Predsjednik Savjeta Evrope Antonio Košta danas je rekao da, iako je normalno da Sjedinjene Američke Države i Evropska unija ne dijele iste stavove o mnogim pitanjima, prijetnje o uplitanju u unutrašnju politiku nijesu prihvatljive.
Košsta je naglasio da se poimanje slobode govora razlikuje u Uniji i SAD-u, na primjer.
- Ne može biti slobode govora bez slobode informacija. Ne bi bilo slobode govora kada bi se građanska sloboda informacija žrtvovala radi zaštite tehnoloških oligarha u Sjedinjenim Državama- rekao je na događaju.
Mask uporedio EU s nacističkom Njemačkom
Dva dana nakon što je Evropska unija izrekla veliku novčanu kaznu platformi X, društvena mreža je u nedjelju ukinula račun za oglase Evropske komisije, a vlasnik Ilon Mask uporedio je Uniju s nacističkom Njemačkom.
- Vaš račun za oglase je ukinut- napisao je u nedjelju voditelj proizvoda u X-u, Nikita Bier, kao odgovor na objavu Evropske komisije kojom je najavljena kazna platformi od 120 miliona eura zbog kršenja pravila o transparentnosti, odnosno Zakona o digitalnim uslugama.
Komisija je navela da je iznos kazne razmjeran prekršaju.
Mask je na X-u odgovorio pozivom na ukidanje EU-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Košta: Uplitanje SAD-a u politiku EU je neprihvatljivo

Potreban nam je Novi demokratski pakt za Evropu kako bismo demokratiju vratili u samo srce bezbjednosti, kroz ono što nazivamo demokratskom bezbjednošću – poručio je generalni sekretar Savjeta Evrope Alen Berse sinoć na ceremoniji povovodom 75. godišnjice Evropske konvencije o ljudskim pravima.
On je, na ovoj svečanosti u Evropskom sudu za ljudska prava, kazao da rad na ovoj inicijativi odražava zajedničku volju i zasnovan je na Konvenciji, dok dijalog sa Sudom u Strazburu ostaje jedan od njegovih ključnih pokretača.
Berse je podvukao trajni značaj Konvencije kao demokratskog kompasa za Evropu, zaštite najranjivijih, pozivanja na odgovornost onih na vlasti i podržavanja rada sudova širom kontinenta.
- Evropska konvencija o ljudskim pravima čini temelj svega što radimo. Ona postavlja određenu ideju Evrope, određenu ideju naše sudbine. Evropska konvencija o ljudskim pravima se prenosila s generacije na generaciju. Sve je u njoj – naša prava, naše slobode, naše rane takođe, kao i naša obećanja. Značajne odluke Evropskog suda za ljudska prava, glasovi žrtava, strpljenje zakona. Sve to, ovdje na dlanu – rekao je Berse. 
Ističe da je sedamdeset pet godina evropske istorije svedeno na nekoliko članova.
- Konvencija je rođena iz ruševina, sastavljena da spriječi ponovni spust tame. Konvencija koja se svakodnevno obogaćuje sudskom praksom suda u Strazburu. To je živi, dišući tekst koji raste zajedno sa nama. To je tekst koji štiti slabe, poziva moćne na odgovornost i podržava rad sudova širom kontinenta. Inspiriše svakog od nas. Konvencija je naš kompas. To je evropski demokratski kompas. I sve dok je dio naših života Evropa će i dalje biti sa nama – naglasio je Berse.
<h2>Nit kroz istoriju</h2>
Ali svijet se, kako dodaje, oko nas mijenja. 
- Pojavljuju se nove granice - digitalne, ekološke i geopolitičke granice. Vještačka inteligencija već oblikuje izbore koje pravimo. Klimatske promjene testiraju naša najosnovnija prava, a migracije potiskuju našu humanost. Konvencija mora da prihvati ovaj vijek kao što je prihvatila i prethodni – i to ne okretanjem ka unutra, već otvaranjem ka budućnosti – ističe Berse.
Opisuje da, dok drži Konvenciju u rukama, ne vidi djelić drevne istorije, već nit.
- Tanku nit koja ide od pravde do slobode, od našeg sjećanja do budućnosti. Vidim tanku nit koja vezuje Evropu za sebe – rekao je Berse.
<h2>Zajednička odgovornost</h2>
Na poleđini, kako dodaje, ove „male knjige nalazi se podsjetnik“ da su sve države članice Savjeta Evrope potpisale i ratifikovale Konvenciju, svaka od njih. 
- Nema izuzetaka. Sve su obavezne istom dužnošću: da poštuju ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava. I to moraju da čine pod budnim okom Suda, koji stoji na straži nad njenim tumačenjem i primjenom. Konvencija i Sud su ponekad predmet debate. I to je demokratija. Ali izvršenje presuda Suda je zajednička odgovornost. Dužnost je vratiti povjerenje u pravdu i vladavinu prava. Imperativ je i da se očuva kredibilitet sistema Konvencije i kredibilitet nacionalnih institucija - u Evropi i šire – rekao je Berse.
<h2>Postizanje ravnoteže</h2>
Zato je, prema njegovim riječima, kontinuirani dijalog sa državama od vitalnog značaja za pravilno funkcionisanje sistema. 
Važno je, kako dodaje, i očuvanje nezavisnosti i nepristrasnosti Suda u njegovim odlukama suočenim sa prijetnjama pravdi, suočenim sa političkim ekscesima, pa čak i u ratu. 
- Nema potrebe da vas podsjećamo na ulogu Suda u vezi sa ruskom agresijom protiv Ukrajine. U svakom predmetu, Sud brani vladavinu prava i štiti individualna prava u okviru sistema kontrola i ravnoteže koji su naše države odlučile da zajedno izgrade. Ali moramo onima unutar sistema obezbijediti sredstva za djelovanje. Nacionalne vlasti moraju imati nezavisnost i kapacitet da primjenjuju Konvenciju. A Sud i tijela Konvencije moraju imati neophodne resurse za ispunjavanje svoje misije – kazao je Berse.
<h2>Vrijednosti</h2>
Poštovanje Konvencije znači potvrđivanje demokratskih vrijednosti koje ona predstavlja, jer ne može biti ljudskih prava bez demokratije. 
- I nema demokratije bez vladavine prava. Bilo kakvo odstupanje od ovih principa smatrano nezamislivim. Pa ipak, danas su oni ponovo ugroženi. Evropa ulaže velika sredstva u odbranu, a demokratija djeluje tako krhko. Evropa se naoružava, ali društvo je ostavljeno bez odbrane. U tome leži paradoks i, prije svega, opasnost. Zbog demokratskog nazadovanja neka ekstremistička grupa bi sjutra mogla da preuzme vlast u teško naoružanoj državi. Na koga bi usmjerili svoje oružje? U ime kojih vrijednosti – upitao je Berse.
Navodi da ga je prije nekoliko dana novinar BiBiSija (BBC) pitao: „Šta će biti sa Konvencijom za 75? Hoće li i tada postojati?“. 
- Odgovorio sam da bi zapravo trebalo da se zapitamo da li ćemo je i dalje biti dostojni. Evropska konvencija o ljudskim pravima jedan je od onih rijetkih tekstova koji ne govori šta je svijet, već šta bi mogao postati. Suočeni sa previranjima našeg vremena, moramo je održati živom i snažnom. Ona je garant ravnoteže između slobode i bezbjednosti, između pravde i odgovornosti. To je naše nasljeđe, to je uloga koju moramo igrati – zaključio je Berse.
Konvencija je otvorena za potpisivanje državama članicama Savjeta Evrope u Rimu 4. novembra 1950. godine. Ona štiti osnovna ljudska prava i osnovne slobode oko 700 miliona ljudi širom kontinenta.

