"Danas u Crnoj Gori imamo razoren i devastiran bezbjednosni sistem," ocijenio je bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Boro Vučinić.
On je komentarisao navode bivšeg crnogoskog premijera Zdravka Krivokapić da u Crnoj Gori nesmetano djeluje Bezbjednosno-informativna agencija Srbije (BIA).
Krivokapić je bio na čelu prve vlade nakon smjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića 2020.
Vlast je tada preuzela koalicija prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i pokreta URA.
Krivokapić je smijenjen nakon godinu i po, 2022.
"Očigledno da je u pitanju zakašnjela spoznaja geopolitičkih prilika bivšeg premijera, koji tek sad vidi ono što je mnogima već odavno bilo jasno što se dešava sa Crnom Gorom", kaže Vučinić za Radio Slobodna Evropa.
<h2>Što je rekao bivši crnogorski premijer</h2>
Zdravko Krivokapić je gostujući na televizijama Vijesti i ETV kazao da je predsjednike vlade i države Milojka Spajića i Jakova Milatovića upozoravao na djelovanje srpske tajne službe i širenja koncepta "srpskog sveta".
"Najveće ometanje im vrši BIA i 'srpski svet'", kazao je on, dodajući da oni danas u Crnoj Gori djeluju "nesmetano".
Međutim, ističe da mu njih dvojica - koji su bili ministri u njegovoj Vladi - nisu vjerovali.
Pojasnio je da informacije nakon odlaska s vlasti dobija, između ostalog, od bivših srpskih i izraelskih obavještajaca, dva beogradske profesora i dvije osobe iz Njemačke "koje imaju izuzetne podatke".
Kao primjer djelovanja BIA naveo je nedavni događaj na sjeveru Crne Gore koji je izazvao velike tenzije - postavljanje a potom sklanjanje u hramove Srpske pravoslavne crkve spomenika zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću.
"'Srpski svet' ne miruje i BIA je imala mogućnost da to realizuje posredstvom određenog broja ljudi i, naravno, sveštenstva (SPC). Za sve to je trebalo da zna ANB, koja ili je znala ili nije reagovala. Trebalo je da zna Uprava policije, koja je trebalo da preventivno djeluje", rekao je on.
On nije odgovorio na upit RSE da pojasni iznijete ocjene o angažovanju srpske obvještajne službe u Crnoj Gori.
<h2>Sporni susret Krivokapića sa zvaničnikom BIA</h2>
Sagovornici RSE Predrag Petrović i Marko Banović napominju da se sam Krivokapić dok je bio premijer - bez znanja javnosti - sastajao sa drugim čovjekom srpske tajne službe Markom Parezanovićem.
Fotografije susreta podijelili su prosrpski mediji, nakon što je Krivokapić 2022. kazao da se Srbija miješala u izbore u Crnoj Gori.
Opozicija je tada tražila od premijera objašnjenje šta je bio razlog sastajanja sa srpskim obavještajcem koji je "glavni ruski agent u Srbiji".
Premijer nije odgovorio na te zahtjeve.
"To je dodatno pojačalo percepciju o prisustvu i uticaju srpske službe bezbjednosti u unutrašnjim pitanjima Crne Gore", kazao je Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra Crne Gore (DFC).
Zvaničnik BIA je u jednom provladinom srpskom mediju opisan kao neko ko je mnogo učinio za srpske interese u Crnoj Gori.
<h2>'BIA oruđe u rukama vlasti u Beogradu'</h2>
Nije neuobičajno za obavještajne službe da su zainteresovane za okruženje, ali je problem ukoliko se miješaju u politički život u tim zemljama, pojašnjava direktor istraživanja u Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku Predrag Petrović.
Ističe da u Crnoj Gori - u kojoj se gotovo trećina stanovništva na posljednjem popisu stanovništva izjasnila kao Srbi - ima više prosrpskih partija.
"Teško je odvojiti uticaj politike vlasti u Beogradu u odnosu na prosrpske partije u Crnoj Gori. I uticaj BIA na te partije. To ide jedno s drugim. Pogotovo što je BIA postala oruđe u rukama sadašnje vlasti u Beogradu".
Na pitanje RSE da li srpska tajna služba djeluje slobodnije od kako su na vlasti došle prosrpske partje, Petrović odgovora potvrdno.
Ističe i da se preko srpskog uticaja u Crnoj Gori širi i ruski uticaj, jer se njihovi interesi u "velikoj mjeri preklapaju".
U tom kontekstu, kao indikativnu ocjenjuje smjenu Sava Kentere 2022. sa čela crnogorskog ANB-a u momentu kada je radio na suzbijanju ruskog uticaja u zemlji.
Da se BIA dovodi u vezu sa širim pitanjem "malignog uticaja Srbije kroz bezbjednosne i političke strukture", ocjenjuje i analitičar DFC-a Marko Banović.
"Analize ukazuju da se taj uticaj najčešće usmjerava preko grupa i pojedinaca koji su blisko vezani sa SPC. Kroz djelovanje grupa i pojedinaca, BIA ima potencijalnu ulogu u koordinaciji ili podršci procesima koji se karakterišu kao hibridno djelovanje", pojašnjava Banović za RSE.
Takve aktivnosti po pravilu ostaju ispod radara javnosti, ali doprinose klimi sumnji i tinjajućih tenzija unutar službi.
<h2>Kredibilitet 'porozne službe'</h2>
Boro Vučinić, koji je bio direktor crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) od 2012. do 2015, kaže da je i tada bilo pokušaja miješanja srpskih službi, ali "ni pribiližno sa onim što se sada dešava".
"A što je postalo očigledno nakon promjene vlasti 2020. dolaskom novog menadžmenta u bezbjednosnim institucijama, koji nije doživljavao ideju 'srskog sveta' ali i niz drugih, kao što je maligno djelovanje ruskih službi kao opasnost po crnogorsku nacionalnu bezbjednost".
To je dovelo do "poroznosti" crnogorske službe i smanjenja njenog kredibiliteta među ostalim članicama NATO, na najniži nivo.
"Rezultat je bio veoma ograničena međunarodna saradnja. Prije svega potpuno limitirana razmjena povjerljivih informacija sa saveznicima, bez kojih se ozbiljan rad te službe ne može zamisliti".
Podsjeća da je zadatak ANB-a da prikuplja, analizira, razmjenjuje i štiti podatke od značaja za sprječavanje aktivnosti protiv Crne Gore i da o tome izvještava članove Savjeta za odbranu i bezbjednost, trojicu predsjednika – Vlade, Skupštine i države.
To tijelo donosi odluke važne za nacionalnu bezbjednost.
U tom tijelu je i sam Krivokapić bio dio trojke koja je, po definiciji, od službi trebalo da dobija informacije od značaja za nacionalnu bezbjednost.
"Veliki je problem ako ih nije dobijao. Još je veći ako ih je imao, a tada im nije pridavao adekvatan značaj. I tek danas uočava posljedice onoga što se tada i sada dešavalo. Nego bolje ikad nego nikad."
Vučinić ističe da se sada u tom Savjetu u svojstvu predsjednika Skupštine nalazi Andrija Mandić, politički blizak predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
"To je prećutno otvorilo širok prostor za operativno djelovanje srpske obavještajne zajednice".
Ističe da se partije na vlasti, od kojih su neke bile "ljuti protivnici" crnogorske nezvisnosti i članstva u NATO, ponašaju kao da su državne institucije njihov partijski plijen.
Trebalo bi preduzeti sve da se ANB i ostale institucije osobode ideoloških i partijskih opterećenja koja im se nameću, kaže Vučinić, jer ih to čini nefukcionalnim u izvršavanju njihovih zakonskih obaveza.
"To savršeno znaju naši saveznici iz obavještajne zajednice kolektivne bezbjednosti i shodno tome kalibriraju obim razmjena povjerljivhh podataka sa crnogorskim obavještajno bezbjedonosnim službama."
Vučinić je komentarisao i nalaz hrvatske Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), koja je, između ostalog, navela da SPC učestvuje u promovisanju koncepta "srpskog sveta" u zemljama regiona.
"SOA je samo potvrdila činjenicu da je SPC glavni operativni mehanizam velikosrpske ideologije i militantnog svetosavlja, čiji je glavni zadatak u ime beogradskog režima sprovodi te politike".
<h2>Na šta upozorava hrvatska obavještajna služba</h2>
Uticaj "srpskog sveta" u Crnoj Gori i drugim zemaljama regiona konstatovala je u posljednjem izvještaju i hrvatska SOA.
"Koncept 'srpskog sveta' u mnogim svojim elementima predstavlja presliku ruskog koncepta hibridnog djelovanja i poluge utjecaja prema susjednim državama", pojašnjava se u dokumentu iz jula 2025.
Iz SOA su upozorili da su dio vlasti u Crnoj Gori i "radikalne srpske stranke", što, ocjenjuju, može uticati na evropske integracije.
"Vlast nastoji iskazati europsku opredijeljenost, ali utjecaj srpskih političkih opcija s nacionalističkim i antizapadnim stavovima može negativno utjecati na integracije, kao i na vanjskopolitičke odnose Crne Gore s članicama EU".
Vlast u Crnoj Gori čini široka koalicija predvođena Pokretom Evropa sad premijera Milojka Spajića, strankama nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića i Demokratama vicepremijera zaduženog za bezbjednost Alekse Bečića.
Bečić i Mandić proglašeni su prošle godine nepoželjnim u Hrvatskoj, nakon što je na njihov predlog Skupština usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
Uslijedila je odluka Zagreba da spriječi Crnu Goru da zatvori pregovaračko pogavlje koje se upravo odnosi na vanjsku i bezbjednosnu politiku.
<h2>Ko su čelnici srpske službe od 2020?</h2>
U periodu kada se u Crnoj Gori promijenila vlast na čelu srpske obavještajne službe bio je Bratislav Gašić, sadašnji ministar odbrane.
Potom je 2022. službu preuzeo tadašnji ministar policije Aleksandar Vulin, ali je podnio ostavku nepunu godinu kasnije, pošto se našao pod američkim sankcijama zbog navoda o korupciji i veza sa Rusijom.
On je prvi od zvaničnika promovisao "srpski svet", navodeći da predsjednik Aleksandar Vučić treba da stvara svijet koji će okupiti sve Srbe.
Od sredine prošle godine na čelu BIA je Vladimir Orlić, koji je prethodno bio predsjednik Narodne skupštine.
A među bivšim direktorima ove obvještajne službe je i sadašnji ambasador u Crnoj Gori Nebojša Rodić.
Iz BIA nisu odgovorili na upit RSE o navodima bivšeg premijera.
<h2>A ko su čelnici crnogorske?</h2>
U vrijeme premijera Zdravka Krivokapića na čelu službe bio je Dejan Vukšić, koji je predvodio izbornu listu prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta u Kotoru.
Vukšić - sada savjetnik za bezbjednost predsjednika države Jakova Milatovića - nije odgovorio na pitanja RSE o navodima bivšeg premijera.
Njega je na čelo ANB-a naslijedio Savo Kentera, koji je smijenjen bez obrazloženja nakon razbijanja mreže ruskih špijuna u Crnoj Gori, kada je iz zemlje protjerano 35 osoba.
Na njegovo mjesto postavljen Boris Milić.
Vlada sadašnjeg premijera Milojka Spajića je krajem prošle godine na čelo ANB-a postavila preduzetnika bez iskustva u sektoru bezbjednosti Ivicu Janovića.
Njegova služba nije odgovorila na upit RSE o miješanju BIA.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tajne službe i političke 'družbe' između Crne Gore i Srbije

