Komitet ministara Savjeta Evrope usvojio je Deklaraciju povodom 1.000 dana ruske agresije na Ukrajinu, poručujući da su inspirisani otpornošću i hrabrošću koju je ukrajinski narod pokazao u odbrani svoje zemlje.
Rusija, kako se navodi u tekstu Deklaracije, 1.000 dana vodi agresorski rat protiv Ukrajine uz flagrantno kršenje međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija i Statut Savjeta Evrope.
- Tokom 1.000 dana ukrajinski narod je pretrpio ogromna stradanja. Hiljade ukrajinske djece je ilegalno deportovano, hiljade nevinih civila je ubijeno ili povrijeđeno, a više miliona Ukrajinaca su bili primorani da napuste svoje domove - privremeno su raseljeni u Ukrajini i traže sklonište širom Evrope - ističu iz Komiteta ministara SE.
Dodaju da su već 1.000 dana inspirisani otpornošću i hrabrošću koju je ukrajinski narod pokazao u odbrani svoje zemlje i za sve one koji vjeruju u vrijednosti demokratije, ljudskih prava i vladavine prava.
- Već 1.000 dana mi u Savjetu Evrope pružamo Ukrajini višestruku podršku da pomognemo Ukrajini da se izbori sa dramatičnim posljedicama ruskog agresorskog rata - kazali su u Deklaraciji.
Iz Komiteta ministara SE poručuju da ostaju posvećeni podršci Ukrajini u njenoj borbi za slobodu, demokratiju, suverenitet i teritorijalni integritet unutar njenih međunarodno priznatih granica.
Nastaviće da rade sa njihovim međunarodnim partnerima na obezbjeđivanju rekonstrukcije i oporavka zemlje, a ostaće posvećeni i u namjeri da se Rusija smatra odgovornom za svoje zločine, kao i da se obezbijedi pravedan i trajan mir u Ukrajini.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Komitet ministara SE: Inspirisani smo hrabrošću koju je ukrajinski narod pokazao u odbrani svoje zemlje

Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena reformama i jačanju demokratskih procesa, poručio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na sastanku sa predsjednicom Venecijanske komisije (VK) Kler Bazi Malori. 
 
Ibrahimović je, kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), zahvalio Komisiji na kontinuiranoj podršci i ekspertizi i naglasio da Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena ispunjavanju standarda Evropske unije (EU). 
 
On je kazao da je dugogodišnja, uspješna saradnja od neprocjenjivog značaja za evropski put Crne Gore i sprovođenje reformskih procesa koji vode članstvu u EU. 
 
- Mišljenja i preporuke Venecijanske komisije bile su ključne za usklađivanje našeg pravnog sistema sa evropskim standardima i jačanje povjerenja građana u institucije - istakao je Ibrahimović. 
 
On je ocijenio da je upravo to doprinijelo dobijanju pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila u oblasti vladavine prava u junu ove godine. 
 
Malori je navela da VK pozdravlja napore Crne Gore u reformi pravosudnog sistema, kao i u jačanju demokratskih procesa i unaprjeđenju institucionalnog okvira za implementaciju evropskog zakonodavstva. 
 
Ona je naglasila da postoji prostor za dodatno intenziviranje saradnje, koje će, prema njenim riječima, doprinijeti daljem demokratskom razvoju i jačanju vladavine prava u Crnoj Gori. 
 
Iz MVP su kazali da je sastanak u Strazburu bio prilika za razmjenu mišljenja o budućim prioritetima saradnje, s posebnim fokusom na oblasti jačaja nezavisnosti pravosuđa, zaštite ljudskih prava i unaprjeđenja izbornog zakonodavstva.

Portal ETV

Ibrahimović sa Malori: Crna Gora posvećena reformama i jačanju demokratskih procesa

Crna Gora je juče otpisala Okvirnu konvenciju Savjeta Evrope o vještačkoj inteligenciji i ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava.
Potpis na ovaj dokument, kako su kazali iz Savjeta Evrope, stavio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović u sjedište ove institucije u Strazburu, u prisustvu generalnog sekretara Savjeta Evrope Alena Berseta.
- Okvirna konvencija je prvi međunarodni pravno obavezujući ugovor koji se bavi rizicima koje vještačka inteligencija može da predstavlja za ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava, a istovremeno promoviše inovacije - naveli su iz Savjeta Evrope.
Crna Gora je, kako je precizirano, 11. potpisnica ugovora.&nbsp;
- Pridružuje se Andori, Gruziji, Islandu, Norveškoj, Republici Moldaviji, San Marinu, Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i Izraelu, Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskoj uniji, koje su potpisale sporazum kada je otvoren za potpisivanje 5. septembra - istakli su iz Savjeta Evrope.