Jasmina Beharovic

Berse: Potreban Novi demokratski pakt za Evropu kako bi demokratiju vratili u srce bezbjednosti

1250x600

1084x550

Lani identifikovano 28 žrtava trgovine ljudima, za četiri godine sedam osuđujućih presuda, žrtve bez odštete

Segregacija romske i egpićanske zajednice u obrazovanju i stanovanju i dalje izazov, diskriminacija na tržištu rada i u zdravstvu

Nasilja motivisanog mržnjom 2023. bilo u 19 slučajeva, lani 21 osoba priznata kao izbjeglica

Predsjednik Savjeta Evrope, Antonio Košta, poručio je danas, povodom potpisivanja sporazuma o okončanju rata u Gazi, da prvi put u dugo vremena postoji stvarna nada za mir. Košta će na poziv egipatskog predsjednika Abdel Fataha al-Sisija i američkog Donalda Trampa predstavljati Evropsku uniju na samitu u ponedjeljak u Egiptu.
- Dugački put prema miru počinje sjutra u Egiptu...Prvi put u dugo vremena postoji realna nada. Nada za oslobađanje svih talaca, za prekid vatre i nada za neometan pristup humanitarne pomoći Gazi. Nada za pravedan i održiv mir i svjetliju budućnost na temelju dvodržavnog rješenja- istakao je Košta u današnjem saopštenju.
EU ističe spremnost da pridonese prielaznoj upravi u Gazi, procesima oporavka i obnove kako bi se osiguralo da "dan poslije" bude uspješan. &nbsp;&nbsp;Na samitu će sudjelovati i glavni tajnik Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš te čelnici iz više od dvadeset zemalja.

Košta: Prvi put nakon dugo vremena postoji stvarna nada za mir

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar izabran je za predsjednika Podkomiteta za "Evropsku nagradu" Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope na sjednici održanoj u Strazburu, saopšteno je iz te partije.
"Evropska nagrada" se dodjeljuje od 1955. godine gradu za njegove aktivnosti na promociji evropskih vrijednosti. Nagrada uključuje i fond koji se koristi za studijske posjete evropskim institucijama za mlade ljude iz grada pobjednika.
Dobitnik ove prestižne nagrade za 2025. godinu je turski grad Gaziantep, dok su je u prošlosti između ostalih osvajali i Beč, Hag, Bolonja, San Sebastijan, Berlin, Đirona, Luka, Nirnberg, Strazbur.
Konatar je kazao da će sa pozicije predsjednika Podkomiteta za "Evropsku nagradu" pružiti svu moguću pomoć kako bi se i gradovi iz Crne Gore i regiona našli među kandidatima i mogućim dobitnicima u budućnosti.

Konatar na čelu Podkomiteta za "Evropsku nagradu" Savjeta Evrope

Komesar Savjeta Evrope (SE) za ljudska prava Majkl O’Flaerti izjavio je danas da je sukob u Pojasu Gaze dostigao katastrofalne razmjere i istakao značaj primjene pravnih standarda kako bi se osiguralo da transfer oružja ne bude odobren tamo gdje postoji rizik da se može koristiti za kršenje ljudskih prava.
Kako je saopšteno iz Savjeta Evrope, O’Flaerti je rekao da se angažovao sa državama članicama u vezi sa njihovim obavezama u kontekstu međunarodne trgovine oružjem, kako bi osigurao da njihove akcije ne doprinose kršenju ljudskih prava.
- Primjećujem korake nekih država članica da obustave ili ograniče transfer oružja Izraelu, uključujući Njemačku prošle nedjelje. Primjećujem značajan doprinos nekih nacionalnih struktura za ljudska prava u podizanju svijesti i pozivanju svojih vlada da poštuju obaveze u vezi sa ljudskim pravima u ovom kontekstu - rekao je O’Flaerti, dodajući da je potrebno učiniti više, i to brzo.
Ističući da sukob u Gazi nastavlja da izaziva ogromnu ljudsku patnju, O’Flaerti je ponovio apel državama članicama Savjeta Evrope da učine sve što je u njihovoj moći kako bi spriječile kršenja ljudskih prava i humanitarnog prava u kontekstu sukoba u Pojasu Gaze.
- To uključuje primjenu postojećih pravnih standarda kako bi se osiguralo da transfer oružja nije odobren tamo gdje postoji rizik da se može koristiti za kršenje ljudskih prava - navodi se u saopštenju.
Prema njegovim riječima, neophodno je intenzivirati napore za pružanje pomoći onima koji su pogođeni sukobom, podržavanjem napora da se obezbijedi nesmetan pristup humanitarnoj pomoći i insistiranjem na hitnom oslobađanju talaca.

Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava: Sukob u Pojasu Gaze dostigao katastrofalne razmjere

Advokat Danilo Mićović za Portal ETV otkriva da, prema njegovim saznanjima, u Crnoj Gori trenutno borave predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope (CPT), koji će u okviru svoje misije posjetiti i Istražni zatvor.&nbsp; Posljednja posjeta CPT-a ovoj ustanovi dogodila se prije nekoliko godina, kada su konstatovani teški uslovi pritvora, višemjesečna i višegodišnja izolacija zatvorenika po 23 sata dnevno, te potpuni izostanak svrshodnog režima.&nbsp; Mićović upozorava da je stanje sada znatno gore nego tada, te da će novo mišljenje CPT-a imati ozbiljan uticaj, uključujući i na proces zatvaranja poglavlja 23. i 24. Posebno ističe da sudovi i dalje sistematski zanemaruju preporuke CPT-a da se, gdje god je moguće, koriste alternativne mjere umjesto pritvora, što doprinosi pogoršanju već alarmantne situacije u istražnim jedinicama. <h2>ŠTRAJK KAO ODGOCOR NA NEISPUNJENA OBEĆANJA</h2> Pritvorenici Istražnog zatvora u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, ponovo najavljuju štrajk glađu, nakon što predstavnici Ministarstva pravde i predsednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović, nijesu ispunili obećanja data prije nekoliko mjeseci kada su im prilikom posjete obećali, između ostalog i bolje uslove boravka. To se navodi u pismu koje su dostavili medijima preko advokata Nikole Tomkovića. U dopisu su apelovali na Advokatsku komoru da podrži njihove zahteve, te da sredinom septembra pritvorenici i advokati zajedno stupe u generalni štrajk. - Štrajk bi se odnosio da se ni pritvorenici ni advokati ne pojavljuju na ročišta - naveli su oni. Advokat Danilo Mićović je, govoreći u svoje ime, kazao da kao advokat podržava sve ono što njegove kolege iniciraju u postupcima vezano za stanje u Istražnom zatvoru ističući koje jeste alarmantno. - Svi mi advokati koji postupamo u tim pritvorskim predmetima upoznati smo sa situacijom, sa problemom pretrpanosti pritvorskih soba u kojima čak boravi i po 14, 15 osoba što predstavlja tri puta veći broj od planiranog smjestaj ih kapaciteta. Zbog prenatrpanosti pritvorskoh jedinica, ne trpe samo pritvorenici već ono u velikoj mjeri otežava posao službenicima zatvora i samim advokatima, jer se ne dešava tako rijetko da advokati podu do zatvora s namjeri da posjete više svojih klijenata da bi na kraju mogli da obave razgovor sa samo dva, tri od recimo planiranih pet, šest ili više - pojašnjava advokat Mićović.&nbsp; To se dalje odražava i na ostvarivanje njihovog prava na nesmetanu komunikaciju sa braniocem, te u konačnom i na njihovo pravo na odbranu koju je u tim uslovima nemoguće pripremiti na adekvatan način. On je ukazao i na problem o kojem mjesecima javnost obavještavaju pritvorena lica - neadekvatna medicinska zaštitu, ali i loši higijenski uslovi što je pruzrokovalo izbijanje i širenje zaraznih bolesti poput šuge. Broj samoubistava izvršenih u posljednje vrijeme je zabrinjavajući, i to takođe ukazuje da ne postoje uslovi ni za adekvatnu psihološku podršku licima koji imaju određenih problema u pritvorskim uslovima. Takođe zabrinjava i veliki broj smrtnih slučajeva u pritvorskim jedinicama o kojima javnost nije obaviještena kako je do smrti došlo i da li postoji nečija odgovornost za to. Mićović zaključuje da bi problem prenatrpanosti pritvorskih jedinica, kojim bi se donekle riješili i ostali problemi sa kojima su pritvorenici suočeni, mogao riješiti kada bi Sud počeo sa primjenom alternativnih mjera pritvaranja, koje su propisane zakonom, a koje su već godinama za sudije član zakona koji olako preskaču i sa jednakom lakoćom određuju pritvore. - Svjedoci smo da se od starne crnogorskih sudija olako određuje pritvor i da alternativne mjere pritvaranja postoje samo na papiru bez obzira na činjenicu da u mnogobrojnim slučajevima pritvor nije ni opravdan ni nužan već postaje kazna. Jemstva se veoma rijetko usvajaju, a praksa na zapadu je pokazala da je ta alternativna mjera jedna od najboljih načina rješavanja problema prenatrpanosti zatvora. I pored takvog stanja država ništa nije uradila da nabavi uređaje za elektronski nadzor, a na taj način bi došlo do rasterećenja Istražnog zatvora čime bi se svakako poboljšalo stanje tamo odnosno smanjio broj pritvorenika, jer bi dio njih mogao biti u kućnom pritvoru - objašnjava Mićović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423230444_8357e255227bf3d5c509b2548aeed608c5013856f7d1f3d6fc6218c5ac957887.