuda. Kada je riječ o lijeku „amyzol®“, iz Montefarma pojašnjavaju da je pacijentima dostupan „amitriptilin“ u jačinama od 10 mg i 25 mg. Na Listi ljekova ovaj lijek se nalazi po međunarodnom nezaštićenom nazivu (INN) „amitriptilin“, a Montefarm je, kako navode, zakonski obavezan da nabavku sprovodi isključivo prema važećoj Listi i nije u obavezi da nabavlja lijek pod zaštićenim nazivom ukoliko to Lista ne propisuje. Isto važi i za „bactrim®“, jer se na Listi ljekova nalazi njegov terapijski ekvivalent „esbesul®“ 480 mg, koji je dostupan pacijentima u apotekama Montefarma. Nabavka se, naglašavaju, sprovodi isključivo prema Listi ljekova i važećoj regulativi - objasnili su iz Montefarma.
Kada su u pitanju pelene za odrasle, a Pobjedi su se žalili građani da najveći broj gotovo uvijek fali u apotekama, Montefarm navodi da vrši kontinuiranu nabavku veličina S, M i L.
- Tokom 2025. godine iz skladišta Montefarma isporučeno je gotovo 2,5 miliona komada pelena koje su građani preuzeli na recept (L – 1.800.510, M – 610.390, S – 75.840). Snabdijevanje se odvija u skladu sa tenderski ugovorenim količinama i isporukama dobavljača. „Ventolin aerosol“ 200×0,1 mg dostupan je u ograničenim količinama u mreži od 56 apoteka. Nova isporuka bila je najavljena za 9. januar, ali je pomjerena zbog problema u transportu prilikom uvoza, a dodatne količine su najavljene za 16. januar. Što se tiče fiziološkog rastvora, Montefarm navodi da nabavku vrši isključivo za potrebe javnih zdravstvenih ustanova. Zalihe u skladištu su stabilne i snabdijevanje se odvija nesmetano, dok se tenderski nabavljene količine ne distribuiraju apotekama jer nijesu namijenjene maloprodaji, niti su ikada bile - naveli su iz Montefarma.
Oni su naglasili da se na Listi nalazi oko 1.600 ljekova, kao i da se dodatno obezbjeđuju ljekovi za rijetke i teške bolesti van Liste, kao i da povremena nedostupnost pojedinih ljekova, uzrokovana problemima u proizvodnji ili uvozu, kako navode, ne predstavlja kolaps zdravstvenog sistema niti sistema javnih nabavki.
<h2>Čirgić: Sistem je pod stalnim pritiskom</h2>
Bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, međutim, smatra da trenutne nestašice nijesu slučajnost, već posljedica dugogodišnjih sistemskih slabosti u organizaciji zdravstvenog sistema.
- Ključni uzroci su hronični nedostatak finansijskih sredstava, neadekvatno planiranje potreba, ograničenja važećeg sistema javnih nabavki i globalne poremećaje u lancima snabdijevanja, uz činjenicu da je crnogorsko tržište malo i bez uticaja na farmaceutsku industriju. Planiranje potreba za ljekovima i medicinskim sredstvima nije usklađeno sa realnim potrebama zdravstvenog sistema, što je u prethodnim godinama dovodilo do periodičnih obustava isporuka od strane dobavljača. Posljedica takvog stanja je sve učestalije prebacivanje dijela troškova zdravstvene zaštite na pacijente, iako su lijekovi i terapije garantovani važećim zakonskim i ustavnim okvirom, što ozbiljno narušava princip dostupnosti zdravstvene zaštite - upozorio je Čirgić.
Posebno je istakao strukturni problem sistema javnih nabavki, koji se sprovodi po generičkom (INN) nazivu, pri čemu se ugovor zaključuje sa jednim ponuđačem.
- Kada izabrani dobavljač ne može da ispuni ugovorne obaveze zbog proizvodnih ili logističkih problema, zdravstveni sistem nema mogućnost brze alternativne nabavke. Time se, odgovornost za nestašice pogrešno prebacuje na proizvođače, iako je osnovni problem nepostojanje sistemskih mehanizama za kontinuitet snabdijevanja. Za razliku od javnog sektora, privatne apoteke posluju u fleksibilnijem regulatornom okviru, što im omogućava da u kratkom roku obezbijede lijekove od alternativnih proizvođača. Zbog toga se dešava da su pojedini ljekovi dostupni u privatnom, ali ne i u državnim apotekama, što dodatno slabi povjerenje građana u javni zdravstveni sistem -naglasio je Čirgić.
<h2>Negativni efekti</h2>
On je naveo da su se povremene nestašice dešavale i tokom njegovog mandata, ali u manjem obimu. Razlike između tadašnjeg i današnjeg stanja, kako kaže, posljedica su fiskalne politike i programa „Evropa sad 1“, koji razgrađuje zdravstveni sistem, te upozorava da se kulminacija negativnih efekata može očekivati u narednom periodu.
- Što se tiče pelena, „ventolina“ i fiziološkog rastvora, zdravstvene ustanove su bile prinuđene da uvedu režime racionalizacije i štednje, što se negativno odrazilo na kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite. Trenutni menadžment Montefarma radi profesionalno i dobro u okviru postojećih zakonskih ograničenja, ali odgovornost za uspostavljanje fleksibilnog i pouzdanog sistema nabavki leži na Ministarstvu zdravlja - naglasio je Čirgić.
Na pitanje da li je zdravstveni sistem u kolapsu, Čirgić odgovara da sistem i dalje funkcioniše, ali uz izražene strukturne i operativne poteškoće, ograničenu dostupnost ljekova, povremene nestašice osnovnih medicinskih sredstava i rastuće finansijsko opterećenje pacijenata.
- Najveće posljedice, snose penzioneri, hronični bolesnici i djeca. Posebno penzioneri koji su cijeli radni vijek izdvajali značajna sredstva za zdravstveni sistem, a danas nijesu u mogućnosti da obezbijede lijek ili medicinsko sredstvo -upozorio je Čirgić.
Kao rješenje, on je naveo da ne neophodno realno planirati potrebe potpunim finansijskim pokrićem i reformom sistema nabavki, uključujući sprovođenje nabavki putem javnog poziva u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, umjesto rigidnih procedura Zakona o javnim nabavkama.
- Bez takvih sistemskih promjena, zdravstveni sistem će nastaviti da funkcioniše pod stalnim pritiskom, uz visok rizik ponavljanja nestašica, čiju cijenu će, kao i do sada, plaćati građani, naročito oni najranjiviji - zaključio je Čirgić.