Otpornost Crne Gore na nove prijetnje mogla bi biti ozbiljno ugrožena bez adekvatne strategije, resursa i političke volje - kazao je predsjednik Atlantskog saveza (ASCG) Savo Kentera, dodajući da je zaštita kritične infrastrukture obaveza države.
Kentera je to rekao na otvaranju stručne konferencije „Napredna istraživačka radionica (ARW) – Izazovi i perspektive: Izgradnja otpornosti u dinamičnom okruženju kritične infrastrukture“, koju organizuje ASCG u saradnji sa Centrom za analizu rizika i upravljanje krizama iz Beograda.
- Izgradnja otpornosti na prijetnje i izazove postala je imperativ za sve nas. To nije samo globalni imperativ, već i posebna odgovornost za svakog od nas, posebno kada je riječ o obavezi naše države da štiti kritičnu infrastrukturu - poručio je Kentera.
Prema njegovim riječima, izgradnja otpornosti u dinamičnom okruženju kritične infrastrukture od suštinskog je značaja za budućnost društva i ekonomije.
- Kritična infrastruktura je okosnica našeg svakodnevnog života i čini temelj svega što radimo, od snabdijevanja energijom i distribucije vode, do zdravstvene zaštite, komunikacija, transporta - naveo je Kentera.
On je istakao da se države sa brzim napretkom tehnologije, globalizacijom i sve većim prijetnjama, suočavaju sa brojnim izazovima u zaštiti i održavanju stabilnosti tih sistema.
- Kao članica NATO-a, Crna Gora igra ključnu ulogu u implementaciji politika i principa koje je razvio NATO kako bi povećao otpornost država članica - rekao je Kentera.
Kako je istakao, NATO kroz politike i strategije naglašava da je zaštita kritične infrastrukture i jačanje otpornosti na sve vrste prijetnji odgovornost svakog saveznika.
- Crna Gora je, kao članica NATO-a, obavezna da kontinuirano radi na poboljšanju otpornosti svoje ključne infrastrukture i doprinosi kolektivnoj otpornosti Alijanse - naglasio je Kentera.
On je istakao da se Crna Gora i kao buduća članica Evropske unije (EU), osim obaveza koje proizlaze iz članstva u NATO-u, suočava sa dodatnim zahtjevima u vezi sa zaštitom kritične infrastrukture.
Kentera je ukazao na značaj saradnje u oblasti zaštite kritične infrastrukture, navodeći da ona ne samo da jača nacionalnu sigurnost, već i doprinosi sigurnosti regije, cijele Alijanse i EU.
On je rekao da bi otpornost Crne Gore na nove prijetnje, bez adekvatne strategije, resursa i političke volje, mogla biti ozbiljno ugrožena.
Kentera je najavio da su sa partnerima iz Beograda odlučili da uspostave još jedan centar unutar ASCG - Centar za izgradnju otpornosti kritične infrastrukture.
- Pozivam sve iz Crne Gore i šire da nam se pridružite kako bismo pomogli Crnoj Gori i svim drugim zemljama u regionu da izgrade kritičnu infrastrukturu u mjeri koja je neophodna - rekao je Kentera.
On je naglasio da ASCG može biti vrlo čvrst partner državnim institucijama, NATO-u, kao i u proteklih 20 godina.
Predsjednik Centra za analizu rizika i upravljanje krizama iz Beograda Zoran Keković rekao je da je kod zaštite kritične infrastrukture pitanje da li su ljudi spremni za buduće šokove i poremećaje koji mogu pogoditi infrastrukturne sisteme.
- Suočavamo se sa ogromnim potencijalom novih prijetnji, novih tehnologija, dezinformacija, masovnih medija i njihovog uticaja na funkcionisanje infrastrukture - kazao je Keković.
On je rekao da je pitanje da li su sistemi otporni ili ne.
Keković je kazao da je jedan od najvećih stereotipa u svijetu rizika to da nesigurnosti dolaze iz spoljnog svijeta.
- Ključni izazov nije samo suočavanje s njima, već i naša sposobnost da im se prilagodimo - istakao je Keković.
On je rekao da završava novi koncept upravljanja rizicima pod nazivom "Razmišljanje u tetrisu", gdje je pitanje kako se gradi ili prepravlja struktura.
- Dilema je da li smo sposobni da prepoznamo rizike i prilike i da ih integrišemo u naš sistem - dodao je Keković.
On je poručio da se mora promijeniti način razmišljanja.
Keković je rekao da ga često pitaju da li vjeruje u OpenAI model, na šta on odgovara da ne vjeruje, ali da ga koristi.
On smatra da je potrebna prilagodljiva i otporna strategija.
- Ne smijemo samo naglašavati održivost i fleksibilnost infrastrukture, moramo pronaći jednačinu otpornosti - istakao je Keković.
Kako je rekao, potrebna je dubinska analiza problema, koja će omogućiti da međunarodno priznati eksperti i donosioci odluka iz javnih vlasti i predstavnici kritične infrastrukture teže pronalaženju univerzalnih modela rješenja.
- Sve što radimo mora biti podržano kulturom otpornosti - zaključio je Keković.