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423230444_8357e255227bf3d5c509b2548aeed608c5013856f7d1f3d6fc6218c5ac957887" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danilo Mićović"> </figure>  On ističe da problemi sa kojima se suočavaju pritvorenici kada je riječ o uslovima boravka i finkcionisanja u Istražnom zatvoru predstavlja grubo kršenje svih njihovih prava, zbog čega je krajnje vrijeme da se nadležni državni organi ozbiljno pozabave njihovim problemima i naprave radiklane promjene koje bi doprinjele rasterećenju pritvorskih jedinica, zatvorskog sistema koji je trenutno nefukniconalan jer pored prostornih kapaciteta nema dovoljno ni zaposlenih. <h2>CPT PONOVO TU</h2> Mićović dodaje da ima saznanja da u Crnoj Goru trenutno borave predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope koji će u okviru svojih aktivnosti posjeteti i Istražni zatvor. - Predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope zadnji put Istražni zatvor su posetili prije par godina. CPT je tada utvrdio da su lica pritvorena u Istražnom zatvoru u KPZ Spuž i istražnom odjeljenju zatvora Bijelo Polje držana duže vrijeme u lošim uslovima i bez bilo kakvog svrsishodnog režima. Takođe su naveli da je situacija pogoršana činjenicom da su pritvorenici zatvoreni u svojim ćelijama po 23 sata dnevno mjesecima pa čak i godinama uzastopno, uz brojna ograničenja nametnuta od suda tokom pretpretresnog perioda. Oni su tada zaključili i da kumulativni efekti ove situacije za pritvorena lica, posebno u Istražnom zatvoru u Spužu, zajedno sa smanjenom učestalošću kontakta sa spoljnim svijetom mogu da dovedu do nehumanog i ponižavajućeg postupanja - podsjeća Mićović i dodaje da je stanje u istražnjim zatvorima znatno gore sada nego prije četiri godine i da će upravo njihovo mišljenje koje će dati nakon posjete znatno uticati na mnoge stvari pa čak i na zatvaranje poglavlja 23. i 24.&nbsp; Ono što predstavnici pravosuđa često prenebregnu, je i činjenica da je CPT u poslednjem izvještaju naveo da je jedan od ključnih problema koji stvara sve ove ostale sistemske probleme o kojima pričamo, upravo postupanje sudova koji nikako ne koriste alternativne mjere pritvoru. U preporukama iz izvještaja CPTa je posebno naglašeno da sudovi moraju da počnu da primjenjuju alternativne mjere pritvoru uvijek kada je to moguće. <h2>PORODICE ČEKAJU I PO 4 SATA DA VIDE PRITVORENIKE</h2> Svi problemi sa kojima se suočavaju pritvorenici, dodaje Mićović, su rješivi, i advokati su spremni da uzmu učešće i pruže svoju podršku, ali je nephodno sistemsko djelovanje svih. Podsjetimo, pritvorenici su u pismu dostavljenom medijima naveli da je situacija još teža i gora nego prije nekoliko mjeseci kada su od štrajka odustali nakon razgovora sa predsjednikom suda Zoranom Radovićem i predstavnicima ministarstva pravde. - Zbog prenatrpanosti zatvora, šetnje koje su zakonom predviđene dva puta dnevno po jedan sat - sada traju dva puta po 30 minuta u toku dana. U jesenjem i zimskom periodu, prostor predviđen za šetnju i boravak na svežem vazduhu nije moguće koristiti zbog starosti zatvorske zgrade i nefunkcionalnosti otvora za atmosfersku kanalizaciju, zbog čega dolazi do izlivanja fekalija i poplava - istakli su oni. Kažu da zbog prenatrpanosti kapaciteta porodice pritvorenika čekaju po tri do četiri sata kako bi došli u posjetu na temperaturi od plus 40 stepeni. - Dječije posjete se vrše u prostoriji od 20 kvadrata po 30 minuta, a istovremeno borave i po četiri porodice. U tim uslovima nema nikakve privatnosti, ni prostora da se sjedne i popriča sa maloljetnom djecom koja se zbog tim nehumanih uslova osjećaju vrlo neprijatno - naveli su u pritvorenici dopisu. <h2>NEMA LJEKOVA</h2> Zdravstvena služba, navode, nema ljekove koji su prepišu pritvorenicima nego porodice moraju da ih kupuju od svojih sredstava, a ukoliko pritvorenici i njihove porodice nemaju finansijske mogućnosti pritvorenici su prepušteni sami sebi. - A što se tiče inventara i tehnike, ukoliko nijeste u finansijskoj mogućnosti da iste obezbijedite-kupite, ostaje samo krevet u sobi - dodaju u dopisu. Takođe, navode da zbog velike prenatrpanosti i kapaciteta kuhinje u posljednje vrijeme nemaju ni mogućnost spremanja posne hrane u vrijeme posta, te da se umjesto toga nude konzerve ribe i ništa više. - U kantini nema kapaciteta da stanu namirnice za sve pritvorenike, tako da prilikom podjele namirnica dosta pritvorenika ostane bez pola naručenih artikala, a voće i povrće koje stiže je vidno niže klase - naveli su pritvorenici. Kao glavne krivce za ovakvo stanje vide sudove koji, kako su kazali, određuju pritvor i ne puštaju ljude da se brane sa slobode, kao i Ministarstvo pravde koje je i nadležno za zatvor u Spužu. Očito je, cijene oni, na snazi nepoštovanje ljudskih prava i kršenje Ustava Crne Gore, kao i kršenje prava po Evropskom sudu za ljudska prava. - Smatramo da se radi o samovolji pojedinaca u vrhu pravosuđa povezanih sa bivšim režimom i uz političku podršku nove vlasti koja je sve ali nije demokratska - zaključuje se u saopštenju pritvorenika u Spužu.

