Evropska komisija (EK) zvanično je predstavila novi paket sankcija protiv Rusije. Riječ je o 20. paketu sankcija, koji ovog puta obuhvata energetiku, finansijske usluge i trgovinu.
Kako je saopštila predsjednica EK Ursula fon der Lajen, Komisija predlaže uvođenje potpune zabrane pomorskih usluga za rusku sirovu naftu, u koordinaciji sa zemljama G7, kako bi se smanjili ruski prihodi i otežala prodaja nafte. Proširuje se i lista brodova tzv. "skrivene flote" (ukupno 640), a pooštravaju se i ograničenja za nabavku tankera, kao i za pružanje usluga LNG tankerima i ledolomcima.
Kada je riječ o finansijskom sektoru, prema riječima predsjednice EK, sankcionisaće se još 20 regionalnih banaka, uvode se mjere protiv kriptovaluta i platformi koje omogućavaju zaobilaženje sankcija, a ciljaju se i banke u trećim zemljama koje pomažu ilegalnu trgovinu.
Treći blok mjera dodatno pooštrava izvozne zabrane prema Rusiji, uključujući robu poput gume, traktora i opreme za kibernetičku bezbjednost, u vrijednosti većoj od 360 miliona eura, kao i nove zabrane uvoza metala, hemikalija i kritičnih minerala (preko 570 miliona eura). Uvode se i dodatna ograničenja za tehnologije koje se mogu koristiti u vojne svrhe, kao i kvote za uvoz amonijaka.
Predsjednica EK potvrdila je da evropske institucije, prvi put, aktiviraju instrument za sprečavanje zaobilaženja sankcija kroz zabranu izvoza određenih mašina i radio-opreme u rizične jurisdikcije. Takođe se predviđaju i jače pravne zaštite za kompanije iz EU od eksproprijacije i kršenja intelektualnog vlasništva u Rusiji.
Fon der Lajen je pozvala države članice Evropske unije da usvoje predloženi paket.
- Sada pozivam države članice da brzo odobre ove nove sankcije. Time bismo poslali snažan signal uoči sumorne četvrte godišnjice ovog rata: naša posvećenost slobodnoj i suverenoj Ukrajini je nepokolebljiva. I ako ništa drugo, ona jača iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu- poručila je ona.
Kako se Ukrajina približava četvrtoj godišnjici ruske invazije, predsjednica EK je naglasila da Kremlj nastavlja sa ratnim zločinima i namjernim napadima na stambene objekte i civilnu infrastrukturu.
- Ovo nije ponašanje države koja traži mir. To je ponašanje države koja vodi rat iscrpljivanja protiv nevinog civilnog stanovništva. Dok su u Abu Dabiju u toku važni mirovni pregovori, moramo biti jasni: Rusija će doći za pregovarački sto sa istinskom namjerom samo ako bude primorana. To je jedini jezik koji Rusija razumije- izjavila je fon der Lajen, dodajući da je to razlog zašto EK predlaže 20. paket sankcija.
Potvrdila je i da se, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama i "koalicijom voljnih", unapređuje mirovni plan koji uključuje snažne bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Fon der Lajen je navela da su fiskalni prihodi Rusije od nafte i gasa pali za 24 odsto u 2025. godini u poređenju sa prethodnom godinom, čime je povećan budžetski deficit. Prihodi od nafte i gasa u januaru, prema njenim rečima, biće najniži od početka rata.
- Ovo potvrđuje ono što smo već znali – naše sankcije djeluju i nastavićemo da ih koristimo sve dok Rusija ne započne ozbiljne pregovore sa Ukrajinom za pravedan i trajan mir- poručila je predsjednica EK.
Najnoviji predlog Evropske komisije treba da odobre sve države članice EU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Evropska komisija predlaže 20. paket sankcija protiv Rusije

Velika Britanija danas je uvela nove sankcije protiv ruskih zvaničnika i omladinskih organizacija povezanih s onim što je London nazvao politikom Moskve da deportuje, indoktrinira i militarizuje ukrajinsku djecu. 
 
Moskvu su zapadne vlade i aktivisti optužili da je prisilno deportovala ukrajinsku djecu u Rusiju nakon početka potpune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. 
 
Međunarodni krivični sud u Hagu izdao je 2023. godine nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog otmice ukrajinske djece, podsjeća Radio Slobodna Evropa. 
 
