<p>Komitet eksperata u okviru Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima žali što crnogorske vlasti još nisu usvojile preporuku da se romski jezik formalno uvrsti u obrazovanje u Crnoj Gori.</p>
<p>U izvještaju o ispunjenim preporukama, koji je objavljen danas, ovo ekspertsko tijelo Savjeta Evrope pohvalilo je nekoliko političkih koraka Vlade, ali konstatuje kako nisu usvojene preporuke date u šestom izvještaju o evaluaciji iz 2023.</p>
<p>Pored uvođenja romskog jezika u obrazovni sistem, Komitet eksperata preporučio je i rješavanje problema nedostatka kvalifikovanih nastavnika, kao i uvođenje romskog jezika u službenu upotrebu u makar jednoj jedinici lokalne samouprave.</p>
<p>Zato ovo tijelo Savjeta Evrope preporučuje povećanje napora za promociju romskog jezika u Crnoj Gori, u saradnji sa govornicima.</p>
<h2>Obrazovni sistem</h2>
<p>Zabrinuti su što nisu date nikakve konkretne informacije o konkretnim koracima koji su preduzeti ili su u fazi razmatranja sa govornicima kako bi se romski jezik uveo u obrazovni sistem.&nbsp;</p>
<p>- Potrebne su efikasne mjere za integraciju romskog jezika na svim nivoima javnog obrazovanja, u skladu sa obavezama Crne Gore. Kao prvi korak, vlasti bi mogle da razmotre uvođenje romskog jezika u predškolsko i osnovno obrazovanje, gdje nedostatak standardizacije nije nepremostiva prepreka, a zatim da razmotre održive mjere za njegovo uključivanje na svim nivoima formalnog obrazovanja – naveli su iz Komiteta eksperata.</p>
<p>Romski jezik je i dalje odsutan iz formalnog obrazovanja, uprkos prethodnim preporukama Komiteta stručnjaka i Komiteta ministara u ranijim ciklusima praćenja.&nbsp;</p>
<p>- Kako navodi vlast, nedostatak kvalifikovanih nastavnika i dalje predstavlja prepreku, sprečavajući razvoj koherentne strategije za osnovnu i dalju obuku nastavnika na ovom jeziku, kao i uvođenje romskog jezika u obrazovanje – navodi se u dokumentu.</p>
<p>Vlasti su obavijestile o objavljivanju rječnika romsko-crnogorskog i crnogorsko-romskog jezika 2023. u izdanju Centra za očuvanje i razvoj manjinske kulture.&nbsp;</p>
<p>- To je prvi rječnik napisan na varijantama kojima govore Romi u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i očekivalo se da će poslužiti kao polazna tačka za budući proces standardizacije koji, međutim, nije napredovao od prethodnih ciklusa praćenja – ističu iz Komiteta eksperata.</p>
<p>Vlasti su navele i nekoliko drugih projekata koje je finansirala Crna Gora, a koji su usmjereni na promociju romskog jezika, uključujući i oblast obrazovanja.&nbsp;</p>
<p>- Međutim, prema riječima govornika romskog jezika, ove inicijative nisu dio standardnog školskog programa i oslanjaju se na finansiranje zasnovano na projektima, često od međunarodnih donatora ili nacionalnih grantova, umjesto da ih na održiv način finansira Ministarstvo prosvjete – istaknuto je u dokumentu.</p>
<p>Komitet stručnjaka notirao je informacije o različitim projektima i inicijativama koje je Crna Gora finansirala za promociju romskog jezika.&nbsp;</p>
<p>- Pozdravljamo objavljivanje novog rječnika i podstičemo vlasti da istraži načine na koje on može poslužiti kao osnova za razvoj nastavnih materijala i drugih resursa, čime se podstiče nastava romskog jezika i podržava ponovno pokretanje procesa standardizacije u saradnji sa govornicima – naveli su iz Komiteta eksperata.</p>
<h2>Nastavni kadar</h2>
<p>Nedostatak kvalifikovanih nastavnika je, kako navode crnogorske vlasti, ključna prepreka u razvoju strategije za obuku nastavnika za nastavu na romskom jeziku.</p>
<p>- Da bi se riješio ovaj problem, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, u saradnji sa Filološkim fakultetom Univerziteta Crne Gore, razmatra mogućnosti za uvođenje master programa na romskom jeziku, crpeći iskustva i prakse drugih zemalja članica Savjeta Evrope, uključujući jedinice o metodologiji nastave – navodi se u dokumentu.</p>
<p>U početnim fazama, kako dodaju, gostujući predavači iz susjednih zemalja biće pozvani da drže časove dok prva generacija diplomaca ne završi program i ne bude mogla da preuzme predavačke pozicije.&nbsp;</p>
<p>- Prema riječima govornika romskog jezika, nije jasno kakav bi bio vremenski okvir – kazali su iz Komiteta eksperata.</p>
<p>Iz ovog tijela Savjeta Evropa preporučuju da bi, kako bi se riješio problem nedostatka kvalifikovanih nastavnika, vlasti mogle razmotriti kratkoročna rješenja koja bi mogla da podstaknu studente, kao što su dalje stipendije, zagarantovano zaposlenje ili bonusi na plate.&nbsp;</p>
<p>- Imajući u vidu da nije postignut napredak u sprovođenju ove ponovljene preporuke iz prethodnih ciklusa praćenja, potrebne su hitne mjere za sprovođenje ove preporuke u saradnji sa govornicima romskog jezika – navodi se u dokumentu.</p>
<h2>Službena upotreba</h2>
<p>Vlasti su potvrdile da romski jezik još nije u službenoj upotrebi ni u jednoj opštini.</p>
<p>- Glavni problem, kako je navedeno u šestom izvještaju o evaluaciji i prethodnim ciklusima, jeste da broj govornika ne dostiže prag od pet odsto ni u jednoj administrativnoj jedinici. Vlasti navode da je nedostatak administrativnog osoblja formalno obučenog za romski jezik ključna prepreka za nesprovođenje ove preporuke – kazali su iz Komiteta eksperata.&nbsp;</p>
