Obraćajući se na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, američki predsjednik Donald Tramp održao je oštar govor, tokom kojeg je, između ostalog, uputio niz kritika na račun evropskih lidera, kao i NATO alijanse, jer SAD, kako je ponovio u više navrata, od tog saveza nikad ništa nijesu dobile, a zauzimanje Grenlanda je sve što žele.
Ipak, nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO saveza Markom Ruteom, saopštio je da, usljed postizanja okvirnog dogovora o sporazumu koji se odnosi na Grenland, ali i čitavu arktičku regiju, Evropi neće uvoditi carine povezane s ostrvom, čijim je stupanjem na snagu od 1. februara ranije zaprijetio.
Komentarišući govor u Davosu, vojni analitičar Aleksandar Radić <a href="https://www.antenam.net/clanak/radic-tramp-nastupio-ostrije-nego-sto-je-bilo-ko-ocekivao-ide-direktno-protiv-evrope">u izjavi za Antenu M</a> ističe da je Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao i otkrio im sve karte.
- Sada je jasno da nema teorija zavjera, nema potrebe za nekim dubinskim analizama. Tramp ide direktno protiv Evrope, postavlja svoje uslove i kompromisa nema - ocjenjuje sagovornik Antene M.
Pred američkim saveznicima je, kako naglašava, težak izbor.
- Naravno da je sada svakome od dosadašnjih američkih saveznika postavljen jedan vrlo težak izbor – da li ostati i dalje prijatelj najjačeg na svijetu, naročito sada kada se razgoropadio i lupa šakom o sto, ili pokušati pronaći neki svoj put - ukazuje Radić.
Kada je Evropa u pitanju, podvlači da ona može da se oslanja na savezništvo zemalja koje su članice Evropske unije.
- I to je za njih racionalno i izlaz. Ali biće veliki problem kako će se postaviti zemlje od Kanade koja je na Trampovoj svježoj mapi dio Sjedinjenih Američkih Država, pa tamo do Pacifika, recimo Australije, Novog Zelanda – zemalja koje imaju vrlo snažne motive da budu prijatelji Amerikanaca, ali teško da će moći da prihvate da se slože sa idejom teritorijalne ekspanzije - zaključuje Radić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radić: Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao, ide direktno protiv Evrope

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je upozorio da bez Ukrajine mirovni pregovori sa Rusijom ne mogu imati "realne rezultate" i pozvao svoje saveznike da nađu format za takve pregovore.
- Nemoguće je isključiti Ukrajinu iz bilo koje platforme pregovora - jer bez nje pregovaračka platforma neće imati realne rezultate - rekao je Zelenski tokom sastanka u Kijevu s predsjednicom Moldavije Majom Sandu.
- Prije bilo kakvog sastanka, kakav god on bio, treba ustanoviti format na papiru: kako možemo stići do pravednog mira. Mislim da danas treba da se koncentrišemo na to - rekao je Zelenski.
Maja Sandu je stigla danas u Kijev da bi razgovarala sa Zelenskim o problemima u vezi sa snabdijevanjem gorivom Pridnestrovlja, proruske separatističke enklave Moldavije uz njenu granicu s Ukrajinom.
Ta teritorija od oko pola miliona stanovnika nema grijanja, tople vode i struje od 1. januara, kada je istekao ugovor između Kijeva i Moskve kojim je bio omogućen tranzit ruskog gasa preko Ukrajine.
Sandu je na mreži X po dolasku napisala da će sa Zelenskim razgovarati o bezbjednosti, energiji, infrastrukturi, trgovini i uzajamnoj podršci na putu ka EU.
Demonstracije su izbile juče u Pridnestrovlju na kojima se traži od Kišinjeva da olakša isporuku ruskog gaza i okonča svoju energetsku krizu.
Pridnestvovlje koje nije pod kontrolom centralnih vlasti Moldavije, snabdijevao je ruski Gasprom besplatno da podržava separatiste ali je taj gas prolazio gasovodom kroz Ukrajinu.
Ukrajina je 1. januara okončala važenje ugovor s Moskvom i time faktički prekinula snabdijevanje Moldavije, te i Pridnestrovlja koje je proglasilo vanredno stanje.
Sem Pridnjestrovlja Moldavija za sada nema prekida struje zahvaljujući uvozu struje i gasa iz Rumunije.
Kišinjev strahuje da se rat Pusije protiv Ukrajine koji traje tri godine, daljom ruskom destabilizacijom Pridnestrovlja ne prelije na teritoriju Moldavije.
Ukrajina je predložila danas da „besplatno“ pošalje ;ugalj termocentralama u Pridnestrovlju.
- Imamo ugalj koji možemo dati ako zaista hoće da imaju struju - rekao je Zelenski Maji Sandu i da je spreman da razgovara i o „niskim cijenama, ili čak besplatnoj isporuci“.