Crna Gora potpisala Okvirnu konvenciju Savjeta Evrope o vještačkoj inteligenciji

Crna Gora je i 2022. imala najveći broj sudija na 100.000 stanovnika na nivou država Savjeta Evrope - 42,4, iako je to smanjenje u odnosu na 2020. i 2018. godinu kada ih je bilo 49,8, odnosno 50 – pokazuje najnoviji izvještaj o evropskim pravosudnim sistema Komisije za efikasnost pravosuđa za ciklus za 2024. godinu. U ovoj dokumentu, koji je objavljen danas, a obrađuje podatke iz 44 države Savjeta Evrope iz 2022. godine, ističe se da je ovo i prvo izdanje izvještaja u kom su upotrijebljeni podaci nakon pandemije koronavirusa koja je, kako navode, uticala i na funkcionisanje pravosuđa u Evropi. U Evropi je 2022. prosjek sudija na 100.000 stanovnika bio 22, tužilaca 12 i 180 advokata. U Engleskoj i Velsu je zabilježen najmanji broj sudija na 100.000 stanovnika – troje, dok je u Crnoj Gori i Hrvatskoj zabilježen najveći broj – 42,4. - Crna Gora, država na Zapadnom Balkanu, tradicionalno ima jedan od najvećih omjera pravnih stručnjaka u Evropi – navodi se u analizi. Zapaža se da je zabilježeno smanjenje broja sudija na 100.000 stanovnika u odnosu na prethodne godine, kao i smanjenje broja tužilaca – sa 20,16 na 16,16 do 2022. Budžet Crna Gora je za pravosudni sistem 2022. izdvojila 37.507.828 eura, odnosno 60,5 eura po glavni stanovnika, što je ispod prosjeka Savjeta Evrope. Ovaj budžet, pak, čini 0,76 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je najveći udio u Evropi. Prosječan realizovani budžet na nivou 44 države Savjeta Evrope, kako je precizirano, iznosi 0,31 odsto, dok je medijan 0,28 odsto. - Ovo odražava posvećenost manje bogatih zemalja da podrže pravosudni sistem kao osnovni stub vladavine prava. Na primjer, Bosna i Hercegovina (0,64 odsto), Crna Gora (0,76 odsto) i Ukrajina (0,68 odsto) i Bugarska (0,55 odsto) pokazuju značajno veće investicije u odnosu na BDP od Azerbejdžana (0,24 odsto) i Gruzije (0,23 odsto) – navodi se u dokumentu, uz objašnjenje da su ovo države koje spadaju u grupu koje izdvajaju manje od 10.000 eura. Budžet sudova u Crnoj Gori po stanovniku je 2022. iznosio 44,6 eura, u odnosu na 48,5 eura u 2020. godini, zbog smanjenja broja sudija, a samim tim i izdvajanja plata – navodi se u analizi. - Zemlje sa nižim BDP-om po stanovniku troše veći procenat BDP-a na budžete, iako su apsolutne cifre izvršenih budžeta sudova po stanovniku niže (na primjer Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija) – navodi se u analizi. Konstatuje se i kako je Crna Gora, u odnosu na 2020, imala pad budžeta koji se izdvaja za sudove od osam odsto. - Od 2020. do 2022. opšti trend je povećanje budžeta koji se izdvaja za sudove. Najveći rast zabilježen je u Jermeniji (+51 odsto), Azerbejdžanu (+74 odsto) i Gruziji (+85 odsto). Samo šest zemalja smanjilo je svoj sudski budžet u eurima – Crna Gora, Hrvatska, Norveška, Slovačka, Švedska i Ukrajina – istaknuto je u dokumentu Savjeta Evrope. Crna Gora troši 15,7 eura po glavi stanovnika za tužilaštvo, odnosno 0,20 odsto BDP-a i 26 odsto od budžeta za implementaciju sudskog sistema. - U 2022. godini države i entiteti su u prosjeku trošili 18,6 eura po stanovniku na usluge tužilaštva, što odgovara 0,09 odsto BDP-a. Prosječan trošak po stanovniku u 2022. godini bio je za 18,75 odsto veći u odnosu na 2020. godinu (16 eura) – precizirano je u analizi. Efikasnost U Crnoj Gori, kako je konstatovano, sudovi ostaju najefikasniji u drugom stepenu i u domenu krivičnih predmeta, u skladu sa prošlim ciklusom evaluacije.&nbsp; <blockquote>U domenu stope efikasnosti u upravnim predmeta, kako se dodaje, Crna Gora je zabilježila najznačajniji pad stope rješavanja slučajeva i to za 89 odsto, a to je praćeno povećanjem od 739 dana za vrijeme rješavanja predmeta. Razlog je, kako se navodi, značajno povećanja pristiglih predmeta u Upravnom sudu, koji se odnose na primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ocjenjujući da je „problem eskalirao u Crnoj Gori 2022. godine“</blockquote> - Najkraće vrijeme rješavanja je prijavljeno u trećem stepenu krivičnih predmeta. Povećanje vremena rješavanja prijavljeno je u prvostepenim upravnim predmetima, kao i u građanskim i privrednim parnicama, uključujući i najvišu instancu građanskih i privrednih sporova zbog nedostatka sudija u Vrhovnom sudu – navodi se u dokumentu.&nbsp; Značajan porast zahtjeva u vezi sa zakonom o slobodnom pristupu informacijama, kako se ističe, dramatično je povećao broj administrativnih novih predmeta, nadmašujući kapacitete suda.&nbsp; - Ovo je rezultiralo velikim zaostatkom i pretjerano dugim vremenom rješavanja predmeta – ocijenili su iz Komisije za efikasnost pravosuđa. Pokazatelji učinka u prvostepenim građanskim i privrednim parnicama, kako je precizirano, pokazuju zabrinjavajuću situaciju u Crnoj Gori, gdje je vrijeme rješavanja poraslo za 136 dana, što je povećanje od skoro 50 odsto, dok je zabilježen pad od 21 odsto u pogledu stope rješavanja slučajeva. - Crnogorski sudovi su zabilježili i pad riješenih predmeta uz porast neriješenih predmeta na kraju 2022. Ovo je prvi put u proteklih šest ciklusa evaluacije da je vrijeme rješavanja premašilo 300 dana u građanskim i privrednim sporovima – istakli su u dokumentu. U domenu stope efikasnosti u upravnim predmeta, kako se dodaje, Crna Gora je zabilježila najznačajniji pad stope rješavanja slučajeva i to za 89 odsto, a to je praćeno povećanjem od 739 dana za vrijeme rješavanja predmeta. Razlog je, kako se navodi, značajno povećanja pristiglih predmeta u Upravnom sudu, koji se odnose na primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ocjenjujući da je „problem eskalirao u Crnoj Gori 2022. godine“. Pokazatelji učinka u prvostepenim krivičnim predmetima ukazuju, na nivou 44 članica Savjeta Evrope, da tri četvrtine spada u kategoriju „standardne“ efikasnosti, što znači da se njihov stopa rješavanja predmeta kreće od 95 odsto do 200 odsto, dok njihovo vrijeme rješavanja ne prelazi dvostruku vrednost medijane od 133 dana. - Kipar i Crna Gora su stavljeni u kategoriju „upozorenja“ zbog velikog porasta pristiglih predmeta koji nisu praćeni povećanjem broja rješavanja, dok je Malta prijavila veoma visok period rješavanja predmeta od 527 dana jer je njen broj na čekanju i dalje značajno veći od riješenih predmeta – istaknuto je u dokumentu. U kategoriji nerešijenih drugostepenih predmeta koji su stariji od dvije godine navodi se kako su Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Italija, Malta i Srbija bile države sa najvećim udjelom ovakvih predmeta. Pokazatelji rada u sudovima najviše instance, kako se dodaju, pokazuju da je Crna Gora, u domenu krivičnih predmeta imala najmanje vrijeme rješavanja – 12 dana, dok je u Albaniji zabilježeno najduže vrijeme rješavanja – 902 dana. - Uprkos nekim izuzecima, kao što je povećanje vremena rješavanja za građanske i privredne parnice u Crnoj Gori za 463 dana zbog značajnog smanjenja broja sudija Vrhovnog suda (2021. godine mandat sadašnjeg predsjednika i pet sudija Vrhovni sud je ukinut odlukom Sudskog savjeta), smanjenja su bila značajnija od povećanja – navodi se u analizi.&nbsp; U pogledu neriješenih predmeta najviše instance koji su stariji od dvije godine, kako je precizirano, tri države članice su prijavile posebno visok udio zaostalih građanskih i privrednih sporova u najvišoj instanci – Crna Gora (93 odsto), Italija (51 odsto) i Hrvatska (42 odsto).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241016091016_fceb62fb30e515c239ab2096c6fe7e901367e1722950f5dba22e9e8acc1af907.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241016091016_fceb62fb30e515c239ab2096c6fe7e901367e1722950f5dba22e9e8acc1af907" data-rendition-name="original" width="1112" height="717" loading="lazy" alt="Iz izvještaja Komisije za efikasnost pravosuđa Savjeta Evrope"> </figure>  Pravna pomoć Crna Gora je zabilježila pad od 26 odsto u budžetu za pravnu pomoć. - Od 2020. do 2022. budžet za pravnu pomoć je doživeo porast u 27 država i entiteta, uključujući jednu državu posmatrača, dok je smanjen u devet zemalja i jednoj državi posmatraču. Značajan porast je zabilježen u Albaniji, Azerbejdžanu, Bugarskoj, Malti, Republici Moldaviji i Sjevernoj Makedoniji. Nasuprot tome, Crna Gora, Austrija, Grčka, Letonija i Švedska doživjele su najznačajnija smanjenja – ističe se u dokumentu. Smanjenje budžeta Crne Gore može se, kako dodaju, objasniti time što budžet za 2022. integriše pravnu pomoć za sudove u odjeljak za advokatske usluge, umjesto da je navodi zasebno. Crna Gora, kako se dodaju, ima i obaveznu medijaciju prije odlaska na sud i informativne sesije sa medijatorom.&nbsp; - Do 2022. broj medijatora se udvostručio na 32,4 na 100.000 stanovnika sa 15,8 u 2018. godini, a broj predmeta koji su obrađeni kroz sudski postupak medijacije povećan je na 3.074, u poređenju sa 708 četiri godine ranije – ističe se u analizi. Rodna ravnopravnost U Evropi ima više sutkinja i tužiteljki nego sudija i tužilaca (57 odsto profesionalnih sudija i 54 odsto tužilaca su žene), a procenat novoprimljenih sutkinja veći je od postojećeg u 24 od 32 zemlje (u 17 od 27 zemalja za tužiteljke).&nbsp; - Međutim, „stakleni plafon“ je i dalje realnost, čak i ako se čini da je počeo da "puca", a udio žena na najvišim pozicijama nastavlja da raste – ocijenili su iz Komisije za efikasnost pravosuđa Savjeta Evrope. Što je viši hijerarhijski nivo, manji je udio žena u pravosuđu, uključujući sudije i javne tužioce, a duži je spisak zemalja u kojima ovaj procenat ostaje ispod 50 odsto.&nbsp; - Ovo zapažanje koje je napravljeno 2012. godine, kada je „stakleni plafon“ preveden u brojke, važi i za 2022. godinu – istaknuto je u dokumentu kao i da se manje više isti trendovi mogu opaziti i u tužilaštvu. Kako je precizirano, u 2022. godini postoji devet zemalja u kojima udio žena na čelu javnih tužilaštava prelazi 50 odsto: Crna Gora, Hrvatska, Kipar, Estonija, Island, Irska, Malta, Portugal i Slovenija. - U 2012. godini bile su četiri zemlje – navodi se u analizi. Informacije Iako postoje veb resursi širom Evrope, države i entiteti takođe pružaju informacije na druge načine – lično, putem telefona ili interaktivnog ćaskanja. - Među rastućim primjerima višekanalnih pristupa koje primjenjuju države i entiteti, Gruzija vodi telefonske linije na kojima ljudi mogu da pristupe informacijama o svom neriješenom slučaju ili svojim pravima ili tražiti uputstva u pitanjima koja se tiču djece. U Crnoj Gori i Poljskoj takođe postoji 24-satna telefonska linija koja je posebno dostupna u vezi sa djecom – navodi se u dokumentu.