Recepti propadaju, pojedinih ljekova nema ni za novac

Problemi u zdravstvu se mogu i moraju rješavati. Ništa se ne dobija bez suštinskih promjena, jer tragični slučajevi u bolnicama nijesu individualna greška već sistemski problemi - finansija, organizacije i odgovornosti u zdravstvenom sistemu.&nbsp;
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, kazao bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, koji dodaje da smjena ministra neće riješiti problem ukoliko se nastavi sa istom praksom.
Stanje u zdravstvenom sistemu bi, kaže ocijenio prosječnom ocjenom između tri i četiri, jer ustanove rade, ali je dostupnost zdravstvenoj zaštiti sve lošija i lošija.
Navodi i da stanje u zdravstvenom sistemu prati stanje duže od 20 godina i kaže da stanje nikad nije bilo lošije.
- Toliko tragičnih ishoda, sa toliko lošom slikom zdravstvenog sistema u javnosti, pa svakako da ima razloga da se ministar pozove da da ostavku, jer su za manje propuste ministri podnosili ostavke, a ovo su sada već ozbiljne situacije, koje pale alarm ne samo u zdravstvenom sistemu, nego treba da upale alarm i u Vladi. Tu se nešto mora hitno preduzimati, rekao je Čirgić.&nbsp;
Najviše ga zabrinjava, poricanje problema koji postoje u zdravstvenom sistemu, što je, kako kaže bilo vidljivo i tokom skupštinskog zasijedanja na kojem je ministar zdravlja Vojislav Šimun odgovarao na pitanja poslanika.
- Ako poričete &nbsp;i kažete da nema problema u zdravstvenom sistemu koji je očigledan svima onda imate problem i da ga rješavate, zapravo ne vidite kako da ga riješiti. Da bi se situacija mijenjala mora se iz korijena, suštinski nešto mijenjati. Ni smjena ili ostavka ministra Šimuna neće riješiti ništa ako se nastavi sa istom praksom vođenja resora zdravstva, &nbsp;poručio je Čirgić.
Komentarišući više tragedija sa smrtnim ishodom u crnogorskom bolnicama, djece, novorođenčadi i porodilja, kaže da se za &nbsp;takve propuste mora ispitati sistemska odgovornost. Zakoazao je, objašnjava, sistem nadzora i organizacije rada, a koji su u nadležnosti Ministarstva zdravlja.&nbsp;
- &nbsp;Ne možemo to svesti na problem jedne jedinke u sistemu, tu se mora djelovati sistemski da bi se problemi rješavali, odnosno da bi se zdravstveni sistem postavio na zdrave osnove. Najveći problem je što se poriče postojanje tog problema, pokušava se prikazati zdravstveni sistem boljim nego što u suštini jeste. Ne sporim da u zdravstvenom sistemu ima jako dobrih ljekara i direktora u zdravstvenim ustanovama, ali u svakom slučaju vidimo da u samoj organizaciji nešto ne štima - istakao je Čirgić.
Kaže da ne vjeruje ministrovim riječima da će pravda biti zadovoljena, jer i sam ministar odbacuje odgovornost, iako nikad nije bilo toliko tragičnih slučajeva u zdravstvenom sistemu.
- Izostale su interne i eksterne inspekcije, pretpostavljam da ima jako malo inspektora &nbsp;koji kontrolišu rad svih zdravstvenih ustanova, dakle nešto ne štima u samoj organizaciji i tu ako se utvrdi individualna odgovornost i ona treba da ide po vertikali - naglasio je Čirgić.
Budžetom za 2026. godinu za zdravstvo je planirano 487 miliona. Taj budžet je već dugi niz godina potcjenjen, kaže Čirgić i podsjeća da je tako bilo i dok je on bio direktor Fonda za zdravstveno osiguranje.&nbsp;
- Struktura budžeta je takva da se najviše sredstava, preko 90 posto odnosi na zarade zdravstvenih radnika, na ljekove i medicinska sredstva. Lako je pretpostaviti da za zarade ne smije faliti, ali će faliti za ljekove i medicinska sredstva i vidjeli smo do čega to dovodi u toku godine. Svjesno se planira nedostatak tih sredstava, čim se nije mogao koncipirati prijedlog budžeta za 2026.godinu, jer je neizvjesno hoćemo li imati onoliko prihoda koliko planiraju budžetom - istakao je Čirgić. &nbsp;
Podsjeća i da je Ministarstvo finansija najavilo mogućnost zaduženja do tri milijarde, što nije do sada zabilježeno i vjeruje da je to zbog toga što je 2026.godina predizborna.
- Ne smiju se dozvoliti lomovi u zdravstvenom, niti bilo kojem drugom sistemu, pa će se ta mogućnost zaduženja koristiti da bi se sanirali ti problemi. Nije svejedno hoćete li realno planirati budžet na početku godine ili ćete obezbjeđivati nedostajuća sredstva na kraju godine, jer tokom cijele godine ta nedostajuća sredstva će praviti probleme upravo pacijentima - podučio je Čirgić.
Predviđa da će najviše nedostajatii ljekova i medicinskih sredstava, ali i novca u organizacijama ostvarivanja prava osiguranika, poput refundacije troškova bolovanja, za liječenje van sistema, a svi ti troškovi, kako kaže, rastu iz godine u godinu.
- Kod nas rastu troškovi jako brzo, taj rast je 10 odsto na godišnjem nivou, što je nezabilježeno u bilo kojoj ekonomiji na svijetu. To je ogroman problem za Ministarstvo finansija, jer ono mora nadomjestiti sredstva., Reforme i populizam ne idu zajedno - zaključio je Čirgić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

1250x600

1084x550

Čirgić: Tragični slučajevi u bolnicama nijesu individualna greška već sistemski problemi

U informativnoj emisiju "24 sata" na Televiziji E, sa početkom u 19 sati, pogledajte:
- Koji su ključni problemi u zdravstvu i da li će Budžetom za 2026. biti zadovoljene sve potrebe zdravstvenog sistema? 
 
- Šta je pokazala revizija budžeta za prošlu godinu? 
 
- Istražujemo: kako štićene ličnosti ulaze u UIKS? 
 
- Što donose rezultati izbora za predsjednika entiteta Republika Srpska? 
 
- Koje su glavne izmjene mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajinu, nakon sastanka u Ženevi?
Gost "24 sata: Sead Čirgić, bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje.
Informativnu emisiju večeras vodi Marina Ilić.

Informativna emisija "24 sata": Gost Sead Čirgić

Planiranje budžeta za zdravstvo za 2026. godinu ponovo otvara pitanje stabilnosti javnih finansija i održivosti zdravstvenog sistema. Dok Ministarstvo finansija nastavlja da projektuje rashode prema trenutnom izvršenju, stručnjaci upozoravaju da takav pristup zanemaruje realne potrebe sektora, čiji su troškovi u stalnom i ubrzanom rastu. Na to posebno ukazuje bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, koji u razgovoru za Portal ETV detaljno objašnjava zašto se zdravstveni sistem iz godine u godinu pretvara u – balon koji se sve više naduvava.
Bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, u razgovoru za Portal ETV, kazao je da je Ministarstvo finansija planiralo budžet za potrebe zdravstvenog sistema za 2026. godinu na isti način kao i prošle godine — prema onome što vide kao izvršenje budžeta u tekućoj godini, ne uzimajući u obzir stvarne troškove, koje treba uvećati za očekivani rast zdravstvene potrošnje u narednoj godini.
– Unazad nekoliko godina imamo godišnji rast zdravstvene potrošnje od 10%, što je duplo više u odnosu na prethodni period, i toliki rast je najveći u Evropi – naglasio je Čirgić, dodajući da je upravo ovakav skok ono što najviše muči Ministarstvo finansija.
Prema njegovim riječima, – toliku ekspanziju troškova ne može izdržati nijedna ekonomija u svijetu – te iz godine u godinu zdravstveni sistem postaje sve veći problem za javne finansije, odnosno pretvara se u balon koji se neprestano naduvava. Čirgić je istakao da je budžet od 487 miliona eura podcijenjen, jer Ministarstvo finansija – nije u mogućnosti da obezbijedi ono što su stvarne potrebe zdravstvenog sistema – i planira da probleme rješava u posljednjem kvartalu naredne godine, – očekujući da se dese čuda.
On je rekao da će manje planirana sredstva tokom sljedeće godine praviti iste probleme: duge liste čekanja, prevaljivanje troškova zdravstvene zaštite na pacijente, moguće povremene nestašice lijekova, dalje slabljenje javnog sektora i sve snažniji privatni sektor, koji će još jače privlačiti zdravstvene radnike iz javnih ustanova.
Čirgić ne očekuje značajno lošiju situaciju u odnosu na ovu godinu, a kao ključne razloge navodi činjenicu da je sljedeća godina predizborna, te da se – neće dozvoliti jači poremećaji u zdravstvenom sistemu.
Takođe dodaje da budžet od 487 miliona eura, iako podcijenjen, – nije suštinski lošiji nego prethodnih godina.
Zakonom o budžetu za 2026. planira se mogućnost zaduženja od 3,1 milijarde eura, a Čirgić je kazao da će Ministarstvo finansija tu mogućnost sigurno iskoristiti ukoliko bude potrebna intervencija u zdravstvenom sistemu.
– Nije slučajno što se daje mogućnost tolikog zaduženja, jer se želi obezbijediti finansijska stabilnost do parlamentarnih izbora po svaku cijenu – poručio je.
Ističe i da EU vidi Crnu Goru u svom savezu i neće dozvoliti lom koji bi mogao izazvati veću krizu i dovesti do vanrednih parlamentarnih izbora.
– Sve u svemu, ‘momci’ imaju sreće, zbog čega vjerujem da nećemo imati značajno lošiju situaciju – zaključio je Čirgić u razgovoru za Portal ETV.

