Četnički vojvoda i lider parlamentarne većine, sljedbenik fašističke ideologije, priča o slobodi u sjedištu Savjeta Evrope, poručio je portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić.
Nikolić je reagovao na današnje izlaganje čelnika parlamenta Andrije Mandića na Evropskoj konferenciji predsjednika parlamenata Savjeta Evrope koji je, pored ostalog, kazao da je Crna Gora primjer koliko su sloboda, demokratija i pravo na drugačije mišljenje, dragocjeni, ali i koliko lako mogu postati meta političkog nasilja, te da je bivši režim sprovodio politički progon i nasilje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-na-konferenciji-predsjednika-parlamenata-se-bivsi-rezim-sprovodio-politicki-progon-i-nasilje-mi-se-zalazemo-za-demokratiju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Četnički vojvoda i lider parlamentarne većine, sljedbenik fašističke ideologije, priča o slobodi u sjedištu Savjeta Evrope. Apsurdi današnje Crne Gore koji ipak idu u prošlost – počevši od Nikšića i 13. aprila - naveo je Nikolić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fportparoldps%2Fstatus%2F1903123968850092520%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nikolić: Četnički vojvoda priča o slobodi u sjedištu SE - apsurdi današnje Crne Gore

Crna Gora je primjer koliko su sloboda, demokratija i pravo na drugačije mišljenje, dragocjeni, ali i koliko lako mogu postati meta političkog nasilja, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na Evropskoj konferenciji predsjednika parlamenata Savjeta Evrope.
Mandić je saopštio da su danas okupljeni u duhu demokratije i slobode, &nbsp;da govore o jednoj temi koja tišti savremeni svijet – o nasilju protiv političara.&nbsp;
- Istorija Crne Gore, nažalost, dugo nije poznavala slobodnu smjenu vlasti na demokratskim izborima. Decenijama je njome vladala autokratija, i tek nedavno smo osvojili mogućnost da vlast biramo i smjenjujemo na izborima, što jedino i priliči savremenim demokratskim društvima. Za takvo kašnjenje postoji više razloga i objašnjenja - istakao je predsjednik Skupštine.&nbsp;
Naveo je da pad Berlinskog zida, simboličan čin koji je krajem 1989. donio slobodu mnogim narodima, nije obuhvatio Crnu Goru.&nbsp;
- Kod nas su komunisti samo promijenili ruho i preko noći postali socijalisti, zadržavajući sve represivne mehanizme prethodnog režima. Savez komunista Crne Gore, do tada vladajuća partija, samo je promijenio ime, a metodi vladanja su ostali isti sa jednom bitnom razlikom. Naime, u politički i privredni život uvedeni su organizovani kriminal i korupcija, čime je došlo do opasne simbioze kriminala i države - dodao je Mandić.
On je kazao da se Crna Gora po tome nije mnogo razlikovala od država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, "ali su one, za razliku od Crne Gore, imale volje i snage da smjenjuju vlast na izborima i bore se protiv ovih pošasti".
- Kao dugogodišnji opozicionar, zajedno sa svojim kolegama, borio sam se svim demokratskim sredstvima protiv takvog teškog stanja. Neprijatno mi je što moram istaći da smo ja, i moje tadašnje kolege iz opozicije, Milan Knežević, Nebojša Medojević, Nikola Bajčetić, Mihailo Čađenović, Dejan Vujisić… i mnogo takvih boraca za demokratiju, bili žrtve tadašnjeg režima – upravo zbog istrajne borbe za slobodne izbore i poštovanje volje naroda - istakao je Mandić.
Kazao je da su politički progon i nasilje bili njihova svakodnevica, te da su bez skidanja poslaničkog imuniteta, "bili hapšeni, zatvarani, progonjeni i diskreditovani, a da onaj koji je to radio nije osjećao nikakvu odgovornost, grižu savjesti ili stid".&nbsp;
- Velika pobjeda na izborima 2020. godine pružila nam je mogućnost da reformišemo Crnu Goru, da krenemo u izgradnju odgovornih institucija, uz dosledno poštovanje Ustava i zakona. Upravo sada naša zemlja vodi odlučnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, strogo vodeći računa da ta borba bude pravedna, i da u potpunosti isključuje politički revanšizam i nasilje kroz koje smo nekada mi prošli - rekaoo je predsjednik Skupštine.
Naveo je i da su ova lična iskustva dodatno ojačala njegovu vjeru u demokratiju, slobodu i dijalog kao jedine ispravne puteve za budućnost i da je kao predsjednik Skupštine Crne Gore, svoj mandat upravo stavio u službu dijaloga, razumijevanja i kompromisa.&nbsp;
Dodao je i da ne zamjera opoziciji kada njegov rad ili rad ministara kritikuje vrlo oštro, jer je većinu svoje karijere proveo u opozicionim klupama, ističući da "vrlo dobro razumije ulogu opozicije u društvu koje zaista želi da bude demokratsko".
- Danas, ovdje sa vama, ujedinjeni u evropskoj težnji ka miru i stabilnosti, mi šaljemo jasnu poruku da nasilje nad političarima i represija nad drugačijim stavovima nemaju mjesta u savremenoj Evropi. One zemlje koje se nisu suočile sa ovom istinom, uvijek rizikuju povratak u mrak i autokratiju - naglasio je k Mandić.
Zaključio je da budućnost Crne Gore, kao i budućnost demokratske Evrope, leži u poštovanju drugačijeg mišljenja, u slobodnoj riječi i otvorenom dijalogu.&nbsp;
- To su temelji mira, stabilnosti i napretka. Neka i naše iskustvo bude podsjetnik koliko je nasilje nad političkim protivnicima opasno Takođe, važno je razumjeti i poštovati ljude koji se za svoje ideje bore demokratskim sredstvima. Neke od vaših država davno su usvojile te vrijednosti, a neke, poput Crne Gore, tek od nedavno. Mi shvatamo prednosti demokratije i uradićemo sve da se ne vratimo u doba autokratije i totalitarnih režima, jer takva opasnost uvijek postoji - zaključio je Mandić.
 