Crna Gora i 2022. imala najveći broj sudija na nivou država Savjeta Evrope

Spoljašnji akteri mogu nastojati da instrumentalizuju različitost u Crnoj Gori s ciljem vršenja uticaja na političku i društvenu situaciju u zemlji – ocijenio je Savjetodavni komitet za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina u četvrtom mišljenju o Crnoj Gori.
Članovi ovog komiteta Savjeta Evrope, kako je istaknuto, i sami su opazili takvu situaciju tokom posjete uoči popisa stanovništva u decembru 2023, tačnije od 6. do 10. novembra kada su obišli Ulcinj, Bar, Tivat, Podgoricu, Tuzi, Bijelo Polje i Pljevlja.
- Kampanja s bilbordima kojima je vršen pritisak na pojedince da se izjasne na određeni način dala je povoda za ozbiljnu zabrinutost u pogledu ostvarivanja prava na samoodređenje – ocijenili su iz Savjetodavnog komiteta u izvještaju koji je usvojen 30. maja, a objavljen danas.
<h2>Nesrazmjeran uticaj</h2>
Kako je primijetio ovaj komitet, ovakav nesrazmjeran uticaj spoljašnjih aktera predstavlja rizik i u vidu kreiranja neravnoteže u međuetničkim odnosima unutar zemlje, za koje se svi akteri, uključujući vlasti, jasno slažu da su se pogoršali od 2018. godine.&nbsp;
- Zato su potrebni istinski napori da se rješavanju ove situacije pristupi holistički i strateški, putem obezbjeđivanja zaštite i promocije manjinskih kultura uz interkulturalizam, ispunjenja zahtjeva za tranzicionom pravdom, kao i osnaživanjem lokalnih vlasti kapacitetima i resursima za hitno i efikasno rješavanje slučajeva međuetničkih neprijateljstava – navodi se u dokumentu.&nbsp;
Smatraju da, uprkos periodu snažnih političkih i društvenih turbulencija, Crna Gora ostaje posvećena principima demokratije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava, uključujući manjinska prava, kao i razvoju koncepta interkulturalizma kao nacionalnog procesa u kontekstu nestabilne regionalne i evropske situacije.&nbsp;
- Crnogorsko društvo satkano je od različitosti, pri čemu nijedna etnička grupa ne čini apsolutnu većinu – kazali su u analizi.
<h2>&nbsp;Turbulencija</h2>
Period monitoringa u Crnoj Gori obilježen je, kako navode, političkim turbulencijama i nestabilnošću, pri čemu su državu u periodu od pet godina vodile četiri različite vlade.&nbsp;
- Tokom velikog dijela tog perioda, ove vlade upravljale su državom dok su bile u tehničkom mandatu. Nova vlada imenovana je 31. oktobra 2023. godine, sedam dana prije posjete Savjetodavnog komiteta. Dio turbulencija proizašao je iz pandemije kovida-19, ali je njihov veći dio rezultirao iz Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je na kraju izmijenjen na način da su nakon protesta velikog obima i promjene vlasti uklonjene osporavane odredbe – navodi se u izvještaju.
Imajući u vidu multietnički i multivjerski sastav Crne Gore, kako je istaknuto, „politička pozicija Srpske pravoslavne crkve i uticaj susjednih zemalja djeluju kao destabilizujuće snage“.&nbsp;
- Uz nestabilnu političku situaciju, ove snage karakteriše i rizik da će kreirati neravnotežu u međuetničkim i interkulturnim odnosima koji su ostali relativno harmonični, ali su se pogoršali tokom perioda monitoringa – kazali su iz Savjetodavnog komiteta za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina.&nbsp;
Element koji treba istaći je, kako dodaju, pritisak koji je vršen u odnosu na pravo na slobodno samoodređivanje tokom popisa 2023. godine.
Smatraju da, uprkos aktivnostima koje se sprovode u nadi da će se situacija stabilizovati tokom vremena, uz stabilnu vladu koja je sada na vlasti, predstoji posao na ocjeni efekata proteklih pet godina i kreiranju mjera u domenu politika za sveobuhvatno rješavanje problema, uz angažovanje s civilnim društvom, predstavnicima manjina i drugima kako bi se (ponovo) izgradilo povjerenje.&nbsp;
<h2>Fond instrumentalizovan za partijsko-političke ciljeve</h2>
Navode i da je zakonski okvir za zaštitu osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama uglavnom nepromijenjen i ostaje solidan osnov za promociju manjinskih prava, koja se dobro poštuju, naročito u odnosu na jezičko obrazovanje albanske manjine.&nbsp;
- Postoji impresivan dijapazon vidova podrške za manjinske kulture kroz višestruke tokove finansiranja, a prije svega posredstvom Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. Međutim, potrebno je unapređenje rada ovog fonda, koji ostaje instrumentalizovan za partijsko-političke ciljeve – ocijenjeno je u izvještaju.&nbsp;
Položaj Roma i Egipćana ostaje zabrinjavajući i zahtijeva hitnu pažnju organa vlasti na svim nivoima u pravcu rješavanja lokalnih problema koji se, između ostalog, odnose na stanovanje, dokumentaciju i pristup zdravstvenoj zaštiti.&nbsp;
- Najveći nivoi etničke netolerancije su oni koji se ispoljavaju protiv Roma i Egipćana. Uz to, Romkinje prati manja vjerovatnoća da će ostvariti adekvatan pristup zdravstvenoj zaštiti, što je rezultat diskriminacije u zdravstvenom sektoru i/ili nedostatka dokumentacije – ističe se u izvještaju.&nbsp;
Sudeći po posjeti Savjetodavnog komiteta, među nekim lokalnim vlastima postoji očigledan nedostatak kapaciteta i znanja u domenu ljudskih prava, kao i apatija prema dominantnim problemima koji pogađaju nacionalne manjine.&nbsp;
- Takođe je potrebno preduzeti udružene napore ka intenziviranju osnaživanja Romkinja i Egipćanki. Nedostatak informacija o romskoj kulturi, istoriji ili identitetu u školskom programu je zabrinjavajući, a isto važi i za nedostatak nastave na romskom jeziku – smatraju iz Savjetodavnog komiteta Savjeta Evrope.&nbsp;
Dodaju da pristup Roma i Egipćana obrazovanju treba unaprijediti, naročito u predškolskom obrazovanju u odnosu na segregaciju i u smislu završetka srednjeg obrazovanja.&nbsp;
- Određeni uspjeh primjećuje se u unapređenju stopa pohađanja škole na nivou osnovnog obrazovanja, između ostalog kroz smanjenje stopa ranih brakova – navodi se u izvještaju.&nbsp;
<h2>Građansko obrazovanje i afirmativna akcija</h2>
Iz Savjetodavnog komiteta su naveli da građansko obrazovanje ostaje izborni predmet, što znači da njihova prethodna preporuka nije sprovedena.&nbsp;
- Nijesu osmišljene obavezne obuke ili smjernice za nastavnike u pogledu 20 odsto nastavnog plana i programa koji nastavnici sami popunjavaju aktivnostima, prije svega sadržajem u vezi s lokalnim područjem, koji bi uključivao nacionalne manjine i njihove pripadnike/pripadnice. Isto tako, Ministarstvo prosvjete nije preduzelo nikakav dodatni nadzor nad ovih 20 odsto nastavnog plana i programa – istaknuto je u izvještaju.&nbsp;
Dodaju i da nije realizovana preporuka da se proširi afirmativna akcija u pogledu izbornog zakonodavstva na način da obuhvati i pripadnike/pripadnice romske manjine.
<h2>Preporuke za hitnu akciju</h2>
Savjetodavni komitet poziva vlasti da odmah objave razvrstane podatke sakupljene tokom popisa.&nbsp;
- Kako bi se obezbijedilo povjerenje u popis i šira implementacija manjinskih prava na osnovu njegovih rezultata, vlasti treba da uključe predstavnike nacionalnih manjina u analizu i objavljivanje podataka sakupljenih tokom popisa, kao i da rade s njima na identifikaciji i rješavanju problema koji su pratili popis, uključujući u odnosu na pravo na samoodređenje i kampanju bilbordima – navodi se u dokumentu.&nbsp;
Potrebno je, kako dodaju, prikupiti komplementarne razvrstane podatke, poput nezavisnih istraživanja i empirijskih studija, a naročito u regionima i opštinama u kojima osobe koje pripadaju manjinama žive u većem broju.
Savjetodavni komitet poziva vlasti da revidiraju postupak imenovanja u Komisiju za vrednovanje projekata Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.
- Kako bi se obezbijedilo da su u njoj zastupljene sve nacionalne manjine, kao i diverzitet u okviru manjinskih zajednica, kao i da preduzmu korake za rješavanje problema instrumentalizacije Fonda u službi partijsko-političkih ciljeva. Potrebno je obezbijediti obuku pripadnicima/pripadnicama nacionalnih manjina kako bi im se omogućilo da apliciraju za projekte Fonda na ravnopravnoj osnovi s organizacijama, kao i praćenje i vrednovanje projekata u smislu njihove efikasnosti u, između ostalog, podizanju svijesti o kulturama i identitetima nacionalnih manjina, dok jačanje interkulturnog razumijevanja treba sveobuhvatno unaprijeditiati – ističu u dokumentu.
Savjetodavni komitet poziva vlasti da procijene efekte postojećih mjera u domenu politika za jačanje integrisanosti društva u cjelini te da na toj osnovi izrade koherentnu i široko postavljenu strategiju za jačanje zajedničkog građanskog identiteta na osnovu zajedničkih interesa razvijenih i definisanih na otvoren i participativan način.&nbsp;
- Savjetodavni komitet poziva vlasti da prioritetno obezbijede pristup adekvatnom stanovanju za Rome i Egipćane, naročito u naselju Bijela Gora i njegovom okruženju u Ulcinju. Potrebno je izgraditi kapacitete na lokalnom nivou i mobilisati održivo finansiranje kako bi se omogućilo lokalnim i nacionalnim vlastima da na efikasan način koordiniraju odgovorom na neadekvatno stanovanje, uključujući putem rješavanja problema s dokumentima i kroz efikasne konsultacije s pripadnicima/pripadnicama predmetnih zajednica – precizirano je u dokumentu.
Pozivaju vlasti i da obezbijede efikasan pristup srednjem i visokom obrazovanju za Rome i Egipćane, naročito pokrivanjem troškova ispita u završnoj godini srednje škole s kojima se takvi učenici suočavaju nesrazmjerno, kao i staranjem da se stipendije uplaćuju blagovremeno i da predstavljaju smislen podsticaj za nastavak školovanja.&nbsp;
- Potrebno je angažovati veći broj medijatora kako bi se riješio problem napuštanja školovanja ili upornog odsustvovanja te obezbijedio redovan ritam učenja i nastavka studija između nivoa osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja – navodi se, pored ostalog, u mišljenju.
Savjetodavni komitet za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina je nezavisno tijelo koje pomaže Komitetu ministara Savjeta Evrope u ocjenjivanju adekvatnosti mjera koje preduzimaju članice Okvirne konvencije u pravcu ostvarivanja principa koji su propisani Konvencijom.
Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina, koju je usvojio Komitet ministara Savjeta Evrope 10. novembra 1994, a koja je stupila na snagu 1. februara 1998, propisuje principe koje treba poštovati, kao i ciljeve koje države treba da postignu kako bi se obezbijedila zaštita nacionalnih manjina.&nbsp;