Miraš Dušević

Čirgić: Zdravstveni sistem postaje balon koji se opasno naduvava

Bolnice bez ljekova i kadra, pacijenti bez terapije, a ministar zdravlja bez odgovora. Dok se nižu smrtni slučajevi i alarmi iz zdravstvenih ustanova, Vojislav Šimun službeno je odsutan i to polovinu mandata. Zdravstveni sistem, upozoravaju stručnjaci, sve dublje tone u krizu.
<h2>Tragične posljedice</h2>
Smrt porodilje Drite Tafe iz Ulcinja gotovo da je izblijedila iz javnog sjećanja. Skoro godinu kasnije, slovenačka komisija potvrdila je ono što su mnogi sumnjali, da su u njenom liječenju napravljeni propusti. I? Tišina. Ministar nastavlja da ćuti, a sistem da ponavlja iste greške.
U jednoj sedmici krajem oktobra, u nikšićkoj bolnici umrlo je novorođenče, a zatim 35-ogodišnja pacijentkinja. I opet se čeka nalaz komisije, a ministar je opet odsutan.
- Mi za sobom imamo puno smrtnih slučajeva, nekoliko preminulih beba, trudnice, djecu sa neprepoznatim endokarditisom, toliko alarma, ministar se nije udostojio ni da se pojave. Kad se desilo na Cetinju šta se desilo, ljekari su mi rekli da se nikad nije pojavio ni u Domu zdravlja, ni u bolnici. Sad u Nikšiću vidite direktora bolnice koji sam stoji i sam iznosi situaciju.. Šta je on uradio da se svi osjetimo malo sigurnije? Ništa. Dok su bili požari, ministar je ležao na plaži ispred Splendida, kad se desio masakr na Cetinju ministar se sakrio, kad se desilo ovo u Nkšiću ministar je bio u Kopenhagenu, pa u Budimpešti - kazala je u emisiji "Reflektor" na TV Vijesti doktorka Milena Popović Samardžić.
Na saslušanje skupštinskog Odbora za zdravstvo nije došao jer je, kako je rečeno, morao da prisustvuje međunarodnom forumu o vodi, koji je održan dva dana kasnije.
<h2>Davljenje u političkim vodama</h2>
Istovremeno, zdravstveni sistem davi se u političkim vodama. Fond za zdravstveno osiguranje traži dodatna sredstva, nestašice ljekova postaju svakodnevica, pacijenti terapiju plaćaju iz svog džepa. Na listama čekanja hiljade ljudi, mnogi mjesecima bez pregleda. Ljekari odlaze.
- Zdravstveni sistem više ne može da čeka, nije pitanje ima li problema, već koliko može da izdrži ovaj odnos vlasti. Svjedočilii smo da su najteži pacijenti ostajali bez terapije, da su ljekovi skuplji i da je veći skok nego u EU, a građani plaćaju iz svog džepa 40 odsto - kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), doktor Elvir Zvrko.
Dok građani broje živote izgubljene u bolničkim sobama, zadnje pare za terapiju i mjesece do hitnog pregleda, ministar se bavi političkim kadrovanjem i putnim nalozima.
Smijenjeni direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić kazao je da iza nezakonite smjene vidi politički uticaj ministra zdravlja Vojislava Šimuna i istakao da je smjena povezana sa njegovim upozorenjima o lošem finansijskom stanju Fonda.
<h2>Sistem na aparatima</h2>
Fond nema novca, dugovi rastu, a sistem se održava na aparatima.
- Može se obezbjedjivati sve dok budu imali mogućnost za zaduživanje i zaduživaće se sve više, a zdravstveni sistem ne funkcioniše. Prošle godine imali smo kupovinu ljekova iz džepa u visini od 60 miliona eura, što je tri puta više nego par godina ranije. 2019. su privatne zdravstvene usluge radile s minusom, a sad imamo procvat privatnih zdravstvenih ustanova. Sve to govori da naš zdrvastveni sistem loše funkcioniše - ocijenio je bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.
Pacijenti u svemu postaju dio statistike države u kojoj je zdravlje postalo privilegija, a tragedije samo još jedna tačka u arhivi Ministarstva zdravlja.

Amra Tahirović

Ministar ćuti i putuje, a zdravstveni sistem "na aparatima"

Najavljivao sam upravo ovo što se danas dešava - duge liste čekanja i prebacivanje troškova zdravstvene zaštite na pacijente. Prošle godine građani su iz svog džepa platili više od 60 miliona eura za ljekove, tri puta više nego prije nekoliko godina - kazao je za Televiziju E bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić komentarišući stanje u zdravstvenom sistemu od uvođenja programa Evropa sad 1.
Građani zamijeraju duge liste čekanja, skuplje ljekove i neadekvatno ponašanje medicinskog osoblja. Stručnjaci ocjenjuju da je takvo stanje u zdravstvenom sistemu posljedica nedostatka novca u zdravstvu do kojeg je doveo projekat Evropa sad 1. Njime je, uz povećanje plata i penzija, ukinuto plaćanje doprinosa Fondu za zdravstveno osiguranje što je ostavilo sistem bez stabilnog izvora finansiranja.
Čirgić je u emisiji "24 sata" istakao da su privatne klinike, koje su do 2020. radile s minusom, danas imaju procvat što jasno pokazuje da državni zdravstveni sistem loše funkcioniše.
Smatra da bez sistemskih promjena slijede još veći problemi.
- Kolaps sistema, bruka sistema, nastala je onog momenta kada smo imali smrtni slučaj novorođenčadi. Podsjeticu vas na još jedan slučaj koji se desio prošle godine kada je umrla porodilja Drita Tafa. Za mene je to poraz sistema i suštinski kolaps - naveo je Čirgić.
Govoreći o finansijama, ne očekuje da će država da obezbijedi nedostajući novac.
- S tim da se može obezbjeđivati dok imaju mogućnost za zaduživanjem. Zaduživaće se kao što čine svake godine, sve više, a vidimo da zdravstveni sistem sve teže funkcioniše - rekao je Čirgić.
Novinarka Antene M Biljana Jovićević kazala je da su mnogi stručnjaci najavljivali da će se ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje u povećanjem plata na uštrb toga prije ili kasnije pokazati kao problem.
Novinar Monitora Zoran Radulović naveo je da ćemo shvatiti da je povišica nekome donijela ogroman novac, a nekome ne baš puno, te da smo izgubili ono što je najvažnije.
- Pravo na kvalitetno ili besplatno liječenje - istakao je on.
Da u Fondu nedostaje novca ranije je upozoravao i bivši direktor Vuk Kadić, koji je nedavno razriješen sa te funkcije.&nbsp;
Prijedlogom budžeta za 2025. za zdravstvo je opredijeljeno oko 450 miliona, oko 80 manje nego što je Fond tražio. Od toga je za ljekove namijenjeno 140 miliona. Da to neće biti ni blizu dovoljne sume ukazuje podatak da je tokom ove godine na ljekove fakturisano više od 300 miliona.
Dok ministar finansija Novica Vuković poručuje da ulaganje u zdravstvo nije trošak, već investicija, pacijenti svakodnevno osjećaju posljedice hroničnog nedostatka novca.&nbsp;
Novi model finansiranja, najavljen u budžetu za narednu godinu, tek treba da pokaže da li će crnogorski zdravstveni sistem uspjeti da stane na zdrave noge.

