<p>Poslanici DPS kao i obično pokušavaju da od mene prave dežurnog krivca i osobu koja je, zaboga izvor svega lošeg u našoj zemlji, trujući Crnu Goru i naše sugrađane njihovom politikom kako su to činili svih ovih decenija njihove kriminalne i totalitarne vlasti - poručio je predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b> nakon što je predata inicijativa za njegovu smjenu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdps-i-sd-predali-inicijativu-za-smjenu-andrije-mandica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD) su se na ovaj potez odlučili nakon što je Mandićev bratanić, <b>Danilo Mandić</b>, koji je angažovan kao njegovo obezbjeđenje - a ima kriminalni dosje, uhapšen pod sumnjom za pokušaj dvostrukog ubistva - u kojem je koristio službena kola Skupštine. Za inicijativu Mandićeve smjene su se svakako, kako je ustvrdio na današnjoj pres konferenciji šef poslaničkog kluba DPS-a <b>Andrija Nikolić</b>, za nepune dvije godine mandata nagomilale desetine razloga.</p>
<p>Mandić je, nakon toga, reagovao na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).</p>
<p>- Njihovo jednoumlje nije moglo da se održi bez žrtve, bez progona neistomišljenika, bez golgote onih koji ne žele da se povinuju njihovoj strahovladi i jasno je da oni od svoje politike progona ne odstupaju ni dan danas - napisao je on.</p>
<p>Tvrdi da je tom politikom represije, a sve pod plaštom i u ime navodne odbrane države, podijelili građane za vrijeme njihove vladavine kao nikada prije.</p>
<p>- Živjeli su od stvaranja straha, mržnje i netrpeljivosti, dok su gomilali materijalno bogatstvo oteto od građana ove zemlje. Takvoj izopačenoj, zarobljenoj i privatnoj Crnoj Gori, narod je na izborima rekao ne i sve kreatore, poslužitelje i zaštitnike njihovog počasnog vođe poslao je zajedno sa njim u prošlost. Njihove prvake, istina ne sve, ali one važnije, poslao je u pritvore, zatvore i na dugotrajna suđenja. Tako će vremenom proći svi oni koji su se ogriješili o zakon i sistemski uništavali ovaj narod - napisao je Mandić u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMandicDF%2Fstatus%2F1920472820007518645&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ne zamjera, kaže, poslanicima DPS-a.&nbsp;</p>
<p>- Već iskreno podržavam raspravu na ovu temu, jer istinski volim demokratiju i za mene je istina iznad svega. Uopšte mi ne smeta ova inicijativa, naprotiv, ja bih se zabrinuo za sebe kao čovjeka i političara da dobijam aplauze i pohvale od strane Mila Đukanovića. Optužuju me za nacionalizam, a nisam ništa drugo nego onaj koji se zajedno sa svojim sunarodnicima Srbima osjeća slobodno u svojoj zemlji i radim sve da živimo u miru, slozi i stabilnosti. Mi ne tražimo niti mrve više nego što nam pripada, ali nećemo pristati ni da budemo građani drugog reda za koje nas oni smatraju, a ako je to problem poslanicima DPS-a i njihovim saradnicima, mislim da bi bilo fer i pošteno da se kao takvi javno legitimišu i to kažu - istakao je on.</p>
<p>Po ko zna koji put, obrušili su se, kaže Mandić, na njegovu porodicu.&nbsp;</p>
<p>- I pokušali su da mi prišiju raznorazne zloupotrebe, a ja sam uvijek i na svakom mjestu saopštio da iznad zakona ne može biti niko pod uslovom da je istinski kriv, pa tako ni moj sinovac, jer ovo je neka nova Crna Gora i na nju će se morati navići. Najbolji odgovor na sve njihove prazne floskule i izlizane matrice jeste ono što u razgovoru sa mnom saopštavaju važni evropski političari kakvi su predsjednici parlamenata Francuske, Španije, Italije, Mađarske i na desetine drugih zemalja Evrope i svijeta. Ovaj saziv Skupštine predstavlja parlament slobodne riječi i otvorenog dijaloga, a onaj ko drugog požuri da bez dokaza okrivi, optužuje sebe. Zato bih volio da se ova inicijativa pretvori u svojevrsnu tradiciju, te da DPS jednom godišnje istu podnese, ne bi li svakoga puta dobili jasan odgovor predstavnika narodne većine - istakao je Mandić.&nbsp;</p>
<p>Kaže da iskreno vjeruje da su mladi ljudi prije nego što su potpisali inicijativu negdje duboko u sebi osjetili stid.&nbsp;</p>
<p>- Možda čak i potrebu da se izvine narodu i priznaju: "Mi smo grešni, mi smo ipak politički naslednici onih koji su u Crnu Goru doveli organizovani kriminal i korupciju. Mi dan danas ne samo ovom inicijativom, već sveobuhvatnim djelovanjem služimo toj grupi ljudi, koji borave na mnogo boljem mjestu i mnogo skrovitijoj poziciji u Crnoj Gori, a iza kojih je ostalo više stotina leševa i nerasvijetljenih ubistava“. Što bi narod rekao - lako je bilo ovim mladim političarima uhvatiti se u ovakvo kolo, 2020. i nije bila neka gužva, ali danas 2025. godine teško je izaći iz njega. Bez obzira na sve, kao i uvijek u životu istina će pobjediti, a ona je nesumnjivo na strani većine u Crnoj Gori! - zaključio je Mandić.&nbsp;</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mandić nakon inicijative za njegovu smjenu: Pokušavaju da od mene prave dežurnog krivca, po ko zna koji put su se obrušili na moju porodicu

<p>Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokrate (SD) upravo su predale incijativu za smjenu predsjednika Skupštine <b>Andrije Mandića</b>.</p>
<p>To je na pres konferenciji za novinare saopštio šef kluba poslanika DPS-a <b>Andija Nikolić</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdps-i-sd-danas-predaju-inicijativu-za-razrjesenje-andrije-mandica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Oni su se na ovaj potez odlučili nakon što je Mandićev bratanić, <b>Danilo Mandić</b>, koji je angažovan kao njegovo obezbjeđenje - a ima kriminalni dosje, uhapšen pod sumnjom za pokušaj dvostrukog ubistva - u kojem je koristio službena kola Skupštine. Za inicijativu Mandićeve smjene su se svakako, kako je ustvrdio Nikolić, za nepune dvije godine mandata nagomilale desetine razloga.</p>
<p>- Od početka njegovog mandata se uništava pozicija i uloga parlamenta. Za nepune dvije godine mandata nagomilale su se desetine razloga koje upućuju da taj čovjek ne može biti na čelu crnogorskog parlamenta - poručio je Nikolić dodajući da Mandić sprovodi anti-evropsku i nacionalističku politiku.</p>
<p>Mandić i institucije su, cijeni on, podigli teški zid ćutanja zbog pokušaja ubistva koje je učinio Danilo Mandić.</p>
<p>- Mandić još nije odgovorio kako je moguće da bezbjednosno interesantno lice sa kriminalnim dosjeom postane pripadnik obezbjeđenja štićene ličnosti - ustvrdio je šef kluba DPS-a.</p>
<p>Ukazao je i na činjenicu da Više državno tužilaštvo (VDT) duže od devet mjeseci traže da se ukine imunitet Mandićevom partijskom kolegi <b>Marku Kovačeviću</b> - ali da se o to oglušuju. Parlament, kako je ocijenio, više nema kontrolnu funkciju.</p>
<p>- Ukinuta je mogućnost opoziciji da traži kontrolna saslušanja. Premijerski sat se ne održava po usvojenom poslovniku. Devet mjeseci VDT traži ukidanje imuniteta Marku Kovačeviću. Osim toga: već osam mjeseci se drži prijedlog za ucešće crnogorskih vojnika za pomoć Ukrajini, Mandić blokira izbor članova RTCG kršeći zakon, nijesu izabrani članovi Savjeta AEM i RTCG... - naveo je on.</p>
<p>Ocijenio je i da je Mandić prekšio zakon i kad je udaljio poslanike opozicije sa sjednica.</p>
<p>- Kad je utvrdio novi logo Skupštine suprotno poslovniku i bez konsultacija sa poslanicima... Odlazak u Banjaluku kod <b>Milorada Dodika</b> samo nekoliko dana nakon što je on osuđen na godinu dana zatvora predstavlja flagrantno miješanje u poslove druge države - dodao je Nikolić cijeneći da je jasno da je za sve ovo najodgovorniji upravo Andrija Mandić.</p>
<p>On, decidan je Nikolić, do danas nije priložio validan dokaz da je državljanin Crne Gore - odnosno da je državljanin Srbije - jer je rekao da je to stekao nakon 2006. godine.&nbsp;</p>
<p>U DPS-u, kako je kazao, smatraju da svi navedeni razlozi upućuju da će se neodgovorno anti-institucionalno ponašanje Mandića nastaviti kako bi opstruirao put u Evropsku uniju (EU). Zbog toga, kako je kazao, već drugi put upućuju inicijativu za njegovu smjenu.</p>
<p>Nikolić je ocijenio da je ovo vrijeme u kojem se parlament najbrže urušio.</p>
<p>- Vjerujemo da će već na sljedećim izborima doći do promjene vlasti - ocijenio je on.</p>
<h2>Odgovornost na svima koji tolerišu</h2>
<p>Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) <b>Boris Mugoša</b> je ukazao da rad parlamenta zavisi od jednog čovjeka.</p>
<p>- Skupština se pretvara u nedemokratsku instituciju koja ne može da služi na čast građanima - ocijenio je on dodajući da se Mandić nedemokratski odnosi i prema opoziciji.</p>
<p>Ponavlja se, kako je ustvrdio, da se ne održava premijerski sat, da nema ministara na plenumu.</p>
<p>- Ovo je samo fasadna priča o demokratiji, a najrigidniji odnos predsjednika parlamenta prema opoziciji. Smanjivanje kontrolne funkcije parlamenta, premijerskog sata i izostanak ministara sa plenuma da poslanici dobiju odgovore nakon mjesec i po dana - naveo je Mugoša.</p>
<p>Pokazuje se, dodaje on, nevjerovatan odnos prema parlamentarcima i prekidanje izlaganja u Skupštini.</p>
<p>- Sve je ovo fingiranje evropskih integracija. Došli smo u situaciju da evropska aktivnost zavisi samo od njega - poručio Mugoša dodajući da odgovornost nije samo Mandićeva - već svih onih koji to tolerišu.</p>