Kentera: Otpornost kritične infrastrukture ključna za budućnost društava

Predsjednik Češke Petr Pavel posjetiće tokom zvaničnog boravka u Crnoj Gori Atlantski savez Crne Gore. 
On će sjutra sastati sa predsjednikom Atlantskog saveza, dr Savom Kenterom, te obići Digitalni forenzički centar (DFC), koji djeluje u okviru Atlantskog saveza.
- Sastanak će biti prilika za razmjenu mišljenja o ključnim pitanjima regionalne i evropske bezbjednosti i izazovima koje donosi maligni strani uticaj na Zapadnom Balkanu i centralnoj Evropi. Posebna pažnja biće posvećena borbi protiv dezinformacija i jačanju otpornosti društava u svjetlu aktuelnih globalnih izazova - najavljeno je iz Atlantskog saveza.
Kako su istakli, posjeta Pavela Atlantskom savezu Crne Gore potvrđuje poziciju ove institucije kao ključnog partnera u Crnoj Gori u promociji euroatlantskih vrijednosti, i ističe značaj Digitalnog forenzičkog centra kao regionalnog lidera u borbi protiv hibridnih prijetnji.

Pavel u posjeti Atlantskom savezu, sastaće se sa Kenterom

Vjerovatni budući premijer Češke Andrej Babiš rekao je da nema namjeru da Češku uvuče u "nekakav antiukrajinski blok u okviru Evropske unije" koji zajedno sa slovačkim premijerom Robertom Ficom planira madjarski premijer Viktor Orban.
- Medijski briselski monopol Politiko neprestano laže o nama. Nikakva takva inicijativa ne postoji i ništa o tome ne znam- odbio je kategorično Babiš izjavu Orbanovog glavnog političkog savjetnika Balaža Orbana za Politiko da se formira takav "blok skeptičan prema Ukrajini" koji bi mogao da oteža odlučivanje EU o pomoći napadnutoj zemlji.
Bivši češki premijer Babiš kao lider opozicije praktično od neuspješnih izbora za predsjednika Češke 2023. godine vodio je oštru kampanju u kojoj je njegova populistička stranka Akcija nezadovoljnih gradjana (ANO) nastojala da preotme birače esktremističkih stranaka i na desničarskoj i ljevičarskoj strani političkog spektra.
Bitan element te kampanje je bilo i raspirivanje antiukrajinskih raspoloženja da je navodno oko pola miliona ukrajinskih ratnih izbjeglica krivo za sve nedaće Čeha, počev od nedostatka stanova, visokih kirija, skupih energija, probleme škola i bolnica.
Međutim, već tokom izborne večeri 4. oktobra kada se pokazalo da je ANO ubjedljivo pobijedila na izborima ali ne toliko da može sama da sastavi vladu Babiš je odbio referendume o izlasku iz EU i NATO koji traže njegovi budući koalicioni partneri.
Iako je i poslije izbora ponovio obećanje da direktno iz češkog budžeta neće otići ni kruna u oružje za Ukrajinu Babiš je naglasio da će češka vojna industrija i njen komercijalni izvoz oružja u Ukrajinu imati podršku vlade a podržao je vojnu pomoć koju Ukrajini daje EU.
Babiš je pred izbore prijetio da će ukinuti češku inicijativu Municija za Ukrajinu ali poslije razgovora sa predsjednikom Češke Petrom Pavelom okrenuo je ploču i sada želi samo da se ona revidira da bude transparentna i da na njoj ne zarađuju češki trgovci oružjem koji posreduju da se u trećim zemljama, takodje i u Srbiji, nabavi artiljerijska municija koju plaćaju zapadne zemlje i poklanjaju Ukrajini.
Babiš takodje najavljuje da želi da obnovi saradnju Višegradske četvorke koja je prestala da funkcioniše kao blok sa koordiniranim stavovima u EU još u vrijeme poljskih populista Jaroslava Kačinjskog, baš zbog Orbanove popustljivosti prema Rusiji od agresije na Ukrajinu 2022. godine.
U pitanjima gde želi da se suprotstavi Briselu, kao što je pakt o migraciji ili klimatski ciljevi, Babiš računa, medjutim, prvenstveno na Poljsku i njenog sadašnjeg premijera vlade desnog centra i levice Donalda Tuska.
Babiš je odmah poslije izbora rekao da će prvi koga će zvati telefonom da sa njim razgovara o koordiniranju stavova pred samite EU biti poljski premijer Tusk, dok Fica i Orbana nije ni pominjao.
- Babiš sebe rado vidi kao nekog ko je dio one Evrope koja odlučuje, da je u redovima onih koji su važni. Ne želi da ga trpaju u istu vreću sa Orbanom i Ficom- kazala je komentatorka češkog radija Zdenjka Trahtova.