<p>Vlasti ukazuju da su posvećene nastavku napora da pronađu rješenja za ovo pitanje i u potpunosti sprovedu preporuku, ističući da je 5. novembra prošle godine imenovan prvi sudski tumač za romski jezik u Crnoj Gori.</p>
<p>- Komitet eksperata zabrinut je što preporuka nije sprovedena i što romski jezik još nije u službenoj upotrebi u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, uprkos ponovljenim preporukama u tom pogledu u prethodnim ciklusima – navodi se u dokumentu.</p>
<p>Podsjećaju na obaveze iz člana 10 Povelje, koji zahtijeva i organizacione mjere unutar administracija (na primjer zapošljavanje službenika koji govore relevantni manjinski jezik, obuku postojećeg osoblja), kao i mjere koje podstiču govornike manjinskih jezika da iskoriste mogućnost korišćenja svog jezika u kontaktima sa vlastima.&nbsp;</p>
<p>- Vlasti treba da identifikuju postojeće osoblje koje govori romski jezik i da ih u konsultaciji sa njima imenuju u najmanje jednoj jedinici lokalne samouprave, gdje govornici romskog jezika imaju najveću koncentraciju u relativnom ili apsolutnom broju. Vlasti se podstiču da nastave napore da pronađu rješenje za ovo pitanje, da počnu dijalog sa govornicima romskog jezika i da aktivno promovišu zapošljavanje govornika romskog jezika u lokalnoj javnoj administraciji i da razmotre obuku na radu – ističu iz Komiteta eksperata.</p>
<p>Dodaju da crnogorske vlasti treba da preduzmu efikasne korake kako bi omogućile službenu upotrebu romskog jezika u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, bez obzira na prag od pet odsto. Pohvalili su imenovanje sudskog tumača za romski jezik.</p>
<h2>O mjerama bez romske zajednice</h2>
<p>Crna Gora je informaciju o implementaciji preporuka, kako se navodi u dokumentu, poslala 29. januara ove godine, a procjena eksperata zasniva se na informacijama od crnogorskih vlasti, kao i od predstavnika govornika manjinskih jezika.</p>
<p>Evaluaciju je Komitet eksperata usvojio 13. juna.</p>
<p>- Vlasti Crne Gore obavijestile su o nedavno usvojenoj Strategiji za manjinsku politiku za period od 2024. do 2028. i pratećem Akcionom planu koji uključuju ciljeve za unapređenje jednakosti i jačanje prava etničkih i manjinskih grupa u obrazovanju, zapošljavanju, upotrebi jezika, uključujući podršku manjinskim jezicima kroz programe za jezičku revitalizaciju. Nova strategija za socijalno uključivanje Roma i Egipćana trebalo bi da bude izrađena 2025. godine, a radna grupa zadužena za njenu pripremu trebalo bi da bude formirana u drugom kvartalu. U vrijeme usvajanja ove evaluacije to se još nije dogodilo – navodi se u dokumentu.</p>
<p>Dodaju da su ih predstavnici govornika romskog jezika obavijestili da ih vlasti nisu konsultovale u vezi sa sprovođenjem preporuka za hitnu akciju, niti prilikom pripreme informacija o primjeni ovih preporuka.&nbsp;</p>
<p>- Neophodno je obavijestiti ove organizacije o preporukama datim tokom ciklusa praćenja i uzeti u obzir potrebe i želje koje su one izrazile prilikom primjene i izveštavanja o njima – ističu iz Komiteta eksperata.</p>
<h2>Prethodni izvještaji</h2>
<p>U izvještaju koji je Komitet eksperata objavio 11. septembra 2023. navodi se da je „situacija romskog jezika i dalje kontroverzna u Crnoj Gori“, sa „očiglednim sukobom između domaćeg zakonodavstva i obaveze da se obezbijedi visok nivo zaštite“ tog jezika.</p>
<p>- Uprkos pozitivnim pomacima, izvještaj je utvrdio probleme u primjeni Povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, koja je stupila na snagu u Crnoj Gori 2006. godine i primjenjuje se na albanski, hrvatski, bosanski i romski – naveli su tada u dokumentu.</p>
<p>I prije dvije godine konstatovali su da je romski jezik i dalje odsutan iz formalnog i redovnog obrazovanja, uglavnom zbog nepostojeće obuke nastavnika i nedostatka nastavnih materijala.</p>
<p>- Prestanak emitovanja Romskog radija smanjio je prisustvo romskog jezika u medijima još više u odnosu na prethodne evaluacije, čak i ako romski medijski portal (Romanet) i njegov podkast predstavljaju „pozitivne korake“. Da bi se povećala upotreba romskog jezika trebalo bi ovaj jezik uvesti u službenu upotrebu u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, bez obzira na prag od pet odsto koji je utvrđen Zakonom o pravima i slobodama manjina – kazali su 2023. u Komitetu eksperata.</p>
<p>Komitet ministara je i krajem 2020. u izjveštaju preporučio da crnogorske vlasti treba da uvedu romski jezik u obrazovni sistem i preduzmu sve neophodne mjere kako bi osigurale njegovu upotrebu u pravosudnom sistemu i državnoj administraciji.</p>
<p>Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima je konvencija Savjeta Evrope osmišljena da zaštiti i promoviše tradicionalne regionalne ili manjinske jezike država potpisnica i omogući govornicima tih jezika da ih koriste i u privatnom i u javnom životu. Njenu primjenu prati nezavisni Komitet stručnjaka.&nbsp;</p>
<p>Crna Gora, koja se pridružila ovoj povelji 2006. godine, dala je posebnu zaštitu albanskom i romskom jeziku, a opštu zaštitu bosanskom i hrvatskom. U skladu sa željom govornika srpskog, kako je precizirano, ovaj jezik „ostaje pod isključivom zaštitom nacionalnog crnogorskog zakona“.</p>