Čirgić: Bez sistemskih promjena slijede još veći problemi

Nekadašnji direktor FZO Sead Čirgić poručuje za Antenu M da je potrebno što prije uraditi rebalans Budžeta kojim će se za redovno funkcionisanje zdravstvenog sistema u ovoj godini obezbijediti dodatnih oko 60 miliona eura. Svako kašnjenje u reakciji, kako naglašava, ugroziće pravo na zdravstvenu zaštitu onih koji su za isti najviše vezani, penzionera i hroničnih bolesnika.
- Izjavu gospodina Jevta Erakovića treba shvatiti ozbiljno, tim prije što je i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, gospodin Vuk Kadić već najavio neophodnost donošenja rebalansa Budžeta, radi nesmetanog funkcionisanja zdravstvenog sistema, sa naglaskom da je to potrebno uraditi do kraja oktobra, što upućuje do kada će sistem imati novca”, ocjenjuje za Antenu M nekadašnji direktor FZO Sead Čirgić.
On je komentarisao opozicione tvrdnje da je zdravstveni sistem na ivici bankrota.
Podsjetimo, tokom skupštinske rasprave o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, poslanik DPS-a Jevto Eraković, upozorio je da će, ukoliko ne dođe do rebalansa Budžeta, odnosno novog zaduživanja, doći do kolapsa zdravstvenog Sistema, zbog čega će sistem, kako je poručio, nakon narednih 15 dana morati da stane.
Kazao je i da očekuje brzi odgovor na ove alarmantne podatke, jer, kako je naglasio, nije potrebno pojašnjavati kakve bi mogle biti posljedice.
Čirgić ističe da Eraković dolazi iz centra sistema.
- Osim toga, gospodin Eraković dolazi iz centra sistema, gdje, vjerujem, prepoznaje nagovještaje problema u zdravstvenom sistemu. Ono što se može pretpostaviti na osnovu javno dostupnih podataka, Budžeta fonda, projekcije potrebnih sredstava za narednu godinu, dinamike potrošnje, kao i konsolidovanih obaveza Fonda prema završnom računu Budžeta države za 2024. godinu, za redovno funkcionisanje zdravstvenog sistema u ovoj godini potrebno je obezbijediti, prema mojim procjenama dodatnih oko 60 miliona eura- smatra Čirgić.
Svako kašnjenje u reakciji, kako naglašava, ne samo Ministarstva finansija, već i Ministarstva zdravlja, koje, navodi Čirgić, poslovično kasni, na potrebe zdravstvenog sistema ugroziće pravo na zdravstvenu zaštitu onih koji su za isti najviše vezani, penzionera i hroničnih bolesnika.
- Takođe, bez dodatnih sredstava neće biti ni novca za zarade u zdravstvu. Ovo je još jedan test brige države za svoje građane. I umjesto što se čeka spasonosni recept stručnjaka iz Svjetske banke, koja će, između ostalog predložiti ukidanje Fonda, potrebno je uraditi upravo suprotno, obezbijediti njegovu punu autonomiju, sa stabilnim izvorima prihoda, kako bi se preduprijedili ovakvi problemi- poručuje Čirgić.
Poslanik Eraković saopštio je da su informacije koje je iznio na sjednici dobili od FZO.
Tim povodom, Antena M juče je pokušala da kontaktira Fond radi potvrde ili eventualnog pojašnjenja zabrinjavajućih podataka, ali komentar nijesu dobili. Odgovoreno im je kako nijesu u mogućnosti da im izađu u susret.

Čirgić: Za redovno funkcionisanje zdravstvenog sistema neophodno obezbijediti dodatnih 60 miliona eura, izjavu Erakovića shvatiti ozbiljno

Kašnjenje potpisivanja ugovora Fonda za zdravstveno osiguranje sa privatnim apotekama će od 30. septembra uzrokovati prekid saradnje sa privatnim apotekama - ukazao je bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.
On je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, konstatovao i da se iz saopštenja Fonda za zdravstveno osiguranje ne može zaključiti kada će taj ugovor biti obnovljen.
- Ono što sasvim sigurno znamo jeste da će cijenu toga plaćati građani, odnosno pacijenti - a obično to bude najugroženija kategorija pacijenata - istakao je Čirgić.
U sistemu je, dodaje on, 56 Montefarm apoteka.
- Devet na 100.000 stanovnika, dok je evropski prosjek preko 30 na 100.000 stanovnika, zbog čega će građani doći u situaciju da čekaju u redovima za terapiju, a vrlo je moguće da dođe do nestašice ljekova - upozorio je Čirgić.
Saglasnost koju Ministarstvo zdravlja daje Fondu da bi mogao sklopiti ugovor sa apotekama je, podvlači on, formalnost - posao koji se, prema njegovim riječima, završava za jedan dan. Ministru je sa druge strane, kako je podsjetio, trebalo mjesec da odgovori na dopis Fonda.&nbsp;
- Apsolutno nikakvog razloga nije bilo da Ministarstvo zdravlja kasni u odgovoru prema Fondu za zdravstveno osiguranje u tolikom intervalu, a posebno je čudno zašto ministar toliko kasni, s obzirom da vrlo često možemo da vidimo kroz njegova saopštenja da je zdravstvenom sistemu pacijent u centri sistema, što vidimo da nije tačno, nego umjesto pacijenta u centru je procedura - istakao je Čirgić.
Kaže i da se Upravni odbor Fonda za zdravstveno osiguranje ,,mučio” cijelo ljeto da bi odabrao jedan od tri ponuđena modela za saradnju sa privatnim apotekama što, cijeni on, nije posao koji iziskuje toliko vremena.&nbsp;
- Simptomatičan je odnos Ministarstva zdravlja i Upravnog odbora, koji znaju i poznaju značaj dostupnosti ljekova za naše građane, da prave toliko kašnjenje, zbog toga ovdje možemo da kažemo da se radi o cijelom lancu institucionalne neodgovornosti, ali možda nije to u pitanju, ovdje može da djeluje i sistemska opstrukcija prema Fondu za zdravstveno osiguranje - naveo je Čirgić.
Sigurno je, dodaje, da od 1. oktobra naši građani neće moći u privatnim apotekama da podižu pisane terapije.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Čirgić: Od oktobra građani neće moći da podižu pisane terapije u privatnim apotekama, to je institucionalna neodgovornost