&nbsp;

Mandić iz Strazbura: Crna Gora primjer i kako demokratija i drugačije mišljenje mogu postati meta političkog progona

Smatramo da bi i teme koje nas dijele najlakše prevazišli kada bi bili dio većeg sistema kao što je Evropska unija (EU) - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u razgovoru sa holandskim kolegom Jan Antoniom Bruijnom.
Na sastanku u Strazburu, tokom evropske konferencije predsjednika parlamentara Savjeta Evrope, on je poručio da zato parlamentarna diplomatija predstavlja veliki doprinos u cilju Crne Gore.
- Crna Gora jeste mala država, ali sa velikim ambicijama da postane članica EU - dodao je Mandić.
Kako je saopšteno iz Skupštine, Mandić je zahvalio Bruijnu na podršci koju Holandija u kontinuitetu pruža Crnoj Gori od kada smo započeli proces pristupanja Evropskoj uniji.
Mandić je, dodaju, posebno istakao važnost ove podrške kada se uzme u obzir izuzetno striktna politika prema proširenju, koja se zasniva na rezultatima i zaslugama.
Podsjetio da je Crna Gora dobila pozitivan IBAR, te da je parlament u tome imao veliku ulogu usvajajući veliki broj potrebnih zakona.
Predsjednik Bruijn je iskazao zadovoljstvo povodom susreta pohvalivši napore Skupštine Crne Gore i Mandića kada su u pitanju zakoni neophodni za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
- Podrzavamo vašu želju da postanete članica EU, vrlo je važno da imamo jaku Evropu. Zato se nadam da će članstvo ostati visoko na vašoj agendi - poručio je on.

Mandić: Teme koje nas dijele najlakše bi prevazišli kad bi bili dio većeg sistema poput EU