Kampanja s bilbordima za popis dala povoda za ozbiljnu zabrinutost

Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž bio je politički zatvorenik.
To tvrdi Savjet Evrope u najnovijoj Rezoluciji koja se bavi njegovim slučajem.
Rezolucija je usvojena većinom glasova, prenosi N1.

Savjet Evrope usvojio Rezoluciju: Asanž bio politički zatvorenik

Rano, sivo, oktobarsko jutro, u bezličnoj, sivoj sali za sastanke u Savjetu Evrope u Strazburu, u Francuskoj. To okruženje je Džulijan Asanž odabrao za svoj povratak u javni život u vrijeme kad se postavlja pitanje šta on sljedeće planira da uradi.
Govorio je tiho, ali samouvjereno tokom jednoipočasovnog saslušanja – 53-godišnji Australijanac, obučen u obično plavo odijelo, s kravatom na kojoj je njegov potpis, upadljivo bijele kose, uredno začešljane na stranu. Obratio se poslanicima iz 46. država-članice te evropske organizacije za ljudska prava.
- Iskustvo višegodišnje izolacije u maloj ćeliji teško je prenijeti. To čovjeku oduzima osjećaj samog sebe - rekao je osnivač Vikiliksa.
Četrnaest godina proveo je što u ambasadi Ekvadora u Londonu, što u britanskom zatvoru Belmarš, suočen s mogućnošću ekstradicije u Švedsku i SAD. Sve do puštanja na slobodu u junu ove godine.
Asanžova supruga Stela sjedjela je pored njega tokom saslušanja i mučila se oko dugmeta za uključivanje i isključivanje mikrofona, pokazujući i na taj način da mu je potrebna podrška onih oko njega.
Saslušanje je prekinuto deset minuta prije predviđenog vremena, nakon što je Asanž rekao da se umorio od odgovaranja na pitanja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjackeparrock%2Fstatus%2F1841004180070105298%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1841004180070105298%7Ctwgr%5E28bee6a7e5b3ec7635269f003daec4d4cb89b300%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Nosilac slobode govora</h2>
Govor u Savjetu Evrope bio je izuzetak u vrijeme njegovog oporavka od višegodišnjih iskušenja i on će se sada ponovo posvetiti rehabilitaciji.
Ali, nakon ovog javnog nastupa nameće se pitanje da li će se Džulijan Asanž vratiti kao lider svjetskog pokreta za slobodu govora?
- Mislim da je na tom sastanku uvidio koliko je njegova uloga važna. Mislim da će odvojiti vrijeme za svoju porodicu, ali je on ujedno zaista važna ličnost kada je riječ o slobodi govora - kazao je za Dojče vele poslanik Ljevice u njemačkom Bundestagu Andrej Hunko.&nbsp;
Upitan tokom saslušanja šta namjerava dalje, Asanž je bio neodređen. Rekao je da želi da provodi vrijeme s porodicom i da mu je teško da se prilagodi modernoj stvarnosti, recimo zvuku električnih automobila.
<h2>Izjava o priznanju krivice</h2>
Detalji sporazuma o priznanju krivice koji je omogućio njegovo puštanje na slobodu za sada ostaju nejasni. Njime su ukinute optužbe s kojima se suočio prema američkom Zakonu o špijunaži zbog objavljivanja strogo čuvanih dosijea iz američkih ratova u Iraku i Avganistanu, uključujući i dokaze o potencijalnim ratnim zločinima.
- Na kraju sam izabrao slobodu umjesto neostvarljive pravde. Želim da budem potpuno jasan: Ja danas nisam slobodan zato što sistem funkcioniše. Slobodan sam jer sam se izjasnio krivim zbog bavljenja novinarstvom - rekao je Asanž poslanicima u Strazburu, objašnjavajući zašto je prihvatio dogovor:
Zahtjev SAD za izručenjem Asanža vršio je pritisak na vlasti u Londonu tokom 14 godina njegovog boravka u Britaniji, a jedan britanski parlamentarac upozorio je Asanža na neke od njegovih izjava.
- On je oslabio svoj slučaj napadom na kompletan pravosudni sistem britanskog establišmenta. Mislim da je to pokazalo njegovu temeljnu predrasudu, za koju mislim da ne jača Asanžov slučaj - rekao je za Dojče vele ser Kristofer Robert Čop, član Konzervativne stranke u britanskom parlamentu, dok se hodnikom udaljavao od sale za sastanke
<h2>Žestoke reakcije na mrežama</h2>
Asanžov govor okončan je ovacijama parlamentaraca u sali za saslušanja, uz pedesetak novinara koji su se vrpoljili, utrenirani da ne aplaudiraju na konferencijama za štampu, čak i ako se slažu s Asanžovim imperativom za slobodu govora.
- Dobro je biti među ljudima kojima je stalo. Dobro je biti među prijateljima - zaključio je Asanž, dok su van sale mnogi ugledni stručnjaci brzo kuckali objave na platformi Iks.
- Totalno bolesno, odlijepiću - objavio je tako saradnik filadelfijskog trusta mozgova Institut za spoljnu politiku Maksimilijan Hes.
- Ah – pretpostavljam da je jedini razlog zašto štampa prati ono što ova ruska imovina izgovara, jeste to što će poslije moći da mu postavljaju pitanja - objavio je viši saradnik u briselskom trustu mozgova Brojgel Jakob Kirkegor.
Asanž je odmah nakon saslušanja ubačen u lift i nije odgovarao na pitanja novinara.
<h2>Efekat hlađenja</h2>
Za organizacije za slobodu govora, slučaj Asanž istovremeno je i simbol globalne borbe za slobodu medija i razlog straha za novinare.
- Nikada nećemo saznati koje su priče ostale neispričane zbog onoga kroz šta je on prošao - kaže direktorka kampanja u organizaciji „Reporteri bez granica“ Rebeka Vinsent.
Kada su ljudi poput Asanža na meti, to, prema njenim riječima, veoma jasno ima efekat hlađenja.
- Taj efekat postoji i sada, iako je on pušten - rekla je Vinsent.
Ona dobro poznaje Asanža. Šest puta ga je posjetila u zatvoru Belmarš tokom kampanje za njegovo oslobađanje. Vjeruje da je razlog zbog kojeg je govorio u Strazburu značajan.
- Mogao je, umjesto toga, da izabere da se obrati preko bilo kojeg medija. Odabrao je da prvi put govori u Savjetu Evrope, što meni signalizira da je Džulijan još svjestan da se njegov slučaj doživljava šire od onoga što mu se dogodilo. Da je ovo produžetak njegove borbe za sva naša prava - zaključila je Vinsent.