Svetlana Đokić

Istražni zatvori ponovo pod lupom Savjeta Evrope; Mićović: Uslovi značajno gori nego prije četiri godine, pritvorenici prijete štrajkom

Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava Majkl O’Flaherti izjavio je da je zabrinut zbog nacrta izmjena Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama koje su trenutno u razmatranju u Skupštini Crne Gore ukazujući da ovakvi prijedlozi nijesu u skladu sa međunarodnim standardima ljudskih prava, a posebno ne, kako je naglasio, sa članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) koji garantuje pravo na slobodu mirnog okupljanja.
- Predložena opšta zabrana javnih okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, glavnim i regionalnim putevima i graničnim prelazima - ako bi takvo okupljanje ugrozilo bezbjednost saobraćaja, omelo protok saobraćaja ili otežalo ili ugrozilo kretanje građana - predstavlja pretjeranu mjeru i podriva suštinu prava na mirno okupljanje - decidan je O’Flaherti.
On je pozvao poslanike Skupštine Crne Gore da ne usvajaju ovakve izmjene Zakona i preporučio sprovođenje inkluzivnih i transparentnih javnih konsultacija o predloženim ograničenjima, uz učešće civilnog društva.
- Ohrabrujem i dostavljanje nacrta izmjena Venecijanskoj komisiji na mišljenje, kako bi se obezbijedilo da sve zakonske promjene budu u skladu s međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava – dodao je O’Flaherti u izjavi koja je objavljena na <a href="https://www.coe.int/en/web/commissioner/-/montenegro-parliament-should-refrain-from-adopting-legislative-amendments-that-excessively-restrict-freedom-of-assembly">sajtu Savjeta Evrope</a>.
<h2>SUD NALAŽE DA SE VLAST NE MOŽE OSLANJATI ISKLJUČIVO NA SAOBRAĆAJNE RAZLOGE</h2>
Iako pravo na slobodu okupljanja može biti podložno određenim ograničenjima, Evropski sud za ljudska prava (Sud) je dosljedno isticao, napominje on, da okupljanja predstavljaju legitimnu upotrebu javnog prostora, uključujući ulice i puteve, i da svako ograničenje mora biti nužno u demokratskom društvu i proporcionalno legitimnom cilju koji se želi postići.
Opšte zabrane, kako je rekao, rijetko zadovoljavaju ove kriterijume.
- Umjesto toga, specifične okolnosti svakog okupljanja trebalo bi razmatrati pojedinačno. Sud je dalje pojasnio da svako javno okupljanje vjerovatno može izazvati određeni stepen ometanja svakodnevnog života, uključujući saobraćaj, te da javne vlasti ne bi trebalo da se oslanjaju isključivo na saobraćajne razloge prilikom zabrane okupljanja – istakao je O’Flaherti.
<h2>DRASTIČNE NOVČANE KAZNE - INDIREKTNO KRŠENJE PRAVA</h2>
Takođe je, kaže, zabrinut zbog predloženog drastičnog povećanja novčanih kazni za organizatore i učesnike neodobrenih javnih okupljanja. On podvlači da pretjerane finansijske sankcije mogu imati zastrašujući efekat na ostvarivanje prava na slobodu okupljanja i obeshrabriti pojedince da organizuju ili učestvuju u javnim demonstracijama.
- Sud je u tom smislu zaključio da nesrazmjerno stroge kazne mogu predstavljati indirektno kršenje prava na slobodu okupljanja – upozorio je O’Flaherti.
Sloboda okupljanja je, poručuje on, temelj svakog demokratskog društva koje omogućava pojedincima da javno izraze svoja mišljenja, pozovu vlasti na odgovornost i doprinesu političkom i društvenom dijalogu.
- Države imaju pozitivnu obavezu da olakšaju i zaštite mirna okupljanja. Svaki pokušaj da se to pravo ograniči mora se sprovoditi s najvećim oprezom i podvrgnuti strogom nadzoru, kako je navedeno u Smjernicama o mirnom okupljanju koje su pripremile Evropska komisija za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija) i Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) – naglasio je O’Flaherti.
<h2>ZABRINUTE I UJEDINJENE NACIJE</h2>
I Ujedinjene nacije uputile su pismo predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i poslaničkim klubovima u kome navode sa su zabrinuti zbog mogućnosti da predloženi amandmani na Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama, koji je u skupštinskoj proceduri, nijesu kompatibilni s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima.&nbsp;
U dopisu, u koji je Portal ETV imao uvid, a koji potpisuju rezidentni koordinator UN Diego Sorilja i savjetnica UN za ljudska prava (Kancelarija rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori) Anjet Lanting, izražava se zabrinutost zbog mogućnosti postoji nekompatibilnost predloženog akta s članom 21 Medunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je Crna Gora potpisala 2006. godine.
Smatraju da predloženi amandmani predviđaju opštu zabranu javnih okupljanja na magistralnim putevima, brzim cestama, autoputevima, regionalnim putevima i graničnim prelazima.
- Prema međunarodnom pravu ograničenja korišćenja javnih prostora mogu se nametnuti samo kada takva okupljanja nameću „nesrazmjerno opterećenje”, u kom slučaju vlasti moraju dati detaljno opravdanje za bilo kakva ograničenja. Takva ograničenja ne smiju biti opšte zabrane, mogu se nametati samo u pojedinačnim slučajevima, treba da budu najmanje nametljiva i da budu opravdana u skladu s legitimnim razlozima dozvoljenim u članu 21. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, da budu neophodna u demokratskom društvu, srazmjerna i nediskriminatorna - navodi se u dopisu.
Ističu i da povećanje novčanih kazni djeluje nepotrebno, nesrazmjerno visoko i može imati odvraćajući učinak, ograničavajući ostvarivanje prava na slobodu okupljanja
Kako dodaju, analizu temelje na autoritativnom tumačenju prava na mirno okupljanje Komiteta UN-a za ljudska prava, tijela koje nadgleda primjenu Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Ovo tumačenje je utvrđeno u Opštem komentaru Komiteta br. 37 (GC37) na član 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR) od 17. septembra 2020. godine.
- Pored toga, konsultovali smo sudsku praksu i smjernice sistema zaštite ljudskih prava Savjeta Evrope i OEBS-a. Komitet UN za ljudska prava, Venecijanska komisija Savjeta Evrope i Kancelarija OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) primijetili su da su okupljanja legitimno korišćenje javnih i drugih prostora i da po svojoj prirodi mogu podrazumijevati određeni nivo poremećaja u svakodnevnom životu. Takvi poremećaji zahtijevaju značajan nivo tolerancije i moraju se prilagoditi - istaknuto je u pismu.
Ključna komponenta prava na mirno okupljanja je, kako dodaju, mogućnost organizatora i učesnika da izaberu lokaciju okupljanja.
- Komitet za ljudska prava napominje da se „mirna okupljanja u principu mogu održavati u svim prostorima kojima javnost ima pristup (…) kao što su ulice (GC37, stav 55), kao i da „nametanje bilo kakvih ograničenja treba biti vodeno ciljem olakšavanja prava, a ne traženjem nepotrebnih i nesrazmjernih ograničenja istog”. Ograničenja „ne smiju (…) narušavati suštinu prava ili biti usmjerena na obeshrabrivanje učešća u okupljanjima usljed efekta zastrašivanja” (GC 37, stav 36). Komitet naziva „opšta ograničenja mirnih okupljanja (…) pretpostavljeno nesrazmjernim” (GC 37, stav 38)” - citiraju u pismu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fun-pisale-mandicu-zabrinuti-da-amandmani-na-zakon-o-javnom-okupljanju-nijesu-u-skladu-sa-medunarodnim-aktima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaju da je Evropski sud za ljudska prava takođe utvrdio potrebu za „stepenom tolerancije” za ometanje saobraćaja kada se putevi koriste za javna okupljanja. Takvo ometanje, kako su naglasili, ne opravdava miješanje u pravo na mirno okupljanje.
- U vezi s krivičnim ili administrativnim sankcijama za organizatore ili učesnike mirnog okupljanja zbog nezakonitog ponašanja, Komitet UN za ljudska prava navodi da takve sankcije moraju biti „srazmjeme, nediskriminatome prirode i ne smije ograničavati ponašanje zaštićeno Paktom”. Konačno, sistem UN preporučuje da izmjene zakona, posebno zakona koji utiču na temeljna prava, budu rezultat smislenog participativnog procesa koji uključuje diskusije sa ključnim zainteresovanim stranama, uključujući civilno društvo - ističu u dopisu.
Poručili su i da je sistem UN u Crnoj Gori na raspolaganju da pruži parlamentu bilo kakvu dodatnu podršku koja bi bila od koristi.
Osim Mandiću, dokument je dostavljen i šefovima parlamentarnih klubova: Vasiliju Čarapiću (Evropa sad), Andriji Nikoliću (Demokratska partija socijalista), Dejanu Đuroviću (ZBCG – Nova srpska demokratija), Borisu Bogdanoviću (Demokrate), Ameru Smailoviću (Bošnjačka stranka), Milanu Kneževiću (ZBCG – Demokratska narodna partija), Milošu Konataru (Građanski pokret URA), Bogdanu Božoviću (SNP — CIVIS), Borisu Mugoši (Socijaldemokrate Crne Gore), Artanu Čobiju (Albanski forum — Forumi Shqiptar), Adrianu Vuksanoviću (Klub poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative), Jevrosimi Pejović (Poseban klub poslanika) i Iliru Čapuniju.