Izvjestioci Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PACE) za Srbiju Aksel Šafer &nbsp;i Viktorija Tiblom saopštili su da su zabrinuti zbog porasta tenzija u Srbiji i navoda da je vlast koristila zvučni top na mirnim demonstracijama 15. marta u Beogradu.
Izvjestioci ukazuju da je protest bio uglavnom miran, ali da se za vrijeme održavanja petnaestominutne komemorativne tišine začuo "uznemirujuć zvuk" koji je uzrokovao "manji stampedo".
Dodaju da postoje izvještaji o ljudima kojima je ukazivana medicinska pomoć zbog povreda nanijetih "zvučnim topom koji je možda korišćen kako bi se skup razbio".
- Duboko smo zabrinuti zbog ovih navoda i pozivamo vlasti da ih rasvijetle i da pruže hitnu medicinsku i psihološku pomoć svim žrtvama - istakli su oni.
Studenti u blokadi, koji su pozvali na protest insistirajući na utvrđivanju odgovornosti za pad betonske nadstrešnice u Novom Sadu, optužili su vlast za upotrebu zvučnog topa tokom 15-ominutne tišine zbog 15 poginulih.
Optužbama se pridružio dio opozicionih stranaka i nevladinih organizacija.
Vlasti u Srbiji negiraju optužbe.

Savjet Evrope: Duboko smo zabrinuti zbog navoda o korišćenju zvučnog topa u Srbiji

Sloboda medija je ključna za funkcionisanje demokratskog društva, a Vlada Crne Gore je posvećena održavanju nezavisnosti medija i stvaranju okruženja koje podržava bezbjedan i neograničen rad novinara – navodi se u pismu Stalne misije Crne Gore pri Savjetu Evrope, koju predvodi ambasadorka Božidarka Krunić, objavljeno na Platformi o bezbjednosti novinara povodom brutalnog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković.
Ova platforma Savjeta Evrope danas je objavila godišnji izvještaj slobode štampe &nbsp;u Evropi, koji su kreirale partnerske organizacije, pod nazivom „Evropski izvještaj o slobodi štampe: Suočavanje sa političkim pritiskom, dezinformacijama i erozijom nezavisnosti medija“. Na sajtu platforme nalazi se i slučaj napada na Raičković u novembru prošle godine, koji je u kategoriji „Napadi na fizičku bezbjednost i integritet novinara“, u okviru koje su ubistva, otmice, prijetnje i djela nasilja nad fizičkim integritetom novinara, članova njihovih porodica i drugih medijskih aktera, kao i napadi na novinarske izvore zbog njihove saradnje sa novinarima ili medijima.
<h2>Medijsko okruženje</h2>
U odgovoru Stalne misije Crne Gore pri Savjetu Evrope od 25. februara, a u vezi sa upozorenjem na ovoj platformi, navodi se da Crna Gora ističe ključnu ulogu slobode medija u demokratskom društvu, te da ostaje posvećena daljoj saradnji sa Platformom na unapređenju medijskog okruženja.&nbsp;
- Ulažu se kontinuirani napori da se unaprijedi sloboda medija i podrži bezbjednost i dobrobit novinara kroz efektivnu implementaciju nedavno usvojenih strategija i ažurirani pravni okvir – navodi se u odgovoru.
Kako su precizirali, novinarku „Pobjede“ Anu Raičković napao je u Podgorici 10. novembra uveče biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i član njihovog obezbeđenja Mladen Mijatović, koji je službenik Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Na meti napadača su bili i članovi porodice Raičković koji su bili u njenoj pratnji, a nakon napada su vandalizovali i njen automobil. Nakon incidenta Raičković je prebačena u Urgentni centar – navodi se u pismu.
Policija je, kako dodaju, 11. novembra 2024. uhapsila Bećirovića i još tri osobe zbog sumnje da su počinili nasilničko ponašanje.&nbsp;