Britanska vlada je saopštila da će uvesti sankcije protiv osam pojedinaca i tri organizacije povezane s ruskom državom. 
 
Britansko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je njihova obavještajna služba otkrila kako Moskva sprovodi “dugoročnu politiku rusifikacije na ilegalno okupiranim teritorijama Ukrajine”, s ciljem brisanja ukrajinskog kulturnog identiteta i državnosti. 
 
Prema podacima britanske vlade, više od 19,5 hiljada ukrajinske djece je prisilno prebačeno ili deportovano u Rusiju, uključujući oko šest hiljada djece smještene u mrežu kampova za prevaspitavanje. 
 
- Kada jednom stignu tamo, podvrgnuti su indoktrinaciji usmjerenoj na uništavanje njihovog ukrajinskog identiteta i usađivanje proruskih osjećaja - navodi se u saopštenju. 
 
Među sankcionisanim su službenica ruskog Ministarstva obrazovanja, Anastasija Pavlovna Akuratova, direktor Centra za omladinske programe, Valerij Majorov, organizacije koju London optužuje za pokušaj okretanja djece protiv vlastite zemlje. 
 
Sankcionisane su i Fondacija Akhmat Kadirov, i njena predsjednica Ajmani Kadyrova, majka čečenskog lidera Ramzana Kadirova, koji je takođe na crnoj listi. 
 
Britanska vlada optužuje fondaciju da razvija programe prevaspitavanja za ukrajinsku djecu, uključujući militarističku obuku. 
 
- Politika Kremlja o prisilnoj deportaciji, indoktrinaciji i militarizaciji ukrajinske djece je odvratna. Ona pokazuje dubinu podlosti do koje je predsjednik Putin spreman ići kako bi iskorijenio ukrajinski jezik, kulturu i identitet - rekao je britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lemi. 
 
Velika Britanija je već u novembru prošle godine uvela sankcije protiv deset zvaničnika i organizacija povezanih s politikom deportacije djece. 
 
Aktivisti tvrde da su ruske trupe tokom rata odvodile većinu djece iz sirotišta i centara za mlade s invaliditetom, dok su ostalu djecu uzimali iz siromašnih porodica, čije su roditelje prevarile okupacione snage.

Britanija uvodi nove sankcije Rusiji zbog deportacije ukrajinske djece

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kalas potvrdila je danas da je Slovačka blokirala usvajanje 18. paketa sankcija protiv Rusije tokom zasijedanja Savjeta za vanjske poslove u Briselu.
Obraćajući se medijima nakon sastanka, Kalas je govorila o intenziviranju ruskih napada na Ukrajinu i upotrebi zabranjenog hemijskog oružja.
- Bombarderska kampanja Rusije dostigla je rekordne nivoe, a sve češće svjedočimo i korišćenju zabranjenog hemijskog oružja u Ukrajini. Sve to jasno pokazuje da Rusija ne želi mir - izjavila je Kalas.
U nastavku je potvrdila da Slovačka danas nije dala zeleno svjetlo za usvajanje novog paketa sankcija:
- Zaista mi je žao što nijesmo postigli dogovor. Moram reći da smo bili jako blizu da uvjerimo Slovačku. Evropska komisija je ispunila sve što su tražili. Sada je lopta u dvorištu Slovačke i moramo dovršiti ovaj dogovor. Već su prošla dva mjeseca.“
Istakla je da su sankcije neophodne kako bi se Rusiji ograničila sposobnost za nastavak rata:
- Sankcije su potrebne da bi se Rusiji uskratio pristup sredstvima za vođenje ovog rata. Evropska unija će nastaviti povećavati cijenu agresije sve dok Moskva ne bude primorana da prekine ovaj put - dodala je Kalas. 
Govoreći i o aktuelnim porukama iz Vašingtona, Kalas je pozdravila izjave Donalda Trampa iz prethodne noći, ali je dodala da bi EU voljela vidjeti veću podjelu tereta:
- Amerika i Evropa djeluju zajedno. Ako zajedno vršimo pritisak, možemo natjerati Putina da ozbiljno pregovara. Jedini način da se ovaj rat zaustavi jeste da se Putina prisili na to - rekla je Kalas.
U međuvremenu, slovački premijer Robert Fico javno je reagovao na izvještaj Rojtersa koji je otkrio da je Evropska komisija pokušala Slovačkoj izaći u susret kako bi se prevazišla blokada.
Na svom Fejsbuk profilu, Fico je objavio pismo koje mu je poslala predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, istakavši da je prijedlog razmatran među liderima drugih stranaka, ali da je zajednički ocijenjen kao nedovoljan. Slovačka, poručio je, zbog toga nastavlja da odgađa usvajanje 18. paketa sankcija.
U pismu se navodi da je Evropska komisija uvažila specifične izazove s kojima se Slovačka suočava te predložila „ambiciozan i sveobuhvatan plan“ kao osnov za saradnju.
Međutim, Fico je ponovio protivljenje, kako je naveo, „imbecilnom“ prijedlogu o potpunoj zabrani uvoza ruskog gasa od 2028. godine. Ipak, izrazio je spremnost za dalje pregovore o dodatnim garancijama koje bi omogućile dogovor prihvatljiv za Slovačku.
- Najbolje rješenje bilo bi da se Slovačkoj odobri izuzetak i dozvoli nastavak važećeg ugovora o isporuci gasa do njegovog isteka 2034. godine - poručio je Fico.