1250x600

1084x550

DPS i SD predali inicijativu za smjenu Andrije Mandića: Nagomilale se desetine razloga zbog kojih ne može biti na čelu parlamenta

<p>Poslanički klub Demokratske partije socijalista (DPS) danas će, zajedno sa kolegama iz Socijaldemokrata (SD), predati inicijativu za razrješenje predsjednika Skupštine <b>Andrije Mandića</b> - potvrđeno je Portalu ETV.</p>
<p>Oni su se na ovaj potez odlučili nakon što je Mandićev bratanić, <b>Danilo Mandić</b>, koji je angažovan kao njegovo obezbjeđenje - a ima kriminalni dosje, uhapšen pod sumnjom za pokušaj dvostrukog ubistva - a u kojem je koristio službena kola Skupštine.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdrzavni-skandal-kako-je-danilo-mandic-koji-ima-kriminalni-dosje-mogao-da-cuva-predsjednika-parlamenta-i-nabavlja-oruzje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Mandić se sumnjiči da je 19. aprila oko tri sata i 40 minuta izjutra u blizini raskrsnice ulica Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima <b>Darku Peroviću</b> i <b>Arisu Turkoviću</b> i nakon toga ispalio više hitaca od kojih su zadobili prostrijelne rane u nogama. Mandić se, nakon toga, predao policiji u pratnji advokata <b>Miroja Jovanovića</b>. Sudija Višeg suda u Podgorici mu je 21. aprila odredio jednomjesečni pritvor.</p>
<p>Policija tada nije imala sumnje da posjeduje snimke Mandićevog napada.</p>
<p>- Preduzimajući policijsko-tužilačke aktivnosti pregledan je i izuzet veći broj nadzornih kamera uužem i širem licu mjesta, prikupljena su obavještenja od više lica, utvrđen boravak oštećenih i osumnjičenog lica tokom kritične večeri u jednom ugostiteljskom objektu, kao i kretanje vozila ,,range rover” za koje se sumnja da je korišćeno prilikom izvršenja krivičnog djela od strane lica M.D. - saopšteno je ranije iz policije.</p>
<p>Međutim, kako je Portal ETV ranije objavio, kasnijim pregledom izuzetih video snimaka sa objekata u blizini mjesta navodne pucnjaveutvrđeno je da je najveći dio video nadzora zatečen isključen ili da nedostaje resiver na kojem se obavlja snimanje?!</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fima-li-video-zapisa-da-je-danilo-mandic-pucao-na-darka-perovica-i-arisa-turkovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Osim toga, simptomatična je i činjenica da je jedan od ranjenih, Darko Perović, na saslušanju u Višem državnom tužilaštvu, rekao da Mandić nije pucao u njega - te da je u policiji trpio prijetnje i ucjene da bi ga za to optužio. Policija je zbog toga protiv njega podnijela krivičnu prijavu za lažno prijavljivanje uz navode da je Perović imao namjeru da ih diskredituje i abolira krivičnu odgovornost Danila Mandića.</p>
<p>Opozicija je već tražila i kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca <b>Milorada Markovića</b>.i v.d. direktora Uprave policije <b>Lazara Šćepanovića</b>. DPS, SD i Građanski pokret URA podnijeli su 24. aprila tu incijativu skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu ukazujući da način na koji su nadležni reagovali u slučaju Danila Mandića budi zabrinutost i sumnju u zakonitost i nepristrasnost njihovog postupanja.</p>
<p>Oni, kako je ranije saopštio predsjednik DPS-a <b>Danijel Živković</b>, traže odgovor na tri pitanja: kako je Uprava policije dozvolila da bezbjednosno interesantno lice bude obezbjeđenje štićenog, ko je dozvolio upotrebu skupštinskog vozila i zašto tužilac nije bio na licu mjesta događaja.</p>
<p>Ime Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač. Kada je policija tražila legitimaciju od Mandića, on je počeo da ih vrijeđa, a zatim nasrnuo na jednog od njih.</p>
<p>Nakon drskog obraćanja policajcima oni su ga upozorili , ali je nastavio da ih vrijeđa i ometa u vršenju službene radnje. Kada su policajci tražili da izađe iz vozila Mandić je odgurno službenika policije i krenuo da ga udari. Uspio je da uzme ključeve i pobjegne.</p>
<p>Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pištolj je dobio od strica Andrije Mandića. U avgustu 2020. godine došlo je do tuče u jednom podgoričkom lokalu, Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića.</p>
<p>U pitanju je bio pištolj „frans polis“ kalibra 7,65 milimetara koji je imao metak u cijevi. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao svom sinovcu?!</p>
<p>Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. Pokušao da izbjegne kontroli i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.</p>