Deficit Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) već je, nakon šest mjeseci, dostigao 232 miliona eura iako je fiskalnom strategijom predviđen ukupan deficit do 400 miliona. Prekoračenje od 32 miliona eura iz Fonda PIO objašnjavaju efektima Evropa sad 2, koja je povećala zarade, ali ozbiljno opteretili državnu kasu. Vjeruju, ipak, da će se situacija ublažiti tokom narednih mjeseci, ukoliko se ostvari očekivani rast broja turista i prihoda.
<h2>Rashodi premašili prihode</h2>
Broj penzionera raste, a fiskalni temelji Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja sve su slabiji. Penzije stižu redovno, ali ne zahvaljujući doprinosima, već novcu iz državne kase. Samo u prvih šest mjeseci ove godine, rashodi su premašili prihode za više od 230 miliona eura.
- Već je po fiskalnoj strategiji 400 miliona projektovan deficit za ovu godinu. Znači, ako smo sad na pola godine normalno je da imamo 200 miliona deficita, a on je sada 232 miliona eura. Imajući u vidu da je prvi kvartal kada se tradicionalno slabije puni budžet, a da sada imamo turističku sezonu gdje imamo 130.000 turista u Crnoj Gori, za očekivati je da će se narednih nekoliko mjeseci ispegladiti ovaj dio koji je bio lošiji u prvoj polovini godine i očekujem da će biti u skladu sa fiskalnom strategijom ili približno tome - kazao je direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak.
Glavne razloge za rast deficita Drobnjak vidi u realizaciji projekata Evropa sad 1 i Evropa sad 2.
- Od 1. januara 2024. godine imali smo povećanje minimalnih penzija na 450 eura. I to je koštalo budžet nešto više od 100 miliona eura. To je bila dobra stvar za novije penzionere, ali je koštala državu. A druga stvar, 2. oktobra 2024. godine, primjenom Evrope sad 2, dvije stope doprinosa su se smanjile za nekih 50 odsto, što znači da se za toliko uvećao deficit Fonda PIO - objasnio je Drobnjak.
Da će ova politika ugroziti dva osnovna stuba socijalne sigurnosti - zdravstvenog i penzionog sistema - ranije je upozoravao ekonomista Sead Čirgić, dok je bio na čelu Fonda za zdravstveno osiguranje. Zato sada ističe da deficit nije iznenađenje, već rezultat ekonomske politike koja se bazira na potrošnji bez pokrića, i koja je Crnu Goru dovela do dvostruko veće inflacije u odnosu na prosjek eurozone.
- U taj rizik Vlada Milojka Spajića svjesno je ušla, očekujući optimističan rast ekonomije u 2025.godini i smanjenje budžetskog deficita. Međutim, sada već sa sigurnošću možemo reći da se u planovima podbacilo. Više je nego rizično oslanjati funkcionalnost zdravstvenog i penzionog sistema na potrošnju stranaca u Crnoj Gori i naplatu indirektnih poreza, jer Crna Gora nema stabilnu ekonomiju. Populistički programi doveli su do ovolike inflacije, a, nažalost, jasno je da to nije jedini mogući negativan ishod. Zato ako želite stabilan i funkcionalan zdravstveni i penzioni sistem, budimo ljubazni prema strancima jer od njih nam u ovom momentu zavisi zdravstvena zaštita i isplata penzija - rekao je Čirgić.
<h2>Veća zaposlenost kao rješenje</h2>
Rješenja za obezbjeđenje većeg dotoka novca u budžet Fonda Pio, Drobnjak vidi u većoj zaposlenosti.
- Naša ekonomija treba da bude jača. Trebaju nam nove investicije. To je nazdraviji način kada imamo više zaposlenih u sistemu, da nam je ekonomija jača. Dakle, ti zaposleni će uplaćivati poreze, doprinose. To je najzdravi način - rekao je Drobnjak.
Broj penzionera u junu 2025. godine, povećan je za nepun procenat u odnosu na decembar 2024. godine. Iz Fonda PIO naglašavaju da penzioneri ne brinu i da neće kasniti penzije bez obzira na izazove.

Efekti Evrope sad 2 ozbiljno opteretili državnu kasu: Deficit Fonda PIO 232 miliona eura

Ekvadorsko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je u Mineapolisu agent američke imigracione službe ICE pokušao ući u njihov konzulat tokom masovne deportacijske operacije, ali su ga spriječili zaposleni u konzulatu.
Ministarstvo vanjskih poslova Ekvadora navelo je da je u utorak agent američke službe ICE-a (Immigration and Customs Enforcement) pokušao ući u konzulat te zemlje u Mineapolisu, ali su ga u tome spriječili zaposlenici konzulata koji nisu dozvolili njegov ulazak u prostorije.
Zbog ovog pokušaja ministarstvo je uputilo "notu protesta" Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Kitu, glavnom gradu Ekvadora, zahtijevajući da se ovakvi incidenti "ne ponove". U saopštenju se navodi da je postupanje osoblja konzulata osiguralo zaštitu ekvadorskih državljana koji su se u tom trenutku nalazili u zgradi.
U saopštenju je incident opisan kao "pokušaj upada u Konzulat Ekvadora u Mineapolisu od ICE agenata". Incident se dogodio tokom masovne deportacijske operacije u kojoj je oko 3.000 teško naoružanih agenata ICE-a i američke Granične patrole, po nalogu predsjednika Donalda Trampa datom prije nekoliko sedmica, bilo raspoređeno u saveznoj državi Minnesota.
Ni Stejt department ni Ministarstvo za domovinsku sigurnost, pod čijom su nadležnošću ICE i Granična patrola, nisu odmah odgovorili na upite agencije Rojters za komentar. Ministarstvo vanjskih poslova Ekvadora u saopštenju nije iznijelo mnogo dodatnih detalja o dešavanjima u konzulatu.
Svjedoci koji rade u maloprodajnim objektima u blizini konzulata rekli su da su vidjeli imigracione agente kako pokušavaju ući u zgradu.&nbsp;
- Vidjela sam službenike kako gone dvije osobe na ulici, a onda su te osobe ušle u konzulat i službenici su pokušali ući za njima - ispričala je jedna žena, koja je tražila da ne bude imenovana, navodeći strah od odmazde savezne vlade.&nbsp;
Dodala je da agenti, koliko je ona mogla vidjeti, "nisu uspjeli ući u konzulat".
Podsjeća se da se, u skladu s međunarodnim sporazumima, ambasade, konzularna predstavništva i drugi diplomatski objekti smatraju suverenim teritorijem države koju predstavljaju te su zaštićeni diplomatskim imunitetom od neovlašćenog ulaska agenata drugih vlada.
Operacija pod nazivom "Operation Metro Surge", kojom se sprovodi Trampova pojačana primjena imigracionih propisa u Mineapolisu, dovela je do smrtonosnog ranjavanja dvoje američkih državljana na ulicama ovog najvećeg grada Minesote, što je izazvalo sedmicama duge proteste u gradu i širom zemlje.
Kako je politički pritisak za deeskalaciju tenzija rastao, Trampov zaduženi za pitanja granice Tom Homan u utorak se sastao s gradonačelnikom Mineapolisa i guvernerom Minesote, nastojeći smiriti krizu.