- Tužilac je Bećiroviću i Mijatoviću odredio pritvor do 30 dana koji je kasnije produžen odlukom Višeg suda. Ministarstvo unutrašnjih poslova pokrenulo je disciplinski postupak protiv Mijatovića. Suđenje je počelo 31. januara u Osnovnom sudu u Podgorici, gdje je tužilac potvrdio kvalifikaciju djela kao nasilničko ponašanje – istaknuto je u pismu.
<h2>Nivo dva</h2>
Slučaj Raičković je na Platformi o bezbjednosti novinara Savjeta Evropa kategorisan kao „nivo dva“ koji, kako je precizirano, podrazumijeva „sve druge ozbiljne prijetnje slobodi medija, uključujući, ali ne ograničavajući se na fizičke napade koji uzrokuju stvarne tjelesne povrede, te djela zastrašivanja i uznemiravanja".
Drugi nivo podrazumijeva i kada javne ličnosti koriste prijeteći ili teško uvredljivi jezik prema članovima medija, kao i neopravdano oduzimanje ili oštećenje imovine ili opreme.
Ovaj nivo podrazumijeva i situacije kada zakoni i propisi neopravdano ograničavaju slobodu medija ili pristup informacijama, radnje koje ugrožavaju povjerljivost izvora ili nezavisnost emitera javnog sektora, te zloupotrebu ili nesrazmjernu upotrebu zakona.
Nivoom dva obuhvaćeni su i zloupotreba vladinih ili drugih ovlašćenja za usmjeravanje medijskog sadržaja ili za kažnjavanje medija ili novinara, miješanje u slobodu medija kroz vlasništvo, kontrolu i regulaciju, kao i druga djela koja predstavljaju ozbiljnu prijetnju slobodi medija – oflajn ili onlajn.
Predmet o napadu na Raičković je na Platformi za bezbjednost novinara formiran 18. novembra 2024.
<h2>Loši uslovi za rad</h2>
U godišnjem izvještaju se, pored ostalog, navodi da su među pozitivnim mjerama koje su preduzeli nacionalni sudovi donošenja presuda i kazni za pojedince koji su prijetili ili napali novinare, odnosno u slučaju Crne Gore to je presuda donijeta u slučaju verbalnog napada i prijetnji novinarki Milki Tadić Mijović.
Slučaj ubistva urednika dnevnog lista „Dan“ Duška Jovanovića navodi se u izvještaju među slučajevima o nekažnjavanju za ubistva novinara.
Crna Gora se pominje u godišnjem pregledu u dijelu loših uslova za rad u medijima.
- U Crnoj Gori, Hrvatskoj i Rumuniji, posebno u vezi sa uslovima rada, novinari bez formalnog statusa zaposlenog često i nemaju adekvatnu socijalnu zaštitu – ocijenili su iz Platforme za bezbjednost novinara Savjeta Evrope.
<h2>Ozbiljne prijetnje</h2>
U izvještaju se zaključuje da su rizici sa kojima su se novinari suočavali u izvještavanju o agresorskom ratu Rusije protiv Ukrajine ostali najhitnija briga u vezi sa bezbjednošću novinara u Evropi 2024.
Kao ozbiljne prijetnje identifikuju se i digitalno nadgledanje novinara i rizik koji to predstavlja za povjerljivosti izvora, transnacionalna represiju nad novinarima, posebno iz Rusije i Bjelorusije, te trend u pojedinim zemljama da vlade preuzimaju medije.
Izvještaj upozorava i na rastuću prijetnju dezinformacijama, uključujući sadržaje generisane vještačkom inteligencijom i državnu propagandu, koji se koriste za manipulisanje javnim mnjenjem i podrivanje nezavisnog novinarstva.
- U 2024. godini partneri platforme objavili su 266 upozorenja o fizičkim napadima, zastrašivanju, pritvoru, nekažnjivosti i drugim restriktivnim radnjama, nešto manje od broja upozorenja iz 2023, kada ih je bilo 285, ali znatno iznad nivoa prije pandemije koronavirusa. Zemlje sa najvećim brojem upozorenja bile su Ukrajina (40), a većina njih se odnosila na teritorije koje je okupirala Rusija ili je pripisana ruskim snagama, potom Rusija (32), Turska (28), Srbija (20) i Gruzija (18) – precizirano je u dokumentu.&nbsp;