Nije usvojen 18. paket sankcija Evropske unije Rusiji

Zemlje članice Evropske unije blizu su postizanja dogovora o novom paketu sankcija protiv Rusije,
To je izjavila šefica evropske diplomatije Kaja Kalas.
- Nadamo se da ćemo postići politički dogovor o osamnaestom paketu sankcija. Vrlo, vrlo smo blizu. Nadam se da će se to desiti danas - rekla je Kalas pred sastanak ministara vanjskih poslova 27 zemalja članica EU u Briselu.
Izvori Rojtersa su rekli da su svi elementi paketa već usaglašeni, iako jedna članica još ima zadršku u vezi s predloženim sniženjem gornje cijene za rusku naftu.
- Još je živo - rekla je Kalas, odgovarajući na pitanje o cjenovnom ograničenju.
Dali su, kaže, prijedloge, ali je pitanje mogu li prevazići veto jedne članice ili ne.
- Radimo na tome - dodala je Kalas.
Evropska komisija je prošlog mjeseca predložila osamnaesti paket sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, usmjeren na prihode Moskve od energije, njene banke i vojnu industriju.
Novi paket predviđa zabranu transakcija u vezi sa ruskim gasovodima Nord Stream, kao i bankama koje učestvuju u zaobilaženju sankcija.
Takođe je, kako su navele diplomate EU, predloženo uvođenje fleksibilne gornje cijene za rusku naftu, koja bi bila 15 odsto niža od prosječne tržišne cijene sirove nafte u prethodna tri mjeseca.

Kalas: EU blizu dogovora o novim sankcijama Rusiji

Vlada Crne Gore je danas na telefonskoj sjednici usvojila više odluka, među kojima se ističe uvođenje dodatnih međunarodnih restriktivnih mjera prema Rusiji u skladu sa politikom Evropske unije, kao i usvajanje amandmana na zakon o priznavanju inostranih diploma, saopšteno je iz Vlade.&nbsp;
Kako se dodaje, u skladu sa obavezama prema zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici Evropske unije, Vlada je usvojila Odluku o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera na osnovu odluka Savjeta Evropske unije i regulativa EU, koje se odnose na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine,
- Izmjene i dopune postojeće Odluke o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera u vezi sa djelovanjima Ruske Federacije koja destabilizuju situaciju u Ukrajini, Odluku o uvođenju restriktivnih mjera kao odgovor na nezakonito priznavanje, okupaciju i pripojenje ukrajinskih regija koje nijesu pod kontrolom Vlade Ukrajine - navedeno je u saoopštenju.&nbsp;
Pored odluka iz oblasti spoljne politike, Vlada je donijela i Amandman na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, čime se dodatno uređuje postupak nostrifikacije diploma i izjednačavanja kvalifikacija stečenih u inostranstvu.&nbsp;
Vlada je osvojila i Platformu za radnu posjetu predsjednika Vlade Crne Gore mr Milojka Spajića Japanu, koja će biti realizovana u periodu od 25. maja do 1. juna 2025. godine kao i Platformu za učešće potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove dr Filipa Ivanovića na forumu „Jerevanski dijalog“, koji će se održati u Jerevanu, Republici Jermenija, 26. i 27. maja 2025. godine.