Diplomatski skandal: ICE agent pokušao silom ući u konzulat Ekvadora u Mineapolisu, spriječilo ga osoblje

Prodaja automobila u Evropskoj uniji (EU) ubrzala je u decembru, ali se u prošloj godini zadržala značajno ispod pretpandemijskog nivoa, objavilo je Udruženje proizvođača vozila (ACEA).&nbsp;
&nbsp;U decembru je u EU registrovano 963,32 hiljade novih automobila, 5,8 odsto više nego na kraju 2024, izračunali su u ACEA.&nbsp;
&nbsp;U novembru je njihov broj na godišnjem nivou porastao 2,1 odsto.
&nbsp;Prodaja novih električnih automobila na baterije skočila je 51 odsto, uz 217,9 hiljada registracija.&nbsp;
&nbsp;Snažan rast zabilježen je i u segmentu plug-in hibrida, 36,7 odsto, uz 102,91 hiljadu registrovanih novih vozila.&nbsp;
&nbsp;Najviše registracija zabilježeno je u kategoriji hibridnih električnih automobila, ukupno 324,8 hiljada, 5,8 odsto više nego na kraju 2024.&nbsp;
&nbsp;Prodaja benzinaca i dizelaša pala je 19,2 odsto, odnosno 22,4 odsto.&nbsp;
&nbsp;U grupi vodećih tržišta, prodaja u Njemačkoj porasla je 9,7 odsto, a u Italiji 2,3 odsto. U Francuskoj je smanjena 5,8 odsto, a u Španiji 2,2 odsto.&nbsp;
&nbsp;U cijeloj prošloj godini prodaja automobila u EU porasla je 1,8 odsto, uz ukupno 10,82 miliona novih registracija, što je i dalje značajni manje nego u periodu prije pandemije.&nbsp;
&nbsp;Električni automobili na baterije činili su 17,4 odsto tržišta EU, značajno više nego u 2024, kada je njihov udio iznosio samo 13,6 odsto.&nbsp;