Babiš kategorično odbija antiukrajinski blok sa Orbanom i Ficom

Spektakularnom ceremonijom otvaranja večeras je u Budvi počelo Evropsko prvenstvo u šahu za mlade, koje će narednih 11 dana u Budvi okupiti preko 1180 mladih šahistkinja i šahista iz čitave Evrope, među kojima je i gotovo 80 crnogorskih mladih nada, saopšteno je iz Šahovskog saveza Crne Gore.
- Goste je pozdravio predsjednik Šahovskog saveza Crne Gore, Jovan Milović, koji je istakao zahvalnost svim partnerima i organizacionom timu, koji je omogućio održavanje ove značajne manifestacije. U ime Ministarstva sporta i mladih, Milan Jančić je poželio uspjeh svim takmičarima- navodi se u saopštenju.
Predsjednik Evropske šahovske unije, Zurab Azmaparašvili odao je priznanje Šahovskom savezu Crne Gore i gospodinu Miloviću, izrazivši želju da se i u budućnosti turniri velikog renomea održavaju u Crnoj Gori.
- Takmičenje je otvorio predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović, koji je šah istakao kao ljepšu stranu Crne Gore i najavio podršku svim budućim aktivnostima koje Šahovski savez Crne Gore planira u Budvi- ističu iz ŠSCG.
Partije prvog kola na programu su sjutra, a organizator je Šahovski savez Crne Gore. Pokrovitelji su Ministarstvo sporta i mladih i Opština Budva, dok su partneri: HG Budvanska rivijera, Ministarstvo turizma, A linija, CEDIS i Vau konekt.

Otvoreno Evropsko prvenstvo u šahu za mlade, preko 1180 takmičara okupilo se u Budvi

Nemile scene su se desile u Podgorici. U ovom momentu je najvažnije dobro zdravlje i oporavak našeg dragog sugrađanina, kazao je gradonačelnik Saša Mujović.
Mujović je istakao da nasilje i bahatost nisu prihvatljivi na podgoričkim ulicama.
- Ovaj grad je poznat po svojoj otvorenosti i gostoprimstvu, ali to gostroprimstvo ne smije biti i ne dozvoljavamo da bude zloupotrijebljeno. Podgorica je bila i Podgorica će ostati siguran grad za život- poručio je Mujović.
On je kazao da je pred nama veliki test i obaveza ispunjenja zavjeta Marka Miljanova "da čuvamo druge od nas samih".
- Nemojmo uvredama odgovarati na ono što se desilo. Nemojmo rušiti naš grad, ne sudimo drugim narodima i državama zbog pojedinaca iz njihovih redova. Čuvajmo naš grad i ostanimo dostojanstveni jer to priliči gospodskoj Podgorici- poručio je Mujović.

Mujović: Nemojmo rušiti naš grad, ne sudimo drugim narodima i državama zbog pojedinaca

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) oglasili su se povodom večerašnjih dešavanja u Podgorici na protestu protiv migranata i istakli da su parole koje su se večeras čule na protestnom okupljanju u Podgorici "Selite se Turci" i "Turci napolje" školski primjer govora mržnje koji se kažnjava u evropskim državama kao i u Crnoj Gori.
Kako naglašavaju, okupljanje na kome se uzvikuju ovakve parole ne smatra se "mirnim", već nasilnim.&nbsp;
Prema njihovim riječima, takav skup ne uživa zaštitu u demokratskom društvu, a policija bi ispoljavanje i podsticanje mržnje morala da spriječi odnosno ograniči i preduzme mjere da se sankcioniše.&nbsp;
- Pogledajte primjere identičnog govora, koje je Više državno tužilaštvo u Crnoj Gori već kvalifikovalo kao krivično djelo i prekršaj, pa bi tako, dosljedno, tužilaštvo i policija morali da postupaju i sada- navode iz HRA.&nbsp;
Oni su pozvali da se učini sve kako bi se zaustavilo širenje mržnje u Crnoj Gori.
- Učinimo sve što možemo protiv širenja mržnje i nasilja u našoj zemlji! Neka djeca stranaca u Crnoj Gori danas od straha nisu otišla u školu. Želimo li da budemo društvo koga se djeca plaše?! Želimo li da se u Turskoj na isti način ponašaju prema našim studentima, pacijentima, radnicima i turistima? Mislimo i o tome...- zaključili su.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 152.5%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fakcija.zaljudskaprava%2Fposts%2F1228887752616651%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

HRA: Parole selite se Turci i Turci napolje školski primjer govora mržnje koji se kažnjava u evropskim državama