Vlada usvojila odluku EU o sankcijama Rusiji; usvojeni amandmani o priznavanju diploma i platforme za međunarodne posjete

Evropska unija je odlučila da produži širok paket sankcija Rusiji za još šest mjeseci, sa ciljem da se spriječi Moskva da koristi sredstva za nastavak rata protiv Ukrajine. Ova odluka donijeta je nakon što je Mađarska povukla svoje prigovore, što je omogućilo da 27 članicama EU odobri produženje sankcija.
Ove sankcije, koje su prvobitno uvedene 2014. godine nakon ruske aneksije Krima, kontinuirano su proširivane od početka punog rata Rusije protiv Ukrajine prije skoro tri godine.
One ciljaju različite sektore, uključujući trgovinu, finansije, energetiku, tehnologiju, industriju, transport i luksuznu robu. Glavna komponenta sankcija je zabrana uvoza ili prenosa pomorski transportovanih sirovih naftnih derivata i određenih naftnih proizvoda iz Rusije u EU. Kao rezultat ovog dogovora, mjere će ostati na snazi barem do 31. jula.
Mađarska je ranije imala prigovore na sankcije, pozivajući se na spor sa Ukrajinom u vezi sa tranzitom ruskog gasa. Mađarski premijer Viktor Orban pozvao je EU da interveniše nakon što je Kijev odlučio da obustavi protok ruskog gasa u Srednju Evropu, što je primoralo Mađarsku da pronađe alternativne rute, uzrokujući višu cijenu energije. Kako bi riješila ovaj problem, Evropska komisija je uz produženje sankcija uključila i izjavu, naglašavajući da očekuje od svih trećih zemalja da poštuju energetsku sigurnost EU i upozorila da bi mogla preduzeti zaštitne mjere u vezi sa ključnom infrastrukturom kao što su naftovodi i gasovodi.
U odgovoru na zabrinutost Mađarske, mađarski ministar vanjskih poslova Piter Sijarto potvrdio je da je Mađarska dobila potrebne garancije u vezi sa energetskom sigurnošću zemlje. Napomenuo je da je zemlja zadovoljna uvjeravanjima EU, koja su pomogla da se omogući produženje sankcija.
Ranije tokom sedmice, diplomate i zvaničnici EU su očekivali da će Mađarska na kraju odustati od protivljenja sankcijama nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio da će uvesti dodatne poreze, carine i sankcije Rusiji, ukoliko ne bude postignut dogovor o okončanju rata u Ukrajini. Tramp, koji je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča sukob, izrazio je podršku Orbanu, poznatom po bliskim vezama sa Putinom i divljenju prema Trampu.
Pored sankcija Rusiji, ministri vanjskih poslova EU su u ponedjeljak razgovarali i o mogućem ublažavanju sankcija Siriji. EU je 2011. godine uvela zamrzavanje imovine i zabranu putovanja sirijskim zvaničnicima i organizacijama kao odgovor na brutalnu represiju protiv protesta koju je sprovodio režim Bašara al-Asada. Međutim, EU sada razmatra ukidanje tih mjera ako novo sirijsko rukovodstvo pokaže napredak prema mirnoj političkoj budućnosti, oslobođenoj od ekstremizma i uticaja Rusije i Irana.
Komesarka EU za vanjske poslove Kaja Kalas, potvrdila je da su ministri postigli „politički dogovor“ o „mapi puta“ za ublažavanje sankcija, iako se neće odmah desiti nikakve promjene. Objavila je da je potrebno riješiti tehnička pitanja prije nego što bilo koja ograničenja budu ukinuta. Kalas je naglasila da bi svako ublažavanje sankcija trebalo da ima za cilj jačanje sirijske ekonomije i pomoć u obnovi zemlje, ali je upozorila da je EU spremna da ponovo uvede mjere ako situacija postane gora.
Holandski ministar vanjskih poslova Kaspar Veldkamp izjavio je da će fokus EU biti na ukidanju restrikcija koje ometaju infrastrukturu i energetske sektore Sirije, omogućavajući zemlji oporavak. Međutim, sankcije na izvoz oružja i entitete poput terorističke grupe Hajat Tahrir al-Šam (HTS) biće zadržane. HTS, bivša al-Kaidina filijala, trenutno de facto kontroliše veliki dio Sirije, a EU još uvijek nije ublažila sankcije prema ovoj grupi, insistirajući da njene akcije moraju odgovarati njenoj retorici prije nego što budu napravljene bilo kakve promjene.
Kako se sirijsko rukovodstvo mijenja nakon pada Damaska 8. decembra i odlaska Asada u Moskvu, oprezan pristup EU ima za cilj podršku stabilnosti uz očuvanje poluge za sprječavanje daljeg pogoršanja.