Jasmina Beharovic

Stalna misija Crne Gore pri SE o napadu na Raičković: Sloboda medija ključna u demokratskom društvu

Preporuka Savjeta Evropske unije (EU) da u narednom periodu započne pripreme za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore ključni je korak koji uvodi državu u finalnu fazu pregovora - kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je navela da će, dok Crna Gora radi na zatvaranju preostalih poglavlja, EU pripremati teren za prijem nove članice. 
 
- Naš cilj je jasan - do kraja 2026. godine Crna Gora će biti spremna da postane dio evropske porodice - istakla je Gorčević u saopštenju. 
 
Ona je podsjetila da je odluka Savjeta EU došla nakon što je Crna Gora zatvorila tri pregovaračka poglavlja na nedavno održanoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu, prvi put nakon više od sedam godina. 
 
- Nakon što Crna Gora ispuni sve potrebne obaveze i zatvori pregovaračka poglavlja, tijela EU preporučiće državama članicama prihvatanje aplikacije za članstvo, koja je podnijeta 2008. godine - pojasnila je Gorčević. 
 
Nakon toga, kako je dodala, slijedi određivanje datuma pristupanja i finalni proces ratifikacije Ugovora u zakonodavnim domovima svih članica EU. 
 
Prema riječima Gorčević, svi ti koraci predstavljaju krunu višegodišnjeg truda i dokaz su da Crna Gora, vođena evropskim vrijednostima, ima kapacitet da bude dio zajednice najrazvijenijih demokratija. 
 
Gorčević je istakla važnost zajedničkog napora u narednim koracima, pozivajući građane da budu partneri u ovom ključnom periodu. 
 
- Ovo nije samo uspjeh Vlade, već svih nas. Vaša podrška, vjera i istrajnost bili su ključni na ovom putu. Evropska budućnost znači veću stabilnosti i više prilika i prosperiteta za sve građane Crne Gore - poručila je Gorčević.

Gorčević: Crna Gora ulazi u finalnu fazu pregovora za članstvo u EU

Šef Savjeta Evrope Alan Berse putuje u Gruziju 18. decembra usred tekućih protesta protiv vladajuće stranke Gruzijski san nakon njene jednostrane odluke da odgodi pregovore s Evropskom unijom(EU).
Demonstranti su takođe pozvali na nove izbore nakon optužbi za izbornu prevaru tokom oktobarskih parlamentarnih izbora čije je rezultate opozicija odbila da prizna zbog optužbi da je Gruzijski san namjestio izbore kako bi ostao na vlasti.
Berse je u saopštenju naveo da njegova posjeta ima za cilj provjeriti da li se i dalje ispunjavaju uslovi za nastavak saradnje između kontinentalne organizacije za zaštitu ljudskih prava i gruzijske vlade nakon što je policija za nerede koristila prekomjerno nasilje protiv mirnih demonstranata.
Bezbjednosne snage su se više od tri nedelje obračunavale sa demonstrantima, pritvarajući i povređujući desetine osoba koje optužuju vladu da udaljava Gruziju od EU i približava Rusiji.
- Kao država članica Savjeta Evrope od 1999. godine, Gruzija je dužna da poštuje svoje fundamentalne obaveze: demokratiju, zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava - rekao je Berse u saopštenju objavljenom uoči posjete.
- U trenutnom napetom i zabrinjavajućem kontekstu, Savjet Evrope poziva sve strane da izbjegnu bilo kakvu eskalaciju napetosti. Poziva vlasti da se suzdrže od nerazmjerne upotrebe sile i da poštuju temeljne slobode, posebno slobodu izražavanja i okupljanja - rekao je Berse.
- Ova su načela ključna za garantovanje stabilnosti zemlje i ispunjavanje očekivanja gruzijskog naroda - dodao je.
Na vlasti od 2012. Gruzijski san osnovao je milijarder i bivši premijer Bidzina Ivanišvili, poznat po svojim prijateljskim odnosima s Rusijom.
Gruzija je dobila status kandidata za članstvo u EU u decembru prošle godine, ali su veze s Briselom posljednjih mjeseci bile napete nakon usvajanja kontroverznog zakona o "stranom agentu" u maju.
Kritičari kažu da zakon prijeti medijima i grupama civilnog društva i odražava sličan ruski zakon koji Kremlj koristi da uguši političke protivnike i civilno društvo.
Nakon što je vladajuća stranka Gruzijski san proglasila pobjedu na izborima 26. oktobra za koje prozapadna opozicija i gruzijska predsjednica Salome Zurabišvili kažu da su namješteni uz pomoć Moskve, protesti su ponovo pokrenuti i intenzivirani nakon što je vlada rekla da obustavlja pregovore s Briselom o gruzijskoj kandidaturi za ulazak u EU do 2028.
Tokom posjete Gruziji, koja će se završiti 21. decembra, Berse će se sastati sa predstavnicima vlasti, opozicije i organizacija civilnog društva.