Dojče vele: Kuda ide Džulijan Asanž?

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović prisustvovao je otvaranju „Samita za budućnost“ Ujedinjenih nacija i poručio da je Crna Gora posvećena promociji vrijednosti na kojima se temelji Savjet Evrope.
„Samit za budućnost“ predstavlja uvod u ovogodišnju generalnu debatu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i trajaće dva dana.
- Tokom prvog dana zasijedanja „Samita za budućnost“ države članice Ujedinjenih nacija su konsenzusom usvojile dokument „Pakt za budućnost“. Prethodno, dokument su pratili višemjesečni pregovori tokom kojih se pokušalo doći do odgovarajućih rješenja za zajedničke izazove s kojima se suočavaju sve države - saopšteno je iz Vlade.
Na „Samitu za budućnost“ govoriće najviši i visoki zvaničnici svih država članica Ujedinjenih nacija. Potpredsjednik Ivanović će na Samitu imati izlaganje 23. septembra 2024. godine, a istovremeno učestvovaće i na interaktivnom dijalogu „Budućnost počinje sada“, koji će biti organizovan u okviru Samita.
Na marginama zasijedanja generalne debate u Njujorku, Ivanović se juče sastao sa Alanom Baskeom, generalnim sekretarem Savjeta Evrope.
- Tokom sastanka konstatovan je značaj kontinuiteta rada Savjeta Evrope, koji ove godine obilježava 75 godina postojanja. Naglašena je posvećenost Crne Gore u promociji svih vrijednosti na kojima se temelji Savjet Evrope i ukazano na značaj ekspertize koju ova međunarodna organizacija pruža Crnoj Gori. Ivanović podsjetio je sagovornika da će Crna Gora predsjedavati Komitetom ministara Savjeta Evrope u periodu novembar 2026 - maj 2027, te da je već pristupila pripremama. Ovim predsjedavanjem Crna Gora će dodatno demonstrirati posvećenost vrijednostima Savjeta Evrope i raditi na jačanju multilateralizma, jednog od prioriteta vanjske politike Crne Gore - saopšteno je iz Vlade.&nbsp;
Ivanović se sastao i sa Brunom Rodrigezom Pariljom, ministrom vanjskih poslova Kube.
Tokom razgovora Ivanović je ukazao na stabilne višedecenijske odnose dvije države, te spremnost za jačanjem saradnje u oblastima u kojima postoji obostrani interes.
- Ivanović je upoznao ministra Parilju sa kandidaturom Crne Gore za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti za period 2026-2027, kao i sa aktuelnim trenutkom u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji - navode iz Vlade.&nbsp;
U okviru svoje radne posjete i učešća na ovogodišnjoj generalnoj debati Ujedinjenih nacija, Ivanović se sastao sa Ajmanom Al Safadijem, ministrom vanjskih poslova i iseljenika Hašemitske Kraljevine Jordan.
- Tokom razgovora ukazana obostrana spremnost za jačanje bilateralne i multilateralne saradnje dvije države. Imajući u vidu tradicionalno dobre i prijateljske odnose dvije države, sagovornici ukazali na značaj snaženja obostrano korisne saradnje u oblasti turizma, ekonomije, kulture, konstatujući da postoji prostor za intenziviranje bilateralnih odnosa - navode iz Vlade.&nbsp;
Ivanović je predstavio kandidaturu Crne Gore za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti za period 2026-2027 i upoznao jordanskog ministra s aktuelnim trenutkom u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
- Ministar Al Safadi ponovio zainteresovanost Jordana da unaprjeđuje saradnju sa Crnom Gorom, te pozvao potpredsjednika Ivanovića da službeno posjeti Jordan u narednom periodu. Ivanović je imao i kraće razgovore sa predsjednicom Republike Sjeverne Makedonije, predsjednikom Vlade Islanda, te ministrima vanjskih poslova Letonije, Sjeverne Makedonije, Bosne I Hercegovine, Albanije, Grčke, Rumunije i Bahreina - zaključuje se u saopštenju Vlade.

Ivanović: Crna Gora posvećena promociji vrijednosti na kojima se temelji Savjet Evrope

Kosovski premijer Aljbin Kurti zatražio je u Briselu od EU da razmotri zahtjev Kosova za članstvo, saopštio je njegov kabinet.
Tokom radnog ručka koji je za lidere sa Zapadnog Balkana organizovala predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, Kurti je rekao da je širenje EU „najbolji odgovor za sve koji ugrožavaju mir i jedinstvo Evrope, posebno poslije ruske vojne agresije u Ukrajini“, navodi se.
Kurti je, kako se navodi, u tom kontekstu pozvao na razmatranje zahtjeva Prištine i dodjeljivanje Kosovu statusa kandidata za članstvo u EU.
On je zatražio i ukidanje restriktivnih mjera koje je EU nametnula Prištini prošle godine, zbog nepreduzimanja koraka ka deeskalaciji situacije na sjeveru Kosova, ocijenivši da su one „nepravedne“.
Kurti je rekao i da je Kosovo među prvima dostavilo Briselu prijedlog reformske agende u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, ocijenivši da je time pokazalo „posvećenost“ toj inicijativi Evropske unije.
Kosovski premijer je takođe potvrdio podršku Berlinskom procesu, uoči 10. godišnjice pokretanja te inicijative, i istakao značaj pune primjene četiri sporazuma o mobilnosti, potpisana 2022. u Berlinu, navodi se.
Kurti je na radnom ručku govorio i o jedinstvenom digitalnom tržištu, jedinstvenom evropskom tržištu za plaćanja u eurima (SEPA), zajedničkom regionalnom tržištu i regionalnoj saradnji i bezbjednosti, dodaje se u saopštenju.