EU jednoglasno produžila sankcije Rusiji, Mađarska povukla prigovore

Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp najavio je da će razmotriti uvođenje novih sankcija Rusiji.
Upitan da li će uvesti dodatne sankcije Rusiji ako Vladimir Putin ne sjedne za pregovarački sto, Tramp je rekao da je taj scenario vrlo moguć, javlja CNN.
- Razgovaramo sa Zelenskim. Vrlo brzo ćemo razgovarati s predsjednikom Putinom i vidjet ćemo šta će se desiti - rekao je Trump, kritikujući Evropsku uniju (EU) da ne troši dovoljno da pomogne u odbrani Ukrajine.
Dodao je da će razmotriti odluku o slanju dodatnog oružja Ukrajini.
- Zelenski bi volio mir, ali za tango je potrebno dvoje. Vidjet ćemo šta će se desiti - zaključio je Trump.

Donald Tramp izjavio da razmatra uvođenje novih sankcija Rusiji

- Ako moje imenovanje bude potvrđeno, i ako predsjednik Tramp to traži, &nbsp;ako je to dio njegove strategije za okončanje rata u Ukrajini potpuno &nbsp;sam spreman da ojačam sankcije, posebno protiv ruskog naftnog sektora, &nbsp;do nivoa potrebnog da se dovede Rusija za pregovarački sto- rekao je Besent.
Besent je ocijenio da je kasnio posljednji set sankcija uvedenih protiv &nbsp;ruskog naftnog i gasnog sektora od strane odlazeće američke &nbsp;administracije, i dao uvjeravanja da je on spreman da ide dalje.
Besent je nominovan za ministra finansija krajem novembra i ima imidž &nbsp;koji može da ohrabri tržišta, koja ga poznaju dobro preko njegove &nbsp;investicione kompanije Ki Skver Kapital Menadžment. Analitičari ga &nbsp;smatraju dobro opremljenim da se suoči sa dugom koji je pred saveznom &nbsp;Vladom.

Budući ministar finansija SAD spreman da pojača sankcije Rusiji, posebno energetskom sektoru

Evropska unija treba da preispita sankcije protiv Rusije jer one drže cijene energije visokima, ometajući privrednu konkurentnost bloka - izjavio je danas mađarski premijer Viktor Orban.
Čelnici Evropske unije potpisali su deklaraciju o konkurentnosti na svojem neformalnom samitu prošle nedelje.
- Cijene energije treba sniziti na sve načine. To znači da treba preispitati sankcije jer prema sadašnjoj politici sankcija cijene energije neće pasti - rekao je Orban u intervjuu za mađarski javni radio.
Orban je rekao da američke kompanije plaćaju četvrtinu iznosa koji njihove evropske kolege troše na plin i struju, što je nedostatak koji se ne može prevladati drugim sredstvima.
Dok su zemlje zapadne Evrope uložile ozbiljne napore da se odmaknu od ruske energije, Mađarska, zemlja bez izlaza na more, dobija 80-85 posto plina iz Rusije, a 80 posto sirove nafte takođe dolazi od bivšeg komunističkog saveznika.

Orban: EU da preispita sankcije protiv Rusije

Evropska unija radi na 15. paketu sankcija protiv Rusije koji će pojačati mjere protiv zaobilaženja postojećih sankcija, s ciljem izolovanja ruske industrije od uvoza - saopštio je danas šef diplomatije Evropske unije (EU) Žozep Borelj.
On je razgovarao sa ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Andrijem Sibihom u Kijevu.
- Pomenuo sam sankcije na početku našeg razgovora. Da, radimo na 15. paketu protiv Rusije, kako bismo uveli mjere protiv zaobilaženja sankcija jer Rusija ne može da proizvodi bez stranih djelova, stranih čipova i ostalih komponenti - izjavio je Borelj.
Njegova izjava je objavljena na sajtu EU.