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekspertsko tijelo Savjeta Evrope: Žalimo što romski jezik još nije formalno uvršten u obrazovanje

<p>Venecijanska komisija danas će razmatrati Nacrt mišljenja o pitanjima koja se odnose na postupak prijevremenog prestanka mandata sutkinje Ustavnog suda <b>Dragane Đuranović </b>zbog starosnih ograničenja, navodi se na sajtu ovog tijela Savjeta Evrope.</p>
<p>Prema agendi, ovo pitanje će biti razmatrano od 14.30 sati u okviru dvodnevne Plenarne sjednice Venecijanske komisije.</p>
<p>- Komisija je pozvana da razmijeni mišljenja sa ministrom pravde <b>Bojanom Božovićem</b> i da ispita, radi usvajanja, nacrt mišljenja o nekim pitanjima koja se odnose na postupak prijevremenog prestanka mandata sudija Ustavnog suda zbog starosnih ograničenja - navodi se u agendi.</p>
<p>Nacrt mišljenja, kako je precizirano, kreirali su članovi Venecijanske komisije <b>Marta Kartabija</b> (Italija), <b>Majkl Frend</b> (Malta), kao i dvojica delegata koji su posjetili Crnu Goru <b>Erik Holmojvik</b> (Norveška) i ekspert i bivši član VK <b>Filip Dimitrov </b>(Bugarska).</p>
<p>Podsjećaju da je ovo mišljenje zatražio premijer Crne Gore <b>Milojko Spajić </b>25. marta.</p>
<p>Dodaje se da su komisije za ustavno pravosuđe i za osnovna prava ispitali ovaj nacrt mišljenja 12. juna, a da je dokument pripremljen u okviru Mehanizma za saradnju stručnjaka u okviru zajedničkog programa EU/SE „Horizontalni fond za Zapadni Balkan i Tursku“, koji sufinansiraju Evropska unija i Savjet Evrope.</p>
<p>Na Plenaroj sjednici Venecijanske komisije razmatraće se i Nacrt dodatnog mišljenja u vezi sa mišljenjem o Nacrtu zakona o Vladi.</p>
<p>- Komisija je pozvana da održi razmjenu mišljenja sa vršiteljkom dužnosti generalne direktorice Direktorata za državnu upravu u Ministarstvu javne uprave <b>Jelenom Pejović </b>- navodi se u agendi.</p>
<p>Nacrt dodatnog mišljenja kreirali su članovi <b>Fransoa Seners</b>, <b>Vladimir Vardanjan</b> i bivši član i stručnjak <b>Voren Njumen</b>.&nbsp;</p>
<p>- Ovo dodatno mišljenje je zatražio ministar javne uprave (<b>Maraš Dukaj</b>) 22. aprila - podsjećaju iz Venecijanske komisije.&nbsp;</p>
<h2>Poštovanje procedura</h2>
<p>"Vijesti", koje su imale u uvid u mišljenje Venecijanske komisije, pišu da je Skupština Crne Gore trebalo da poštuje proceduru koja zahtijeva formalno obavještenje od Ustavnog suda (US) o sticanju uslova za prestanak funkcije Dragani Đuranović u toj sudskoj instituciji.</p>
<p>Venecijanska komisija nije se upustila u tumačenje da li sudije Ustavnog suda stiču uslove za penzionisanje po Zakonu o radu ili Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO).</p>
<p>Ovo tijelo Savjeta Evrope navelo je da nije u njenoj nadležnosti da tumači nacionalne ustavne norme i sporne odredbe domaćeg zakonodavstva, niti da ocjenjuje ustavnost konkretnih postupaka koje su preduzeli Skupština i Ustavni sud.</p>
<p>Da bi se izbjegle slične situacije u budućnosti, Venecijanska komisija preporučila je razmatranje nekoliko predloga: Usvajanje jasnog zakonskog okvira koji izričito uređuje starosnu granicu za penzionisanje sudija Ustavnog suda; uvođenje pojednostavljenog automatskog mehanizma za obavještavanje o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda; donošenje odredbe kojom se omogućava sudiji da nastavi s obavljanjem dužnosti do stupanja na dužnost novog sudije, kako bi se izbjegle situacije u kojima su sudijske pozicije nepopunjene; razmatranje proširenja odredbi o izuzeću sudija Ustavnog suda u slučaju sukoba interesa, uz puno poštovanje proceduralnih garancija i očuvanje funkcionalnosti Ustavnog suda.</p>
<p>Parlament je, na osnovu zaključka Ustavnog odbora, prošle godine Đuranović konstatovao prestanak funkcije, jer je stekla uslov za penziju shodno propisu o PIO. Zbog toga je opozicija bila napustila parlament i blokirala Odbor za reformu izbornog zakonodavstva.</p>
<p>Blokada je prekinuta nakon što je dio stranaka opozicije sa Spajićem potpisao sporazum o rješavanju političke krize, nakon čega je Venecijanskoj komisiji upućen zahtjev za mišljenje o spornom slučaju.&nbsp;</p>
<p><b>J. B.&nbsp;</b></p>

Portal ETV

Venecijanska komisija danas o prijevremenom prestanku mandata sutkinje Dragane Đuranović i Nacrtu zakona o Vladi

<p>Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova <b>Ervin Ibrahimović</b> je u emisiji Globus na TVCG rekao da pitanje članstva Kosova u Savjetu Evrope i podrška Crne Gore tom zahtjevu neće ugroziti vladajuću koaliciju, jer su vanjskopolitički ciljevi jasno postavljeni.</p>
<p>Ibrahimović je rekao da u oblasti evropskih integracija Crna Gora radi dobre stvari i da će predstojeća Međuvladina konferencija biti dobra potvrda za to. On je naglasio da već pričamo o zatvaranju određenog broja poglavlja i ova Vlada radi i postiže rezultate.</p>
<p>- Poruke iz non-papera Evropske komisije o vladavini prava doživljavamo kao potvrdu zajedničkog rada, i da budemo još odlučniji i agilniji. Mi smo partneri sa Evropskom komisijom i Evropskom unijom i zahvalan sam na tome što podcrtavaju, gdje moramo da uložimo dodatne napore - naglasio je Ibrahimović.</p>
<p>On je istakao da će Crna Gora usmjeriti svu snagu i energiju da do kraja 2026. godine završi pregovore sa EU. Naglasio je da u to čvrsto vjeruje.</p>
<p>Ibrahimović je naglasio da imaju pozitivne signale iz EU i naglašava da je Crna Gora vrlo odgovorno pristupila svom evropskom putu.</p>
<p>- Sve ovo što Crna Gora radi, dobro radi. Sva pravila na evropskom putu su jasna i mi smo se obavezali - rekao je Ibrahimović.</p>
<p>To se odnosi na viznu politiku, kazao je ministar, pojašnjavajući da su uložili velike napore da partnerima u EU predoče zašto Crna Gora donosi odluke u oblasti vizne politike kakve donosi.</p>
<p>- EU prepoznaje da smo pouzdan partner. Pitanje bezviznog režima ima posljedice za našu ekonomiju. Nakon ove sezone, uradićemo veoma ozbiljnu evaluaciju, odnosno, da vidimo da li su neke države opravdano oslobođene od viza, ali je sigurno da ćemo u potpunosti biti usklađeni sa poliitikom EU - rekao je Ibrahimović.</p>
<p>On je naglasio da imamo dvije trećine popunjenih mjesta u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i to je veliki uspjeh. Kako je pojasnio, imaćemo do kraja ljeta tri ambasadora, u Poljskoj, Danskoj i Rumuniji. Pozvao je parlament da se završe procedure za imenovanje šest ambasadora koji su već dobili agremane.</p>
<p>- Sa mojim timom, predloženo je 13 karijernih diplomata, koji će nas predstavljati adekvatno. Imaćemo još jači zamajac na putu ka EU - kazao je ministar.</p>
<p>On je potvrdio da se Crna Gora povukla iz trke za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija u periodu 2026-2027. godine. Međutim, kako je rekao, istakli su kandidaturu za period 2040-2041. godinu.</p>
<p>Ibrahimović kaže da vjeruje da ova Vlada neće promijeniti kurs, i da je utemeljena na evropskim i evroatlantskim vrijednostima.</p>
<p>Pitanje članstva Kosova u Savjetu Evrope i podrška Crne Gore tom zahtjevu, kako je rekao, neće ugroziti vladajuću koaliciju, jer su vanjskopolitički ciljevi jasno postavljeni.</p>
<p>- Crna Gora je kod međunarodnih partnera prepoznata kao država koja njeguje dobrosusjedske odnose. Dakle, mi ćemo našu prijateljsku državu Kosovo podržati jer je to vanjskopolitički prioritet da budemo sljedeća članica Evropske unije i ovo se ne kosi sa tim putem - rekao je Ibrahimović.</p>
<p>Ministar je istakao da Crna Gora ima podršku Hrvatske na putu ka EU.</p>
<p>- Ono što je dobro, nakon pet godina smo počeli bilateralne političke konsultacije. Apsolutno su se stvari pomjerile. Ne želim da govorim paušalno, ali mislim da ćemo za 12 ili 13 dana imati odgovore na određena pitanja - kazao je Ibrahimović.</p>
<p>Biće dio crnogorske delegacije na NATO samitu u Hagu, gdje će se razgovarati o većim izdvajanjima za odbranu.</p>
<p>- Glavno je da je Crna Gora prepoznata kao pouzdan partner i mi ćemo kao mala država dati doprinos kolektivnoj bezbjednosti - rekao je Ibrahimović.</p>