Anja Ivanović

DPS i SD danas predaju inicijativu za razrješenje Andrije Mandića

<p>Predsjednik Socijaldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović u intervjuu za Portal Analitika ocjenjuje da je njihov rezultat ostvaren u Nikšiću dokaz da se ideja slobodne, građanske ievropske Crne Gore u gradu pod Trebjesom ne može ugušiti.</p>
<p>Ukazuje i da je bilo politički naivno očekivati drugačiji scenario od onoga koji je, kako naglašava, nosilac liste PES-a demonstrirao spuštajući glavu pred Markom Kovačevićem. Sporazumi sa UAE su, podvlači Šehović, usvojeni iza leđa građana, bez konsultacija sa lokalnim zajednicama i nadležnim institucijama i bilo kakvih garancija da će javni interes biti zaštićen, a kako dodaje, najveća vrijednost sporazuma nije ekonomska, već politička.</p>
<p>Ističe i da su lideri ES u pismu koje su nedavno uputili ambasadoru EU, Johanu Satleru izrazili očekivanje da će on notirati sve zabrinjavajuće činjenice i jasno se odrediti prema pokušaju da se kršenjem Ustava i zakona suspenduje pravni poredak države.</p>
<p>Sagovornik Analitike poručuje i da je inflacija gotovo u potpunosti poništila efekte nominalnog rasta plata i penzija, pa standarg rađana, kako upozorava, objektivno stagnira ili nazaduje.</p>
<p><b>ANALITIKA: Okončani su izbori u Nikšiću. S obzirom na ograničene resurse, neravnopravnu borbu i brutalnu funkcionersku kampanju, jeste li zadovoljni ostvarenim rezultatima?&nbsp;</b></p>
<p><b>ŠEHOVIĆ:</b> Rezultat Evropskog saveza, ostvaren u uslovima brutalne neravnopravnosti, zloupotreba i pritisaka, nije samo na nivou očekivanog – to je i dokaz da se ideja slobodne, građanske i evropske Crne Gore ne može ugušiti u gradu pod Trebjesom.</p>
<p>Svaki od preko 2.100 dobijenih glasova, odnosno nešto preko 5%, predstavlja glas otpora protiv samovolje i nazadnih politika, ali i potvrđuje da i dalje postoji značajan broj građana koji odbijaju da žive pognute glave. Pod vođstvom našeg sjajnog nosioca liste Ivana Radojičića, ponudili smo viziju dostojnu građana – čistu, evropsku, urbanu i odgovornu – i na to smo neizmjerno ponosni. Još smo ponosniji na činjenicu da smo uspjeli okupiti intelektualnu, nestranačku elitu, koja je u nama prepoznala glas razuma, dostojanstva i pristojnosti.</p>
<p>S obzirom na uslove u kojima su se izbori odvijali, rezultat Evropskog saveza jasno pokazuje da je naša nadstranačka platforma duboko ukorijenjena i da predstavlja ozbiljnu alternativu zarobljenoj državi – baš kao što su to početkom devedesetih bili Savez reformskih snaga i Liberalni savez, čiji smo danas najdosljedniji sljedbenici, u novom, ništa manje izazovnom vremenu.</p>
<p>Da nije bilo rasipanja glasova na građanskoj strani, podrška bi bila još snažnija. U Nikšiću smo još jednom pokazali da, uprkos svim pritiscima, montiranim vještačkim većinama i političkoj trgovini, Crna Gora koja suštinski vjeruje u zapadne vrijednosti, slobodu i dostojanstvo nije nestala – i neće nestati. I da naša politika, baš kao i u Podgorici, Budvi, Kotoru i drugim opštinama u kojima smo nedavno imali lokalne izbore, ima snažan oslonac.</p>
<p>Uostalom, aktuelna lokalna vlast u Nikšiću ostala je u manjini, osvojivši tek nešto preko 40% glasova, ali će, sva je prilika, nastaviti novi mandat zahvaljujući svom političkom satelitu – PES-u, koji iznova dokazuje da između njihove politike i politike Andrije Mandića nema suštinske razlike.</p>
<p><b>ANALITIKA: Čuli smo od gospodina Mrkića da je vlast u Nikšiću faktički dogovorena. Mislite li da su disonantni tonovi bili samo pokušaj da se izdejstvuje bolja pregovaračka pozicija i da li se uopšte moglo očekivati da će PES tokom ovih pregovora pokazati zeru političkog dostojanstva i eventualno promisliti o budućnosti, ako ne Nikšića i Crne Gore, onda makar sopstvene partije koja postepeno politički izumire?&nbsp;</b></p>
<p><b>ŠEHOVIĆ</b>: Svako ko je od PES-a i gospodina Mrkića očekivao drugačiji scenario od ovog koji je prije neki dan i sam demonstrirao, spuštajući glavu pred Markom Kovačevićem, bio je politički naivan.</p>
<p>Zahvaljujući takvoj politici služenja retrogradnoj DF-ovoj agendi, PES je za svega dvije godine prepolovio svoje biračko tijelo u Nikšiću. Zato i ne iznenađuje što PES i njima slični, brže nego iko prije njih, gube podršku i postaju sezonske političke pojave, sve manje sposobne da obmanjuju suverenističke birače.</p>
<p>Upravo to je ključ političkih promjena koje su, vjerujemo, pred vratima. Jer 2020. godine Crna Gora nije pala u ruke onih koji suštinski preziru sve što je crnogorsko i građansko u njoj zato što su građani odustali od tih vrijednosti – već zato što je bila izdata crnogorskim glasovima.</p>
<p>Danas, oni koji su tada poslužili kao pontonski most za tu prevaru, spadaju među ispodcenzusne ili marginalne političke pojave, bez kapaciteta da još jednom prevare građansku i evropsku Crnu Goru.</p>
<p><b>ANALITIKA: Sporazumi sa UAE jedna su od gorućih tema. Kako komentarišete ponašanje i argumentaciju Vlade i smatrate li da je ovaj aranžman zapravo poslužio kao alat za novo proširenje Vlade, bez realnog uporišta?&nbsp;</b></p>
<p><b>ŠEHOVIĆ:</b> Sporazumi sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima predstavljaju ozbiljan udar na pravni poredak i demokratske standarde u Crnoj Gori. Umjesto da budu rezultat transparentnog postupka i široke javne rasprave, ovi sporazumi su usvojeni iza leđa građana, bez konsultacija sa lokalnim zajednicama, posebno ulcinjskom, ali i nadležnim institucijama, a samim tim i bez ikakvih garancija da će javni interes biti zaštićen.</p>
<p>Najveća vrijednost ovih sporazuma nije ekonomska, već politička – vlast se kroz njih potpuno ogolila i pokazala da joj je ignorisanje procedura, legalizacija bezakonja, politička trgovina i nastojanje da silom na sramotu potcjenjuje inteligenciju slobodomislećih građana, važnija od javnog interesa i evropskog puta države.</p>
<p>Paradoksalno, upravo zbog toga, Crna Gora je danas politički ujedinjenija oko odbrane Velike plaže od prilično providnih i politički jeftinih spinova, kao i oko zaštite ustavnog poretka, nego ikada u posljednje vrijeme.</p>
<p>Ovi sporazumi, umjesto da budu razvojna šansa, predstavljaju ozbiljno upozorenje koliko je ova vlast spremna da žrtvuje budućnost zemlje zarad očuvanja sopstvenih fotelja po svaku cijenu.</p>
<p><b>ANALITIKA: Pisali ste ambasadoru Satleru i ukazali i na stav gospodina Šareca da sporazum nije usaglašen sa pravnom tekovinom EU. Očekujete li da će ambasador jasno poručiti da je nedopustiva ratifikacija sporazuma kojima se krši Ustav, suspenduju domaći zakoni, a koji je pritom i suprotan standardima EU?&nbsp;</b></p>
<p><b>ŠEHOVIĆ</b>: Nedavno smo pisali ambasadoru Satleru, kako bismo i njemu i široj javnosti još jednom skrenuli pažnju na činjenicu da sporazumi sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima nijesu samo u suprotnosti sa elementarnom logikom i zdravim razumom, već i sa temeljnim evropskim standardima i principima pravne države.</p>
<p>Istovremeno, izrazili smo očekivanje da će ambasador notirati sve zabrinjavajuće činjenice i jasno se odrediti prema pokušaju da se kršenjem Ustava i zakona suspenduje pravni poredak države.</p>
<p>Jer vlast koja usvaja ovakve sporazume po ko zna koji put šalje poruku da je na evropskoj platformi nevoljno i neiskreno – ne iz uvjerenja, nego isključivo iz trenutne političke koristi.</p>
<p><b>ANALITIKA: Bilo je neuobičajeno vidjeti ujedinjenost različitih partija ulcinjskog Parlamenta, civilnog sektora, te predstavnika lokalne zajednice. Ipak, iako je sporazum, makar onaj dio vezan za Veliku plažu suprotan njihovim interesima, albanske partije ostaju u Vladi. Kako to objašnjavate, dok Skupština ignoriše njihove zakonske prijedloge i amandmane?&nbsp;</b></p>
<p><b>ŠEHOVIĆ:</b> Politička stabilnost se u demokratskim društvim, gradi na povjerenju i iskrenoj saradnji između političkih partnera. Nažalost, u Crnoj Gori se stabilnost danas svodi na puko političko preživljavanje – gdje partije ostaju u vlasti i pored otvorenog neslaganja sa ključnim odlukama Vlade, zbog čega institucije gube kredibilitet, a javnost povjerenje u sistem.</p>
<p>Ovakva praksa pokazuje da fotelje, a ne principi, predstavljaju osnovni stub trenutne vlasti. U takvoj stvarnosti, vlast istovremeno hvali i ruši samu sebe, a fotelje postaju najvažniji stubovi političkog uvjerenja. To je politička akrobatika vrijedna upisa u udžbenike apsurda.</p>
<p>I posljednja dešavanja u vezi Velike plaže čine očiglednim činjenicu da partije manje brojnih naroda nijesu uključene u vlast da bi im se omogućio stvarni uticaj, odnosno da bi zaista doprinosile donošenju odluka i zaštiti interesa svojih zajednica, već da bi vladajuća garniture stvorila privid inkluzivnosti. To, dakle, nije politička stabilnost – to je institucionalno urušavanje pod plaštom prividne većine.</p>
<p><b>ANALITIKA: Predsjednik Milatović obnovio je retoriku zasnovanu na oponiranju Vladi. Mislite li da su njegovi stavovi iskreni, ili pak svjedočimo nastavku nadgornjavanja predsjednika i premijera – jer, iako je predsjednik jedan Zakon vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, izvjesno je da će ga većina ponovo usvojiti?&nbsp;</b></p>
<p><b>ŠEHOVIĆ</b>: Predsjednik Milatović imao je priliku da, prilikom formiranja vlasti u Podgorici, pokaže političku dosljednost i preuzme odgovornost za promjene kojima je retorički bio privržen. Nažalost, tu šansu je prokockao, čime je izgubio političku relevantnost i pretvorio se u još jednog aktera bez stvarnog uticaja na ključne procese.</p>
<p>Zato danas nije od suštinskog značaja šta predsjednik Milatović misli o Velikoj plaži ili o bilo kojoj drugoj temi od javnog interesa.</p>
<p><b>ANALITIKA: Kako kao univerzitetski profesor ekonomije i predavač na predmetima iz oblasti javnih finansija komentarišete aktuelnu ekonomsku situaciju i stanje javnih finansija naše države? Da li je postojeći model ekonomije uopšte održiv?</b></p>
<p><b>ŠEHOVIĆ:</b> Ne morate biti ekonomski ekspert da biste, na osnovu osnovnih makroekonomskih pokazatelja, shvatili da populističko-potrošački model, zasnovan na ekonomiji, a ne na stvarnoj privrednoj osnovi, nije dugoročno održiv.</p>
<p>Da li je u pitanju neznanje ili loša namjera, manje je važno. Suština je da konkurentnost naše privrede opada, fiskalno opterećenje raste, poslovni ambijent se pogoršava, a održivost javnih finansija se ozbiljno dovodi u pitanje. Crna Gora trenutno bilježi najveći spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 15 godina. Istovremeno, rastu neproduktivni izdaci: broj zaposlenih u javnoj upravi od 2020. godine do danas povećan je za nevjerovatnih oko 18 hiljada, što je generisalo dodatan trošak po državni budžet na nivou vrijednosti jednog auto-puta!</p>
<p>Uprkos vještačkom nominalnom povećanju privatne potrošnje kroz niz populističkih mjera, privredni rast u 2024. godini bio je, izuzev pandemijske 2020, najniži u posljednjih osam godina. Dok će u 2025. godini biti čak niži u odnosu na prosjek u zemljama Zapadnog Balkana.</p>
<p>Fiskalni deficit će ove godine, uz izuzetak Makedonije, biti najveći na Zapadnom Balkanu i iznosiće 4%. Neodrživost javnih finansija pokušava se prikriti novim zaduživanjima, ali su podaci neumoljivi – neto javni dug je na kraju 2024. godine bio oko 450 miliona eura veći nego na kraju 2023. godine.</p>
<p>O odsustvu sistemske ekonomske politike, a višku populizma i neznanja, najslikovitije govore podaci o drastičnom povećanju deficita Fonda PIO: sa 35 miliona eura u 2023. godini na čak 380 miliona eura planiranih za 2025, uz projekciju ukupnog manjka od 1,13 milijardi eura u periodu 2025–2027. godine.</p>
<p>Inflacija je gotovo u potpunosti poništila efekte nominalnog rasta plata i penzija, pa standard građana objektivno stagnira ili nazaduje. Sve to jasno pokazuje da Crna Gora pod ovom Vladom ulazi u začarani krug sve većih dugova, sve manjeg privrednog rasta i sve veće fiskalne nestabilnosti.</p>
<p>Riječju, Crna Gora danas funkcioniše kao privreda na štakama – na prvi pogled održiva, ali suštinski nesposobna da sama nosi težinu sopstvenog sistema. Umjesto stvarnog rasta, svjedočimo ubrzanom gomilanju dugova i urušavanju fiskalne stabilnosti. Bez korijenitih reformi, trenutni model vodi zemlju u spiralu stagnacije i finansijske nesigurnosti. Nastavi li se ovakav trend, Crna Gora neće imati ni privid stabilnosti, već će postati upozoravajući primjer kako populizam uništava ekonomsku budućnost.</p>

Šehović: Sporazumi sa UAE udar na pravni poredak, vlast na evropskoj platformi neiskrena dok Crna Gora funkcioniše kao privreda na štakama