Borelj: EU radi na 15. paketu sankcija protiv Rusije

Vjerujem da će se parlamentarna većina presabrati i konsolidovati i da će nastaviti da uspješno obavljaju svoj posao, poručio je Vasilije Čarapić, šef poslaničkog kliba PES-a u emisiji ''Okrugli sto'' na TVCG, i kazao da je lično razočaran zbog odluke DNP-a da napuste Vladu jer su dali vidljiv doprinos da se održi većina i da se usvoje zakoni iz evropske agende.
- Njihovi ministri su dali doprinos u razvoju države i zato mi je žao. Narativi Milana Kneževića nisu bili utemeljeni u realnosti. Takav je narativ oko postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koja je trebala da bude tačka okupljanja snaga većine. DNP je instrumentalizovao identitetska pitanja- dodao je on. 
 
Čarapić vjeruje da će se parlamentarna većina presabrati i konsolidovati i da će nastaviti da uspješno obavljaju svoj posao.
Na pitanje o mogućoj rekonstrukciji Vlade Čarapić je kazao da su razgovori unutar Vlade neophodni te da je vrijeme da se razradi koalicioni dogovor u narednih par nedjelja.
- Logično je da to provjerimo u Skupštini Crne Gore. Treba da iskoristimo ovu situaciju da se ojačamo kako bi ispunili naš cilj zatvaranja svih preostalih poglavlja- kazao je on.

Čarapić: Narativi Kneževića nijesu bili utemeljeni u realnosti, ministri iz DNP-a dali doprinos u razvoju države

Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja (RUP) Nemanja Laković i ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović razgovarali su sa ambasadorom EU u Crnoj Gori, Johanom Satlerom, saopšteno je iz Rudnika uglja odakle je predloženo uspostavljanje posebno Fonda za pravednu tranzicije EU.
&nbsp;Sastanak je bio posvećen jednom od ključnih razvojnih pitanja Crne Gore – procesu pravedne tranzicije energetskog sektora, sa posebnim fokusom na ulogu Pljevalja i Rudnika uglja kao nosioca tog procesa. Izvršni direktor je naglasio da pravedna tranzicija kompleksan, dug i skup proces koji zahtijeva jasno definisanu strategiju, institucionalnu podršku i snažan finansijski okvir.
U tom kontekstu, Laković je predložio uspostavljanje posebnog Fonda za pravednu tranziciju Evropske unije (EU), koji bi omogućio Crnoj Gori da ovaj složeni proces sprovodi planski, efikasno i socijalno odgovorno.
- Podrška EU je od presudnog značaja, ne samo za RUP , već i za čitav grad i sjever Crne Gore. Pravedna tranzicija je kompleksan i dugoročan proces koji zahtijeva ozbiljnu ekspertsku i finansijsku podršku, zato nam je prijeko potrebna podrška evropskih partnera. Upravo zato sam predložio inicijativu za otvaranje Fonda za pravednu tranziciju EU, kako bi se obezbijedili konkretni mehanizmi za očuvanje radnih mjesta, ekonomske stabilnosti i razvoj novih, održivih djelatnosti- istakao je Laković i dodao da se RUP jasno i nedvosmisleno pozicionirao kao aktivan akter pravedne tranzicije, ne samo kroz deklarativnu podršku, već kroz konkretne i mjerljive rezultate.
Kompanija već sprovodi strateški plan transformacije poslovanja, oslanjajući se na sopstvene kapacitete i znanje, sa ciljem stvaranja novih, tržišno održivih biznisa.
- Plan pravedne tranzicije RUP-a obuhvata niz ključnih projekata i razvojnih pravaca usmjerenih ka diversifikaciji poslovanja i smanjenju zavisnosti od uglja. Time se stvaraju preduslovi za stabilan prelazak ka zelenijoj i održivoj ekonomiji, uz očuvanje zaposlenosti i ekonomske aktivnosti u Pljevljima. Tokom prethodne godine, RUP je otvorio pogon za proizvodnju lične zaštitne opreme, pokrenuo proizvodnju asfalta, dok građevinska služba uspješno realizuje značajne infrastrukturne projekte. Paralelno s tim, kompanija intenzivno ulaže u razvoj obnovljivih izvora energije, potvrđujući svoju spremnost da bude dio rješenja u energetskoj tranziciji Crne Gore.- objasnio je Laković.
Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler istakao je da proces pravedne tranzicije mora biti u središtu ekonomske transformacije Pljevalja.
- Pravedna tranzicija mora biti u samom središtu ekonomske transformacije Pljevalja, kao proces koji će istovremeno obezbijediti kvalitetna radna mjesta, zaštititi zdravlje ljudi i životnu sredinu, te unaprijediti kvalitet života lokalne zajednice.- naglasio je Satler.