Zašto Tužilaštvo poslije godinu i po - ili dvije ne zove Ivana Bajkovića da traži papire kako je gradio firmu, odakle mu novac za to, da pogleda građevinsku dozvolu i utvrdi da je Bemax radio samo grube radove i potvrdi ili demantuje da je napravljena kompenzacija nakon što nijesu imali da im kešom plate grube radove - pa su im dali pet stanova - pitao je advokat Zoran Piperović nakon što su Vlado Ivanović i Aleksandar Mijajlović saslušani na okolnosti koje se tiču stanova u „Perli“.
Ivanović je, kaže Piperović, podsjetio da je već ranije pričao tu priču - da je bio angažovan da opremi gotove stanove koje je napravio Ivan Bajković.
- Da je njegova firma to fakturisala Bemax-u, da je Bemax platio fakturu nazad, a da je on sarađivao sa arhitektom Petrovićem iz Beograda. Sve priča koja je ispričana dvije godine unazad - podvukao je Piperivć.
Mijajlović je, ističe on, isto rekao da nema stan u „Perli“, da su to stanovi Bemax-a i da ih je dobio na kompenzaciju sa firmom Ivana Bajkovića, te da je Bemax te stanove davao na korišćenje prijateljima.
- To su Kovačević, Lazović, Mijajlović, Ubović i Zoran Tomčić... Kao i da, kada bi god došao, da bi uzeo ključ i vratio ključ na recepciju. Suština je da su to stanovi Bemax-a koje je dobio na kompenzaciju od firme Ivana Bajkovića - naglasio je Piperović.
<h2>SMIJE LI VLASNIK DA RASPOLAŽE SVOJOM IMOVINOM KAKO HOĆE?</h2>
Na saslušanju je, kaže, samo naglasio jedno pitanje.
- Da li branite bilo kojem vlasniku da raspolaže imovinom na način na koji on hoće: da je pokloni, da na korišćenje, da budem banalan: da je zapali, uništi ili čini s njom što hoće - a da ne vrijeđa javni inteers ili povređuje zakon? - pitao je Piperović.
Istakao je da su za tih pet stanova, na osnovu ugovora o odstranjivanju duga, napravljeni notarski zapisi gdje je Bemax u Direkciji za nekretnine uknjižen kao vlasnik.
- To je vrlo prosto: zovete ujutru Bajkovića i kažete „ovi ljudi tvrde to i to - da li je to istina ili nije?“ Ako jeste: „dajte dokumentaciju odakle vam novac da napravite zgradu, jeste li imali ugovor o gradnji, jeste li pravili kompenzaciju“... - naveo je Piperović.
<h2>OPTUŽNICA NIJE PRESUDA</h2>
U Tužilaštvu sada, ističe on, kaže da su stanovi pribavljeni krivičnim djelom - a prošle godine su tvrdili da je Bemax prodao te stanove Mijajloviću i Lazoviću kešom...
- Sad imamo drugu priču: da su pravljeni stanovi od keša iz nezakonitih radnji, i ja kažem: Ako vi u krivičnoj prijavi tvrdite da znate da se neko lice bavilo kriminalom - samim faktom da je protiv njega podignuta optužnica, recimo za distribuciju kokaina - to u pravnom poretku ne dokazuje ništa, to se dokazuje presudom. Zna se što je optužnica u pravnom poretku - rekao je Piperović.
Ovdje, decidan je adcokat, imamo narativ kao u optužnici protiv Zorana Lazovića.
- Da se njegov sin bavio „prodajom kokaina pa je davao ocu pare“. Kako znaju da je ocu davao pare i ko je utvrdio da se bavio kokainom - to nije uopšte bitno. Bitno im je da to postoji u optužnici - naveo je Piperović ukazujući da takav pristup nijedna država mi kontinentalno pravo ne poznaju.
Nema, podvlači Piperović, države đe ćete da nađete sličan primjer.
- Ovdje dio medija navija za takav narativ, što je meni frapantno. Ako su mediji za zaštitu javnog interesa a rade da se to može - i da se tako targetiraju ljudi - čemu mediji, pravda i zakoni? Ne znam, ali vidim da to prolazi kod nekih medija. Opet će neko jednog dana na sudu da kaže što se stvarno desilo - poručio je advokat.
<h2>BIĆE KAO U SLUČAJU KRSTOVIĆA</h2>
Sve to, navodi on, oduševljava javnost.
- Slikaju se lisice, političari pričaju, a za tri-četiri godine biće kao u slučaju Krstovića - kad je Dritan Abazović tri godine ponavljao da su oni šverceri kokaina - a kada su oslobođeni je pitao kad ih je to pomenuo - a iz usta ih nije vadio! - ukazao je Piperović.
Tako će, smatra on, da bude i u ovom slučaju.
- Niko se sjećati neće. Ne može se tako utvrđivati pravda. Svaki normalni čovjek želi da se u državi uvede red i da svako ko je napravio krivično djelo dobije adekvatnu kaznu i izdrži tu kaznu, da mora da odgovara... Ali ovako utvrđivati pravdu i ovakvo guranje dijela medija... To je za mene frapantno. Nekima sve može da prođe i ja znam da je pritisak političara nepodnošljiv, ali molim vas: sudija i tužilac moraju da imaju kičmu - poručio je advokat.
<h2>„NAJLAKŠE BI BILO REĆI: NE ZNAMO ZAŠTO - ALI MI MORAMO DA VAS UHAPSIMO“</h2>
Najlakše bi, cijeni on, bilo da su juče rekli: „Uboviću, mi Vas moramo da uhapsimo - ne znamo zašto ali moramo“.&nbsp;
- Ajde da Vas uhapsimo, budite tamo neko vrijeme, nije važno zašto - pa ćemo da vas pustimo i onda će svima da bude lakše. Ali ovako: iz jedne priče uskakati u druge šeme za isti događaj, ne znam čemu sve ovo vodi - naglasio je Piperović.
Rekao je da su i Ivanović i Mijajlović kazali da razumiju što im je pročitano - ali da ne znaju što trebaju da pričaju.
- Ljudi nijesu pravnici. Čuli su što im je pročitano, ali ne mogu da vjeruju što im je pročitano. Rekli su da ih pitaju što god hoće, i da će na sve odgovoriti. Tako je i bilo - naveo je advokat.
Podvukao je da se ovako pravda ne utvrđuje.
- Ovo je jedan potpuno pogrešan način da bi neko bio zadovoljan samim faktom da su Đuru, Marku ili Janku stavljene lisice - i da je taj uslikan sa lisicima. Onda je to nešto što ima svoje ime - a ja ne bih da ga kažem jer bi me brutalno napali pošto ionako smetam zbog toga kako kvalifikujem sve ovo u društvu... Ali neko to mora da kaže - naveo je on.
<h2>GOMILA TVRDNJI BEZ DOKAZA</h2>
Niko, kaže, ovdje ništa ne opstruira, i svi bi trebalo da budemo za to da se pravda sprovede.
- Ali ajmo da nađemo način kako se to radi: jer ovo nije način - nego gomila tvrdnji bez dokaza. Kad bude sud sudio i donio odluku - ovoga se niko sjećati neće ili će zaboraviti sve što je bilo jer će to biti najbolje po njega. Biće muka od onoga što je pričao kad su se ljudi hapsili – kazao je Piperović.
Ovo, cijeni on, nije pojedinačna nesreća - već prelazi u jednu kolektivnu nesigurnost - gdje niko više nije siguran.&nbsp;
- Mislim da je uloga medija da takve narative obriše: da se zna red - da se sve potkrijepi dokazima da bi pravda bila uspostavljena. Na ovakav način je to vrlo teško. Sve što će se desiti je da će neki ljudi biti neko vrijeme u pritvoru i to će biti finale ove priče. Ništa poslije toga se neće desiti - zaključio je Piperović.

Piperović: Ovakav pristup nijedna država i kontinentalno pravo ne poznaju, zašto Tužilaštvo dvije godine ne zove Ivana Bajkovića čija je firma na kompenzaciju dala stanove Bemax-u?