Ibrahimović: Podržaćemo Kosovo u Savjetu Evrope, to ne može da ugrozi vladajuću koaliciju

<p>Platforma Savjeta Evrope za bezbjednost novinara (CoE Safety of Journalists Platform) objavila je<a href="https://fom.coe.int/en/alerte/detail/107642510"> novo upozorenje</a> za Crnu Goru nakon što je novinarka Televizije E<b> Itana Kaluđerović </b>dobila prijetnju smrću u komentarima na društvenoj mreži Fejsbuk.</p>
<p>Incident se, kako su konstatovali, dogodio 26. maja oko 15:13 sati, kada je ispod fotografije na kojoj Kaluđerović, na Cetinju, nosi tradicionalnu crnogorsku nošnju ostavljen komentar: „Pazi ti na metak.“ Prijetnja je upućena sa naloga pod imenom Mijodrag Novaković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprijetnje-novinarki-tv-e-na-fejsbuku-prijavljene-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Na Platformi Savjeta Evrope za bezbjednost novinara ovo upozorenje je kategorizovano kao „Napad na fizičku bezbjednost i integritet novinara“, sa nivoom prijetnje 2 i nepoznatim izvorom prijetnje.</p>
<p>Nivo 2 obuhvata ozbiljne prijetnje slobodi medija, uključujući, ali ne ograničavajući se na: fizičke napade koji prouzrokuju stvarne tjelesne povrede; akte zastrašivanja i uznemiravanja; upotrebu prijetećeg ili krajnje uvredljivog jezika od strane javnih funkcionera prema predstavnicima medija; neosnovano oduzimanje ili oštećenje imovine ili opreme; zakone i propise koji neprimjereno ograničavaju slobodu medija ili pristup informacijama; radnje koje ugrožavaju povjerljivost izvora ili nezavisnost javnih emitera; zloupotrebu ili nesrazmjernu primjenu zakonskih odredbi; zloupotrebu vladinih ili drugih ovlašćenja u cilju usmjeravanja medijskog sadržaja ili kažnjavanja medija i novinara; miješanje u slobodu medija putem vlasništva, kontrole i regulative; kao i druge radnje koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju slobodi medija, bilo u online ili offline prostoru.</p>
<p>Kaluđerović je, kako je zabilježeno, slučaj odmah prijavila policiji, koja je predmet proslijedila Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.&nbsp;</p>
<p>Nadležni tužilac je naložio Odjeljenju za visokotehnološki kriminal da preduzme sve radnje iz svoje nadležnosti u cilju identifikacije osobe koja je uputila prijetnju.</p>
<p>Prema podacima dostupnim na ovoj platformi, od njenog pokretanja 2015. godine registrovano je ukupno 18 upozorenja koja se odnose na Crnu Goru, od čega je 10 riješeno, dok osam slučajeva još nije zatvoreno.</p>
<p>Iz Platforme su najavili da će sve informacije o ovom slučaju, uključujući eventualne odgovore državnih institucija, biti blagovremeno objavljene i ažurirane.</p>

Platforma Savjeta Evrope izvijestila o prijetnjama novinarki TV E Itani Kaluđerović: Napad nivoa 2 na fizičku bezbjednost i integritet od nepoznatog izvora

<p>Nema mjesta nervozi - Crna Gora je priznala nezavisnost Republike Kosovo, a svi konstituenti vlasti obavezali su se na puno poštovanje te činjenice - kazao je poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović.</p>
<p>- U interesu svih država Zapadnog Balkana je da cijeli region bude dio Evropske unije, a u tom kontekstu treba posmatrati i članstvo Republike Kosovo u Savjetu Evrope - istakao je Smailović.&nbsp;</p>
<p>Međusobno priznanje i dobrosusjedski odnosi, prema njegovim riječima, podrazumijevaju punu uzajamnu podršku u svim regionalnim, evropskim i globalnim inicijativama.&nbsp;</p>

Smailović o glasanju za članstvo Kosova u SE: Nema mjesta nervozi

<p>Nastavićemo da snažno promovišemo vrijednosti muiltilateralizma - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović na 134. sjednici Komiteta ministara Savjeta Evrope (SE), održanoj u Luksemburgu.</p>
<p>Generalni sekretar Alan Berse predstavio je prvi godišnji izvještaj za 2025. godinu pod nazivom „Prema novom demokratskom paktu“, koji se poklapa sa 75. godišnjicom Evropske konvencije o ljudskim pravima.</p>
<p>U trenutnom kontekstu višestrukih kriza, naglasio je potrebu za preusmjeravanjem djelovanja SE na jačanje demokratske sigurnosti. Ministar Ibrahimović je, u okviru debate na temu “Uloga SE u novom geopolitičkom kontekstu“, istakao da kompleksni geopolitički izazovi zahtijevaju zajedničke napore u cilju jačanja povjerenja, otpornosti i socijalne kohezije, te unaprjeđenja demokratske bezbjednosti kroz poštovanje ljudskih prava i vladavine prava.</p>
<p>- U tom pogledu, pozdravljamo ideju o Novom demokratskom paktu, kao okviru za odbranu naših zajedničkih vrijednosti - naveo je Ibrahimović.&nbsp;</p>
<p>Ukazao je na dinamiku procesa evropske integracije, potvrdivši čvrstu opredijeljenost naše države da postane članica Evropske unije do 2028. godine.</p>
<p>- Napredak i sveobuhvatne reforme omogućili su nam da ostvarimo značajne iskorake na putu ka EU, a taj cilj uživa gotovo jednoglasnu podršku naših građana. Savjet Evrope je, kroz svoje brojne mehanizme, prepoznat kao pouzdan partner u ovom procesu - naveo je on.</p>
<p>&nbsp;Osvrnuvši se na aktuelni geopolitički kontekst, s fokusom na rusku agresiju na Ukrajinu, podvukao je značaj poštovanja međunarodnog prava, suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta svih država. -</p>
<p>- Crna Gora naglašava potrebu za pravednim mirom u Ukrajini i punom odgovornošću za zločine. Ukrajina zaslužuje našu punu podršku - poručio je ministar.</p>
<p>Naglasio je i da će Crna Gora predsjedavati Komitetu ministara SE u periodu 2026-2027, te podsjetio da se taj mandat podudara sa važnim nacionalnim jubilejima, 20 godina od obnove nezavisnosti, 10 godina članstva u NATO-u, kao i 20 godina od članstva u SE.</p>
<p>- Kao odgovorna država članica, nastavićemo da snažno promovišemo vrijednosti multilateralizma, kao i strateške ciljeve i principe Savjeta Evrope - poručio je on.</p>
<p>Šef crnogorske diplomatije se, danas u Luksemburgu, sastao i sa ministarkom vanjskih poslova i saradnje Monaka Izabel Bero-Amadi, a održan je i odvojeni trilateralni sastanak sa ministarkom Bero-Amadi i ministrom vanjskih poslova R. Moldavije Mihailom Popsoijem.&nbsp;</p>
<p>Kako je saopšteno iz MVP, u fokusu razgovora bila je koordinacija priprema tri države za predsjedavanje Komitetu ministara, razmotrene su mogućnosti za programsko usaglašavanje aktivnosti u cilju dodatnog unaprjeđenja saradnje i zajedničkog odgovora na aktuelne izazove, te razgovarano o oblastima koje će biti u fokusu predsjedavanja.</p>
<p>- Ministri vanjskih poslova su u Luksemburgu usvojilli niz specifičnih odluka koje se odnose na podršku Ukrajini, demokratiju i ulogu SE kao čuvara demokratskih vrijednosti, kao i aktivnosti sprovedene u protekle dvije godine, nakon Samita u Rejkjaviku. Usvojili su i Konvenciju o zaštiti životne sredine kroz krivično zakonodavstvo, Strategiju za zaštitu životne sredine sa pripadajućim Akcionim planom, kao i odluke koje se odnose na buduće aktivnosti u ovoj oblasti - naveli su u saopštenju.</p>
<p>Na kraju današnje ministarske sjednice, Luksemburg je predao predsjedavanje Komitetu ministara Republici Malti.</p>

