Kongres usvojio sveobuhvatni prijedlog zakona o sankcijama Rusiji i poslao ga Trampu na potpis

Američki Kongres juče je usvojio sveobuhvatan prijedlog zakona usmjeren na Rusiju i Iran, sa paketom sankcija za koji pristalice kažu da će povećati pritisak na Moskvu i zemlje koje pomažu u finansiranju rata protiv Ukrajine.

Predstavnički dom usvojio je Zakon Lindzi O. Grejam o sankcionisanju Rusije i Irana iz 2026. godine sa 262 glasa za i 159 protiv. Za zakon su glasala 203 republikanca, 58 demokrata i jedan nezavisni poslanik, dok je protiv bilo sedam republikanaca i 152 demokrata.

Prijedlog zakona već je usvojen u Senatu prošlog mjeseca, sa 86 glasova za i 11 protiv. Ime je dobio po pokojnom republikanskom senatoru iz Južne Karoline Lindzi Grejamu, koji je više od godinu radio na obezbjeđivanju dvostranačke podrške zakonu, prije nego što je iznenada preminuo u julu.

Očekuje se da će ga predsjednik Donald Tramp potpisati.

Prijedlog zakona usmjeren je na ruske zvaničnike, finansijske institucije, energetski sektor i takozvanu flotu tankera u sjenci. Takođe daje Trampu ovlašćenje da uvede carine do 100 odsto glavnim kupcima ruske nafte i gasa, kao i zemljama koje pomažu Moskvi da izbjegne sankcije.

Ova mjera proširuje i američke sankcije protiv Irana.

To je prvi veliki zakon sa podrškom obje stranke kojim se podržava Ukrajina od paketa hitne pomoći usvojenog u aprilu 2024. godine.

Put prijedloga zakona kroz Predstavnički dom bio je komplikovan zbog protivljenja demokrata, koji su se uglavnom fokusirali na dodatna ovlašćenja u oblasti carina koja se daju Trampu.

Lider manjine u Predstavničkom domu Hakim Džefris rekao je da podržava pritisak na Rusiju, ali da ne može da podrži, kako je naveo, nova široka predsjednička ovlašćenja u oblasti carina.

Vodeći demokrata u Odboru za spoljne poslove Predstavničkog doma Gregori Miks takođe je rekao da je posvećen zaustavljanju rata Rusije protiv Ukrajine, ali da se protivi carinskim odredbama zakona.

Miks je rekao da Tramp već ima značajna ovlašćenja da sankcioniše Moskvu i da je zakon trebalo da sadrži snažnije zahtjeve prema administraciji da ih koristi.

Ipak, 58 demokrata glasalo je za zakon, što odražava kontinuiranu podršku dijela poslanika uvođenju dodatnih ekonomskih troškova Rusiji.

Kritičari su takođe izrazili zabrinutost da bi carinska ovlašćenja mogla uticati na američke partnere i saveznike, uključujući evropske zemlje koje nastavljaju da uvoze ruske energente.

Međutim, evropski zvaničnici koji su se oglasili nakon glasanja nijesu iznijeli stav da se Evropa protivi zakonu.

Ambasador Estonije u Sjedinjenim Američkim Državama Hanes Hanso rekao je za Radio Slobodna Evropa da Talin podržava snažne sankcije protiv Rusije i želi da se one brzo sprovedu.

- Podržavamo što jače sankcije Rusiji. Ona je agresor, tako da ovo sada omogućava veoma čvrste, snažne i sveobuhvatne sankcije - rekao je Hanso.

Hanso je priznao da zakon nije savršen, ali je rekao da je prioritet stupanje na snagu novih sankcija.

- Što prije možemo da sprovedemo te sankcije protiv Rusije, to bolje - dodao je on.

Pristalice zakona kažu da su odredbe o carinama namijenjene zemljama čije kupovine ruskih energenata pomažu u finansiranju rata.