Anja Ivanović

O’Flaherti: Predložena zabrana podriva suštinu prava na mirno okupljanje i nije u skladu sa međunarodnim standardima, ohrabrujem dostavljanje nacrta izmjena VK na mišljenje

Najmanje pet osoba je poginulo, a tri su povrijeđene u eksploziji auto bombe u blizini policijske stanice u meksičkoj državi Mičoakan. Napad se dogodio u subotu, a među žrtvama su i tri lokalna policajca, prenosi CBS News.
Eksplozija je odjeknula nešto prije podneva po lokalnom vremenu, a istragu vodi Kancelarija glavnog državnog tužioca. Prema riječima Hektora Zepede, zapovjednika lokalne policije, eksplozija je bila toliko snažna da su ostaci žrtava razbacani po cijelom području.
Talas nasilja u Mičoakanu 

Ova meksička država je godinama poprište sukoba moćnih narko kartela, uključujući Halisko novu generaciju, Ujedinjene kartele i Novu porodicu Mičoakana, kao i brojne lokalne naoružane grupe. Kriminalci sve češće koriste eksplozive, ponekad iz dronova ili kao mine uz ceste, iako auto bombe nisu uobičajena taktika.
Napetosti su dodatno porasle nakon ubistva gradonačelnika Uruapana, Karlosa Manza, koji se isticao u borbi protiv kriminala. Njegova smrt izazvala je dvodnevne proteste s paljenjem javnih zgrada i više od 100 povrijeđenih u sukobima s policijom.
Borba za kontrolu i iznuda
 
 Organizovane kriminalne grupe bore se za kontrolu nad Mičoakanom, ključnom ulaznom tačkom za hemikalije potrebne za proizvodnju sintetičkih droga. Iznuda je takođe unosan biznis, a u oktobru je ubijen Bernardo Bravo, lokalni uzgajivač limete, zbog prijava iznuda.
Policijske snage u pogođenom gradu nastale su kao civilni pokret samoobrane protiv kartela, a kasnije formalizovane od strane države. Zabilježeni su slučajevi infiltracije kriminalaca u njihove redove.
Napad se desio dok je guverner države, Alfredo Ramírez Bedola, bio u Meksiko Sitiju na javnom događaju s predsjednicom Klaudijom Šajnbaum, obilježavajući sedmu godišnjicu vladavine stranke Morena.