Zelenski: Bez Ukrajine mirovni pregovori sa Rusijom ne mogu imati realne rezultate

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je predstavnicima savezničkih zemalja da bi bilo suludo da sada naprave grešku i okončaju pomoć Ukrajini koja ratuje protiv Rusije. 
 
- Jasno je da se otvara novo poglavlje za Evropu i svijet za 11 dana -rekao je Zelenski na sastanku Ukrajinske kontakt grupe u Njemačkoj, aludirajući na inauguraciju Donalda Trampa 20. januara. 
 
On je kazao da moraju još više da sarađuju, još više da se oslanjaju jedni na druge i postižu još bolje rezultate. 
 
- Šta god da se dešava u svijetu, svi žele da budu sigurni da njihova zemlja neće biti izbrisana sa mape - naveo je Zelenski, prenosi Glas Amerike. 
 
Od početka ruske invazije u februaru 2022. godine grupa od oko 50 zemalja je Ukrajini dala više od 126 milijardi dolara u oružju, obuci i opremi. 
 
Sjedinjene Američke Države (SAD) su od toga dale 66 milijardi. 
 
SAD će Ukrajini poslati još oružja i opreme iz postojećih vojnih zaliha, u vrijednosti od 500 miliona dolara, što će, kako su zvaničnici rekli za Glas Amerike, biti posljednji paket vojne pomoći prije nego što američki predsjednik Džo Bajden napusti funkciju. 
 
Pomoć, između ostalog, uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, rakete zemlja-vazduh, pomoćnu opremu za avione F-16, opremu za bezbjednu komunikaciju, oružje malog kalibra i municiju. 
 
Novi američki paket pomoći najavljen je danas, kada je aktuelni sekretar za odbranu SAD-a Lojd Ostin posljednji put ugostio Ukrajinsku kontakt grupu za odbranu u bazi Ramštajn u Njemačkoj. 
 
- Naš fokus će biti na održavanju zamaha, postizanju rezultata i slanju jasne poruke: međunarodna zajednica je odlučna u svojoj podršci Ukrajini - rekao je Ostin.