<p>Premijer države (<b>Milojko Spajić</b>) ne zna Zakon o državnoj imovini i da je maksimalno davanje do 90 godina. Nije problem što on ponavlja 99 godina - nego i ljudi iz sistema koji bi to trebalo da znaju - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) <b>Boris Mugoša</b> na današnjoj sjednici govoreći o najavljenom projektu Velike plaže i uz zahtjev da izmjene Zakona o eksproprijaciji budu povučene iz procedure i da se sa tim ne žuri.</p>
<p>On je poručio da je u Ulcinju problem planska dokumentacija. On je naglasio da predviđenu investiciju ne pokrivaju planovi.</p>
<p>- Drugo: ide se na sporazume koji izuzimaju javne tendere, a treće: ide se na izmjene Zakona o eksproprijaciji. To zemljište u Ulcinju nije samo državno, nego ima i privatnog. Ne uvlačite nas u zamku - laž je da je neko protiv investitora. Ne može premijer da daje nešto na zakup o državnoj imovini na 99 godina. Premijer države ne zna Zakon o državnoj imovini. On ne zna da je maksimalno davanje do 90 godina. I nije problem što on ponavlja 99, nego i ljudi iz sistema koji bi to trebalo da znaju - istakao je on.</p>
<p>Skupština, podvlači, ne bi trebalo da potura leđa za nešto što nije njena nadležnost.</p>
<p>- Naša nadležnost nije da potvrđujemo sporazume koje Vlada sa nekim potpisuje. Naša nadležnost je da damo saglasnost na zakon kojim se potvrđuje saglasnost, ako ga Vlada donese. Stisnite petlju, pa vi odgovarajte - poručio je.</p>
<h2><b>NETRANSPARENTNA I NEJASNA PROCEDURA</b></h2>
<p>Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić poručio je poslanicima vlasti da su skočili sebi u stomak sa &nbsp;netransparentnom i nejasnom procedurom.&nbsp;</p>
<p>- Ne razumijem poriv <b>Milojka Spajića</b> da na ovaj način ulazi u ozbiljne priče - dodao je on.</p>
<p>Anđušić je ocijenio da je posrijedi skandalozan način da se dođe do investicije.</p>
<p>- Samo dio procedure koja je pratila sličan javni poziv, za vrijeme investicija DPS-a, bilo je raspisivanje međunarodnog javnog tendera. Recimo, 2009. i 2010. je Vlada raspisala međunarodni konkurs objavljen u Financial Timesu, koji se odnosio na prostor Ade i Velike plaže. Napravljen je i sajt sa svim tenderskim i marketinškim informacijama, pozvana je britanska firma za strateškog konsultanta, oko 60 zainteresovanih kompanija je bilo, a odabrano je 10 najboljih koji su pozvani u Crnu Goru i predstavili rješenje. Sve je poslije predstavljeno na sajmu turizma u Londonu, pred posebnim komisijama u kojima su bili predsjednici i potpredsjednici Vlade, predsjednici opština sa juga države koji su tamo bili da direktno razgovaraju sa ljudima - dodao je on.</p>
<p>U to doba su, kako je kazao, takve investicije nazivane kontroverznim.</p>
<p>- Podržavam investicije, ali zapitajte se da li je ovo u redu. Danas kad se građani Ulcinja spremaju za proteste, traže informacije, neko je nekoga uzeo za ruku da potpiše sporazum... - ukazao je Anđušić.</p>
<h2><b>ČARAPIĆ SMATRA DA JE DPS PROTIV INVESTICIJA</b></h2>
<p>Poslanik Pokreta Evropa sad<b> Vasilije Čarapić</b> kazao je da je DPS potencirao da nema novih investicija i da vlast ne radi ništa na tom polju.</p>
<p>- Imamo situaciju da premijer treba da potpiše sporazum sa Emiratima o privlačenju velikih investicija. I sada, kad imamo situaciju da možemo da privučemo velike investicije, vi ste protiv investicija i imate neke zamjerke - dodao je on.</p>
<p>Čarapić je pitao Anđušića šta je bilo sa investicijama Qatari Diar i North Star, pozivajući Anđušića da dostavi javni poziv za drugi navedeni projekat.</p>
<p>- Kompanija koja je trebalo da realizuje projekat North Star u međuvremenu je likvidirana - naglasio je Čarapić.</p>
<p>Sporazum sa UAE, kazao je, moraće da potvrdi Skupština.</p>
<p>- Svaki ugovor koji bude potpisan sa investitorom moraće da potvrdi ova Skupština &nbsp;-istakao je on.</p>
<h2><b>KORUPCIONAŠKI PROJEKAT</b></h2>
<p>Anđušić je na to odgovorio kako je posrijedi korupcionaški projekat.</p>
<p>- Nekorektno je da meni spočitavate da nijesam za investicije, rekao sam da bih podržao ovaj projekat da ga nije pratilo ono što ga je pratilo. Ovaj projekat je netransparentan. Jeste li vi svjesni da je SO Ulcinj jednoglasno usvojila odluku u kojoj traže da se ne ulazi u ovu priču na ovaj način - upitao je on.</p>
<p>Kao dobre investicije naveo je Porto Montenegro, Portonovi i Luštica Bay, navodeći kako su tamo zaposlene hiljade građana Crne Gore.</p>
<p>- A na vaše pitanje šta je sa ostalim investitorima - pa vi ste ih istjerali, kao što ste istjerali i taj North Star, koji je 2021. od Vlade tražio razgovor o investiciji od 400 miliona. Nakon tog razgovora su pobjegli iz Crne Gore. Aman, koji se u posljednjih 15 godina kroz sve renomirane međunarodne časopise koji se bave rangiranjem, uvijek nalazi u TOP 3 brenda, vi ste protjerali na onakav način i sad imamo ono što imamo na Svetom Stefanu - naglasio je Anđušić.</p>
<h2><b>TRKA SA AMERIKOM I BRITANIJOM</b></h2>
<p>Čarapić je na to kazao kako se za sporazum sa UAE bori svaka država na svijetu.</p>
<p>- Svi se takmiče za investiciju Emirata, i Amerika i Britanija, i Crna Gora je ušla u tu trku. Mi nijesmo korumpirani. Mi se borimo da dovedemo investiciju od koje će korist imati građani - rekao je on.</p>
<h2><b>SPAJIĆ SARAĐIVAO SA DO KVONOM</b></h2>
<p>Anđušić je podsjetio kako je jedan od Spajićevih bivših ministara za svega nekoliko mjeseci postao simbol potencijalne korupcije.</p>
<p>- Njega saslušavaju u SPO povodom više kontroverzi. Vaš premijer je sarađivao sa jednim od najvećih kriminalaca na svijetu - <b>Do Kvonom</b>. I pogledajte šta on radi - on je iznio podatak o jednoj investiciji od 30 miliona sa jednim papirom, sa jednim renderom, čitav portfolio ove firme koja bi trebalo da ulaže u Crnu Goru je - tri milijarde. A on nam&nbsp;</p>
<h2><b>ARČENJE DRŽAVNE IMOVINE</b></h2>
<p>Poslanik Građanskog pokreta URA <b>Filip Adžić</b> je ocijenio da neko želi arčiti državnu imovinu.</p>
<p>- I ono što DPS nije uspjela da dovrši do kraja - dodao je on.</p>
<p>- Jedna vlast je smijenjena jer je sve rasprodala, ostala nam je zemlja: i vi ste se sad sjetili nje i želite je dati u privatne ruke. Razlika je u tome što su oni to dijelili ljudima odavde, a vi hoćete ljudima iz bijelog svijeta. I sad sve želite pokriti ovim domom, ne brinući o odgovornosti. Od PES-a se ničemu ne čudim, niti vjerujem bilo čemu što kažu. Ali, ne mogu zaboraviti poruke Demokrata - njihov potpredsjednik je povodom Zakonu o eksproprijaciji bio oštro protiv i pozivao sve poslanike da glasaju protiv - naveo je Adžić.</p>
<p>Kaže da je isto rađeno i iz klupa Demokratskog fronta (DF).</p>
<p>- Oni su govorili da je u pitanju otimanje državne imovine. Vi sad želite da ubrzate taj zakon, da se ubrza otimanje državne imovine zarad privatnih interesa. I to ne skrivate - dodao je on.</p>
<p>Ocijenio je prevaru na mala vrata pokušali da uvedu u Vladi.</p>

Mugoša: Spajić ne zna Zakon o državnoj imovini i da je maksimalno davanje do 90 godina, ne prebacujte nama potvrđivanje sporazuma sa UAE

<p>Što je zajedničko Podgorici i Nikšiću? &nbsp;Pregršt predizbornih i postizbornih obećanja koja su ostala neispunjena - poručio je predstavnik Evropskog saveza i međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) <b>Miloš Đuričković</b>.</p>
<p>Pravo je, cijeni on, vrijeme da se prisjetimo ne tako davnih obećanja aktuelnog gradonačelnika, a nekadašnjeg ministra (<b>Saše Mujovića</b>).</p>
<p>- Sjećate li se priče o Željezari i proizvodnji eloksirane bravarije? Ako se ne sjećate, tu je video u prilogu. Stara obećanja (laži) zamijeniće nova i u ovom izbornom ciklusu. Priča im je ista, samo su glumci drugi - naveo je on u objavi na društvenoj mreži Iks u kojoj je objavljen i video izjave Saše Mujovića.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilosdj%2Fstatus%2F1900264286548877732%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Zato je građanima poručio: „pamet u glavu“.</p>
<p>- Pamet u glavu i najbolje što možeš - Evropski savez - <b>Ivan Radojičić</b> - zaključio je Đuričković.</p>

Đuričković: Podgorici i Nikšiću je zajedničko to što će stara obećanja zamijeniti nova i u ovom izbornom ciklusu

<p>Da se kasni sa raspisivanjem tendera i da će odluka Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dovesti u pitanje pripremu ljetnje turističke sezone jasno je i većini ministara u Vladi Crne Gore koji se nisu ni izjasnili oko prijedloga na elektronskoj sjednice (whats app grupi) ili „nisu bili pri telefonu” - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD), jedan od predstavnika Evropskog saveza i predsjednik Skupštine opštine Bar <b>Branislav Nenezić </b>osvrnuvši se na odluku kojom su cijene zakupa plaža i objekata u zoni Morskog dobra drastično povećane.</p>
<p>On je istakao da će mjesecima trajati sama procedura izbora najpovoljnijeg ponuđača, tj stvaranje uslova da kupališta, objekti za sportsku aktivnost, pristaništa za ukrcaj i iskrcaj turista sa turističih brodova, privremeni objekti za potrebe marikulture počnu sa radom.</p>
<p>- Javni poziv za predaju ponuda, sačinjavanje zapisnika o predatim ponudama, formiranje rang listi, period za prigovor, donošenje odluke po prigovoru, zaključivanje ugovora sa Morskim dobrom, dobijanje odobrenja za obavljanje djelatnosti od strane opštinskih sekretarijata, zavisno da li se radi o "starom" ili "novom" zakupcu, "starom" ili "novom" kupalištu ili objektu, postavljanje-uklanjanje objekta, zabrana izgradnje za vrijeme turističke sezone....dolazimo do najmanje četiri-pet mjeseci od trenutka raspisivanja javnog poziva - naveo je Nenezić.</p>
<p>Kada se uzmu u obzir sve navedene činjenice, jasno je, cijeni on, da će Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, JP "Morsko dobro" i Vlada Crne Gore odlukom o raspisivanju javnog poziva sa kašnjenjem od najmanje pet mjeseci, uz izmjene na štetu turističke privrede, kupališta i sve objekte u zoni morskog dobra pripremiti za turističku sezonu - ali, kako je rekao, zimsku.&nbsp;</p>
<p>- Što bi rekao jedan od ministara iz 44. Vlade „naši nek se kupaju poslije septembra", imajući u vidu ovu odluku očigledno nećemo moći ni tada - zaključio je Nenezić.</p>
<p>Danas su brojni građani u Ulcinju, zajedno sa udruženjima „Ada Bojana“, zakupaca kupališta i restorana, protestovali odluke Vlade da raspiše tender za do čak 300 odsto skuplji zakup kupališta i objekata u zoni Morskog dobra koja je uslijedila bez ikakve konsultacije i protivljenju lokalnih samouprava i privrednika.</p>
<p>U Vladi su, kako su ranije ukazali u ova tri udruženja, zanemarili činjenicu da time ugrožavaju opstanak turizma u našoj zemlji, Adu Bojanu kao turističku destinaciju i egzistenciju svih građana koji od turizma žive.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fbrojni-gradani-u-ulcinju-protestuju-zbog-odluke-vlade-da-podigne-cijene-zakupa-kupalista-i-objekata-do-300-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Predsjednik Opštine Ulcinj <b>Genci Nimanbegu</b> je sinoć saopštio da će biti prvi na današnjem protestu, te da ovakvu odluku Vlade smatra najtežim činom od zemljotresa 1979. godine.</p>
<p>On je saopštio i da će zabrinutost zbog neočekivane i skrivene odluke vlasti o drastičnom podizanju cijena zakupa kupališta i objekata iznijeti pred diplomatskim predstavništvima u Crnoj Gori.</p>