Kurti u Briselu zatražio od EU da razmotri zahtjev Kosova za članstvo

Grupa država protiv korupcije (GRECO) Savjeta Evrope u danas objavljenom izvještaju o Crnoj Gori, ocjenjujući napredak postignut u sprovođenju preporuka iz Petog kruga evaluacionog izvještaja iz 2022. godine o sprečavanju korupcije i promovisanju integriteta u vladama (najviše izvršne funkcije) i agencijama za sprovođenje zakona, zaključuje da je Crna Gora zadovoljavajuće sprovela svega tri od 22 preporuke.
Implementirane preporuke odnose se na jačanje provjera integriteta u procesu imenovanja na visoke funkcije, kao i na operativnu nezavisnost policije. Od preostalih 19 preporuka, jedanaest je djelimično sprovedeno, dok osam nije sprovedeno uopšte.
Što se tiče najviših izvršnih funkcija, iako se čini da je u toku niz značajnih zakonskih i drugih inicijativa, postignuti napredak je vrlo ograničen, konstatuje se u izvještaju.&nbsp;
Dok je uvođenje provjera integriteta u vezi sa kandidatima za imenovanje na funkcije šefa kabineta premijera i savjetnika premijera i potpredsjednika vlade za pohvalu, provjere integriteta za kandidate za ministre i državne sekretare prije njihovog imenovanja još uvijek nijesu uspostavljene.
Ohrabrujuće je da je odobren novi sastav Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije i da su mu određeni zadaci. Ipak, njegova interakcija sa drugim državnim tijelima odgovornim za prevenciju korupcije tek treba da bude utvrđena kako bi se osigurala dosljednost.
Koordinisana strategija za prevenciju korupcije na najvišim izvršnim funkcijama na osnovu odgovarajućih procjena rizika nije usvojena, a kodeks etike koji se primjenjuje na osobe na najvišim izvršnim funkcijama (PTEFs) tek treba da bude usvojen. Potrebno je sprovesti obuku za PTEFs o etici i integritetu, i omogućiti im povjerljivo savjetovanje o ovim pitanjima.
Iako je izvršena detaljna analiza Zakona o sprječavanju korupcije, sveukupni pravni okvir za sprječavanje i borbu protiv korupcije nije pregledan kako bi se osigurala njegova koherentnost i efikasnost. Potrebni su odlučni koraci kako bi se obezbijedile nezavisne procedure zapošljavanja zasnovane na zaslugama za novo osoblje Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i povećanje njenog osoblja.
Poteškoće u pristupu informacijama u vezi sa složenim mehanizmom žalbe na odbijanja pružanja pristupa javnim informacijama nijesu riješene, dok je razvoj Zakona o lobiranju obećavajući. Dalji zakonski rad je u toku u vezi sa definisanjem poklona i proširivanjem tipova i kategorija poklona koji bi trebalo da budu zabranjeni, ali oni još nijesu pretočeni u zakon.
Potrebno je osigurati da se izjave o imovini i prihodima PTEFs sistematski i suštinski provjeravaju zbog njihove uloge u donošenju odluka na samom vrhu izvršne vlasti; ovo pretpostavlja adekvatne ljudske resurse ASK, što je još uvijek neriješeno pitanje. Na kraju, pravila o imunitetu koji se pruža članovima vlade treba pregledati kako bi se izričito isključila sva krivična djela povezana sa korupcijom.
Što se tiče agencija za sprovođenje zakona, rezultati su još skromniji. Procjena rizika od neprimjerenih uticaja na policiju je uključena u nedavno usvojeni Plan integriteta Ministarstva unutrašnjih poslova. Provjere integriteta su uvedene prema novim Pravilima o imenovanju Menadžera za integritet unutar Ministarstva.&nbsp;
Međutim, nije primijećen napredak u pogledu uvođenja provjera integriteta za policijske službenike u kontekstu njihovih imenovanja i unapređenja, kao i tokom njihovog službovanja. Odbor za etiku je pokrenuo reviziju Etičkog kodeksa policije, ali proces nije završen. Interni kontrolni sistem Ministarstva unutrašnjih poslova treba da se ojača boljom koordinacijom njegovih različitih tijela, a nezavisni eksterni mehanizam za žalbe protiv policije nije uspostavljen. Preduzete su neke mjere, uključujući obuku, kako bi se povećala svijest o zakonodavstvu i procedurama zaštite uzbunjivača, ali broj policijskih službenika koji učestvuju u ovim inicijativama ostaje nizak.
- Dalji napredak će biti potreban u narednih 18 mjeseci kako bi se postigao adekvatan nivo usklađenosti sa preporukama - zaključuje GRECO.

GRECO: Ograničen napredak u Crnoj Gori u sprečavanju korupcije na visokim izvršnim funkcijama i u policiji

Grupa radnika Javnog servisa predložila je sebe za ovogodišnje nagrade Radio-televizije Crne Gore za administratvne poslove, a ujedno i za novinarstvo, jer su, kako navode u dopisu Komisiji za nagrade, u prethodnih čak i više od godinu dokazali da suština profesionalizma obitava u istini i pristojnosti, te poštovanju pravila i zakona.
Predlagači, ujedno i kandidati za nagrade, Srđan Čović, Tanja Šuković, Časlav Vujotić, Slaven Knezović, Mladen Vukčević, Žarko Božović, Danijela Popović, Snežana Rakonjac, Jelena Bobičić Čović, navode je misija javnog medijskog servisa da informiše i obrazuje je esencija zdravog, građanskog i prosperitetnog društva.&nbsp;
- Zato smo u žurnalistickoj formi predstavili sve administrativne padove i posrtanja naše Kuće. Neko to smatra grijehom, mi - vrhunskim poduhvatom. Predloženi su u uspjeli unatoč tome što im matična kuća - Javni medijski servis RTCG - nije davala šansu i prostor, pošto i dalje na čelu drži, bolje reći – okupirana je i držana od nelegalnog, Borisa Raonića i pored mnogobrojnih presuda i mišljenja domaćih institucija, sudova i agencija – navode u pismu.
Sama kandidatura za nagradu, kako kažu, je još jedan čin otpora bezočnom ponašanju ljudi koji su zaposjeli institucije a bez znanja su, odgovornosti i morala.
- Ukoliko se komisija osmjeli i donese hrabro rješenje o nagradi za ovdje predložene sav novčani iznos uplatićemo za doobuku tužilaca za promptno postupanje u kriznim situacijama – zaključuju u pismu Komisiji za dodjelu nagrada.

Grupa radnika Javnog servisa predložila sebe za ovogodišnje nagrade Radio-televizije Crne Gore

Kapitalnim budžetom za ovu godinu bila je predviđena izgradnja novog Urgentnog centra u krugu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), ali je odlučeno da on bude integrisan u novi Univerzitetski klinički centar, rekao je ministar zdravlja Vojislav Šimun. 
 
On je u intervjuu agenciji MINA kazao da je bilo izabrano i pobjedničko idejno rješenje za novi Urgentni centar, ali da je novi menadžment KCCG-a procijenio da je planirani objekat preveliki za potrebe Urgentnog centra. 
 
U međuvremenu je, kako je naveo Šimun, donijeta odluka da se na kvalitetniji način riješi pitanje zdravstvene zaštite u Podgorici izgradnjom novog Univerzitetskog kliničkog centra. 
 