Šef Savjeta Evrope odlazi u Gruziju usred tekućih protesta

Crna Gora je ostvarila napredak ka većoj zaštiti ljudskih prava, vladavine prava i demokratije uz podršku zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope "Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“ - ocijenjeno je na godišnjem sastanku Upravnog odbora korisnika programa održanom danas u Podgorici.
Na sastanku su predstavljeni konkretni rezultati ostvareni u okviru programa, koji je, kako se navodi u saopštenju, bio ključan za pokretanje pozitivnih promjena u Crnoj Gori.&nbsp;
Među najvažnijim dostignućima izdvojeni su, kako je precizirano, uspostavljanje pravnih klinika na sva tri pravna fakulteta za pružanje besplatne pravne pomoći ranjivim grupama, zajednički napori u borbi protiv govora mržnje, kao i unapređenja u oblasti slobode izražavanja i digitalnih prava.&nbsp;
- Druga značajna postignuća uključuju usvajanje strateških dokumenata za borbu protiv korupcije, razvoj nove komunikacione strategije Sudskog savjeta i inicijative usmjerene na stvaranje inkluzivnijih i demokratskijih škola - ističu iz Savjeta Evrope.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Generalne direkcije za multilateralu Ministarstva vanjskih poslova Nizaheta Kurpejović - Cikotić naglasila je značaj ovog programa, ističući zadovoljstvo sve intenzivnijim i konkretnijim oblicima saradnje sa Savjetom Evrope.&nbsp;
- Danas kada sagledavamo učinjeno tokom projektnog perioda, sa zadovoljstvom konstatujemo vrijedan doprinos SE razvoju kapaciteta naših institucija, koji korespondira sa stremljenjem Crne Gore da do 2028. godine postane punopravna članica EU. Članstvo u EU je apsolutni prioritet Crne Gore i ciljana pomoć SE u usklađivanju zakonodavstva sa najvišim evropskim standardima će biti dobrodošla u ispunjavanju preostalih zadataka koji pred nama stoje na evropskom putu - rekla je ona.
Šef Odjeljenja za programiranje pri Direktoratu za koordinaciju programa Savjeta Evrope Šnuc Dir istakao je da su značajne reforme rezultat kontinuiranih i dugoročnih napora te nepokolebljive posvećenosti.&nbsp;
- Vođen zajedničkim vrijednostima, Savjet Evrope, zajedno sa Evropskom unijom i u partnerstvu s korisnicima na terenu, ostaje posvećen podršci Crnoj Gori u unapređenju reformske agende u oblasti ljudskih prava, vladavine prava i demokratije - naglasio je on.
Šef saradnje u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Ingve Engstrom rekao je da su standardi vladavine prava od posebnog značaja za pridruživanje Evropskoj uniji.&nbsp;
- Veliki uspjeh Crne Gore ove godine bilo je ispunjavanje privremenih mjerila. Međutim, u predstojećem periodu potrebno je dodatno raditi kako bi se sva pregovaračka poglavlja zatvorila do kraja 2026. godine. Saradnja EU i Savjeta Evrope biće ključna u pružanju podrške Crnoj Gori. Nedavno usvojeni Plan rasta za Crnu Goru za 2024-2027. godinu dodatno će nagraditi postignuća ključnih reformi značajnim sredstvima u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i osnovnih ljudskih prava - kazao je on.
„Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“ (Horizontal Facility III) je zajednička inicijativa Evropske unije i Savjeta Evrope, koja traje od 2023. do 2026. godine. Program pomaže korisnicima da ostvare svoje reforme u oblasti ljudskih prava, vladavine prava i demokratije, usklađujući ih s evropskim standardima i prioritetima proširenja EU.&nbsp;
Budžet tekuće faze programa iznosi 41 milion eura, od čega 85 odsto finansira Evropska unija, a 15 odsto Savjet Evrope.