Žena koja je bila žrtva seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije Jovana Trninić prvi put javno je svjedočila o svom iskustvu za<a href="https://goodmenproject.com/"> platformu The Good Men Project,</a> a u razgovoru sa njihovim novinarom Skotom Duglasom Jakobsenom govorila je o svojevrsnoj stigmi kojoj je bila izložena kada je prijateljicama ukazala na nedolično ponašanje svještenika, o bizarnim obrazloženjima zašto o tome ne treba da govori, ćutanju crkvenih velikodostojnika kada je prijavila slučaj.
- Novinarstvo ima ključnu ulogu u razotkrivanju istine i davanju glasa onima koji su dugo ćutali. Kroz pisanje o zloupotrebama i problemima unutar Srpske pravoslavne crkve, mediji ne samo da osvjetljavaju sistemske propuste, već i osnažuju žrtve da progovore o svojoj patnji. Svaka ispričana priča ruši zidove tišine koji su godinama štitili moćne i neodgovorne. U iskazima žrtava, bilo da dolaze iz Srbije, SAD-a ili bilo kog drugog dijela svijeta, ponavlja se sličan obrazac ponašanja – manipulacija, zloupotreba povjerenja i pokušaj da se žrtva ućutka. Upravo ta sličnost pokazuje koliko je važno govoriti javno, prepoznati mehanizme zlostavljanja i stati u odbranu onih koji su pretrpjeli bol. Ova ispovijest je svjedočanstvo o hrabrosti, o pokušaju da se pronađe pravda i da se prekinu godine ćutanja – kazao je za Portal ETV bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović, koji je javno progovorio o seksualnom zlostavljanju i pedofiliji u ovoj vjerskoj zajednici, a danas kao generalni sekretar Saveza kršćana Hrvatske pokušava da izdejstvuje pravdu za žrtve.
On nas je i uputio na ispovijest žene koja je bila žrtva zlostavljanja u Crkvi Srbije.
Trnanić je u intervjuu Jakobsenu, koji je objavljen prekjuče, svjedočila da je bila žrtva seksualnog nedoličnog ponašanja svještenika, ali da su crkvene vlasti, kada je prijavila slučaj, ostale nijeme i odbile da da razgovaraju sa njom.
Ispričala je da je prijavila svještenika Blaška Paraklisa, ali da je episkop Maksim odbio da je primi.&nbsp;
- Govoreći iz svog iskustva, i iz onoga što vidim oko sebe, preispitivanje autoriteta svještenstva smatra se vrlo neprikladnim. Kada sam htjela da progovorim o tome šta mi se dogodilo u pravoslavnoj hrišćanskoj zajednici, u smislu upozorenja i sprječavanja seksualnog nedoličnog ponašanja da se dogodi drugim ženama, prijateljica koja me je uvela u svijet vjere bila je veoma protiv. Pitala sam je: „Zašto bih ćutala? Ovo nije moja sramota. Ovo je sramota svještenika. On može nauditi drugoj osobi ako ne odgovara za svoje nedjelo“. Rekla mi je: „Da, ali nikad ne znaš da li se pokajao“. Ova izjava me je dovela do zaključka da se sakrament ispovijesti, u ovom slučaju pokajanje, može zloupotrijebiti u perpetuiranju kontinuiranog ciklusa seksualnog nedoličnog ponašanja u tišini. Takođe, mi je rekla: „Moramo da ćutimo, tako čuvamo našu vjeru da se ne sruši“ - svjedočila je Trninić za Portal The Good Men Project.&nbsp;
Kazala je i da je ta prijateljica bila prva osoba kojoj se obratila i detaljno joj ispričala sve što joj se dogodilo.
- Njen prvi odgovor bio je: „Da mi je bilo koja druga žena rekla isto, prvo što bih je pitala je šta si uradila da ga isprovociraš. Ali pošto te poznajem, vjerujem ti“. Kada sam nazvala drugu prijateljicu ... dobila sam još jedan bizaran odgovor: „Pošto su svještenici po difoltu blizu Bogu, njih, takođe, više napadaju demoni“. Tako je opravdala njegovo nedjelo. Ovaj fenomen se naziva „klerikalizam“ kada ljudi misle da su sveštenici/klerici na višem nivou duhovnosti od drugih. I ja sam bila zarobljena u ovoj zamci neko vrijeme. Kada sam pokazala neprikladnu i uznemirujuću tekstualnu poruku koju sam dobila od tog svještenika drugoj prijateljici, njen odgovor je bio: „Zato uvijek pazim kako da komuniciram sa svještenikom“ – ispričala je Trninić.
Na pitanje Jakobsena kako se osjećala na konstatacije da je njena pritužba neistinita i bez osnova, objasnila je da to „dovodi do osjećaja frustracije, ljutnje i poništavanja“.
- Zapravo, ovo iskustvo mi je pomoglo da vidim stvari kristalno jasno – naglasila je ona.
Rekla je da je taj događaj u određenoj mjeri poljuljao njenu vjeru, no, ipak, i dalje vjeruje u Boga.
- ...ali ponekad imam osjećaj da sam napala Boga. Ovo je paradoks. Bila sam gurnuta do te tačke da branim istinu i sebe govoreći protiv onih koji predstavljaju Boga na Zemlji – konstatovala je Trninić.&nbsp;
Objasnila je da bi crkva, prema stavu stručnjaka, u slučajevima kada su svještenici okrivljeni za zlostavljanje i seksualno nedolično ponašanje trebalo prvo da pokrene nezavisnu, spoljnu istragu, iz istražnog postupka isključi svještenike koji su optuženi za zlostavljnje, da obezbijedi novac za žrtve kako bi platile savjetovanje, ali i da omogući obavezno savjetovanje za svještenstvo i na kraju da raščini zlostavljača.
- U mojoj situaciji nijedan od ovih koraka nije preduzet. ...kada sam nazvala kancelariju episkopa, žena koja se predstavila kao psiholog mi je rekla da će me episkop pozvati. Ali on me nikada nije pozvao, što je dodatno povećalo moju anksioznost. Kada sam je sljedeći put pitala zašto me episkop nije nazvao, njen odgovor je bio: „Episkop ne razgovara sa običnim ljudima. On razgovara samo sa ljudima iz koji su obrazovani teolozi“. Kada sam je pitala da li se još neko žalio na istog svještenika, rekla je da ne smije da mi da tu informaciju. Na osnovu tog odgovora, ono što me brine je to da možda nijesam jedina – ispričala je Trninić svoje iskustvo o događaju koji se zbio 2022. godine.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje Jakobsena kako se osjeća danas, naglasila je da ima osjećaj da je i dalje dezorijentisana, nesigurna je i anksiozna.&nbsp;
- Ima napretka uz terapiju i podršku psihijatara, psihologa i psihoterapeuta – rekla je ona.&nbsp;
Na pitanje koji savjet joj je pomogao i koji bi mogao da pomogne drugima dok započinju sopstveno putovanje iscjeljenja nakon viktimizacije, Trninić je poručila: „Ako ste se ikada kontinuirano osjećali zanemareno, kritikovano, odbačeno, napušteno, jer govorite istinu, ako su vaša postignuća bila minimalizovana, ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, ako su vas ti ljudi krivili da nešto nije u redu sa vama, vrijeme je da se probudite i povratite svoju moć“.&nbsp;
- Knjiga „To nijesi ti“ (It’s not you) dr Ramani Durvasule može biti vaš početak. Takođe, knjiga „Slijepi za izdaju“ (Blind to betrayal) dr Jennifer Freyd je ključna za iscjeljenje. Za preživjele koji su bili dio kulta, toplo preporučujem knjigu „Povrati svoj život“ (Take back your life) Janje Lalich. Pronalaženje pravog psihologa koji razumije traumu i složeni PTSP je najvažniji dio putovanja iscjeljenja. Za preživjele zlostavljanja od strane pravoslavnog svještenstva, veb-sajt Prosopon Healing je ključan. Oni pomažu u edukaciji, uključujući i to kako prepoznati zlostavljanje u ranoj fazi. Neke od knjiga koje sam preporučila nalaze se i na njihovom veb-sajtu – objasnila je ona.
Kategorična je da su u crkvi zlostavjani jer su „tim ljudima vjerovali“. Tri su ključne stvari koje, prema njenom mišljenju, mogu da spriječi zlostavljanje, a to je, kako je kazala, i stav organizacije Prosopon Healing: edukacija kako bi ljudi bili svjesni zlostavljanja i ne bi bili šokirani kada se ono dogodi, pozvanje počinilaca na odgovornost i najvažnije - pozvati saučesnike na odgovornost.&nbsp;
- Saučesnici su pojedinci koji dozvoljavaju počiniocima da postoje u sistemu i da ga zloupotrebljavaju – objasnila je Trninić.
Ona je kategorična i da je percepcija da je zlostavljanje prvenstveno katolički problem potpuno pogrešna.
- U našoj pravoslavnoj zajednici ljudi kažu: „To se dešava katolicima, a ne nama“. Ili tvrde da se, ako se desi u pravoslavlju, to rijetko dešava. Tvrde da se to dešava u katoličanstvu jer svještenicima nije dozvoljeno da se žene, što je lažno. Mnogi slučajevi zlostavljanja uključuju oženjeno svještenstvo – rekla je ona.&nbsp;
Govoreći o bazi podataka istakla je da organizacija Prosopon healing posjeduje ključnu bazu, jer objedinjava sve informacije na jednom mjestu.
- ...to je centar za razmjenu informacija gdje pojedinci mogu da dijele bilješke i grade tačnu sliku o obimu zlostavljanja – rekla je ona.
Trninić je naglasila da je svoju priču javno podijelila jer želi da osnaži ostale žrtve da progovore, „kako bi spriječili druge da prođu kroz isti užas“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fgoodmenproject.com%2Ffeatured-content%2Fserbia-orthodox-church-clergy-abuse-jovana-trninic-speaks-sjbn%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Trninić: Ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, vrijeme je da se probudite