Meksiko: U eksploziji autobombe poginulo pet osoba, među njima i policajci

Sarajevo je 23. novembra ove godine još jednom potvrdilo da je grad koji razumije jezik umjetnosti, ljepote i međuljudskog zajedništva. U sali hotela Hills, pod sjajem reflektora i pred publikom sastavljenom od gostiju iz cijelog regiona, održan je međunarodni festival umjetnosti i mode „Golub mira“ , manifestacija čija je misija da kroz kreativnost spaja ljude, kulture i tradicije, brišući granice i gradeći mostove tamo gdje ih društvene pukotine često prave.
Festival, zamišljen kao događaj koji putuje od grada do grada i otvara vrata saradnji, namijenjen je povezivanju različitih nacija i vjera kroz umjetnost i modu. Organizatori njeguju ambiciju da „Golub mira“ postane stalna međunarodna platforma razumijevanja i &nbsp;promocije ljudi, gradova, zemalja i svih onih koji svojim talentom, znanjem i vizijom doprinose zajedničkoj budućnosti.
U takvom ambijentu, gdje se talenat i priča svakog učesnika prepoznaju i vrednuju, zasijala je i naša mlada Crnogorka, osamnaestogodišnja Andrea Lakićević, učenica 4-6 razreda SSŠ „Ivan Uskoković“ iz Podgorice. Na modnoj sceni od svoje desete godine, Andrea je već formirana manekenka, ali i primjer mlade žene koja gradi karijeru istrajnošću, pristojnošću i ozbiljnim radnim navikama.
I ove večeri, Andrea je ostavila snažan utisak: sigurna, elegentna, prirodna. Publika ju je zapamtila po osmijehu, žiriju je bila upečatljiva po stavu, a učesnicama bliska po toplini. Sve to rezultiralo je značajnim uspjehom: plasirala se među Top 5 i ponijela titulu Miss Šarma 2025, priznanje koje se ne dodjeljuje samo za ljepotu, već za karakter, prisutnost, energiju i autentičnost koju jedna mlada žena nosi sa sobom.
<h2>"Isplati se biti svoj"</h2>
Nakon proglašenja, Andrea je odvojila vrijeme da podijeli sa nama utiske. Njene riječi nisu bile tek puka zahvalnost &nbsp;bile su izraz zrelosti i unutrašnje snage:
„Odlazak na izbor za Miss bio je put koji je od mene tražio hrabrost, samopouzdanje i vjeru u sebe. Svaki trenutak, od priprema do finalne večeri, bio je pun emocija i novih iskustava. Osvajanje titule Miss Šarma potvrdilo mi je da se isplati biti svoj, &nbsp;nasmijan, ljubazan i otvoren prema ljudima.“
U dahu je dodala da je ova titula za nju više od priznanja, već potvrda dugogodišnjeg rada, odrastanja i sazrijevanja:
„Ta titula mi je donijela radost, ali i motivaciju da nastavim da radim na sebi. Danas se osjećam ponosno, ispunjeno i zahvalno. Ovo iskustvo me je dodatno ojačalo i pokazalo mi koliko mogu kada vjerujem u sebe i kada imam prave ljude uz sebe.“
A među tim ljudima, naglašava, stoje oni najvažniji: „Ključnu ulogu imala je podrška mojih roditelja, koji su bili moja najveća snaga tokom cijelog procesa. Veliku zahvalnost dugujem i mojoj psihologici Gordani Nikač, profesorici Jeleni Miljanić i profesoru Dušku Popoviću, koji su svojim riječima, savjetima i vjerom u mene doprinijeli da zablistam u najljepšem svjetlu.“
<h2>Poruka koja prevazilazi modu</h2>
Na pitanje da li ima poruku za mlade djevojke koje razmišljaju da zakorače u svijet mode, Andrea nije govorila o dijetama, pravilnom hodu ili trendovima. Umjesto toga, govorila je o onome što je suštinsko:
„Svi da vjeruju u sebe i svoje snove, bez obzira na prepreke. Ljepota je važna, ali najvažnije je ono što nosimo u sebi: dobrota, samopouzdanje i hrabrost da budemo ono što jesmo.“
Njene riječi su poruka generaciji koja često živi pod pritiskom poređenja, ideala i spoljašnjih očekivanja:
„Nikada ne zaboravite svoju vrijednost. Najveća snaga je biti autentičan, biti svoj, jedinstven. Ne upoređujte se s drugima, već gradite sebe kroz znanje, rad i ljubav prema onome što radite. Kada vjerujete u sebe i ostanete vjerni onome što jeste, tada zaista zablistate.“
U vremenu kada je mladim ljudima potrebno više primjera nego ikad, Andrea se pokazala kao neko ko ljepotu nosi u stavu, u karakteru, i u načinu na koji govori o sebi i drugima.
<h2>Simbol mira, nade i spajanja</h2>
Ovogodišnji „Golub mira“ ostaje upamćen kao festival koji je ponudio mnogo više od mode. Bio je to događaj u kojem su se susrele različite kulture, gdje su se prepletala stvaralačka energija i mladalački žar, i gdje su pojedinačne priče zasjenile glamur, jer su bile istinite.
A među tim pričama istakla se i ova, ove mlade Crnogorke. Priča o djevojci koja je u Sarajevo ponijela ne samo svoju ljepotu, već i toplinu, zahvalnost, ambiciju i poruku: da mir počinje u nama, da ljepota stanuje u autentičnosti, i da svaka mlada žena zaslužuje da vjeruje u svoj sjaj.
Autorski tekst Milana Brdara.

Crnogorka Andrea Lakićević u Top 5 i nova Miss Šarma 2025

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je na Cetinju akreditivna pisma novoimenovanih ambasadora Republike Slovačke Eve Ponomarenkove, Ujedinjenih Arapskih Emirata Hamisa Rašeda Ahmeda Lebsailija Alšemeilija, Republike Koreje Kim Hjong Tea i Republike Kazahstan Dauleta Batraševa, saošteno je iz Milatovićevog Kabineta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208141212_8133264f1ece65d7dedcec295858c1f5b18674c2fcc5f44b7cae021416da6b57.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208141212_8133264f1ece65d7dedcec295858c1f5b18674c2fcc5f44b7cae021416da6b57" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador Koreje"> </figure>  - Predsjednik je ambasadorima poželio srdačnu dobrodošlicu i uspješan mandat, izrazivši očekivanje da će njihov angažman doprinijeti daljem intenziviranju političkog dijaloga i jačanju bilateralne saradnje u oblastima od zajedničkog interesa- navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208141212_9332f5b6729b7374914380a8594dbd23a3c17e7936b0d997c3ae90332b2c1305.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208141212_9332f5b6729b7374914380a8594dbd23a3c17e7936b0d997c3ae90332b2c1305" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador Kazahstana"> </figure>  Ambasadori su zahvalili na prijemu i poručili da će predano raditi na unapređenju političkih, ekonomskih i kulturnih veza svojih država sa Crnom Gorom. - Predsjednik Milatović upoznao je ambasadore sa ključnim vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore, među kojima su članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine, jačanje kredibiliteta u okviru NATO saveza, dobrosusjedski odnosi i aktivno učešće Crne Gore u multilateralnim inicijativama- zaključuje se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208141216_d7d55231631bc3704b2558d5d30f44e69c70a9ad61526b98ef121753838cc97c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251208141216_d7d55231631bc3704b2558d5d30f44e69c70a9ad61526b98ef121753838cc97c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador UAE"> </figure>