Ibrahimović: Nastavićemo da snažno promovišemo vrijednosti muiltilateralizma

<p>Pravni put za zaštitu prava na zdravu životnu sredinu u Crnoj Gori nije jasno definisan ni predvidiv, ocijenjeno je na okruglom stolu koji je u Podgorici organizovao Savjet Evrope, prenosi agencija Mina.<br/>
<br/>
Na okruglom stolu predstavljena je Osnovna studija o zakonodavstvu, politici i sudskoj praksi u oblasti ljudskih prava i životne sredine u Jugoistočnoj Evropi, u okviru regionalnog projekta Ljudska prava i održiva životna sredina u Jugoistočnoj Evropi, koji finansira Human Rights Trust Fund.<br/>
<br/>
Iz Ustavnog suda su saopštili da je predsjednica tog suda <b>Snežana Armenko</b> izradila i predstavila analizu crnogorskog normativnopravnog okvira, koja obuhvata ustavno određenje i opseg ustavnopravne zaštite prava na zdravu životnu sredinu i pregled međunarodnih ugovora koje je Crna Gora ratifikovala u oblasti zaštite životne sredine.<br/>
<br/>
Dokument, kako su naveli, obuhvata analizu normativnog uređenja, ali i sudske prakse, materijalnog i procesnog aspekta tog ustavnog prava kroz različite sudske postupke – građanski, upravni, privredni, krivični, prekršajni sa pregledom pravnih instituta koji stoje na raspolaganju za zaštitu životne sredine, kao i analizu prakse Ustavnog suda.<br/>
<br/>
Armenko je u uvodnom obraćanju naglasila da je "ovo trenutak ne samo da se osvrnemo na postignute rezultate, već i da se pripremimo za buduće izazove i prilike”.<br/>
<br/>
- Jer su one podjednako važne kada ih uočimo i iskoristimo, kako bi u realnosti gradili mostove između dva ključna pitanja savremenog doba - održivog razvoja i očuvanja životne sredine- navela je Armenko.<br/>
<br/>
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom <b>Predrag Zenović </b>istakao je da zaštita životne sredine nije samo sektorska politika, već pitanje ljudskih prava i osnovni izraz društvenog ugovora između države i naroda.<br/>
<br/>
- Crna Gora kao ekološka država ima ustavnu dužnost i istorijsku mogućnost da primjerom bude lider u region- naveo je Zenović.<br/>
<br/>
To, kako je kazao, nije pitanje samo usklađenosti, već pitanje ubjeđenja.<br/>
<br/>
Šefica Programske kancelarije SE u Podgorici <b>Lejla Dervišagić</b> poručila je da se jedino zajedničkim radom pravosuđa, izvršnih vlasti, civilnog društva i međunarodnih partnera može izgraditi pravni i politički okvir u kojem priroda, ekosistemi i ljudi imaju prostor da se razvijaju i napreduju.<br/>
<br/>
- Zaključeno je, između ostalog, da pravni put zaštite ljudskih prava u vezi sa životnom sredinom, posebno materijalnog prava na zdravu životnu sredinu nije jasno definisan niti predvidiv- kaže se u saopštenju.<br/>
<br/>
Navodi se da je zaključeno da se međunarodni standardi ne sprovode na odgovarajući način kada se utvrđuju povreda, odgovornost, naknada i visina štete u vezi sa štetom u životnoj sredini.<br/>
<br/>
Iz Ustavnog suda su rekli da je zakljuečno da ne postoji konkretan pravni režim za postupke koji se tiču zaštite životne sredine i da se pravila o troškovima u tim postupcima ne razlikuju od onih u drugim oblastima.<br/>
<br/>
Kako su naveli, zaključeno je da se nevladine organizacije i zainteresovana javnost suočavaju sa brojnim izazovima u bavljenju pitanjima u vezi sa životnom sredinom, uključujući nepotpune informacije, poteškoće pri zahtjevanju da se otkriju podaci obilježeni kao „tajni” i nemogućnost pribavljanja traženih podataka jer ih institucije nemaju.<br/>
<br/>
Iz suda su kazali da analiza sadrži i veliki broj preporuka čijom implementacijom će se osnažiti zaštita životne sredine u Crnoj Gori.<br/>
<br/>
Okrugli sto okupio je predstavnike crnogorskog sudstva, tužilaštva, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Kancelarije Ombudsmana, civilnog društva, kao i pravne stručnjake.</p>

Savjet Evrope u Crnoj Gori: Pravni put zaštite prava na zdravu životnu sredinu nejasno definisan

<p>Savjet Evrope zatražio je danas od Grčke da primijeni jače mjere pravne zaštite na svojim granicama i da primijeni "pristup nulte tolerancije prema povratku po kratkom postupku" zbog izvještaja o nastavku ilegalnih deportacija migranata, uprkos sve glasnijim međunarodnim kritikama.</p>
<p>Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava <b>Majkl O’Flaerti</b> objavio je tu preporuku poslije posjete Grčkoj u februaru.</p>
<p>Komesar je zabrinut zbog optužbi koje je čuo tokom posjete, u vezi sa upornom praksom povratka migranata po kratkom postupku (pušbekovi ili neformalno prisilno vraćanje) i na kopnenim i na pomorskim granicama, navodi se u memorandumu Savjeta Evrope.</p>
<p>- Vraćanje ljudi bez sprovođenja postupka individualne identifikacije sprečava članice EU da utvrde da li ih možda vraćaju na kršenje ljudskih prava - dodaje se u memorandumu.</p>
<p>Rečeno je da je O’Flaerti primijetio da je broj ovakvih optužbi opao posljednjih mjeseci.</p>
<p>Vlasti u Atini su dosljedno negirale optužbe za prisilno vraćanje migranata, tvrdeći da su mjere kontrole granica u skladu sa međunarodnim pravom.</p>
<p>Grčka policija je saopštila da su njeni službenici uključeni samo u „zakonito sprečavanje ilegalnih prelazaka granice dok su migranti još a teritoriji Turske i još nisu stigli u Grčku“.</p>
<p>Optužbe o prisilnom vraćanju dobile su pravni značaj nakon što je Evropski sud za ljudska prava u januaru presudio protiv Grčke, utvrdivši da je Atina prekršila Evropsku konvenciju o ljudskim pravima tako što je sistematski protjerivala migrante bez odgovarajućeg postupka.</p>
<p>Grčka Vlada pooštrava migracionu politiku, a ministar za migracije <b>Makis Voridis</b> najavio je planove za produženje maksimalnog perioda pritvora za odbijene tražioce azila sa 18 na 24 mjeseca.</p>
<p>- Ilegalni migrant čiji zahtjev za azil bude odbijen, a koji ipak ne ode u svoju zemlju suočiće se sa mnogo nepovoljnijim institucionalnim okruženjem nego što postoji danas, &nbsp;da bi ga u suštini podstakli na dobrovoljni odlazak - rekao je Voridis za loklanu televiziju.</p>
<p>Obalska straža je danas izvijestila da je spasila 158 migranata iz tri mala čamca južno od ostrva Krit, uz pomoć obližnjih komercijalnih plovila i agencije za zaštitu granica Evropske unije Fronteks.</p>