Zelenski apeluje na saveznike da ne prestanu sa podrškom Ukrajini

Američki predsjednik Džozef Bajden razmišlja da li da izda preventivna pomilovanja zvaničnicima i saveznicima za koje Bijela kuća brine da bi mogli da budu na meti administracije novoizabranog predsjednika Donalda Trampa.
On je o tome razgovarao sa nekoliko viših pomoćnika, međutim, odluka nije donijeta i postoji šansa da Bajden ne učini ništa, prenio je Asošijeted pres, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa situacijom.
Kako prenosi AP, pomilovanja bi bila izdata za pojedince koji nisu pod istragom niti optuženi.
Ali Bajdenov tim brine da bi Tramp i njegovi saveznici mogli da započnu istrage koje bi mogle da budu finansijski skupe za njihove mete čak i ako ne dovedu do krivičnog gonjenja.
Neki Bajdenovi saradnici su zabrinuti da bi, ako bi Bajden izdao pomilovanja, to doprinijelo tvrdnjama Trampa i njegovih saveznika da su ljudi počinili djela koja zahtijevaju imunitet.
Bajden bi eventualno izdao pomilovanje infektologu Entoniju Faučiju, koji je dao ključni doprinos u borbi protiv pandemije koronavirusa.
Pomilovanje bi mogli da dobiju i svjedoci u krivičnim ili građanskim suđenjima Donaldu Trampu i zvaničnici Bajdenove administracije koji su "naljutili" novoizabranog predsjednika i njegove saveznike, navodi agencija.
Diskusije o potencijalnim pomilovanjima vode se nakon što je Bajden pomilovao svog sina Hantera, ne samo zbog presuda za federalno kršenje oružja i poreza, već i za bilo koji drugi mogući federalni prekršaj počinjen u periodu od 11 godina, napominje AP.
Bajden strahuje da će Trampovi saveznici pokušati da gone njegovog sina za druga krivična djela, prenosi Tanjug.
Ovo bi moglo poslužiti kao model za druga pomilovanja koja bi Bajden mogao izdati pojedincima koji se mogu naći u pravnoj opasnosti nakon Trampove inauguracije.

Bajden razmatra preventivna pomilovanja za saveznike prije napuštanja funkcije

Portparol NSD-a Mirko Miličić reagovao je povodom informacije da policija traga za Milošem Medenicom, kojem je danas, poslije izricanja presude, sutkinja Vesna Kovačević odredila pritvor.
“Sve nadležne institucije moraju reagovati hitro, odvažno i precizno kako bi se dokazalo da je Crna Gora jača od kriminala i organizovanih narkokartela, te da borba protiv ove pošasti koja uništava mladost naše zemlje ima neprikosnoveno prvenstvo u odnosu na sve druge dnevnopolitičke teme”, poručio je Miličić.
On je istakao da, sve nadležne institucije moraju reagovati hitro, odvažno i precizno kako bi se dokazalo da je Crna Gora jača od kriminala i organizovanih narkokartela, te da borba protiv ove pošasti koja uništava mladost naše zemlje ima neprikosnoveno prvenstvo u odnosu na sve druge dnevnopolitičke teme”, smatra on.
- Više nego ikada, sada nam je potrebno jedinstvo parlamentarne većine, jer reforme i ovu odvažnu borbu, koju smo zajedno započeli, moramo voditi do kraja, a naravno, to podrazumijeva da će se za sve propuste u toj borbi, poput ovog današnjeg, snositi velika odgovornost - naglašava Miličić.
Prema njegovim riječima, iako su brojni građani smatrali da je presuda Višeg suda preblaga za počinjena krivična djela koja su počinili Vesna i Miloš Medenica, jutros su, makar na kratko, osjetili zračak pravde, koji je, nažalost, ubrzo ponovo prekrio mračni oblak sumnje u još uvijek žive sprege organizovanih kriminalnih grupa i pojedinih dijelova bezbjednosnog sektora.

Miličić: Za današnji propust nadležni će snositi veliku odgovornost

U nesrećama izazvanim olujom Kristin u Portugalu poginulo je najmanje pet osoba, saopštile su lokalne vlasti.
Kako prenosi Anadolija, jaki vjetrovi rušili su drveće i oštetili kuće, puteve i ključnu infrastrukturu.
Gradonačelnik Leirije Gonsalo Lopes rekao je da su četiri osobe poginule u tom okrugu.
Još jedan smrtni slučaj zabilježen je u Vila Franca de Hira nakon što je na automobil palo drvo.
Portugalska Nacionalna uprava za vanredne situacije i civilnu zaštitu saopštila je da je oluja do ranog poslijepodneva izazvala više od 3,3 hiljade incidenata.
Većina incidenata povezana je s padom drveća i krhotinama koje blokiraju puteve, dok je nekoliko glavnih ruta poremećeno ili zatvoreno.
Operater elektroenergetske mreže E-Redes saopštio je da je oko 570 hiljada ljudi još bez struje.
Slike pokazuju da su jaki vjetrovi uništili gradski aerodrom u Coimbri, oštetivši avione uskladištene u hangaru.
Fudbalski stadion u Leiriji takođe je pretrpio ozbiljnu štetu.
Lokalni zvaničnici u Pombalu, u okrugu Leiria, upozorili su da bi nestanci struje mogli poremetiti javno vodosnabdijevanje i pozvali stanovnike da štede vodu dok se usluga u potpunosti ne obnovi.