Prodaja automobila u EU ubrzala na kraju prošle godine

U narednom periodu može se očekivati puna mobilizacija „rusko-srpskog sveta“ na opstrukciji, usporavanju i po mogućnosti prekidu puta Crne Gore u EU. Kao i do sada, glavna poluga tog pritiska će ići kroz Srpsku pravoslavnu crkvu i antagonizaciju srpskog i crnogorskog identiteta u Crnoj Gori. To je, u razgovoru za <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/videnovic-ruska-sluzincad-u-srbiji-nece-dozvoliti-ulazak-crne-gore-u-eu-pred-najopasnijim-ste-periodom-od-2006-godine">Portal Analitika</a>, ocijenio profesor Univerziteta u Beogradu Ivan Videnović.
<h2>Ko pristaje da mu Knežević bude lider - nije ni Srbin ni Crnogorac</h2>
Kako navodi, u pokušajima opstrukcija evropskog puta Crne Gore, koji dolaze od dijela vladajuće većine predvođenog liderom Demokratske narodne partije (DNP) Milanom Kneževićem, vidljivi su prsti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ali, smatra on, ti prsti pokazuju znake slabosti i nedostatka boljeg izbora.&nbsp;
- Ja zamišljam da je Srbin iz Crne Gore jednako ponosan kao i Crnogorac iz Crne Gore. Zato ne mogu da zamislim Srbina iz Crne Gore koji pristaje da mu Milan Knežević bude lider. To onda nije ni Srbin ni Crnogorac, to je - ništa - ističe Videnović.&nbsp;
Podsjeća da je u nekoj vrsti novogodišnje čestitke, 31. decembra objavio da Crna Gora ulazi u najopasniji period od obnove nezavisnosti 2006.&nbsp;
- Po modelu Ukrajine, radikalska ruska služinčad u Srbiji ne smije dozvoliti sada izvjestan ulazak Crne Gore u EU. Oni će počiniti svaki zločin radi izazivanja haosa i nestabilnosti koji bi odložio ili prekinuo skoro završen proces pridruživanja. Oni ne mogu zamisliti, ne smiju dozvoliti da Srbi, kojima su namijenili mjesto duboke ruske provincije, imaju braću, kumove i prijatelje u Crnoj Gori, koji su građani svjetlucave, moderne, razvijene Evrope. Preuzeće svaki Putinov zločin u Ukrajini da ta bratstva, kumstva i prijateljstva unište. Iskreni srpski patriotizam, kontra-patriotizam izdajničkom radikalizmu vlasti, crkve i dijela opozicije, zahtijeva snažnu podršku Crnoj Gori da se odupre svom snagom ruskim plaćenicima u narednom periodu - jasan je sagovornik Analitike.
<h2>Ne treba mijenjati ljude i identitete već politiku i praksu SPC</h2>
Nedavno je u Podgorici učestvovao na promociji, kako kaže, odlične knjige “Crna Gora i Srbija: Plišani razvod?”, čiji je jedan od dva autora ambasador prof. Vesko Garčević. Tom prilikom je, podsjeća, rekao da ne može biti problem u Crnoj Gori to što postoje dva legitimna nacionalna identiteta – crnogorski i srpski.&nbsp;
- Nacionalni identitet ne možete propisati, ne možete ga oduzeti, ma kad da je stečen, a ne mogu ni oni jedan drugog nadjačati. Problem sa ta dva identiteta nije to što postoje, nego što su asocirani sa različitim politikama. Crnogorski identitet je povezan sa modernom nezavisnom državom i građanskim, multikulturalnim i harmoničnim društvom okrenutim Evropi. Srpski nacionalni identitet je asociran sa radikalskim, proruskim, anahronim, autarhičnim, hegemonističkim, dokazano neuspješnim konceptom srpskog nacionalnog interesa, koji je proizveo teške zločine i genocid. Problem je dakle u politikama, a ne u identitetima - objašnjava Videnović.&nbsp;
Da je srpska politika okrenuta onim ciljevima kojima je okrenuta crnogorska, dodaje, ne bi bilo potrebe da pričamo o identitetima.&nbsp;
- Crna Gora bi bila harmonično građansko društvo u kome bi svako nosio svoj identitet kao što nosi krvnu grupu ili klub za koji navija. I to bi još nekako bilo i rješivo. Ali tu dolazimo do drugog, mnogo većeg problema, a to je većinska crkva – organizacija koja nema predstavnički i izborni legitimitet, a ima ogromnu moć i politički uticaj, koja bez skrupula negira jedan od ta dva legitimna nacionalna identiteta. I to onaj istorijski, po kome država nosi ime. Mi ne treba da mijenjamo ljude i identitete, treba da mijenjamo politiku i praksu Srpske pravoslavne crkve - kategoričan je Videnović.
Upitan šta očekuje da će biti epilog po mnogima otvorene ucjene u zahtjevima koje je Knežević, uz kolektor u Botunu, postavio Vladi - pitanja jezika i promjene Ustava kao uslove za ostanak u vlasti - Videnović naglašava da je, prema njegovom viđenju, Knežević već reterirao u pogledu zahtjeva za promjenom Ustava i ucjena vladajućoj koaliciji.&nbsp;
- Znate kako, srpskoj opoziciji se spočitava da 13-14 godina “ništa nije uradila”. Šta onda reći o crnogorskoj vlasti koja je bila opozicija i 30 godina ništa nije uradila? To se sada ne ispušta tako lako, pogotovo kada je riječ o neprincipijelnim i moći gladnim radikalima -- ukazuje Videnović.
<h2>Jasenovac kao glavna ideološka batina srpskog sveta u Srbiji, Crnoj Gori i BiH</h2>
Upitan da prokomentariše nedavnu posjetu delegacije Evropskog parlamenta Beogradu i odnos vlasti prema toj posjeti, Videnović ističe da je čitav taj događaj višeslojan u porukama i pratećoj ikonografiji.&nbsp;
- Najprije, ogoljeno je pokazao da je Vučićeva vlast u Srbiji, smišljeno i namjerno, ne samo glavni kočničar evropskih inegracija Srbije, već i njihov najveći protivnik i neprijatelj. Ona je, dakle, neposredni i ključni uzrok 14-godišnjeg zastoja u pregovorima sa EU i praktično okretanja Srbije u suprotnom smjeru od Evrope, kao što vidimo, u pravcu istočnih evroazijskih despotija - ocjenjuje sagovornik Analitike.&nbsp;
Videnović se osvrnuo i na postavljanje izložbe o žrtvama logora Jasenovac uoči dolaska delegacije EP-a. Cijela ta, kako je naziva, travestija oko Jasenovca i, nikom spornog i nikad osporenog, ustaškog genocida u NDH, je postala glavna i zajednička ideološka batina „srpskog sveta“ u Srbiji, Crnoj Gori i BiH entitetu Republika Srpska.&nbsp;
- Treba da nam bude jasno da je jedna ista stranka i njoj bliska crkva na vlasti u obje države i dijelu BiH, i da je to Srpska radikalna stranka bosansko-hercegovačka. U njoj su svi – Vučićev SNS, SPS, svi njihovi sateliti u Srbiji, Mandićevi, Bečićevi i Kneževićevi u Crnoj Gori, Dodik i njegovi, kao i dobar dio opozcije u RS. I kao što je Komunistička partija SSSR-a imala ono (b) u zagradi od “boljševika”, tako i ova vladajuća partija srpskog sveta treba da ima pridjev “bosansko-hercegovačka” u zagradi, odnosno – SRS(bh) - mišljenja je Videnović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, u odgovoru na pitanje zašto su Jasenovac i genocid u NDH prije 85 godina toliko goruća tema za SRS(bh) na ovim prostorima, pravi je trenutak da se otvori jedna nova teza.
- Ideološka podloga toga je pokušaj da se glavna istorijska i moralna vertikala svih Srba izmjesti iz Srbije, da se marginalizuje vjekovno savezništvo Srbijanaca i Crnogoraca i brojne zajedničke borbe za slobodu, i da se ta istorijsko-moralna vertikala preseli u Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Drugim riječima, ideološka namjera „srpskog sveta“ i SRS (bh) jeste da Jasenovac i genocid u NDH budu ono što primarno i ključno definiše biće srpskog naroda. Da to nisu ni srpska nacionalna i prosvjetiteljska revolucija 1804. i 1815, ni liberalni Sretenjski ustav 1835, ni savezništvo Srbije i Crne Gore u Balkanskim ratovima 1912-13, ni Cer i Kolubara, ni crnogorsko spašavanje srpske vojske na Mojkovcu 1916, ni proboj Solunskog fronta sa zapadnim saveznicima, ni formiranje Jugoslavije, ni antifašistička borba - mišljenja je on.&nbsp;
Sve se to, kaže, sistematski umanjuje, potcjenjuje i poništava naspram te tragične istorijske epizode koja se odvijala u „njihovom dijelu srpskog etničkog korpusa“.&nbsp;
- I zato imate te pompezne političke manifestacije u Srbiji i Republici Srpskoj, pošto-poto da se ide u Hrvatsku i to samo u Jasenovac, pa zabrane ulaska i naravno, remećenje odnosa sa Zagrebom. Zato se ustašama nazivaju ljudi koji se zalažu za građansku, evropsku, multikultiralnu librelanu demokratiju i u Srbiji i u Croj Gori. Zato u Srbiji nije obilježena ni stogodišnjica proboja Solunskog fronta, ni formiranja Jugoslavije. Zato u Srbiji za Badnji dan niko nikad ne pominje zahvalnost Crnogorcima na Mojkovcu, bez čije herojske žrtve bi iznemogla srpska vojska bila pobacana u more 1916. godine. Zato jepomjeren datum oslobođenja Beograda 1944. da bi se uklopio u raspored ruskog hegemona, vrhovnog poglavara „ruskog sveta“ i njegove južne provincije zvane „srpski svet“ - ističe Videnović.
<h2>Dešavanja u Srbiji danas posljedica kukavičluka ispoljenog 15. marta prošle godine</h2>
Na pitanje kako gleda na nedavna dešavanja na Univerzitetu u Novom Sadu i primjene sve veće sile od strane vlasti kako bi se slomio otpor studenata i građana, sagovornik Analitike navodi da ne veruje u tezu da je represija izraz nemoći režima.&nbsp;