Nenezić: Ministarstvo, Morsko dobro i Vlada će pripremiti kupališta za turističku sezonu - ali zimsku

<p>To što su na svojim poslaničkim mjestima poslanici vladajuće većine istakli zastave Evropske unije želja je da odgovore na to što je prilikom posjete izaslanice <b>Marte Kos </b>poslanički klub Socijaldemorata (SD) istakao crnogorske i zastave EU. Tim potezom htjeli smo da pošaljemo poruku da niko u SD-u, kao ni u opoziciji, nije htio da stane na put Crne Gore ka Evropskoj uniji, ali da prije svega poštujemo državu Crnu Goru i njen Ustav - kazao je za 24 sata Televizije poslanik SD-a, <b>Branislav Nenezić</b>.</p>
<p>Rasprava o budžetu poslanika vladajuće većine u Skupštini, naglašava Nenezić, samo je privid i kupovina vremena kako bi se van plenuma dogovarali o njima važnim stvarima. Optužbe da opozicija sabotira usvajanje budžeta pale su u vodu jer je, kako je kazao, uložen veliki broj amandmana, kako bi se Zakon o budžetu za 2025. godinu korigovao u pozitivnom pravcu.</p>
<p>Nenezić je kritikovao ažurnu odluku Administrativnog odbora da dodijeli specijalni dodatak na platu sudijama i predsjednici Ustavnog suda, dok je na čekanju skidanje imuniteta poslaniku <b>Marku Kovačeviću</b>.&nbsp;</p>
<p>Administrativni odbor mjesecima se oglušuje na zahtjev Višeg državnog tužilaštva da se Kovačeviću ukine poslanički imunitet, zbog predmeta koji je protiv njega formiran za krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.<br/>
</p>
<p>- Vlada je 30. decembra na elektronskoj sjednici oldučila o dodatku od 60 odsto na zaradu za predsjednicu i članove Ustavnog suda. Ta odluka je već 31. decembra izašla u Službenom listu i čekalo se samo na Administrativni odbor, koji je 6. februara tu odluku usvojio. Svakome je jasno da je očigledno morao da se ispoštuje dogovor koji je postojao. Taj dogovor odnosi se na zahtjev koji je predsjednica Ustavnog suda (<b>Snežana Armenko</b>) poslala Ustavnom odboru (o penzionisanju sudija). Predsjednica Administrativnog odbora, poslanica <b>Jelena Nedović</b>, bila je veoma ažurna da zakaže sjednicu tog skupštinskog tijela, a već četiri mjeseca imamo situaciju da odbor ne zasjeda po pitanju ukidanja imuniteta poslaniku Marku Kovačeviću, na zahtjev tužilaštva - naglasio je Nenezić.</p>
<p>On smatra da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić još jednom pokazao da je vođa aktuelne većine, jer je na parlamentarnom zasijedanju, kako kaže, disciplinovao one koji su bili raspoloženi za pregovore sa opozicijom.</p>
<p>- Nekim ljudima iz aktuelne većine Mandić je posalo jasnu poruku da nema razgovora bez njegove saglasnosti. Nakon toga smo čuli izjavu <b>Milana Kneževića </b>da je Koalicija za Budućnost Crne Gore ta koja je nosilac vlasti i koja predstavlja najjaču snagu u aktuelnoj većini - ističe Nenezić.</p>
<p>Smatra i da je bez obzira na to kakvo će mišljenje Venecijanske komisije biti o odluci Ustavnog odbora, koja je dovela do penzionisanja sudije Ustavnog suda (<b>Dragane Đuranović</b>), jasno kako će se vladajuća većina prema njemu odnijeti.</p>
<p>- Jasno je da će se aktuelna većina, nezavisno od mišljenja Venecijanske komisije ili bilo koje institucije koja može biti nadležna, odnosti onako kako to odredi Mandić - uvjeren je Nenezić.</p>
<p>Govoreći o situaciju u Budvi, Nenezić kaže da su njeni građani zaslužili da poslije godinu bude odblokiran sistem i da se krene sa pripremama za turističku sezonu, s obzirom na veliki dio prihoda koji se generiše. Smatra da se po reakcijama na formiranje vlasti u Budvi istakao PES koji, kako kaže, djeluje kao PR koalicije Za budućnost Crne Gore.</p>
<p>- Teže PES-u pada formiranje vlasti u Budvi, nego samom nekadašnjem DF-u, a tu su se dodale i kolege iz Bošnjačke stranke koje treba ispraviti u njihovim tvrdnjama. Jer gospodin (Nikola) Jovanović je bio samo jedan od ljudi na listi koju je predvodio Dejan Božović, grupe građana. Zaista je nekorektan način brojanja krvnih zrnaca građana Budve. Mislim da je gospodin Jovanović svojim izjavama pokazao da ima platformu, viziju i želju da zaista Budvu pokrene. Evropski savez je postigao izvanredan rezultat sa gospodinom Petrom Odžićem na čelu i dali smo ruku da se Budva pokrene. Budva treba da bude veliki zamajac i Crnoj Gori, a sama vlast u tom gradu zamajac svega onoga što treba da se desi i na državnom nivou - zaključio je Nenezić.</p>

Nenezić: Vlast u Budvi da bude zamajac svega što treba da se desi i na državnom nivou

<p>Bojkot trgovinskih lanaca je poruka, naravno trgovcima, ali isto toliko i vama - poručio je generalni sekretar Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Miloš Čelanović reagujući na izjavu poslanika vladajućeg Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića da se nada da očekuje od trgovačkih lanaca da čuju poruku građna.</p>
<p>Jedini koji poruke ne čuju su, podvlači Čelanović, njihova politička grupacija.</p>
<p>- Jer gospodine Čarapiću, ne cijenu nekog proizvoda, pored trgovačkih marži, utiče na desetine drugih faktora, kao što su visina akciza (koje samo rastu iz godine u godinu), visina svih vrsta poreza, carina, takse, zarade zaposlenih, putna infrastruktura itd - ukazao je Čelanović.</p>
<p>Za skoro sve navedene faktore, osim trgovačkih marži, odgovornost je, dodaje on, na onima koji upravljaju državom.</p>
<p>- Tako da, gospodine Čarapiću, više slušajte građane, a manje Andriju Mandića - zaključio je Čelanović.</p>

Čelanović Čarapiću: Bojkot trgovinskih lanaca je poruka i vama - isto koliko i trgovcima

<p>Poslanici Socijaldemokrata (SD) podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o budzetu za 2025. godinu kojim traže da se za 1.5 miliona eura poveća iznos budžetskih sredstava za mjere aktivne politike zapošljavanja, odnosno za otvaranje novih radnih mjesta.</p>
<p>Naime, kako navode u SD-u Predlogom zakona o budžetu za 2025. je za mjere aktivne politike zapošljavanja (otvaranje novih radnih mjesta) predviđeno samo 3,7 miliona eura, dok je za pasivne mjere tržišta rada (naknade nezaposlenim licima) 26 miliona eura. Njihovim amandmanom se predlaže povećanje izdvajanja za zapošljavanje, odnosno otvaranje novih radnih mjesta za 1,5 miliona eura.</p>
<p>- I to na način da se smanje u tom iznosu sredstva za Advokatske, notarske i pravne usluge koja su u predloženom budžetu za 2025. godinupovećana za čak 30 odsto u odnosu na 2024. godinu (povećanje od 2,3 miliona eura) - naglasili su u SD.</p>
<p>Nezaposlenost je, kako su ukazali, jedan od najvećih problema.</p>
<p>- O čemu svjedoči i zvaničan podatak da je trenutna stopa registrovane nezaposlenosti 11,4 odsto, zbog čega je neophodno povećati sistemsku podršku otvaranju novih radnih mjesta - zaključili su u SD.</p>
<p>Oni su ranije podnijeli i amandmane kojim predlažu da se smanji iznos potencijalnog zaduženja u ovoj godini za 200 miliona eura.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsd-podnio-amandman-smanjiti-zaduzivanja-za-200-miliona-eura-u-2025&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Vladinim prijedlogom odluke o zaduživanju Crne Gore predviđeno je da nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta u 2025. iznose 1.14 milijarde eura, a da se država u ove godine može zadužiti u iznosu do 900 miliona eura za potreba obezbjeđenja nedostajućih sredstava, dok se izuzetno država može u 2025. još zadužiti u iznosu do 500 miliona eura što je ukupno 1,4 milijardu eura potencijalnog zaduženja.</p>
<p>Poslanici SD-a traže da se taj iznos umanji za 200 miliona eura, uz efikasnije vođenje javnih finansija i racionalizaciju neproduktivne potrošnje.</p>
<p>- Fiskalnom strategijom predviđeno je da će se država zadužiti tri milijarde eura u naredne tri godine i da će neto javni dug Crne Gore porasti za 1,2 milijarde eura i to sa 4,3 milijarde eura u 2024. na 5,5 milijardi eura u 2027 - naveli su oni.</p>