Savjet Evrope traži da Grčka primijeni jače mjere zaštite na granicama

<p>Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava <b>Majkl O'Flaerti </b>saopštio je 28. aprila, po okončanoj posjeti Srbiji, da je potrebno da njene vlasti i Zaštitnik građana "brzo" završe istragu povodom tvrdnji o korišćenju zvučnog oružja na mirnom protestu u Beogradu "kako bi se identifikovao počinilac incidenta i obezbijedila (njegova) odgovornost".</p>
<p>Nakon posjete koja je trajala od 25. do 27. aprila, O'Flaerti je pozvao vlasti da osiguraju bezbednost demonstranata, da unaprijede radno okruženje za organizacije civilnog društva i branilaca ljudskih prava, kao i da "izbjegavaju stigmatizaciju demonstranata kroz diskurs koji pogrešno karakteriše demonstracije kao "obojenu revoluciju"".</p>
<p>- Ovo je važno iz razloga da se pojedinci ne okreću protiv studenata, uz rizik od ponavljanja nasilja nad njima, poput njihovog udaranja kolima ili premlaćivanja bejzbol-palicama, što smo viđali prethodnim mjeseci. Komesar poziva vlasti da efikasno istraži sve akte nasilja koji su počinjeni na demonstracijama i da se počinioci izvedu pred lice pravde - napisao je O'Flaerti.</p>
<p>U fokusu njegove misije u Srbiji bio je odnos prema demonstracijama i organizacijama civilnog društva, u kontekstu višemjesečnih studentskih protesta, koje je pokrenula nesreća u Novom Sadu, gdje je u padu nadstrešnice Željezničke stanice 1. novembra 2024. poginulo 16 ljudi.</p>
<p>Komesar je u saopštenju izrazio zahvalnost srpskim vlastima na njihovoj kooperatiovnosti i na otvorenosti za diskusiju, i primio k znanju da je "brojnost studentskih demonstracija koje se održavaju svakog dana širom Srbije opteretila snage za održavanje reda, čije se trenutno postupanje čini suzdržanim".</p>
<p>Međutim, dodao je O'Flaerti, "od kritičnog je značaja da se okvir demokratskog postupanja održava kako bi se obezbijedila bezbjednost svih građana, u skladu sa obavezama Srbije prema poštovanju međunarodnih standarda ljudskih prava".</p>

Komesar Savjeta Evrope pozvao vlasti u Srbiji da brzo istraže navode o korišćenju zvučnog topa na protestu

<p>Zamjenik generalnog sekretara Savjeta Evrope<b> Bjorn Berge </b>sastao se sa grupom studenata iz Srbije koji su biciklima stigli u Strazbur.</p>
<p>Berge je saslušao poruke koje su studenti prenijeli i obećao da će ih proslijediti nadležnim tijelima Savjeta Evrope. Takođe je predstavio prioritete organizacije, naročito u naporima da se povrati povjerenje u demokratiju u Evropi i učini je otpornijom. To je ujedno i glavni cilj inicijative generalne sekretarke za Novi demokratski pakt, saopšteno je na sajtu Savjeta Evrope.</p>
<p>On je objasnio mandat i načine rada Savjeta Evrope u unapređenju demokratije, ljudskih prava i vladavine prava u Evropi.</p>
<p>- Svaka država članica ima pravne obaveze da poštuje standarde koji se zasnivaju na Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. Ukoliko i kada dođe do problema u vezi sa tim standardima, organizacija reaguje putem svojih nadležnih tijela i institucija, kao i dogovorenim procedurama i mehanizmima. Među njima su: generalni sekretar, Komitet ministara, Parlamentarna skupština, Kongres lokalnih i regionalnih vlasti, komesar za ljudska prava i Evropski sud za ljudska prava. Savjet Evrope takođe pruža smjernice i podršku svim državama članicama u rješavanju pitanja sa kojima se suočavaju u ispunjavanju svojih obaveza kao članica- navodi se u objavi.</p>