- U skladu sa tim je odlučeno da Urgentni centar bude integrisan u novi Univerzitetski klinički centar. Njegova površina će biti 1,5 hiljada metara kvadratnih uz kapacitet od 24 kreveta, što je višestruko više od trenutnog i u potpunosti zadovoljava potrebe stanovništva - rekao je Šimun. 
 
On je istakao da se u Crnoj Gori trenutno realizuje više od 20 projekata iz oblasti zdravstva vrijednosti preko 140 miliona EUR, a da je u kapitalni budžet za narednu godinu uključeno šest novih projekata koji će doprinjeti poboljšanju uslova rada i liječenja. 
 
Šimun je rekao da Ministarstvo zdravlja pregovara sa potencijalnim međunarodnim kreditorima o aranžmanu vrijednom 110 miliona EUR, a koji bi uključivao dodatna ulaganja u infrastrukturu i medicinsku opremu. 
 
Govoreći o trenutno aktivnim projektima, Šimun je naveo da očekuje da će klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju biti otvorene u prvoj polovini decembra, a da bi naredne godine trebalo da počne izgradnja Opšte bolnice Pljevlja i PET CT centra sa novom Klinikom za hematologiju.&nbsp;
On je kazao da su radovi na klinikama za infektivne bolesti i dermatovenerologiju, koji se finansiraju iz IPA fondova Evropske unije (EU), u završnoj fazi. 
 
Prema riječima Šimuna, u toku su posljednji radovi na uređenju okoline, pristupnih saobraćajnica, a u objektu se već nalazi namještaj i medicinska oprema. 
 
- Sve protiče u skladu sa planom i dinamikom dogovorenom sa parterima iz EU. Zvanično otvaranje klinika očekuje se u prvoj polovini decembra- , rekao je Šimun i dodao da će klinike odmah nakon otvaranja moći da prime prve pacijente. 
 
Vrijednost izgradnje klinika je 8,8 miliona EUR i projekat je cjelokupno finansiran iz fondova EU, međutim, Vlada je u budžetu za narednu godinu za izgradnju tih zdravstvenih objekata opredijelila 590 hiljada EUR. 
 
Šimun je pojasnio da je taj iznos predviđen za troškove nastale tokom perioda implementacije, odnosno za dodatne radove koji su se javili usljed nedostataka u tehničkoj dokumentaciji i neusklađenosti iste sa stanjem na terenu, i da novac dospijeva za naplatu naredne godine. 
 
Kada je riječ o projektu izgradnje centra za PET CT sa novom klinikom za hematologiju, koji je najavljivan još za vrijeme mandata prethodnih vlada, Šimun je podsjetio da je prvobitna ideja bila da se renovira objekat stare onkologije, ali da je nakon posjete donatora PET CT vrijednog preko 2,5 miliona EUR iz Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), ocijenjeno da to nije moguće i bezbjedno. 
 
- Zato se odlučilo na izmjenu projekta i izgradnju potpuno novog objekta, procijenjene vrijednosti 13 miliona EUR, čije projektovanje se završava ovih dana i biće završena i revizija do kraja godine. Nakon toga slijedi izbor izvođača radova i početak radova očekujemo krajem prvog kvartala naredne godine - kazao je Šimun. 
 
On je, kao najveći od projekata koji se trenutno realizuju, istakao projekat izgradnje nove bolnice u Pljevljima, vrijedan 40 miliona EUR, za koju je potpisan ugovor za projektovanje i izgradnju. 
 
- Projektovanje će trajati šest mjeseci, nakon čega slijedi revizija projekta, a početak radova se očekuje u trećem kvartalu naredne godine - rekao je Šimun. 
 
Govoreći o izgradnji novog doma zdravlja (DZ) u Siti kvartu vrijednosti 30 miliona EUR, Šimun je kazao da je u toku tenderski postupak za izbor projektanta. 
 
Kako je naveo, DZ Siti kvart će se projektovati tokom šest mjeseci naredne godine, za šta će biti izdvojeno 300 hiljada EUR, nakon čega slijedi izbor izvođača radova. 
 
Šimun je naveo da je u toku adaptacija i rekonstrukcija specijalne bolnice Risan i da bi taj posao trebalo da bude završen do marta, kada se očekuje i završetak adaptacije pet jedinica hitne medicinske pomoći. 
 
On je kazao da je u novembru počela adaptacija 56 stomatoloških ambulanti u svim gradovima Crne Gore kroz projekat reforme stomatološke zdravstvene zaštite, i da se očekuje da radovi traju godinu. 
 
- Uskoro će biti raspisan i tender za nabavku opreme za stomatološke ambulante - najavio je Šimun. 
 
On je ukazao da je u toku izgradnja novog odjeljenja radiologije u Plavu i dogradnja dijela DZ Ulcinj za potrebe radiološke službe, a vrijednost tih investicija iznosi po pola miliona EUR. 
 
- U toku je tender za adaptaciju i rekonstrukciju doma zdravlja Budva vrijednosti milion EUR, dok se očekuje i raspisivanje tendera za dogradnju dijela DZ u Beranama - rekao je Šimun. 
 
Šimun je istakao da je potpisan i ugovor o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoje (EBRD) vrijedan 15 miliona EUR za projekat energetske efikasnosti KCCG i opštih bolnica (OB) Bijelo Polje i Cetinje. 
 
- Skoro svi projekti u kapitalnom budžetu su u fazi ili realizacije ili pripreme tenderske dokumentacije, tako da očekujem završetak još nekoliko projekata tokom sledeće godine, a u zavisnosti od objektivnih okolnosti na terenu - rekao je Šimun. 
 
On je istakao da je u novi kapitalni budžet za narednu godinu uključeno novih šest projekata među kojima su novi Univerzitetski klinički centar procijenjene vrijednosti 200 miliona EUR, kao i adaptacija jedinice intenzivnog liječenja KCCG sa opremanjem (1,6 miliona EUR). 
 
Za narednu godinu je u planu i adaptacija tri operacione sale u OB Bijelo Polje u vrijednosti od 800 hiljada EUR, adaptacija i rekonstrukcija domova zdravlja u Rožajama i Tivtu procijenjene vrijednosti 450 hiljada EUR, rekonstrukcija porodilišta u OB Bar u skladu sa standardima UNICEF-a „baby friendly- , kao i nabavka novog sistema grijanja i hlađenja u DZ Cetinje za šta će biti izdvojeno 300 hiljada EUR. 
 
Šimun je rekao da se za Univerzitetski klinički centar radi studija izvodljivosti sa preliminarnim dizajnom, kao donacija Vlade Francuske kroz FASEP mehanizam, koja bi trebalo da bude završena do kraja godine, nakon čega slijedi projektovanje objekta. 
 
On je kazao da je za narednu godinu u planu i nabavka nove medicinske opreme, u skladu sa priopritetima ustanova, u vrijednosti od 20 miliona EUR. 
 
Šimun je istakao da će svi navedni projekti, koji su dio novog kapitalnog budžeta za narednu godinu, suštinski doprinjeti poboljšanju uslova rada i liječenja. 
 
Prema njegovim riječima, najbolji primjer je jedinica intenzivnog liječenja KCCG koja nije obnovljena nikad od izgradnje najveće zdravstvene ustanove u državi, a koja će sada dobiti proširene kapacitete i opremu. 
 
- Na jedan kvalitetan način će se riješiti problematika radiologije i intenzivne njege u DZ Rožaje, napraviti moderna laboratorija u DZ Tivat, opremiti po najvišim standardima porodilište u OB Bar, uz sve prateće sadržaje, sale i prostor za majku i i dijete, a riješiće se i problem grijanja i hlađenja u DZ Cetinje - dodao je Šimun. 
 
On je naglasio da se kapitalni projekti sprovode u svakom dijelu Crne Gore uz kvalitetnu saradnju sa ustanovama. 
 
- Plan je da se za kapitalni budžet 2026. godine kandiduje još niz projekata u svim gradovima, a posebno značajno će biti planirana realizacija adaptacija ambulanti u ruralnim područijima u svim gradovima - rekao je Šimun. 
 