SD podnio amandman na Prijedlog budžeta zarad povećanja sredstava za otvaranje novih radnih mjesta

<p>KIC POP HOR nastavio je da širi svoju umjetničku misiju van granica Crne Gore, oduševivši i italijansku publiku tokom trodnevne turneje od 13. do 15. juna, kada je nastupio na 35. Međunarodnom festivalu horskog pjevanja „Sergio Chiarlo“ i u okviru obilježavanja jubileja – 50 godina postojanja hora Milanollo iz Saviljana, u blizini Torina.</p>
<p>Na uglednim scenama gradova Saviljano i Vilafaleto, uz crnogorski hor nastupila su i četiri renomirana hora iz Italije: domaćini – hor Milanollo i hor Vox Armonica iz Saviljana, dječji i omladinski hor „Accademia MusicArte“ iz Novog Ligura, kao i hor zajednice Castagnole iz Pijemonta.</p>
<p>Osnivačica i menadžerka KIC POP HORA Snežana Burzan Vuksanović kazala je da je turneja bila izuzetno intenzivna, ali izvanredno uspješna.</p>
<p>- Odradili smo tri veoma emotivna i zapažena nastupa. Publika je reagovala s oduševljenjem, naročito na a cappella izvođenja pjesama ‘Još ne sviće rujna zora’ i ‘Konjuh planinom’. Bila je čarolija čuti zvuk našeg hora u akustici prelijepih crkava i koncertnih dvorana - istakla je ona.</p>
<p>Ovo su bili prvi nastupi popularnog podgoričkog hora u Italiji, ujedno i 19. i 20. međunarodni koncert u karijeri ansambla. Na turneji je učestvovalo više od 40 horista koji su se iz Italije vratili puni utisaka i zahvalni na toploj dobrodošlici.</p>
<p>KIC POP HOR je u Saviljanu, kroz koncerte u crkvi i na prijemu u Opštini, predstavio raznovrstan repertoar – od domaćih i ex YU pop hitova, stranih evergrin melodija, do etno kompozicija i pjesama iz antifašističkog projekta „Bez dileme – antifašizam“. Publika je svake večeri s oduševljenjem ispratila izvođenja pjesama poput: Ja bih da pevam još malo, Zemljo moja, Crna Goro kapljo vode, Devojko mala, Dancing Queen, Sweet Dreams, Džuli i Grudi balkanske.</p>
<p>Poseban emotivni trenutak bio je zajednički nastup svih učesnika festivala, tokom koga je izvedena čuvena melodija Va pensiero iz Verdijeve opere Nabuko – što je, prema riječima organizatora, ostavilo snažan utisak na publiku i izvođače.</p>
<p>Burzan Vuksanović zahvalila je svim donatorima koji su omogućili ovu značajnu turneju, a posebno crnogorskom privredniku Vanji Popoviću sa Kipra. Zahvalnost su iskazali i Vesni Šćepanović i Žarku Vujoviću, Podgoričanima koji žive u Torinu, a koji su članovima hora bili domaćini i vodiči kroz znamenitosti tog italijanskog grada.</p>
<p>Podsjetimo, KIC POP HOR je do sada održao više od 130 koncerata širom Crne Gore i regiona, uključujući nastupe u Beogradu, Sarajevu, Zagrebu, Skoplju, Subotici i Draču, i važi za jedan od najprepoznatljivijih kulturnih kolektiva u zemlji.</p>

KIC POP HOR briljirao u Italiji: Emotivni nastupi i gromoglasni aplauzi na prestižnom festivalu

<p>Dok traje sukob Izraela i Irana, stručnjaci kažu da, iako Iran znatno povećava svoje zalihe uranijima obogaćenog gotovo do nivoa potrebnog za oružje, nema dokaza da je odlučio da napravi atomsku bombu.</p>
<p>Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je u petak, kada su prve izraelske bombe pale na Iran, da ta zemlja preduzima do sada neviđene korake da od obogaćenog uranijuma napravi oružje.</p>
<p>Na to je odgovorio iranski ekspert u Kriznoj grupi Ali Vaez koji je rekao da je Netanjahu uvijek spreman da pokaže dokaze pred kamerama ali da za ovu tvrdnju nije ponudio nikakav dokaz.</p>
<p>Britanski dnevnik Fajnenšel tajms podsjeća da je direktorka američke obavještajne službe Tulsi Gabard u martu u Kongresu rekla da američka obavještajna zajednica nastavlja da procjenjuje da Iran ne gradi nuklerano oružje.</p>
<p>Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), čiji su inspektori često posjećivali dva glavna postrojenja za obogaćivanje uranijuma u Natanzu i Fordovu, takođe nije našla dokaz da Iran razvija nuklearno oužje.</p>
<p>Stručnjaci međutim upozoravaju da nedavni napredak Irana ukazuje da je stigao do toga da ima tehničko znanje i kapacitete da napravi oružje ako to želi.</p>
<p>Nekoliko dana prije nego što je Izrael pokrenuo napad IAEA je prvi put za dvije decenije usvojila rezoluciju u kojoj se navodi da je Iran prekršio obaveze u vezi sa neširenjem oružja.</p>
<p>Iran je inače uvijek tvrdio da je njegov nuklearni program, koji je prvobitno razvio posljednji šah uz pomoć SAD, namijenjen mirnodopskim civilnim svrhama.</p>
<p>Međutim, prema američkim obavještajnim procjenama, Iran je počeo da radi na programu oružja prije više od dvije decenije.</p>
<p>Fajnenšel tajms podsjeća da je u januaru 2016. na snagu stupio sporazum Irana i svjetskih sila kojim se ozbiljno ograničavaju nuklearne ektivnosti Irana, uz strog mehanizam praćenja od strane IAEA, u zamjenu za ublažavanje sankcija.</p>
<p>Iran je poštovao sporazum, kojim je obogaćivanje uranijuma ograničeno na 3,67 odsto, a zalihe fisionog materijala na 300 kilograma i svaki višak je transportovan u inostranstvo.</p>
<p>Međutim, nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp 2018. napustio sporazum i uveo sankcije Iranu, Teheran je odgovorio pojačavanjem aktivnosti i razvojem i instaliranjem hiljada naprednih centrifuga koje se koriste za proizvodnju visoko obogaćenog uranijuma.</p>
<p>Kako piše britanski dnevnik, za četiri godine Iran je obogatio uranijum do 60 odsto, što je najviši zabilježeni nivo i samo korak od 90 odsto potrebnih za nuklearno oružje.</p>
<p>U izvještaju IAEA iz maja navodi se su iranske zalihe uranijuma obogaćenog 60 odsto porasle na više od 400 kilograma, što je, ako se obogati do 90%, dovoljno za deset komada oružja, dok su ukupne zalihe obogaćenog uranijuma premašile 8.400 kilograma.</p>
<p>Kelsi Devenport iz Udruženja za kontrolu naoružanja rekla je da je Teheran sposoban da proizvede dovoljno fisionog materijala za nekoliko nuklearnih bombi za nekoliko dana ali da i dalje treba da razvija tehnologiju za proizvodnju oružja.</p>
<p>- Sam proces naoružavanja teže je procijeniti. Ali, vjerovatno bi bilo potrebno nekoliko mjeseci, možda i godinu dana, da se uranijum kvaliteta za naoružanje pretvori u oružje a zatim da se pošalje projektilom. Dakle, nije postojala neposredna prijetnja od nuklearne bombe - &nbsp;rekla je Devenport, prenio je Fajnenšel tajms.</p>
<p>IAEA i dalje ima inspektore u Iranu, ali sa ograničenim pristupom. Istovremeno stručnjaci kažu da postoji mogućnost da Teheran postavi centrifuge u objektima koje IAEA ne nadgleda.</p>
<p>- Iran je proizveo hiljade naprednih centrifuga, a IAEA ne zna gdje se sve nalaze. Dakle, postoji mogućnost da je Iran, u sklopu planova za nepredviđene situacije, izgradio tajne objekt - &nbsp;rekao je Vaez, prenio je Fajnenšel tajms.</p>
<p>Ipak, IEAE je u prošlomjesečnom izvještaju navela da "nema kredibilnih indikacija o tekućem, neprijavljenom strukturiranom nuklearnom programu" ukazujući i na "izjave najviših zvaničnika u Iranu da je upotreba nuklearnog oružja nespojiva sa islamskim zakonom".</p>
<p>Kalkulacije vrhovnog vođe Alija Hamneija mogle bi međutim da se promijene ako režim bude vjerovao da je suočen sa egzistencijalnom prijetnjom i da mu treba nuklearno oružje da bi se obnovilo odvraćanje.</p>
<p>Istovremeno izraelski napadi znače da inspektori IAEA ne mogu da idu u Natanz i Fordov.</p>
<p>"Moja neposredno najveća briga je da li je Iran u odsustvu redovnih inspekcija, s obzirom na haos zbog napada i štetu na postrojenjima, premjestio neki dio svog uranijuma obogaćenog 60 odsto", rekla je Devenport.</p>
<p>Vaez smatra da će iranski režim biti oprezan, ali da bi "kada se prašina slegne" mogao da osjeti potrebu da obnovi prednost prije nekih budućih pregovora sa SAD, uključujući moguće povlačenje iz sporazuma o neširenju nuklearnog oružja.</p>