Crna Gora ostvarila napredak ka većoj zaštiti ljudskih prava, vladavine prava i demokratije

Komitet ministara Savjeta Evrope usvojio je Deklaraciju povodom 1.000 dana ruske agresije na Ukrajinu, poručujući da su inspirisani otpornošću i hrabrošću koju je ukrajinski narod pokazao u odbrani svoje zemlje.
Rusija, kako se navodi u tekstu Deklaracije, 1.000 dana vodi agresorski rat protiv Ukrajine uz flagrantno kršenje međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija i Statut Savjeta Evrope.
- Tokom 1.000 dana ukrajinski narod je pretrpio ogromna stradanja. Hiljade ukrajinske djece je ilegalno deportovano, hiljade nevinih civila je ubijeno ili povrijeđeno, a više miliona Ukrajinaca su bili primorani da napuste svoje domove - privremeno su raseljeni u Ukrajini i traže sklonište širom Evrope - ističu iz Komiteta ministara SE.
Dodaju da su već 1.000 dana inspirisani otpornošću i hrabrošću koju je ukrajinski narod pokazao u odbrani svoje zemlje i za sve one koji vjeruju u vrijednosti demokratije, ljudskih prava i vladavine prava.
- Već 1.000 dana mi u Savjetu Evrope pružamo Ukrajini višestruku podršku da pomognemo Ukrajini da se izbori sa dramatičnim posljedicama ruskog agresorskog rata - kazali su u Deklaraciji.
Iz Komiteta ministara SE poručuju da ostaju posvećeni podršci Ukrajini u njenoj borbi za slobodu, demokratiju, suverenitet i teritorijalni integritet unutar njenih međunarodno priznatih granica.
Nastaviće da rade sa njihovim međunarodnim partnerima na obezbjeđivanju rekonstrukcije i oporavka zemlje, a ostaće posvećeni i u namjeri da se Rusija smatra odgovornom za svoje zločine, kao i da se obezbijedi pravedan i trajan mir u Ukrajini.

Komitet ministara SE: Inspirisani smo hrabrošću koju je ukrajinski narod pokazao u odbrani svoje zemlje

Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena reformama i jačanju demokratskih procesa, poručio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na sastanku sa predsjednicom Venecijanske komisije (VK) Kler Bazi Malori. 
 
Ibrahimović je, kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), zahvalio Komisiji na kontinuiranoj podršci i ekspertizi i naglasio da Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena ispunjavanju standarda Evropske unije (EU). 
 
On je kazao da je dugogodišnja, uspješna saradnja od neprocjenjivog značaja za evropski put Crne Gore i sprovođenje reformskih procesa koji vode članstvu u EU. 
 
- Mišljenja i preporuke Venecijanske komisije bile su ključne za usklađivanje našeg pravnog sistema sa evropskim standardima i jačanje povjerenja građana u institucije - istakao je Ibrahimović. 
 
On je ocijenio da je upravo to doprinijelo dobijanju pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila u oblasti vladavine prava u junu ove godine. 
 
Malori je navela da VK pozdravlja napore Crne Gore u reformi pravosudnog sistema, kao i u jačanju demokratskih procesa i unaprjeđenju institucionalnog okvira za implementaciju evropskog zakonodavstva. 
 
Ona je naglasila da postoji prostor za dodatno intenziviranje saradnje, koje će, prema njenim riječima, doprinijeti daljem demokratskom razvoju i jačanju vladavine prava u Crnoj Gori. 
 
Iz MVP su kazali da je sastanak u Strazburu bio prilika za razmjenu mišljenja o budućim prioritetima saradnje, s posebnim fokusom na oblasti jačaja nezavisnosti pravosuđa, zaštite ljudskih prava i unaprjeđenja izbornog zakonodavstva.

Ibrahimović sa Malori: Crna Gora posvećena reformama i jačanju demokratskih procesa

&nbsp;Večerašnja gošća podkasta "Život na note" je talentovana pjevačica Jovana Ćupić.
Budite uz Televiziju E od večeras od 21 sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlvDsHdfv_kU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Talentovana Jovana Ćupić u "Životu na notama"

U Luci Bar je u prošloj godini pretovareno ukupno 1,84 miliona tona tereta, što je tri odsto manje u odnosu na 2023, kada je brodski pretovar iznosio 1,9 miliona tona.
- Biznis planom za prošlu godinu bio je planiran brodski pretovar od 2,31 milion tona, pa je na nivou realizacije od 80 odsto - navodi se u izvještaju menadžmenta o poslovanju za prošlu godinu.
Kako se navodi, primjetan je pad brodskog pretovara rasutih tereta, dok tečni i generalni bilježe povećanje u odnosu na 2023.
Od ukupno pretovarenih 1,84 miliona tona, na rasute terete se odnosi 1,47 miliona tona, na tečne 270,8 hiljada tona, a na generalne 101,5 hiljada tona.