Rudnik uglja Pljevlja predložio uspostavljanje EU Fonda za pravednu tranziciju

Gledajte informativnu emisiju ''24 sata'' večeras na Televiziji E.
Tema dana: NSD ostaje u foteljama vlasti
Gost večerašnje emisije je Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije i ekspert za bezbjednost.
Ostale teme:
-Nova srpska demokratija ostaje u vlasti, odlučeno na njihovoj današnjoj sjednici.
-Institut za medije Crne Gore najoštrije osudio prijetnju upućenu novinaru Petru Komneniću u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti, koju je izrekao direktor Uprave policije Lazar Šćepanović.
-Kako do rješenja koje neće pasti na Ustavnom sudu: predstavnici parlamenta, Vlade, sindikata i poslodavaca raspravljali o neradnoj nedjelji.
-U Moskvi upucan ruski general Vladimir Aleksejev, traga se za napadačem.
 
Pratite ''24 sata'' na Televiziji E od 19 časova.

''24 sata'' na TV E: Gost Sandi Dizdarević

Kipar će, tokom svog predsjedavanja Savjetom EU, pružiti svu podršku kako bi Crna Gora zatvorila pregovaračka poglavlja u kojima su ispunjena završna mjerila i osigurati početak izrade Pristupnog ugovora sa Crnom Gorom, saopšteno je tokom radne posjete ministarke evropskih poslova Maide Gorčević Nikoziji.
Gorčević se tokom posjete sastala sa ministarkom evropskih poslova Marilenom Raunom i sa predsjednikom Odbora za vanjske i evropske poslove u Parlamentu Republike Kipar Harisom Geogiadisem.&nbsp;
Ona je zahvalila kiparskom Predsjedavanju na održavanju januarske Međuvladine konferencije na kojoj je Crna Gora zatvorila poglavlje 32 – Finansijski nadzor.
- Jako me raduje najava da će uskoro biti formirana ad hoc radna grupa za izradu Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom. Ovo je jasan znak da EU i države članice cijene trud i zalaganje Crne Gore i vjeruju da možemo na vrijeme ispuniti sve uslove da postanemo sledeća članica- kazala je Gorčević.&nbsp;
Poručila je da je Crna Gora, kao pouzdan partner EU, odlučna da nastavi sa kredibilnim rezultatima i osigura da do kraja 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i 2028. postane sljedeća članica Unije.&nbsp;
- Ova Vlada ima istorijsku šansu i zadatak da, nakon 14 godina vođenja pristupnih pregovora, uspješno okonča pregovarački proces i Crnu Goru pripremi za punopravno članstvo u EU. Naši građani to očekuju od nas, a sve institucije i pregovaračka struktura su u potpunosti posvećeni ostvarenju tog cilja- kazala je Gorčević.
Ona je kazala da je evropski put Crne Gore čvrsto utemeljen u evropskim standardima i vrijednostima i da su dosadašnja postignuća rezultat predanog rada cijele administracije.
- Rezultati koje je Vlada ostvarila u kratkom periodu, odraz su odgovornosti prema evropskim partnerima i naročito prema našim građanima. Vjerujem da će države članice prepoznati i vrednovati preduzete napore i nagraditi dobre rezultate- kazala je Gorčević.
Rauna je pozdravila rezultate koje Crna Gora ostvaruje na evropskom putu istakavši da oni potvrđuju jasnu stratešku orjentaciju ka članstvu u EU.
- Proširenje EU je jedan od ključnih prioriteta kiparskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije, a Crna Gora je uspješan primjer te politike. Očekujemo da nastavite sa konkretnim i mjerljivim rezultatima, posebno u oblasti vladavine prava, a mi ćemo se potruditi da stvorimo uslove da tokom našeg predsjedavanja zatvorite što više poglavlja i što je prije moguće započnemo izradu Pristupnog ugovora- kazala je Rauna.
Geogiadis je pozdravio reformski zamah koji Crna Gora ostvaruje i koji, kako je istakao, vodi suštinskoj transformaciji i napretku i približavanju društva evropskom kvalitetu života.
Istakao je da se Kipar zalaže za princip zasnovan na zaslugama i da se nada da će Crna Gora ispuniti sve uslove kako bi postala sljedeća članica EU. Dodao je da je važno nastaviti sa konsolidacijom reformi, posebno na polju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, slobode izražavanja, slobode medija i reforme javne uprave.

Tag: sankcije-rusiji