Stručnjaci ne misle da Iran pravi atomsku bombu, ali upozoravaju da bi mogao

<p>Za zemlje NATO-a na istoku priprema za rat nije stvar izbora – to je hitnost.</p>
<p>Od gomilanja trauma-setova za masovne žrtve do opremanja medicinara pancirima – planiranje zdravstvene zaštite za rat više nije hipotetičko na istočnom krilu NATO-a.</p>
<p>Jurila je Fabriko ulicom u ambulantnim kolima ka školi u Lietavi, a Martina Veronika Noreikaitė osjećala se nespremno. Srce joj je ubrzano kucalo.</p>
<p>Bilo je sunčano, utorak sredinom maja, kad je preko radio veze obaviještena o eksploziji u Jonavi, gradu od 30.000 stanovnika u središnjoj Litvaniji.</p>
<p>Tokom tri godine rada kao medicinska tehničarka, pozivi su joj obično bili zbog visokog pritiska ili bolova u grudima. Ovo je bio njen prvi slučaj sa masovnim žrtvama.</p>
<p>Kada su stigli pred školu, uz zavijanje sirena, zgrada je bila u dimu.</p>
<p>„Ljudi su trčali unaokolo, ležali na zemlji, vrištali“, prisjetila se Noreikaitė haosa na školskom stadionu. Policija, vatrogasci i vojska već su bili tamo.</p>
<p>Ona i njen kolega bili su prvi medicinari na licu mjesta. „Kada vidiš šta se desilo – panika, vrisci – ne znaš ni šta da radiš, ni kuda da kreneš. Sve zaboraviš. Izgubiš tlo pod nogama“.</p>
<p>Upravo ta nepoznata situacija za jednu mirnu evropsku zemlju bila je razlog što su litvanske vlasti organizovale dvodnevnu vojnu vježbu „Gvozdeni vuk“ („Geležinis Vilkas“).</p>
<p>Cilj je bio da se pripreme vojska, policija, vatrogasci, bolnice i hitne službe za vanredne okolnosti – jer se Litvanija priprema za najgori mogući scenario: napad na istočno krilo NATO-a. Otkako je Rusija izvršila punu invaziju na Ukrajinu, prijetnja oružanog sukoba stalno visi u vazduhu.</p>
<p>„Kada su mediji objavili da je počeo rat u Ukrajini, bilo je zastrašujuće“, rekla je Noreikaitė. „Na poslu je bilo strašno, jer nijesmo znali imamo li dovoljno resursa, ni da li smo spremni ako se to desi ovdje“.</p>
<p>Danas se osjeća smirenije. Fokusira se na obuke i savladavanje trijažnih protokola. Vježbe, poput one u Jonavi, pomažu. Vjeruje da bi „trebalo da ih bude češće“.</p>
<p>Litvanija nije izuzetak: sve zemlje na istočnom krilu NATO-a revidiraju protokole za vanredne situacije u zdravstvenim ustanovama, organizuju vježbe, ulažu u balističke kacige i pancire, premještaju operacione sale pod zemlju. Rat u Ukrajini razbio je iluziju da je Evropa sigurna od rata.</p>
<p>„Pitanje nije da li će [Rusija] napasti“, kaže Ragnar Vaiknemets, zamjenik direktora estonskog Zavoda za javno zdravlje, koji se bavi kriznim situacijama – od pandemija do ratova. „Pitanje je kada“.</p>
<p>Zemlje na istočnoj granici Evrope, nekada pod sovjetskom okupacijom, dobro znaju koliko brzo trupe mogu stići.</p>
<p>„Imamo loše komšije: Rusiju i Bjelorusiju“, rekao je u februaru Daniel Naumovas, zamjenik litvanskog ministra zdravlja. Njegova zemlja je poveznica NATO-a sa baltičkim državama preko Suvalkijskog prolaza – uskog i ranjivog koridora koji se smatra jednim od najvjerovatnijih ciljeva u slučaju budućeg ruskog napada. I dok su sve članice EU „u istom čamcu“, neke su „na pramcu, gdje je voda najhladnija“, kazao je Naumovas. „Prska nas ratna voda pravo u lice“.</p>
<p>Za zemlje NATO-a na istoku, priprema za rat nije stvar izbora – to je hitnost.</p>
<p>„Malo je članica EU koje su na prvoj liniji“, rekla je Kataržina Kacperčik, državna sekretarka u poljskom Ministarstvu zdravlja. „Za njih je ovo pitanje posebno važno.“</p>
<p>Poljska je ovu temu – bezbjednost zdravstva u vrijeme sukoba – stavila u prvi plan tokom svog rotirajućeg predsjedavanja Savjetom EU, gdje je evropska bezbjednost bila ključna tema.<br/>
„Ne možemo praviti strateške planove za vojsku, ekonomiju ili energetiku, a da izostavimo zdravstvo“, rekla je Kacperčik.</p>
<h3>Bolnice pod vatrom</h3>
<p>Ruska invazija na Ukrajinu pokazala je da savremeni sukobi više ne poštuju ni zdravstvene ustanove – niti civile koje one zbrinjavaju. Zemlje istočne Evrope to pomno prate.</p>
<p>Na svega 50 kilometara od spoljne granice EU sa Bjelorusijom, Univerzitetska bolnica „Santaros klinike“ u Viljnusu razvija podzemnu infrastrukturu, skloništa, heliodrome i autonomne sisteme koji bi joj omogućili da funkcioniše čak i u slučaju prekida snabdijevanja strujom ili vodom.</p>
<p>Santaros nije izuzetak.</p>
<p>U Estoniji se, pored pancira za ekipe hitne pomoći, planira i raspodjela satelitskih telefona radi održavanja komunikacije ukoliko tradicionalne mreže otkažu. U razmatranju su i planovi za uspostavljanje nezavisne internet mreže, ako zatreba.</p>
<p>U cijelom zdravstvenom sistemu postavljaju se električni generatori, po uzoru na iskustvo Ukrajine, gdje ruski napadi često prekidaju civilno napajanje električnom energijom.</p>
<p>„Znamo sasvim sigurno da Rusija gađa civilnu infrastrukturu i energetske objekte, i to znači da ne smijemo dozvoliti da bolnica prestane da radi zbog problema sa elektranom“, rekao je Vaiknemets.</p>
<p>Mnoge bolnice u istočnoj Evropi – ostaci sovjetskog doba – posebno su ranjive.</p>
<p>„Imamo visoke zgrade, velike zgrade. Sve su u jednom kompleksu, na jednom mjestu“, objasnio je Vaiknemets.</p>
<p>Sada se sve češće razmatra kako podrumi mogu da se preurede u operacione sale, ako zatreba.</p>
<p>„Ne mogu da zamislim da radim na najvišem spratu bolnice, samo čekajući da nas pogode“, dodao je.</p>
<p>Estonija nabavlja mobilne medicinske jedinice – privremene ambulante koje se mogu brzo postaviti u vanrednim situacijama – što bi moglo da ublaži u ovom trenutku ograničeni kapacitet intenzivne njege širom Evrope.</p>
<p>Dok evropske zemlje u prosjeku imaju 11,5 kreveta intenzivne njege na 100.000 stanovnika, „u ratnim uslovima mogla bi zatrebati tri do pet puta veća dostupnost“, kazao je Bjørn Guldvog, specijalni savjetnik Norveške direkcije za zdravstvo, na skupu o zdravstvenoj bezbjednosti u aprilu.</p>
<p>Održavanje velikog obima operacija sedmicama ili mjesecima bio bi dodatni izazov: „Većina ustanova može da izdrži možda 120 do 150 posto uobičajenog broja operacija u trajanju od 24 do 48 sati“, rekao je. Zalihe krvi i kiseonika takođe bi brzo postale kritične.</p>
<h3>Zalihe i lanci snabdijevanja</h3>
<p>Čak ni najbolje pripremljene bolnice ne mogu funkcionisati bez lijekova, opreme i potrošnog materijala, pa se baltičke zemlje pripremaju za scenario masovnih žrtava.</p>
<p>Estonija je, na primjer, izdvojila 25 miliona eura za opremu u slučaju masovnih povreda, uključujući ortopedska pomagala, turnikete i trauma-setove – „jedinu veliku investiciju koju smo do sada napravili“, rekla je ministarka zdravlja Riina Sikkut na jednom skupu u februaru.</p>
<p>Zalihe bi omogućile bolnicama da rade dok pomoć od saveznika ne stigne, rekao je Vaiknemets, dodajući da je NATO ključan za obezbjeđenje ruta snabdijevanja.<br/>
U Latviji je još od pandemije kovida zdravstvenim ustanovama naloženo da drže tromjesečnu zalihu lijekova.</p>
<p>„Nikad nisam mislila da ću reći – hvala kovidu – ali zahvaljujući kovidu pronašli smo finansijska sredstva“, rekla je Agnese Vaļuliene, državna sekretarka Ministarstva zdravlja. Zemlja takođe radi na formiranju nacionalnih rezervi.</p>
<p>Ali baltičke zemlje su preblizu potencijalnim linijama fronta da bi mogle da sačuvaju hitne zalihe, upozorio je Jos Joosten, medicinski savjetnik Evropske službe za spoljne poslove, diplomatskog tijela EU.</p>
<p>Zbog toga bi druge članice Unije morale da „identifikuju ono što je najdeficitarnije, najteže da se obezbijedi – naročito za male zemlje“, rekao je. „I onda moramo da se odreknemo dijela suvereniteta, da ga prepustimo Evropskoj uniji, kako bi mogla da odlučuje o raspodjeli potrebnog“.</p>
<p>Zalihe Crvenog krsta, nacionalne rezerve i rescEU – evropska hitna služba – moraju biti spremne da stignu do linije fronta, ali i do civilnih pacijenata. „Moramo imati dobre krizne planove“, kazala je Sikkut.</p>
<h3>Ljudi za ratni napor</h3>
<p>Priprema za rat ne tiče se samo politika – već i ljudi.</p>
<p>Nedostatak kadra je ključni izazov za baltičke zemlje, gdje je svakodnevno zdravstveno osoblje već preopterećeno.</p>
<p>Estonija, sa 1,3 miliona stanovnika, ima gotovo upola manje zdravstvenih radnika po glavi stanovnika nego Njemačka.</p>
<p>Zbog toga, pacijenti „sa prve linije“ ne mogu očekivati istu njegu kao u mirnodopskim uslovima, rekao je Vaiknemets, ističući da je to „osnovni i najvažniji princip našeg kriznog planiranja“.</p>
<p>Ali postoji još jedan problem: nisu svi spremni da ostanu.</p>
<p>Kad je Rusija napala Ukrajinu, Noreikaitė je – kao i svi spasioci – morala da potpiše izjavu da će, ako dođe do rata u Litvaniji, ostati i raditi.</p>
<p>„Ali kako bi to stvarno izgledalo – ko bi došao, a ko ne – ne znam. Lično nemam još ni djecu ni porodicu, pa mislim da bih ostala“, rekla je.</p>
<p>Jedno litvansko istraživanje pokazalo je da bi više od četvrtine zdravstvenih radnika vjerovatno pobjeglo u slučaju rata, manje od 40 posto bi ostalo, a trećina nije sigurna.</p>
<p>Sličan obrazac očekuje se i u Estoniji: „Postoje patriote, oni koji prvi reaguju, ljudi za koje znamo da će bez sumnje ostati“, rekao je Vaiknemets.</p>
<p>„Naravno, ima i onih koji odmah pričaju da bi otišli pravo za Španiju“. Procjenjuje se da 50 do 60 posto stanovništva još ne zna kako bi reagovalo.</p>
<p>Iako vjeruju da bi većina ljekara i medicinskih sestara ostala, estonske vlasti rade na tome da umanje zabrinutost, posebno kada je riječ o bezbjednosti porodica.<br/>
„To je sasvim ljudski: ako se ne osjećam sigurno, ako nemam povjerenje da je moja porodica bezbjedna – neću ostati“, rekao je Vaiknemets.</p>
<p>U Letoniji, pulmolog Rūdolfs Vilde kazao je da su neki ljekari s kojima je razgovarao razmatrali bijeg ako izbije rat — naročito roditelji koji „ne vide kako bi bilo prihvatljivo da ostave djecu negdje i budu u bolnici tokom vojne krize“.</p>
<p>Samo sedmicu prije intervjua, Vilde i njegove kolege iz Kliničke univerzitetske bolnice „Pauls Stradiņš“ takođe su zamoljeni da potpišu dokument kojim potvrđuju da su ključni kadar i da moraju doći na posao ako se oglase sirene.</p>
<p>Vilde planira da ostane, ali naglašava da mu je potrebno više informacija kako bi se osjećao spremno u slučaju najgoreg scenarija.</p>
<p>„Da li treba da budem spreman za neku vrstu ratne medicine, ili samo da dolazim na svoj redovan posao sa većim brojem pacijenata?“ pita se. „Jer to su dvije potpuno različite stvari – a vjerovatno bi i jedna i druga morale funkcionisati tokom rata.“</p>
<p>Njemu ne smeta da dodatno trenira van svog redovnog radnog vremena kao ljekar, „jer… to vidim kao način da očuvamo ono što imamo“.<br/>
„Ako želim da i dalje radim svoj posao pulmologa i možda pokušam da unaprijedim stvari u Letoniji, onda Letonija mora da postoji, zar ne?“</p>
<p>Njegova bolnica u Rigi već je počela obuku u kontekstu ratne spremnosti, kaže Vilde. I druge bolnice i zemlje pojačavaju vježbe za vanredne situacije.</p>
<p>Estonija unapređuje sistemsku obuku: bolnice, hitne službe i zdravstveni radnici prolaze instrukcije kako da pređu u „krizni režim“, u kojem moraju da zbrinu veliki broj pacijenata i liječe povrede iz ratnih okolnosti — eksplozivne rane, prostrelne povrede, opekotine, amputacije, povrede kičme i glave — koje su rijetke u civilnim uslovima.</p>
<p>U Viljnusu, u Univerzitetskoj bolnici, „osoblje učestvuje u vježbama evakuacije i pripremama za prijem velikog broja ranjenih“ sa Oružanim snagama Litvanije i Unijom strijelaca, rekao je direktor bolnice Tomas Jovaiša.</p>
<p>Samo ove godine Litvanija planira sedam zajedničkih vježbi sa vojskom i preko deset civilnih bezbjednosnih vježbi za zdravstvene radnike, rekao je portparol Ministarstva zdravlja Julijanas Gališanskis.</p>
<p>Formira se i tim za hitnu medicinsku pomoć, a mladi ljekari su prošlog mjeseca organizovali forum posvećen pripremi zdravstvenog sistema za rat. Neki medicinari putuju u Ukrajinu kako bi iz prve ruke učili kako se bolnice nose sa raketnim napadima, masovnim žrtvama i prekidima u napajanju.</p>
<p>Vaiva Jankienė, medicinska sestra i koordinatorka organizacije Blue/Yellow Medical, koja pruža pomoć civilima blizu linije fronta u Ukrajini, volontirala je više od 20 puta od aprila 2022. godine — uključujući i u Buči, neposredno nakon oslobađanja tog grada.</p>
<p>Kaže da je najbolji način da se zdravstveni radnici pripreme – da volontiraju u Ukrajini.</p>
<p>Opisala je razmjere povreda i bolesti kao „teško zamislive“ — mnoge rane ne liče ni na šta što su ranije vidjeli, usljed novih taktika ratovanja.</p>
<p>„Poslije napada dronovima, posljedice su teško zamislive“, rekla je Jankienė. „Takve povrede… svi medicinari koji su ih vidjeli kažu isto: nijesmo mogli ni zamisliti da bi to moglo tako izgledati.“</p>
<p>Dok jedan trauma hirurg u Litvaniji možda izvede jednu amputaciju godišnje, u Ukrajini su cijela bolnička odjeljenja puna pacijenata kojima su amputirani jedan, dva, tri pa i četiri ekstremiteta — uz niz drugih teških povreda.</p>
<p>„Imamo veoma malo iskustva u liječenju tako složenih i višestrukih trauma“, dodala je.</p>
<p><b>Rizik od izbjegličkog talasa</b></p>
<p>Posljedice rata ne bi se zaustavile na nacionalnim granicama.</p>
<p>Zbog savremenog oružja korišćenog u Ukrajini — uključujući rakete dugog dometa i vojne dronove — linija fronta više nije čvrsta barijera. Napadi sada mogu pogoditi mete stotine kilometara dalje, ugrožavajući bolnice i civilnu infrastrukturu daleko od borbenih zona, zbog čega su planovi evakuacije postali neophodni.</p>
<p>Zemlje udaljenije od potencijalnog fronta moraju biti spremne da prime pacijente i izbjeglice, upozorio je Joosten, ističući da će solidarnost unutar EU biti stavljena na ozbiljan ispit.</p>
<p>„Ako Litvanija bude pregažena – ko je tada odgovoran za Litvance, kad Litvanije više nema? Ali Evropska unija i dalje postoji“, rekao je.</p>
<p>Joosten je pozvao institucije EU da formiraju fondove za zbrinjavanje civilnih i vojnih žrtava, kao i raseljenog stanovništva.</p>
<p>Dodao je da bi broj žrtava mogao biti znatno veći nego u Ukrajini.</p>
<p>„Onih 4.000 pacijenata koje smo evakuisali iz Ukrajine – to je ništa, 4.000 za tri godine“, rekao je.</p>
<p>„Hajde da pričamo o 4.000 u dvije nedjelje, pa još 4.000 u naredne dvije… brojevi su potpuno drugačiji kad počne pravi rat“.</p>
<p>Niko ne zna kada – ili da li – će rat doći. Ali, kako je rekao Vaiknemets:</p>
<p>„Kriza nikad ne najavljuje kad dolazi“.</p>
<p>Zato Poljaci i Balti „moraju da se pripreme za najgore“, rekla je Vaļuliene. „Ali se nadamo da do toga neće doći“.</p>