U Kolašinu je danas otkriven spomenik mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111020_8fb0bf4e0bd461d6fac063c51673538b2ed1477d8e793037d055a89bac21dcc2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251028111020_8fb0bf4e0bd461d6fac063c51673538b2ed1477d8e793037d055a89bac21dcc2" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik Amfilohiju u Kolašinu"> <figcaption>Spomenik Amfilohiju u Kolašinu(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</figcaption> </figure>  Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, a islam lažnom vjerom. Aktivno je podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika. Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji. - Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović. Uprkos svemu tome, na otkrivanju spomenika predsjednik Opštine Kolašin Petko Bakić rekao je da je on govorio „jezikom ohrabrenja i mira“. - Njegov rad ima vidljive i nevidljive plodove. Vidljivi su u sagrađenim crkvama i manastirima širom Crne Gore: hram u Baru, u podgoričkom hramu koji nad gradom stoji kao brod nade, u obnovljenoj Cetinjskoj bogosloviji đe se rađaju note novih svešteničkih glasova, do oltara na kojima se liječi srce naroda. Nevidljive su u stotinama razgovora u četiri oka, u narodnim kuhinjama koje hrane postiđelu glad, u molitvi... Gdje je dolazio obnavljale su se svetinje, gdje je govorio rađala se nada, gdje je ćutao - ćutanje je govorilo više od riječi - rekao je Bakić. Ocijenio je da je Radović bio „strog kad treba - a uvijek pravedan“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111040_3ea39d24abeb3a94d25ce2299ae53401ea28d95f4d22904d18462ef882d9d02a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251028111040_3ea39d24abeb3a94d25ce2299ae53401ea28d95f4d22904d18462ef882d9d02a" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Otkrivanje spomenika Amfilohiju"> <figcaption>Otkrivanje spomenika u Kolašinu(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</figcaption> </figure>  - Onoliko kad čovjek može biti kada se oslanja na nebo. U godinama tvrde buke stajao je ispred ljudi sa krstom i riječju i tražio da se poštuju svetinje, sloboda savjesti i dostojanstvo svakog čovjeka. Nije raspaljivao nego smirivao, nije razdvajao nego sabirao. Kao što su se mostovi gradili u tišini, tako je i on spajao obale: da voda nosi naše razlike, a ne ljudi. Zato nama koji danas stojimo pred njegovim spomenikom pripada ponos i skromnost. Ponos jer je upravo naš Kolašinac, bivši predsjednik Opštine Vladimir Martinović dao prijedlog i opredijelio sredstva iz budžeta za podizanje ovog spomenika. Hvala mu što je sa vjerom i razumijevanjem prepoznao potrebu da u srcu Kolašina stoji lik onoga koji nas je učio miru, radosti i sabornosti i potrebu da se ovaj spomenik uspravi na mjestu kojem pripada - pored crkve pod nebom koje je volio i u gradu čije je čedo - izjavio je Bakić. Ovo je, cijeni on, mjesto gdje će se mladi i stari skupiti. - U svijetu koji brzo zaboravlja budite ljudi koji pamte čovjeka koji je, sa krstom u ruci i molitvom na usnama, predvodio litije i branio svetinje. Ako se ikad dvoumite kuda: dođite ovdje, stanite, prekrstite se, poslušajte tišinu i sjetićete se puta, tada će i ova bronza progovoriti, ne glasno nego jasno - naveo je on. Na otkrivanju spomenika govorio je i srpski pisac i nacionalistički ideolog Matija Bećković. Odluku o podizanju spomenika Radoviću odobrilo je Ministarstvo kulture i medija (MKM), a potpisala ministarka Tamara Vujović iz redova Demokrata. Inicijativu za postavljanje spomenika pokrenuo je još 28. decembra 2022. godine tadašnji predsjednik Opštine Kolašin, Vladimir Martinović.