- Naprotiv, izraz je moći i bezobzirnosti. O kakvoj nemoći govorimo ako niko nije u zatvoru, a optužnice odbačene zbog ubistva 16 ljudi pod nadstrešnicom? Ako se centar Beograda pretvori u svinjac koji stoji devet mjeseci i koji niko ne smije da ukloni? Ako se hapse advokati zbog korišćenja Ustavom garantovanog prava na slobodu misli i govora? Ako se protivzakonito otpuštaju profesori univerziteta i zatvaraju gimnazije? Ako se ultra-lojalisti postavljaju na čela kulturnih institucija, sa jedinim kriterijumom potpune pokornosti Vučiću? Ako svjedočimo prostačkoj osionosti prema delegaciji Evropskog parlamenta? Sve što se događa je očekivana razobručena osveta Vučića građanima, sadističko ponižavanje zbog njihove nemoći da mu se suprotstave. Sve je to posljedica kukavičluka koji je ispoljen 15. marta prošle godine - jasan je on.&nbsp;
Prema njegovim riječima, taj martovski dan u Beogradu bio je prekretnica, onaj jedan tenutak koji određuje budućnost za mnogo narednih godina, kako podsjeća, upravo o situaciji u SAD pišu bivši predsjednici Obama i Klinton.&nbsp;
- Okupiti pola miliona ljudi, sve studente Srbije, i onda napraviti tu prvu bolnu pukotinu između studenata i građana i ostaviti okupljene građane na cjedilu, a studente vratiti kućama neobavljenog posla zbog kojeg su došli. Sve zbog straha od sukoba sa znatno slabijim i demoralisanim protivnikom koji je, realno, imao samo ta dva strašila na raspolaganju – oko hiljadu huligana i bašibozuka okupljenog u Ćacilendu, koji bi se razbježali da je protest krenuo ka njima, i taj zvučni top, od koga su mediji napravili nekakvo strašno smrtonosno oružje. A zapravo su dozovolili da Vučićev pokeraški blef “odsviraćemo kraj” zaista upali i donese rezultat. Bez plana, bez jasnog zahtjeva za ostavkom glavnog protagoniste nasilja i blokade društva, studentski pokret se od te kapitulacije nije oporavio - konstatuje Videnović.&nbsp;
Mišljenja je da ono što od tog 15. marta javnost gleda liči na studentske demonstracije 1968, kada studenti, podsjeća, nisu tražili temeljnu modernizaciju, liberalizaciju i demokratizaciju društva, nego više komunizma i smjenu onih koji su podlegli luksuzu i oglušili se o principe “revolucionarne klasne borbe”.&nbsp;
- Slično tome, ono što je ostalo od studentskog pokreta ne traži temeljan otklon društva od 40 godina starih koncepata višestruko neuspješnog srpskog nacionalizma, nego više crkve, više Kosova i više Rusije, a smjenu samo na vrhu piramide ogrezle u klijentelizam i korupciju - ocjenjuje on.&nbsp;
Sa druge strane, kako dodaje, stiče se utisak da su studenti, odbijanjem saradnje sa opozicijom, nju oslobodili tereta dopadanja i dodvoravanja biračkom tijelu i niskim nacionalističkim strastima, i da je opozicija nekako uspjela da pronađe svoju svrhu i počela da radi stvari koje je davno trebalo, a to je, ističe, internacionalizacija autoritarizma u Srbiji i pronalaženje saveznika u Evropi.&nbsp;
- Javnost nije podijeljena između podrške studentima i opoziciji, nego između podrške opoziciji i nekolicini politički neostvarenih predatora sa ekstremne desnice i ekstremne ljevice, koji se predstavljaju kao zaštitnici studentskog pokreta. Od njih se studenti nisu ogradili, za razliku od brojnih dokazanih demokratskih organizacija, grupa i pojednaca od kojih se jesu ogradili u ovih 15 meseci - stava je Videnović.
<h2>Vučić nije ubijeđen u pobjedu, zato ne raspisuje izbore</h2>
Na pitanje šta očekuje da će se desiti ako vanredni izbori, koje studenti i građani traže već gotovo godinu, budu raspisani, profesor podsjeća da je Vučić najavio da do toga neće doći tokom 2026. godine, tj. da se vanredni izbori mogu očekivati po završetku EXPO-a 2027.&nbsp;
- Očigledno je da je razlog u istraživanjima koja pokazuju da ne može da pobijedi, inače ništa takvo kao EXPO njega ne bi spriječilo da ih raspiše. On ionako nikada nije formirao vladu u kraćem roku od 6 mjeseci od održanih izbora, obožava te interegnume kada vlada kao knjaz Miloš, a i kada se vlada formira, to bude zapravo kabinet njegovih sekretara. Studenski faktor na političkoj sceni je očigledno poremetio njegovu izbornu matematiku i procjenjuje da ni uz sve manipulacije i pojačanu kontrolu što studenata, što međunarodnih organizacija, ne može da obezbijedi većinu za formiranje vlade - pojašnjava Videnović.&nbsp;
Dodaje da to Vučića onda vodi u brutalnu krađu izbora i u, kako navodi, poziciju evropskog Madura, a tada, upozorava, u ovom haotičnom trenutku u svijetu, „više ništa nije ni sigurno, ni nemoguće“.&nbsp;
Ipak, kako kaže, ne veruje u mogućnost ujedinjenja studenata i opozicije u predizbornu koaliciju, ali vidi mogućnost i vrijeme za temeljno preispitivanje studentske liste i njenog uravnoteženja u smislu prihvatljivih centrističkih kandidata.&nbsp;
- Teško je zamisliti zajedničku izbornu listu na kojoj su naizmjenično kandidati opozicije koji su godinama u političkoj borbi sa SNS-om, i kandidati studenske liste koji se, prema njihovim kriterijumima, do sada nisu bavili politkom, dakle ili su spavali im je sve do sada bilo prihvatljivo. Međutim, sinergija birača koji bezrezervno podržavaju bilo kakvu studentsku listu i onih koji podržavaju proevropsku opoziciju bi mogla da dovede do smislene postizborne koalicije, dogovora o rješavanju ključnih pitanja oko kojih postoji konsenzus i do tranzicione vlade bez SNS-a i njegovih satelita - jasan je sagovornik Analitike.
<h2>Izbacivanje Rusa iz NIS-a pitanje nacinalne bezbjednosti i državnog suvereniteta</h2>
Mišljenja je i da situacija sa NIS-om samo i isključivo pozitivno utiče na politička dešavanja u Srbiji. Smatra da je potpuno izbacivanje, kako kaže, nelegitimnog ruskog vlasništva iz Naftne industrije Srbije vrhunsko pitanje nacionalne bezbjednosti i državnog suvereniteta. Kako dalje pojašnjava, to vlasništvo je nelegitimno jer je, prema međudržavnom sporazumu iz 2008, zaključeno zajedno sa obavezom izgradnje magistralnog gasovoda, poznatog “Južnog toka”, koji bi prolazio kroz Srbiju i za koji bi Srbija naplaćivala transportne takse.&nbsp;
- Rusija se pokazala nesposobnom da stvori povoljne uslove i sprovede izgradnju tog gasovoda. Nas ne interesuju razlozi zbog kojih je taj projekat propao. Nemate dobre odnose sa EU, pa vam nisu dozvolili? Ne zanima nas. Što niste stvorili dobre odnose? Možda ste mogli da ne okupirate Gruziju 2008. i Krim 2014, pa biste imali bolje odnose sa EU i možda bi vam dozvolili. Dakle, nema kmečanja, razumijevanja i opravdavanja kao što to čine njihove sluge i izmećari u srpskoj vladi i proruskoj opoziciji. Apsolutno je sva odgovornost za isporučivanje rezultata u rukama Rusije, koja je preuzela tu obavezu i nije je ispunila - podsjeća Videnović.
Ističe i činjenicu da nikad ništa sa Rusijom nije samo čista ekonomija, već je sve, kako tvrdi, politika.&nbsp;
- Rusija u NIS-u ima zaokružen sistem samoodrživog centra obavještajnih i hibridnih aktivnosti u srpskom društvu i obavještajno-propagandnu bazu za Zapadni Balkan. Ne mora ni jedan jedini cent da dođe iz Rusije. Oni sa NIS-om imaju dovoljno za samostalno finansiranje soptsvenih agenata koji sjede u zgradi NIS-a u Novom Sadu, sopstvenih televizija i državnih medija koji posluju u Srbiji, kao i lokalnih agenata uticaja – srpskih medija, stranaka, organizacija, političara, novinara, sportista, kulturnih radnika, koji obavljaju propagandno-obavještajne aktivnosti u interesu Kremlja. Zato je izuzetno važan ovaj boa-konstriktor zagrljaj američkog OFAC-a, za koji se nadam da neće popustiti nikakvim manipulacijama sa prodajom dionica trećem licu koje je u bilo kakvim otvorenim ili tajnim poslovnim vezama sa Rusijom - jasan je Videnović.

Videnović: Crna Gora ulazi u najopasniji period od 2006, trebaće vam snažna podrška da se oduprete ruskim plaćenicima

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, sa padavinama u drugoj polovini dana i najvišom dnevnom temperaturom do 15 stepeni.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u prvom dijelu dana uglavnom će biti suvo ili uz rijetku pojavu slabih padavina. &nbsp;
Popodne i tokom noći, povremeno se očekuje kiša, ponegdje pljuskovi i grmljavina, u planinama na sjeveru moguća i susnježica ili snijeg.
&nbsp;Ponegdje se očekuju i obilniji pljuskovi, moguće su umjerene do obilne količine padavina.
&nbsp;Vjetar će biti južni u pojačanju na umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak.
&nbsp;Jutarnja temperatura od minus pet do osam stepeni, najviša dnevna od tri do 15 stepeni.

Tag: sead-cirgic