Zemlje na istočnoj granici Evrope spremaju bolnice za rat

<p>Mnogo je djece i roditelja prethodnih dana dobilo neuobičajenu poruku, u kojoj se nudi bijeli prah za određeni iznos. TVCG obratili su se zabrinuti roditelji. Iz policije nema zvanične potvrde šta su preduzeli nakon više prijava koje su dobili, ali u toku dana stranica s ponudom za opojne supstance je bila ugašena, iako je oko podneva bila dostupna.</p>
<p>Ovaj dvanaestogodišnjak, jedan je od mnogih kojem je korišćenje telefona uobičajeni dio svakodnevice. Ipak, juče je preko vajbera dobio poruku koja nije obična. Uz animiranu fotografiju bio je cjenovnik droge.</p>
<p>- Mislio sam da je neka šala. Pisalo je koliko košta pola grama, a koliko dvadeset i pet grama. Nijesam znao šta da radim. Tu je bilo kontakt i stranica na kojoj se moglo poručiti. Rekao sam roditeljima i odmah sam znao o čemu se radi. Ne znam odakle je moj broj telefona i ne znam zašto su to meni slali -rekao je on.</p>
<p>No, nije mali sagovornik bio jedini kojem je stigla sporna poruka. Zabrinula je mnoge roditelje koji su slučaj prijavili TVCG, ali i policiji.</p>
<p>Iz udruženja Roditelji poručuju da još nije poznato da li je sajt iz poruke lažan, ali da čekaju informacije. Do tada je, kažu, važno da edukujemo djecu i stalno provjeramo.</p>
<p>- U ovom konkretnom slučaju izuzetno je važno, jer ovo jesu i roditelji primijetili, jeste stigli na izuzetno veliki broj adresa, odnosno kao Viber poruka se pojavila, da se razgovara sa djecom, da se porazgovara sa njima na način da vidimo da li im je tako nešto stiglo, i ako jeste, naravno da im se ukaže na to da takve brojeve treba da blokiraju, da su to opasni sadržaji, da ne idu i ne posećuju takve sajtove, nebitno da li su oni lažni ili nisu - rekla je <b>Kristina Mihailović</b> iz NVU Roditelji.</p>
<p>Provjerili smo da li stranica postoji, ukucali adresu, i dobili naslovnu stranu s otvorenom ponudom. Dječak s početka priče nije htio da rizikuje i otvara ponuđenu stranicu.</p>
<p>- Mislio sam da može biti ili neki virus. A i svakako nijesam htio da ulazim. Odmah sam blokirao taj broj - dodao je on.</p>
<p>Da je dobro postupio, poručuju i iz udruženja Roditelji. Vjeruju da su i ostali bili svjesni opasnosti. Zato još jednom ukazuju na izazove savremenog roditeljstva.</p>
<p>- I zbog toga je negdje važno da shvatimo koliko su ovakvi sadržaji dostupni, između ostalog i našoj djeci, i koliko je naša obaveza i kao roditelja, ali i kao onih koji su dužni da se bave njihovom bezbjednošću i oni koji rade sa njima da radimo na njihovoj osvešćenosti - dodala je Mihailović.</p>
<p>Koliko osoba u Crnoj Gori je dobilo poruku sporne sadržine, nije poznato. Iz policje nijesmo dobili informaciju koliko onih koji su prijavili slučaj, ni šta su uradili po tom pitanju. Ipak, nekoliko sati kasnije stranica je bila nedostupna, što ukazuje da je policija brzo reagovala.</p>

Dječaku putem Vibera stigao cjenovnik kokaina

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: sd