Milatović primio akreditivna pisma ambasadora Slovačke, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Republike Koreje i Kazahstana

Tvrdnje da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja prijetnju po javno zdravlje ili da se zasniva na zastarjeloj tehnologiji potpuno su neosnovane, saopšteno je iz Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori.
Oni su kazali da projekat predviđa moderno i bezbjedno postrojenje, u potpunosti usklađeno sa standardima EU.
- Hiljade takvih postrojenja uspješno funkcionišu širom Evropske unije i van nje, unapređujući zaštitu životne sredine i čuvajući zdravlje zajednice. Poreski obveznici EU obezbijedili su 33 miliona eura bespovratnih sredstava za ovaj projekat, pomažući Crnoj Gori da ispuni svoje obaveze u okviru Pregovaračkog poglavlja 27, istovremeno štiteći zdravlje građana i životnu sredinu. Daleko od toga da predstavlja zagađivača, postrojenje pruža ključno rješenje za dugogodišnji problem neprečišćenih otpadnih voda oko 150.000 građana, koje zagađuju rijeku Moraču, Zetsku dolinu, područje Skadarskog jezera i Jadransko more - navodi se u saopštenju.
Iz Delegacije su apelovali na sve aktere, uključujući lokalne vlasti i javne funkcionere, da se uzdrže od širenja netačnih tvrdnji u vezi sa projektom postrojenja za preradu otpadnih voda u Podgorici, finansiranim od EU.
- Tvrdnje da ovo postrojenje predstavlja prijetnju po javno zdravlje ili da se zasniva na zastarjeloj tehnologiji potpuno su neosnovane. Projekat predviđa moderno i bezbjedno postrojenje, u potpunosti usklađeno sa standardima EU. Hiljade takvih postrojenja uspješno funkcionišu širom Evropske unije i van nje, unapređujući zaštitu životne sredine i čuvajući zdravlje zajednice - navodi se u saopštenju.
Poručili su da stvarnu ekološku prijetnju u opštini Zeta i dalje predstavlja bazen crvenog mulja, te da u potpunosti podržavaju zahtjeve građana za hitno rješavanje ovog pitanja. Pozvali su nadležbe da daju prioritet brzom i održivom rješenju ovog velikog ekološkog problema.

Delegacija EU u Crnoj Gori: Neosnovane tvrdnje da kolektor u Botunu predstavlja opasnost po zdravlje

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

05.12.
19:15h
Lakše je dovesti mozak u stanje u kojem je upleten u zabludu, nego da dovedeš isti mozak, da ga napadnu poluistine, a tek neistine.
Najteže je, iako možda danas u CG najisplativije - svjesno ga filovati namjernom zluradošću i zlom namjernom, zarad profita.
Koji nije izražen u novcu.
A može drugome zlo da nanese.
Tada je mozak opasniji od bombe.
Šta hoću da kažem.
Moj komšija i dobar poznanik (hm, ne znam ima li lošeg poznanika) Milan Knežević, napada SDT, VDT, sudiju Mugošu, zbog ukidanja pritvora Ranku Uboviću.
Dakle, zna da je tamo trebao da ostane.
Iako ne zna. I zna - da ne zna.
Ali mu žao što tamo ne trune.
A to nije po zetski.
Kada je tako, ja predlažem jedno. Da se donese zakon. Ili neki podzakonski akt. Recimo, uredba.
Koja će da normira kako se osloboditi Ranka Ubovića.
I još nekih.
Da ih nema.
Kako naredi Boris B. koji nije iz Zete, već iz Grbavaca, koji su vazda bili Zeta.
Tu bi pisalo:
Da se Ranko Ubović može uloviti "bez štete" i krivolova.
U vršu.
Parangalom.
Dinamitom. Iz čamca ili obale.
Strujom - dok si u čunu.
Ošćima - ako je plitka voda.
Lovačkom puškom ( krupna sačma) ako se zatekne u šumi.
Šleperom u njega, ako je na cesti.
Ribolovci, lovci i vozači neće odgovarati krivično.
Naprotiv.
Biće gosti raznih medija, portala, primiće ih u članstvo bilo koje partija (ne znam hoće li Bošnjaci) koja vrši vlast.
I nema nervoze. Ničije duševne patnje, ni političara, novinara, analitičara.
Inih vrana.
I tićadi od vrana.
P.S: Nije po zetski pljuvati Suzanu kad hoće da te zatvori, pa pljuvati SDT koji hoće isto, a onda istu ženu i isti SDT pljuvati što nekoga drugoga, iz tebi nepoznatog razloga - pusti na slobodu.
Uostalom, kada se moj komšija obrati iz Skupštine "poštovani građani i vi u ZIKS-u", morao bi da doda "i vi u ZIKS-u, osim Ranka i ostalih".
Što bi bio dugačak uvod i oduzimao bi poslaničko vrijeme.
Milan zna da nikada nijesam reagovao kada se godinama poštapao sa S.Č.
Sad moram.
Vrši pritisak na SDT da neke hapsi. Na isti onaj SDT koji psuje zato što hoće njega da uhapsi. Nije po zetski.

Tag: savjet-evrope