Zamjenik generalnog sekretara Savjeta Evrope se sastao sa srpskim studentima

<p><i><b>(Ovaj tekst je napisan za džabe, kao poklon Borisu Bogdanoviću)</b></i></p> <p>Juče sam saznala od <b>Borisa Bogdanovića</b>, perjanice Demokrata i njihove prljave propagande, da sam plaćena 8000 eura po tekstu. I ne samo ja, već i ostatak ekipe M portala, a nema nas mnogo, svega pet.</p> <p>Izgleda da nam neko duguje ogromne pare. Nijesamo bili lijeni, pa smo juče uz pomoć IT kolega došli do podataka da smo za tri godine otkad M portal postoji objavili ukupno preko 100.000 informacija (tačnije 118.704), a da sam ja kao glavna i odgovorna urednica objavila preko 1000 tekstova od kojih se većina odnosi na djelovanje kriminalnih klanova u Crnoj Gori i regionu i na politička dešavanja u državi. Sve u svemu, prema Bogdanovićevim tvrdnjama i prostoj računici, izgleda da mi Luka Bojović i Radoje Zvicer solidarno duguju oko osam miliona eura za minuli rad. I to samo meni, a gdje je ostatak M portala, čitava E televizija, kompletan portal Analitika, koje je Bogdanović takođe targetirao.</p> <p>Šalu na stranu, prljavi propagandista Boris Bogdanović će morati svoje tvrdnje da dokazuje na sudu. Eto idealne prilike da sve ono što je morao prema zakonu da prijavi tužilaštvima i policiji, sa dodatnom obavezom i odgovornošću zbog toga što je poslanik vladajuće koalicije u Skupštini Crne Gore, dokaže u sudnici. Pošto to neće uspjeti jer je prosto riječ o nezamislivoj laži koju je izrekao, ne očekujem da se izvini bilo kome od nas, još manje da plati odštetu. Jer osoba koja je sposobna da na ovako prljav i prizeman način tagetira i blati ljude koji obavljaju svoj posao jednostavno nema moralni kodeks koji bi je doveo do spoznaje da joj se, eto, desilo da pogriješi. Propaganda je propaganda, makar bila i ovoliko prljava i mora se sprovoditi do kraja, to je jedini pravac prema kojem se Bogdanović i njegova ekipa upravljaju.</p> <p><a href="https://www.standard.co.me/hronika/presretnuta-prepiska-skaljarac-pred-izbore-2020-bice-sjutra-haos-neka-izadju-svi-i-glasaju-za-demokrate-saljem-po-50-eura" target="_blank">O tome kako su pripadnici jednog klana slali novac i plaćali glasanje za Demokrate uoči parlamentarnih izbora 2020. godine, </a>naravno, nećete čuti ništa od Bogdanovića. Razgovore čelnih ljudi tog klana iz iste one SKY ECC aplikacije na koju se Bogdanović tako često poziva u pokušaju diskreditacije njegovih političkih protivnika nije objavio ni jedan od medija koje je juče targetirao i označio kao „saradnike kriminalnih klanova“, već sasvim drugi, jednako profesionalan i dugotrajući medij.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250627090644_a77b6eaef6204dc0dc388aa188936009b8f691bd7fd2ca26aa1071aa45ae2e84.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250627090644_a77b6eaef6204dc0dc388aa188936009b8f691bd7fd2ca26aa1071aa45ae2e84" data-rendition-name="original" width="667" height="988" loading="lazy" alt="SKY Demokrate"> <figcaption>SKY ECC prepiska<span>(Photo: Portal Standard)</span></figcaption> </figure>  <p>No, Bogdanović ne bi bio Bogdanović da se zaustavio na targetiranju tri medija. Obrušio se i na Sindikat medija nakon njihove reakcije, optužujući tu strukovnu organizaciju da je prećutkivala ono što on saopštava, te zatražio da mediji dokažu da nije istina ono što govori.</p> <p>Da je neki pravnik kao što tvrdi, Boris Bogdanović bi morao da zna osnovni postulat te nauke – dokazuje se krivica, a ne nevinost. U ovom slučaju to znači da je teret dokazivanja na njemu, a ne na bilo kom novinaru ili mediju. To se svakako ne uči na Megatrendu, a još manje u SNP-u i Demokratama, tu je bitno samo što prljavije igrati i to je sve što je Bogdanović savladao za duže od decenije političarenja.</p> <p>Potom je uslijedila i Bogdanovićeva somnabulija o tome kako je on „odabran“ da brani građane od lažnih informacija. Čovjek koji je kreator narativa da su crnogorski studenti koji su pokrenuli proteste nakon krvavog masakra na Cetinju 1. januara 2025. godine – pripadnici kriminalnih klanova, sada tvrdi da on štiti građane od onoga što sam proizvodi. Ako je savladao lekciju i prava, evo i jedne besplatne iz elementarne medijske pismenosti i novinarstva – istina se ne brani lažima, već činjenicama i njihovim provjeravanjem. U ovom slučaju činjenicama se bavimo mi, štiteći dio medijske scene od Bogdanovićeve propagande i plaćenih „promo“ tekstova u kojima Demokrate uzdižu svoje funkicionere u bezgrešne nebeske visine.</p> <p>Vjerovatno odatle dolazi i Bogdanovićeva projekcija da nešto mora biti plaćeno da bi bilo objavljeno. Istina i tačne informacije ipak nalaze svoj put do građana, uprkos Bogdanovićevom upinjanju da sve neistomišljenike, bilo da je riječ o novinarima, studentima, političkim protivnicima, građanima koji blokiraju puteve, proglasi pripadnicima i plaćenicima kriminalnih klanova.</p> <p>U svom najnovijem umišljaju da je svemoćni sudija i tužilac i dželat u jednom, Bogdanović u sinošnjem ponoćnom saopštenju spisku targetiranih medija dodaje i novinara Darka Ivanovića i kompletan Medijski savjet za samoregulaciju, jedino kolektivno novinarsko samoregulatorno tijelo u državi, koje naziva „takozvanim“, a u kojem je okupljeno 70-ak medija štampanih i elektronskih medija iz Crne Gore.</p> <p>Bogdanovićeva kongnitivna disonanca se kreće od toga da poslaniku DPS Oskaru Huteru skreće pažnju na „praksu DPS da ministri pravde pokreću političke istrage, da određuju pritvore, pišu optužnice, presude i prate mete“, da bi već u narednoj rečenici lično sročio optužnicu protiv novinara i urednika. A čak nije ni ministar pravde. Teško se može dokazati i da je pravnik uopšte.</p> <p>Da je iko od ljudi koje je Bogdanović juče bjesomučno targetirao više puta pristao na objavljivanje plaćenih tekstova za bilo čije potrebe, onda bi se dobar dio crnogorskih medija pridružio najprljavijoj kampanji koja je vođena protiv Demokrata, Bečića i Bogdanovića preko srpskih turbo tabloida prije par godina, kada je prvi obavještajac „srpskog sveta“ Marko Parezanović posumnjao u njihovu lojalnost „velikom vođi“.</p> <p>Ipak su profesionalizam i dostojanstvo tada spasili crnogorske medije, a crnogorski mediji Demokrate, bez obzira na nuđene iznose i materijale.</p> <p>Nego taj nivo je daleko od Bogdanovića i Demokrata koliko i istina o svemu o čemu su juče govorili. Njima je bliži onaj sa kojeg je legitimno tim istim turbo tabloidima direktno iz policije dostavljati detalje dva krvava masakra na Cetinju, posljednje video snimke ljudi koji su izvršili samoubistva, video tragične pogibije...</p> <p>Ipak me donekle raduje Bogdanovićeva jučerašnja detonacija. Bez obzira na sve što preživljavamo i što ćemo tek preživljavati od njega i njegovih sljedbenika, posezanje za ovako prljavom propagandom i represijom znači samo jedno – podrška birača Demokratama sve je bliža istorijskom minimumu i Bogdanović to zna.&nbsp;</p>