Brodski pretovar u prošloj godini 1,84 miliona tona

Finala Kupa Crne Gore za odbojkaše i odbojkašice biće odigrana sjutra u Budvi, a za trofeje boriće se Herceg Novi i Luka Bar u ženskoj, odnosno Budva i Budućnost u muškoj konkurenciji.
Herceg Novi i Luka Bar drugu sezonu zaredom igraće za trofej Kupa, koji brane Novljanke.
Osvojile su trofej i u sezoni 2022/23.
Najbolje plasirani timovi šampionata, osim u EPCG Superligi, sastali su se ove sezone i u premijernom izdanju Superkupa Crne Gore.
Luka Bar je bez trofeja Kupa još od 2017. godine, kada je sedmi put trijumfovala u najmasovnijem takmičenju.
Od tada je odigrala pet finala.
Žensko finale zakazano je za 16 sati.
U muškoj konkurenciji, dva i po sata kasnije, u četvrtom finalu Kupa u posljednjih pet godina rivali će biti Budva i Budućnost Volley.
Budvani su bez izgubljenog seta u dosadašnjem dijelu sezone u svim takmičenjima, a glavni konkurent na svim frontovima im je upravo Budućnost, protivnik i u predstojećem finalu EPCG Superlige.
Prvi put u istoriji crnogorske klupske odbojke timovi će na raspolaganju imati čelendž.
Finalima Kupa Crne Gore 2025. prisustvovaće brojne visoke zvanice iz svijeta odbojke, iz Evrope i regiona, uključujući i predsjednika CEV-a, Roka Sikirića.

Budva sjutra domaćin finalnih duela Kupa Crne Gore

Odlična saradnja između policija Crne Gore i Slovenija mora biti još bliskija i operativnija, jer samo zajedničkim naporima možemo stati na put kriminalnim grupama koje djeluju na ovim prostorima, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović koji se tokom ministarskog sastanka u okviru Brdo procesa, sastao sa slovenačkim kolegom Boštjanom Poklukarom.
Ministar Poklukar je ovom prilikom ponovio snažnu podršku Slovenije evropskim integracijama Crne Gore. 
- MUP Crne Gore radi odličan posao, a Slovenija će nastaviti da pruža punu podršku reformama koje odlučno sprovodite na putu ka EU. Crnu Goru vidimo samo na jednom putu – a to je naibrži put ka Evropskoj uniji. Uspostavljanje još snažnijeg sistema vladavine prava i održavanje stabilnog bezbjednosnog okvira ključni su faktori u tom procesu - rekao je on.
Susret dva ministra je, kako su saopštili iz MUP-am nastavak izuzetne bilateralne saradnje Crne Gore i Slovenije, a posebno u segmentu bezbjednosti. Konstatovana je odlična operativna saradnja policija dvije države, s posebnim akcentom na borbu protiv organizovanog kriminala.
- Regionalna stabilnost zavisi od naše sposobnosti da odgovorimo na bezbjednosne izazove, a Crna Gora je u potpunosti posvećena tom cilju - poručio je Šaranović.
Oba ministra su se saglasila da je sektor bezbjednosti stub koji se mora graditi u kontinuitetu. 
- Ako nemamo snažan bezbjednosni sistem, država ne može biti jaka – ni ekonomski, ni društveno, ni politički. Bezbjednost nije statičan proces, već kontinuirana izgradnja institucija koje imaju snagu, znanje i integritet da odgovore na sve izazove - naglasio je Šaranović.
U tom kontekstu, Šaranović je istakao da su reformski procesi u punom zamahu i da MUP predvodi proces realizacije obaveza Crne Gore u oblasti vladavine prava.
- Zaključeno je da će se partnerski odnosi između Crne Gore i Slovenije nastaviti dalje razvijati kroz konkretne operativne aktivnosti koje će doprinijeti bezbjednosti regiona i evropskoj perspektivi Crne Gore - navedeno je u saopštenju MUP-a.

Šaranović sa Poklukarom: Samo zajedničkim naporima možemo stati na put kriminalnim grupama

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: savjet-evrope