Prema njegovim riječima, više decenija zapuštena infrastruktura u zdravstvu sada doživljava neophodni procvat, jer su uslovi u kojima su liječeni pacijenti, ali i uslovi u kojima radi medicinsko osoblje neprimjereni za 21. vijek. 
 
- Iako je plan koji sam zacrtao veoma ambiciozan, za godinu rada resora kojim rukovodim, jasno je da su procesi pokrenuti i da se realizacija uveliko konkretizuje na svakom koraku i u gotovo svakoj zdravstvenoj ustanovi - zaključio je Šimun.

Šimun: Novi Urgentni centar biće integrisan u Univerzitetski klinički centar

Radikalizacija mladih često je uzrokovana ekonomskom nesigurnošću i osjećajem isključenosti, ocijenjeno je na forumu koji je organizovala Mreža za omladinski aktivizam i poručeno da je nužna reakcija institucija.

Kako je saopšteno iz Ministarstva sporta i mladih, forum pod nazivom "Ne nasilnom ekstremizmu" okupio je mlade aktiviste, predstavnike državnih institucija, nevladinih organizacija i međunarodne partnere, kako bi zajednički razmotrili problem nasilnog ekstremizma i iznijeli konkretna rješenja.

Predsjednik Mreže za omladinski aktivizam David Vukićević istakao je da se forum organizuje u cilju jačanja svijesti mladih o rizicima nasilnog ekstremizma i značaju prevencije.

- On je napomenuo da je radikalizacija mladih često uzrokovana ekonomskom nesigurnošću i osjećajem isključenosti i pozvao na usmjeravanje mladih ka konstruktivnim aktivnostima koje jačaju kritičko mišljenje i otpornost prema ekstremnim ideologijama - navodi se u saopštenju.

Prema riječima Vukićevića, mladi u Crnoj Gori suočavaju se s brojnim izazovima koji duboko utiču na njihove živote i perspektive za budućnost.

- I dalje smo suočeni s visokim stopama nezaposlenosti, nešto većom podrškom za obrazovanje i razvoj vještina, ali i dalje nereformisanim obrazovnim sistemom - naveo je Vukićević.

On je kazao da je to, u kombinaciji sa nerazumijevanjem potreba mladih i nerijetko narušenim porodičnim blagostanjem, nažalost podsticaj okretanju društveno neprihvatljivom ponašanju.

Vukićević je ocijenio da Crna Gora, u proteklom periodu, svjedoči sve većim zalaganjima određenih društvenih krugova koji nastoje da među mlade posade klice radikalizma i ekstremizma.

- Upravo iz tog razloga ovogodišnji Forum Mreže za omladinski aktivizam realizujemo pod nazivom „Ne nasilnom ekstremizmu- , uz podršku Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i Ministarstva vanjskih poslova Holandije - naveo je Vukićević.

Istoimeni projekat, kako je dodao, imao je za cilj osnaživanje mladih da prepoznaju rizike i razviju vještine potrebne za borbu protiv nasilnog ekstremizma.

- Nedovoljna porodična, vršnjačka, društvena i sistemska posvećenost razvoju djece i mladih doprinosi sve učestalijim naznakama radikalizacije i ekstremizacije tih kategorija - rekao je Vukićević.

To, kako je kazao, predstavlja ozbiljan problem za cjelokupno društvo, naročito ono koje ima ambicije da do 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja u integracionom procesu i 2028. postane dio Evropske unije.

Vukićević je, kako je saopšteno, istakao značaj ulaganja u omladinske aktivnosti i izgradnju regionalne mreže mladih kroz aktivnosti koje Mreža za omladinski aktivizam sprovodi u 12 gradova Crne Gore.

- Zajednički, u saradnji institucija i omladinskih organizacija, moramo stvoriti uslove i dati prilike mladima da uče, istražuju, kvalitetno provode slobodno vrijeme, kulturno se uzdižući ili sportski nadograđujući - naveo je Vukićević.

On je pozvao sve institucije i organizacije da podrže omladinske inicijative i stvore uslove za dalji razvoj mladih.

- Naglasio je da je podrška međunarodnih partnera, ali i institucija na lokalnom i državnom nivou, ključna za dugoročne rezultate u borbi protiv nasilnog ekstremizma - kaže se u saopštenju.

Državni sekretar u Ministarstvu sporta i mladih Vladimir Obradović je, na panel diskusiji - Institucionalni odgovor na puzajuću ekstremizaciju mladih - kazao da uprkos brojnim preduzetim aktivnostima, društvo još nije dovoljno spremno da adekvatno reaguje na radikalizaciju i nasilje među mladima.

On je ukazao na važnost saradnje svih društvenih aktera u suočavanju sa tim problemom.

- Sve što smo radili u prethodnom periodu pokazalo se kao nedovoljno. Primjećujemo da teme nasilja među mladima poprimaju sve više prostora i sve su ekstremnije - rekao je Obradović.

On je poručio da je to problem o kom se mora pričati i čijem rješavanju svi činioci moraju dati puni doprinos, kako bi mladi imali priliku da adekvatan način budu edukovani ili zaštićeni od te pošasti.

Predstavnik Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Marko Vukašinović, ukazao je na značaj sigurnog obrazovnog okruženja za djecu i mlade.

On je naglasio da je Ministarstvo kroz različite projekte, poput besplatnog broja za prijavu nasilja i pilot projekta asistenta za sprečavanje nasilja u školama, posvećeno smanjenju nasilja među mladima, kako u realnom, tako i digitalnom prostoru.

- Svjesni smo da nasilje nikad ne može biti svedeno na nulu, ali svi činioci društva treba da svojim aktivnostima daju doprinos da djeca budu u bezbjednom okruženju. Pratimo broj prijavljenih slučajeva nasilja u školama - kazao je Vukašinović.

On je rekao da se nekih 60 odsto prijavljenih slučajeva odnosi na fizičko nasilje, 20 odsto na sajber, dok se preostali procenat odnosi na verbalno nasilje.

- Nedavni slučaj u Baru uzburkao je javnost i nadam se da će jedan od rezultata biti jasna analiza s preporukama kako sistem može da doprinese da se situacija unaprijedi - naveo je Vukašinović.

Profesorica Nikoleta Đukanović ukazala je na ozbiljnost problema nasilnog ekstremizma među mladima, koji su često pod uticajem radikalnih grupa.

Ona je ocijenila da je društveno politički kontekst u Crnoj Gori idealan za razvoj ekstremizma i radikalizma među mladima.

- Danas se vraćaju narativi iz 90-ih i političke okolnosti koje idu na ruku tome da danas govorimo o sve većoj radikalizaciji mladih, koji se pridružuju različitim ekstremnim i radikalizovanim grupama u regionu i svijetu - rekla je Đukanović.

Ona smatra da građani nijesu spremni za ulazak u Evropsku uniju, jer „u Crnoj Gori ne postoji vladavina prava.

Iz Ministarstva su naveli da je u sklopu foruma održana još jedna panel diskusija na temu - Vršnjačka edukacija i omladinski aktivizam kao faktor prevencije i suzbijanja nasilja i ekstremizacije mladih.

Radikalizacija mladih uzrokovana ekonomskom nesigurnošću

Zašto se u Crnoj Gori i dalje favorizuje model studiranja 3+2, dok naše tržište traži 4+1, pitaju iz Centra za građansko obrazovanje CGO.
Naglašavaju da većina evropskih zemalja ima usklađene studije s potrebama regulisanih profesija.
- Vlada je u obavezi da prati tržište rada i osigura da studenti nakon svršenih studija imaju priliku za brzo zapošljenje, a što uključuje i razumijevanje specifičnosti regulisanih profesija - ističu iz CGO.
CGO je na stanovištu da je neophodno uskladiti modele studija tako da obrazovanje i kadriranje ide korak ispred radne berze, kako bi se dinamični tržišni izazovi prevazišli ili prevenirali, između ostalog i školovanjem visokoškolaca za akademske, primijenjene i strukovne studije za koje postoji potreba.

CGO: Zašto se u Crnoj Gori i dalje favorizuje model studiranja 3+2, dok naše tržište traži 4+1

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: savjet-evrope