U Kolašinu otkriven spomenik Amfilohiju Radoviću

Nedavno je Istanbul bio domaćin važnoj proslavi i prijemu povodom Dana državnosti Crne Gore. Trebala sam prisustvovati zajedno sa prijateljicom iz bosanskog konzulata, ali sam bila odsutna zbog posla. Bilo mi je veoma žao što sam propustila događaj, naročito kada mi je rekla kako je okupio neke od najistaknutijih glasova Balkana, zajedno sa vodećim turskim predstavnicima, uključujući i ministra spoljnih poslova Turske Hakana Fidana. Fidan ima važnu ulogu u mom regionu, na Balkanu, i kao novinarka i analitičarka, pomno pratim njegov rad. Prijatelji koji su prisustvovali rekli su mi koliko je bio srdačan i pristupačan: razgovarao je sa svima, slušao zabrinutosti i pokazao iskreno interesovanje za izazove sa kojima se suočava Balkan – region koji veoma dobro poznaje. Fidan je iskoristio priliku da govori o multikulturalnom karakteru Crne Gore i dugotrajnim istorijskim vezama između Turske i Crne Gore. Pohvalio je Crnu Goru kao model mirnog suživota i podsjetio prisutne da je Turska rano priznala Crnu Goru – podsjetnik, kako je rekao, da je njihov odnos zasnovan na istoriji, poštovanju i stvarnoj saradnji. Ali Fidanovi gestovi nisu bili samo simbolični. Predsjednik Erdogan i drugi turski zvaničnici više puta su isticali da bilateralni odnosi nisu samo formalnost, već i konkretna poslovna i investiciona saradnja, sa ambicioznim ciljevima u trgovinskoj razmjeni. Ekonomska stvarnost je jasna: godišnji obim trgovine mjeri se stotinama miliona eura, ali obje prestonice teže da ga povećaju na oko 500 miliona eura i da prodube saradnju u oblastima infrastrukture, turizma, energetike i usluga. Turske kompanije su sve prisutnije na terenu u Crnoj Gori – među izvođačima radova, hotelskim i nekretninskim investitorima – sa sve većim brojem projekata koji čine Ankaru jednim od najvažnijih ekonomskih partnera zemlje. Pa zašto smo onda, od te svečane scene u Istanbulu, došli do suspenzije bezviznog režima za turske državljane – i to u roku od samo nekoliko nedjelja? Nagli porast antiturskog raspoloženja u Crnoj Gori Brzo naprijed do ove sedmice: Crna Gora je objavila privremeni prekid bezviznog režima za Turke nakon vikenda nasilnih incidenata u Podgorici, koji su uključivali ubadanje lokalnog stanovnika nožem i napade na turske objekte. Crnogorske vlasti su navele da su djelovale radi uspostavljanja reda; turski zvaničnici su izjavili da su u stalnom kontaktu sa Podgoricom kako bi se osigurala bezbjednost turskih državljana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102816100_e7ca72ffed879a0de531e94c1f29d33e04e0b2a835e804c4b537d2ea4a9f2dbe.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102816100_e7ca72ffed879a0de531e94c1f29d33e04e0b2a835e804c4b537d2ea4a9f2dbe" data-rendition-name="original" width="847" height="792" loading="lazy" alt="UZNEMIRUJUĆE SCENE U PODGORICI: Screenshot dijela teksta"> <figcaption>UZNEMIRUJUĆE SCENE U PODGORICI: Screenshot dijela teksta(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Tokom protesta u pojedinim dijelovima Podgorice, pojavili su se izvještaji o masama koje su uzvikivale otvoreno ksenofobične i nasilne slogane, uključujući pozive da se “ubije Turčin”. Ti povici nisu spontani izlivi bijesa; oni odjekuju otrovnim, starim jezikom mržnje koji ne smijemo ni tolerisati ni normalizovati. Takve riječi bude jezive istorijske odjeke. Ne smijemo zaboraviti kako zvuči genocidna retorika. Kada su u julu 1995. godine snage bosanskih Srba pod komandom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ušle u Srebrenicu, pozvao je na ,,osvetu protiv Turaka” — riječi koje su prethodile jednom od najmračnijih poglavlja evropske istorije, genocidu u Srebrenici. Podsjećanje na tu istoriju nije retorička figura, već upozorenje. Kada rulja 2025. godine uzvikuje pozive na nasilje, ne smijemo to odbaciti kao “trenutak bijesa”. Moramo to jasno imenovati, istražiti ko to politički potpiruje i zaustaviti prije nego što metastazira. Ali obje strane moraju djelovati zajedno. Politički kontekst U Beogradu, predsjednik Aleksandar Vučić je nedavno oštro reagovao prema Ankari zbog isporuka turskog oružja i dronova Kosovu — bivšoj srpskoj pokrajini čiju nezavisnost Srbija i dalje odbija da prizna. Vučićevo nezadovoljstvo zbog podrške Ankare Kosovu bilo je javno i glasno, a srpski politički akteri mjesecima oblikuju regionalni narativ o tome ko je prijatelj, a ko neprijatelj. Kasnije je Vučić povukao neke od svojih izjava, ali tenzije i dalje postoje. U kombinaciji sa masovnim protestima u Beogradu zbog korupcije i vlasti, stvoreno je plodno tlo za nacionaliste da raspiruju antitursko raspoloženje i koriste krize u manjim susjednim državama kao političko oružje. Prosrpski elementi u vladajućoj koaliciji Crne Gore Unutrašnja politika Crne Gore je krhka. Nakon godina političkog zastoja, zemlja sada ima vladajuću koaliciju u kojoj prosrpski elementi imaju značajan uticaj - akteri su koji često simpatizuju narative iz Beograda i koji su u prošlosti podržavali secesionističke ili nacionalističke projekte u regionu, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Rezultat je da domaći incident, koji bi u zdravijem političkom okruženju riješila policija i sudovi, postaje geopolitički spektakl: vize se suspenduju, investitori paniče, a obične veze se prekidaju. Narod Crne Gore - oni koji dočekuju turiste i zavise od stranog kapitala- snosiće posljedice. O odgovornosti Budimo iskreni u pogledu odgovornosti. Ankara nikada nije krila svoje interesovanje za Zapadni Balkan: ona je značajan ekonomski akter i ima legitimnu diplomatsku težinu. Ali Turska nije imperijalna sila u regionu; ona je investitor i partner. Ni Beograd, ni bilo koji drugi glavni grad, nema pravo da diktira Turskoj. &nbsp; Kosovo ili Crna Gora ne mogu dozvoliti da se manipuliše javnim mnjenjem protiv stranaca radi kratkoročnih političkih koristi. &nbsp;

Tag: savo-kentera