Demokratski senator i koautor zakona Ričard Blumental uputio je oštru poruku Kremlju nakon glasanja.

- Vladimire Putine, imamo vaš broj - rekao je Blumental.

On je upozorio Kinu i Indiju da bi ih nastavak kupovine ruske nafte i gasa mogao izložiti novim mjerama SAD.

- Kina i Indija, bolje da se sredite, kupujte naftu i gas negdje drugo - kazao je Blumental.

Blumental je rekao da je zakon namijenjen povećanju pritiska na Moskvu i primoravanju ruskog predsjednika Vladimira Putina na pregovore, naglašavajući da same sankcije neće biti dovoljne.

- Popuštanje nije strategija - rekao je on, dodajući da će Kongres morati da nastavi da pruža Ukrajini vojnu, ekonomsku i političku podršku.

Vodeća demokratska senatorka u Odboru za spoljne odnose Senata Džin Šahin rekla je da mjera šalje, kako je navela, nepogrešivu dvostranačku poruku Putinu.

- Svaki dolar koji Rusija zaradi kroz ilegalnu prodaju energenata je još jedan dolar koji Putin može da iskoristi za kupovinu dronova, raketa i oružja za ubijanje nevinih Ukrajinaca - rekla je Šahin.

Ona je pozvala Trampa da potpiše zakon i iskoristi nova ovlašćenja kako bi izvršio pritisak na Putina da smisleno pregovara o okončanju rata.

Republikanska senatorka Kejti Brit rekla je da će mjera takođe pozvati Iran na odgovornost za, kako je navela, 47 godina terora.

Prijedlogom zakona produžava se za pet godina Zakon o sankcijama Iranu, usmjeren na iranski energetski sektor i sektor naoružanja.

Glasanje je bilo kulminacija kampanje koju je vodio Grejam, koji je sarađivao sa Blumentalom i drugim senatorima na obezbjeđivanju dvostranačke podrške zakonu.

Grejam je postigao sporazum sa Trampovom administracijom neposredno prije smrti, što je pomoglo da se otvori put za glasanje u Senatu.

- Ovo mnogo znači meni i mnogo je značilo Lindziju - rekla je njegova sestra, senatorka Darlin Grejam, nakon glasanja u Predstavničkom domu.

Koautor prijedloga zakona u Predstavničkom domu i dugogodišnji pristalica Ukrajine Steni Hojer rekao je da glasanje pokazuje obnovljenu posvećenost Kongresa Kijevu.

- Danas smo preduzeli korak da ispunimo naše obećanje Ukrajini da ćemo podržati njen suverenitet i njenu demokratiju - rekao je Hojer.

On je povezao sadašnji rat Rusije sa međunarodnim odgovorom na aneksiju Krima 2014. godine.

- Nema više stajanja po strani i racionalizacije vašeg ponašanja, nema više dozvoljavanja da Ukrajinci budu ubijani svake noći, nema više krađe istočne Ukrajine i Krima - kazao je Hojer, dodajući da Ukrajina treba da bude slobodna da sama određuje svoje bezbjednosne aranžmane, uključujući i to da li će se pridružiti NATO-u.

Prema njegovim riječima, glasanje u Predstavničkom domu ne treba smatrati krajem podrške Kijevu u Kongresu, dodajući da on i drugi kongresmeni planiraju da traže dodatne zakone o oružju i vojnom materijalu.

- Bitka za Ukrajinu nije završena i moramo biti vjerni akcijama koje smo preduzeli u Kongresu - poručio je on.

U Kijevu je usvajanje zakona pozdravljeno kao značajan korak u jačanju pritiska na Moskvu.

Otpravnik poslova Ukrajine u Vašingtonu Denis Senik zahvalio je članovima Kongresa na, kako je rekao, snažnom koraku, navodeći da će zakon podići moral miliona Ukrajinaca koji se bore za slobodu i mir.