Istina je daleko od Bogdanovića koliko i dostojanstvo

<p>Podgoirčka policija, postupajući po prijavi da je 5. juna 2025. godine, u periodu između 21.00 i 22.00 sati, u ulici „Mila Radunovića“ u Podgorici, grupa nepoznatih maloljetnih lica, fizički napala druga maloljetna lica, koja su tom prilikom zadobila tjelesne povrede, identifikovala je, a potom i lišila slobode pet maloljetnih osoba i podnijela krivične prijave protiv njih šest, a koje se sumnjiče da su počinili krivična djela na štetu šest maloljetnika iz Podgorice.&nbsp;</p> <p>- Zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje u saizvršilaštvu, u produženom trajanju, na štetu dva lica, i krivično djelo teška tjelesna povreda na štetu trećeg lica, lišen je slobode maloljetnik star 16 godina. Lišena su slobode još tri maloljetnika starosti 16 i 17 godina, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje u saizvršilaštvu. Zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u saizvršilaštvu u produženom trajanju, na štetu šest lica, lišen je slobode maloljetnik star 15 godina. Protiv maloljetnog lica starog 14 godina, podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u saizvršilaštvu u produženom trajanju na štetu četiri lica – navodi se u saopštenju Uprave policije.</p> <p>Dodaje se da su podgorički policajci u cilju rasvjetljavanja navedenih krivičnih djela, preduzimali intenzivne operativno-taktčke mjere i radnje, u okviru kojih je izuzet veći broj video nadzora, prikupljena obavještenja od građana, te izvršeni pretresi stanova na više lokacija, kojom prilikom su u posjedu pomenutih maloljetnih lica pronađene: fantomke, metalne palice, boksevi, noževi, elektrošokeri i drugi predmeti pogodni za nanošenje povreda.<b>&nbsp;</b></p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250627090632_16e3565417d239562f82ba8526746bc16817841804aa1cd9fd7ffa005609683a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250627090632_16e3565417d239562f82ba8526746bc16817841804aa1cd9fd7ffa005609683a" data-rendition-name="original" width="754" height="852" loading="lazy" alt="Oduzeto od maloljetnika"> <figcaption>Oduzeto od maloljetnika<span>(Photo: UP)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Uprava policije apeluje na sistemski i koordinisan pristup svih relevantnih društvenih subjekata: porodice i roditelja, škola, lokalne zajednice, zdravstvenih i socijalnih službi, pravosudnih organa i civilnog sektora, u podizanju svijesti, sprečavanju i suzbijanju vršnjačkog nasilja.</p> <p>- Imajući u vidu da Uprava policije predstavlja samo jednu u nizu od institucija koje se bave ovim pojavnim oblikom, zbog određenih zakonskih i institucionalnih ograničenja, i pored preventivnih aktivnosti, djelovanje Uprave policije u maloljetničkoj delikvenciji je u najvećoj mjeri reaktivno. Stoga je od ključne važnosti da ostali nadležni organi, preduzmu proaktivne mjere usmjerene na preveniranje nasilja i uspostavljanje i kreiranje obrazaca ponašanja kod maloljetnih lica, sveobuhvatnim institucionalnim odgovorom na sve oblike vršnjačkog nasija – zaključuje se u saopštenju.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250627090632_d2c865f030ec3305195987b76b05a94db2d041eef1020c9ac7c874e0d8d41a98.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250627090632_d2c865f030ec3305195987b76b05a94db2d041eef1020c9ac7c874e0d8d41a98" data-rendition-name="original" width="597" height="1280" loading="lazy" alt="Oduzeto od maloljetnika"> <figcaption>Oduzeto od maloljetnika<span>(Photo: UP)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250627090632_e5db7356ed0f570edd2cd43b9ab7b5009c3db77caaad2f42482f11f448a8a16f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250627090632_e5db7356ed0f570edd2cd43b9ab7b5009c3db77caaad2f42482f11f448a8a16f" data-rendition-name="original" width="891" height="823" loading="lazy" alt="Oduzeto od maloljetnika"> <figcaption>Oduzeto od maloljetnika<span>(Photo: UP)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>

Uhapšeno pet maloljetnika, krivične prijave protiv šest

<p>Nakon što je izraelski vazdušni prostor ponovo otvoren, tamošnje avio-kompanije El Al, Israir i Arkia najavile su da od 1. jula obnavljaju saobraćaj na ruti Tel Aviv – Tivat, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Kako se dodaje, ova tri avio-prevoznika, tokom ljetnjeg reda letjenja, realizuju oko 30 rotacija nedjeljno.</p>
<p>- Aerodromi Crne Gore su od 1. januara do 22. juna opslužili oko 1.100.000 putnika što je osam odsto više u odnosu na isti period prošle godine – koja je bila rekordna i 27 odsto više u poređenju sa predpandemijskom, 2019. godinom. Do kraja godine izvjesno je da ćemo prvi put opslužiti preko tri miliona putnika – navode iz kompanije.</p>
<p>Dodaju da je tokom ovoga ljeta, u Tivtu aktivno oko 50 avio-linija, a u Podgorici 45.</p>

Izraelske avio-kompanije se vraćaju u Tivat od 1. jula

<p>Viši sud u Beogradu, po prijedlogu tamošnjeg tužilaštva odredio je pritvor petorici osumnjičenih za pripremanje djela „protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije“. Šestom osumnjičenom S. G. izrečena je mjera zabrane napuštanja stana. Šestorica osumnjičenih salušani su sinoć u Višem javnom tužilaštvu.</p>
<p>Oni su osumnjičeni da su pripremali nasilnu promjenu vlasti, a dvojica od njih šestorice i zbog neovlašćenog nošenja i držanja vatrenog oružja i municije. Svi su negirali izvršenje krivičnog djela i iznijeli svoju odbranu, prenosi RTS.</p>
<p>- Saslušani su <b>I. M</b>, <b>N. A</b>, <b>B. M</b>, <b>A. I</b>, <b>V. K.</b> i S. G. zbog postojanja osnova sumnje da su pripremali nasilnu promjenu vlasti u Republici Srbiji, a dvojica od njih i zbog neovlašćenog nošenja i držanja vatrenog oružja i municije - saopšteno je iz Višeg javnog tužilaštva.</p>
<p>Kako je navedeno u saopštenju, svi osumnjičeni su negirali izvršenje krivičnog djela i iznijeli su svoju odbranu.</p>
<p>Nakon saslušanja tužilaštvo je sudiji za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu predložilo da osumnjičenima odredi pritvor, da ne bi u kratkom vremenskom periodu ponovili krivično delo.</p>
<p>Svim osumnjičenima se na teret stavlja krivično djelo „pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije“ iz člana 320. u vezi sa krivičnim djelom „pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja“ iz člana 309. Krivičnog zakonika.</p>
<p>I. M. i B. M. terete se i za krivično djelo „nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija“ iz člana 348. KZ.</p>
<p>U saopštenju VJT stoji da „postoji osnovana sumnja da su osumnjičeni 21. juna 2025. godine održali sastanak u jednom hotelu u Kraljevu i planirali nasilnu promjenu vlasti u Republici Srbiji“.</p>
<p>U saopštenju se navodi da su osumnjičeni „dogovarali, kako se sumnja, da se ne vraćaju kući dok ne pobiju ili ne unište predstavnike državnih institucija, te najavljivali upotrebu vatrenog oružja, dogovarali napad na pripadnike policije u cilju razoružavanja istih, te nasilan upad u zgradu Vlade i druge institucije, kao i u medijske kuće Radio-televiziju Srbije, TV Hepi i „Informer“.</p>
<p>Takođe, kada su policijski službenici zaustavili 25. juna vozilo marke „škoda“ kojim je upravljao I. M, u torbici koja se nalazila na suvozačevom sjedištu, pronađen je pištolj marke CZ 765, brušenog serijskog broja, sa okvirom u kojem se nalazilo sedam komada metaka i fabrička kutija sa 25 komada pripadajuće municije, stoji u saopštenju VJT</p>
<p>U kući u kojoj boravi B. M. u Kragujevcu prilikom pretresa je pronađena puška, devet kutija sa ukupno 135 puščanih metaka, kao i još dva puščana metka i dva pištoljska metka.</p>

Srbija: Petorici osumnjičenih za „rušenje ustavnog poretka“ određen pritvor

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: savjet-evrope