U Portugalu usljed oluje Krsitin poginulo najmanje pet osoba

Nakon ulaska u NATO prije gotovo dvije godine, Švedskom, osim snijega, ove zime provijavaju i razmišljanja o uvođenju eura.
Iako je put do promjene valute dug, vladajuća koalicija u Švedskoj najavila je da će, kao prvi korak, sprovesti detaljnu analizu prednosti i mana eventualnog uvođenja eura.
Nakon što je Bugarska 1. januara ove godine postala nova članica eurozone, činilo se da se proces njenog daljeg širenja, makar privremeno, nalazi u zastoju. Međutim, švedska ministarka finansija Elizabet Svanteson najavila je u parlamentu otvaranje debate o mogućem prelasku Švedske na euro.
„Potrebna je obimna analiza prednosti i mana, uključujući i razmatranje bezbjednosne situacije“, kazala je Svanteson tokom parlamentarne rasprave, dodajući da se pitanje uvođenja eura neće otvarati prije parlamentarnih izbora zakazanih za septembar.
Osim stranke Moderati, koja predvodi vladajuću koaliciju desničarskih partija, pokretanje debate o uvođenju eura podržavaju i Stranka centra i Liberali. S druge strane, sve četiri stranke ljevičarske opozicije, predvođene Socijaldemokratskom partijom, protive se promjeni valute.
Švedski građani su se već izjasnili protiv uvođenja eura na referendumu održanom 2003. godine. Uz visoku izlaznost od 82 odsto, 55 procenata birača glasalo je protiv prelaska na zajedničku evropsku valutu. I tada je među političkim partijama vladalo slično raspoloženje kao danas, s tim što Socijaldemokratska partija zbog unutrašnjih nesuglasica nije zauzela zvaničan stav.
Iako je Švedska, prema Ugovoru o pristupanju Evropskoj uniji, u obavezi da uvede euro, za to ne postoji precizno određen rok. Zemlja je do sada odbijala da uđe u mehanizam deviznih kurseva ERM II, koji predstavlja preduslov za uvođenje zajedničke valute, čime je praktično odložila taj proces.
Osim Švedske, euro trenutno ne koriste ni Danska, Mađarska, Poljska, Rumunija i Češka. Jedino Danska ima formalno izuzeće od uvođenja eura, koje je dobila Mastrihtskim sporazumom iz 1992. godine, a građani su tu mogućnost odbili i na referendumu 2000. godine.
Preostale četiri države članice Evropske unije zasad ne planiraju da započnu primjenu kriterijuma konvergencije, zbog čega se ne očekuje da u skorije vrijeme uvedu euro.

Švedska razmišlja o promjeni valute: Dobija li evrozona novog člana

Pošta Crne Gore još nije ni na koji način osjetila posledice blokade teretnog drumskog saobraćaja, jer više od 90 odsto međunarodne razmjene (izvoz i uvoz pošiljaka) to preduzeće obavlja avio saobraćejem.
- Jedina poštanska razmjena koja se obavlja na drumskom graničnom prelazu (poštanske pošiljke za tri BiH operatera, Hrvatsku i Sloveniju) se obavlja na graničnom prelazu Ilino Brdo koji nije granica EU. Takođe, jedan dio e-trgovine nam dolazi preko graničnog prelaza Šćepan Polje koji takođe nije na granici sa EU - saopšteno je iz Pošte.
Međutim, naveli su iz Pošte, zbog blokade vraćeno im je vozilo iz Požege sa materijalom za Hibridnu poštu i Poštanski depo, a bez kojih ovi djelovi Pošte uskoro neće moći da obavljaju svoju djelatnost.

Tag: saveznici